PREDGOVOR

Hrvatska vojska izrasla je u Domovinskom ratu i obranila hrvatski narod od

velikosrpske agresije. OS RH postoje iz jednog jedinog razloga sluiti hrvatskom narodu,
juer pobjedom u Domovinskom ratu, a danas unaprijejui i odravajui mir.
Danas su vojne i nevojne krize i opasnosti u uskoj vezi. OS RH moraju odoljeti
izazovima sve veeg niza prijetnji i mnogo sloenijih podruja djelovanja, primjenjui nove
tehnologije. U stratekom smislu, one moraju biti spremne na reakciju u svakom trenutku i
sposobne da dominiraju u itavom nizu operacija. Ovim e izazovima OS RH odgovoriti na
sljedei nain: oblikovanjem sigurnosnog okruja, brzim odgovorom, mobilizacijom, snanim
poetnim operacijama, kontinuiranom prevlau u podruju operacije i potporom civilnim
vlastima. Borbenu spremnost moramo odravati kao na primarni cilj prilikom
transformiranja u manje, bre, okretnije, ubojitije i spremnije oruane snage.
Obuka priprema pojedince, zapovjednike i postrojbe da se bore i pobjede u borbi
temeljnoj misiji OS RH, ali i da razviju sposobnosti za provedbu niza operacija razliitih od
ratnih (humanitarne, mirovne i druge operacije) u domaem i/ili meunarodnom okruju.
Uspjena obuka integrira ljudske i materijalne resurse u vrsto spojene i borbeno spremne
postrojbe, gradi samopouzdanje, promie timski rad i zajedniki moral te poveava
profesionalizam kod vojnika, voa i postrojbi.
Doktrina obuke predstavlja kolektivno razmiljanje OS RH o tome kako se one
namjeravaju obuavati, opremati i modernizirati za predstojee operacije.
Pri razvoju doktrine obuke OS RH koritena su iskustava iz Domovinskog rata i obuke
u OS RH te doktrinarna naela i rjeenja predstavljena u NATO publikaciji MC 458 Naelo
obuke, vjebi i ocjenjivanja NATO-a i amerikim prirunicima FM 25-100 Obuka snaga i
FM 25-101 Borbeno usredotoena obuka.
Obuka za misiju je standardizirana doktrina obuke OS RH i primjenjuje se u svim
postrojbama, na svim razinama i u svim sastavnicama OS RH. Primjeri u ovom priruniku
uglavnom se usredotouju na razinu brigade i nie, dok za vie razine osigurava temeljna
naela za upravljanje procesom obuke.
Ovaj prirunik sadri Ciklus upravljanja obukom i smjernice o tome kako planirati,
provoditi, ocjenjivati i vriti prosudbu obuke. Razumijevanje kako provoditi obuku za
misiju klju je za uspjenu provedbu buduih operacije. Dok vii zapovjednici odreuju
usmjerenje i ciljeve obuke, asnici i doasnici u bojnama, satnijama i vodovima su ti koji
osiguravaju da je svaka aktivnost u obuci dobro planirana i dosljedno provedena.
Svi zapovjednici su obuavatelji. Ovaj prirunik napravljen je za voe na svim
razinama te za sve organizacije u OS RH.
Obuka je prioritet OS RH najvieg nivoa, jer je ona temelj borbene spremnosti!
brigadni general
Drago Matanovi

UVOD
Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njenu
teritorijalnu cjelovitost.1
Kako bi vojska bila spremna izvriti te zadae, ona u miru mora biti usredotoena na
obuku; ona je proces kojim se dostie i odrava sposobnost izvoenja odreenih vojnih
funkcija te povezanih pojedinanih i zajednikih zadaa; preciznije reeno, ona se odnosi na
sposobnost primjene doktrine kroz taktiku i tehniku provedbu. U tome su procesu misija i
na nju usredotoena provedba temelj, a uvjeti i standardi provedbe slue za prosudbu
uinkovitosti pojedinca i postrojbe. Hrvatska vojska na temelju pobjednikoga duha i ratnog
iskustva te zahtjeva interoperabilnosti s NATO danas mora razviti takav koncept obuke koji
e omoguiti dostizanje tih sposobnosti.
Ve tijekom Domovinskoga rata, a intenzivirano nakon njega Hrvatska je vojska
poela s modelima obuavanja vlastitih postrojba na doktrinarnim postavkama zapadnih
zemalja. Ulaskom tima MPRI - DTAP2 u Hrvatsku i njegovim viegodinjim angamanom
postrojbe i zapovjednitva obuavani su i prihvatili naela obuke opisana u NATO dokumentu
MC 458 Naelo obuke, vjeba i ocjenjivanja NATO-a i prirunicima FM 25-100 i 25-101, a
poslije 7.0 i 7.1. Glavni vojni autoriteti opetovano su ponovili u raznim dokumentima da je to
koncept na kojemu treba temeljiti doktrinu obuke OS RH.
Obuka OS ima jedan cilj, a to je da stvori strune, pouzdane, prilagodljive vojnike,
voe i postrojbe, obuene i spremne za borbu i pobjedu te uspjeh u ostvarenju zadaa od
nacionalnog interesa. Model obuke OS i model razvoja voa integrira institucionalnu i obuku
u operativnom podruju te individualni samorazvoj u sustav upravljanja obukom.
Zapovjednik je odgovoran za obuku postrojbe, za njezinu borbenu spremnost i duan
je koristiti sve raspoloive mogunosti da bi ostvario taj cilj. asnici obuavaju asnike i
doasnike, a doasnici obuavaju vojnike i male timove3. Sva se obuka usredotoava na
misiju postrojbe i PZVM, a svi imbenici ukljueni u obuku vode do spremnosti postrojbe.
Obuka je ONO to radimo, a ne NETO to radimo.
Doktrinu obuke4 ine dokumenti, pravila i prirunici koji definiraju KAKO e OS RH
prosuivati, planirati, provoditi i ocjenjivati obuku da bi ispunile zahtjeve potrebnih
sposobnosti za izvrenje svoje misije. Doktrina obuke kao funkcionalna doktrina mora
podupirati i biti u suglasju s vaeom doktrinom djelovanja te pravilima i postupcima koji
ureuju djelovanje vojske. Ovaj dokument odgovor je na otvorena pitanja u obuci, vrh
1

Ustav RH, lanak 7; Narodne novine br. 56/90, Izmjene i dopune Ustava RH, Narodne novine br. 135/97, 8/98,
113/2000, 124/2000, 28/2001 i 41/01
2
Eng. "Military Professional Resources Inc. - Democracy Transition Assistance Program" - Program pomoi pri
demokratskoj tranziciji.
3
Pod pojmom vojnici misli se i na mornare. Pod pojmom mali timovi podrazumjevamo timove, posade i
desetine i to one koji su satavljeni od vojnika i doasnika, a cilj je izbjei njihovo nabrajanje. Pod pojmovima
asnici, doasnici i vojnici podrazumijevaju se i pripadnice OS RH.
4
Doktrinu moemo definirati kao skup mjerodavnih i u praksi provjerenih i prosuenih naela i pravila prema
kojima oruane snage provode odreene djelatnosti kako bi izvrile dodijeljenu zadau u ostvarivanju
nacionalnog ili nacionalnih ciljeva.

doktrine obuke i temeljni prirunik. Doktrina obuke daje temelje te se primjenjuje u

cjelokupnim OS RH, djelatnoj i priuvnoj sastavnici, a na temelju nje izrauju se provedbeni
prirunici.

1. OPENITO O OBUCI
1.1. Vanost obuavanja
Glavna je zadaa svakog vojnika, doasnika i asnika da bude uvjeban i spreman za
borbu5 i pobjedu u njoj. Uspjeh u borbi ne dogaa se sluajno, on je izravan rezultat teke,
realistine i izazovne obuke. Obuka je proces koji spaja ljudske i materijalne izvore u
dostizanju zahtjeva operativnih sposobnosti. Svaka se vojska, povijesno gledano, organizirala,
opremala i obuavala za rat i ratne operacije te je morala odravati dostignutu razinu
spremnosti, one to ine i danas, init e sasvim sigurno to i u budunosti uz poveanje i
promjenu spektra operacija.
Bez obuke nema spremne vojske. Dokaz tomu moemo pronai u iskustvima nedavnih
ratova voenih diljem svijeta, a i u Domovinskome ratu, posebno u zavrnim operacijama
Bljesak i Oluja gdje relativno male postrojbe, ali dobro obuene, s odgovarajuom opremom
i namjenskom organizacijom, mogu postii puno vie nego glomazne, spore i neuvjebane ili
slabo uvjebane postrojbe koje ne prate suvremene trendove obuke, koje su statine
(organizacijski i intelektualno).
Obuavamo se onako kako se i borimo, budui da je nae iskustvo pokazalo izravnu
povezanost izmeu realistine obuke i uspjeha na bojitu. Dananje voe moraju primjenjivati
lekcije iz povijesti pri planiranju obuke za budue bitke.
Obuka je iv proces i stalno se mijenja, no odreene se stvari nikad ne mijenjaju, a one
su:
!
!
!
!
!
!
!
!

Uvijek e se obuavati postrojba kako bi izvrila dodijeljenu misiju.

Uvijek e se u sklopu postrojbe obuavati pojedinac.
Uvijek e biti potrebna obuka i kolovanje za daljnje napredovanje pojedinaca
kroz postrojbu.
Uvijek e se postavljati misije pojedincu/instituciji/postrojbi.
Uvijek e se biti potrebno usmjeriti na misiju/zahtjev koja je postavljena pred
nekog pojedinca/postrojbu bilo koje razine i vanosti.
Uvijek e se mijenjati uvjeti u kojima e se zadae morati izvoditi.
Uvijek e biti postavljeni standardi koje moramo dostii.
Uvijek e se teiti zadae izvriti bolje nego drugi jer to donosi napredak, nasuprot
stagnaciji i neuinkovitosti.

Navedeno se nee gotovo nikada mijenjati bez obzira na nove tehnologije koje e
uvelike utjecati i mijenjati naine obuke, ali one e samo poboljavati obuku.

Rije borba u tekstu se navodi iz razloga naglaavanja injenice da je vojska prije svega stvorena za oruanu
borbu, ona je u biti sinonim za operativne sposobnosti, koje mogu biti ratne i neratne, odnosno razliite od
ratnih.

1.2. Sudionici u obuci

Sudionici u obuci su svi asnici, doasnici, vojnici, dravni slubenici i namjetenici
koji su na bilo koju nain ukljueni u proces obuke. U odnosu na svoju ulogu sudionici u
obuci su svrstani u dvije kategorije i to; a) oni koji obuavaju i b) oni koji se obuavaju.
One koji obuavaju radi lakeg razumijevanja jednom rijeju zovemo obuavatelji.
Obuavatelji su naelno doasnici ili asnici6 ija je zadaa obuiti one koji se obuavaju
prema standardima i odrediti njihov stupanj obuenosti. Ti koji obuavaju mogu biti u ulozi
voe-zapovjednika ali mogu biti i specijalisti-instruktori za neko specifino podruje..
Oni koji se obuavaju su vojnici, doasnici, asnici7 kao pojedinci ili kao pripadnici
postrojbi i drugih vojnih organizacija. Kao to je vidljivo svaki pripadnik vojske moe se nai
tijekom svoje karijere u obje uloge, ali je njegova temeljna zadaa obuavati se kako bi postao
djelotvorniji pripadnik vojske.
1.3. Okruje
U podruju sloenih zahtjeva nacionalne sigurnosti, strateke odgovornosti OS RH
sada obuhvaaju vei raspon misija8, to predstavlja vee izazove u naem obunom okruju.
Promjenjujui naelo Obuavati onako kako se borimo zapovjednici i voe na svim
razinama moraju provesti obuku uzimajui u obzir raznolikost operativnih zahtjeva u iremu
spektru operacija. Te operacije mogu biti vierodne, zdruene9, vienacionalne10 i operacije
koje provode OS s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama11 te obuhvatiti itav niz
mogunosti terena i okruja. Zapovjednici moraju teiti tomu da postave svakodnevne uvjete
za obuku to blie onima koji se oekuju u stvarnim situacijama.
Operativni zahjevi za vojnim sposobnostima mijenjaju svoj oblik u odnosu na razvoj
prijetnji i karakter kriza u svjetskom, odnosno regionalnom okruju. OS RH razvoj svojih
sposobnosti temelje na vlastitim dokumentima poevi od Strategije nacionalne sigurnosti
RH, Strategije obrane RH i Vojne strategije RH, na misijama i zadaama koje im je dodijelila
Vlada RH te na obvezama u procesu pribliavanja NATO-u.
Priroda svjetskih kriza zahtijeva da se snage istovremeno obuavaju, razmjetaju i
provode djelovanja. Vojska se ne moe obuiti za svaku moguu zadau; ona se obuava za
borbu i priprema za specifine zadae onako kako to vrijeme i okolnosti doputaju.
Iskustveno govorei, vojne operacije obino su pratile sljedei redoslijed:
uzbunjivanje/mobilizacija, obuka, razmjetaj, poveavanje snaga i oblikovanje, nakon ega je
uslijedilo razdoblje djelovanja. Kako bi u potpunosti mogle odgovoriti na zahtjeve i ispuniti
obveze, dananje stalno spremne snage12 moraju biti spremne na razmjetaj i sposobne
brzo koncentrirati borbenu mo u operativnome podruju s minimalnom dodatnom obukom.
6

U nekim zadaama kao obuavatelji mogu se pojaviti i vojnici te slubenici i namjetenici.

Takoer mogu biti i dravni slubenici i namjetenici.
8
Izvori: Misije i zadae Vlade RH, AJP 01 (B).
9
Joint, pridjev kojim se opisuju djelatosti, operacije i organizacije u kojima sudjeluju elementi najmanje dviju
grana i vie, AAP (6).
10
Combined, pridjev kojim se opisuju djelatnosti, operacije i organizacije u kojima sudjeluju elementi dviju i
vie nacija, AAP (6).
11
Na primjer gospodarski subjekti od interesa za obranu.
12
Opisane u Vojnoj strategiji. Kod priuvne sastavnice redoslijed je neto drukiji i bit e opisan u dijelu koji se
odnosi na priuvu.
7

Zbog toga one trebaju primjenjivati redoslijed: obuka, uzbunjivanje i razmjetaj. Ne moe se
raunati na vrijeme ili priliku da se isprave ili poprave nedostatci u obuci nakon razmjetaja.
Odravanje sposobnosti snaga stavlja sve vei naglasak na obuku i na prioritet obuavanja.
Ovaj je koncept kljuna veza izmeu doktrine djelovanja i doktrine obuke. Odgovornost za
uspjeh na buduim bojitima lei na dananjim voama na svim razinama. Kako bi se
osigurao uspjeh, svi voe moraju usredotoiti obuku na vjetine ratovanja te tu vrstu obuke
uiniti prioritetom.
1.4. Zdruena, vienacionalna obuka i obuka s drugim dravnim tijelima i
pravnim osobama
Funkcije su zdruene obuke prema jednakim naelima postizanje sposobnosti
uvjebanih granskih postrojbi za provedbu zdruenih operacija i/ili vienacionalnih
operacija13 te postizanje sposobnosti za zajedniko djelovanje s drugim dravnim tijelima i
pravnim osobama u ratnim operacijama i operacijama razliitima od ratnih. Takve se
sposobnosti postiu zajednikom taktikom obukom i vjebama te uvjebavanjem postupaka
komunikacije i zapovijedanja. Zdruena obuka ukljuuje dvije i vie granske sastavnice, a
temelji se na zdruenoj doktrini14. Kada dvije ili vie grana zajedno provode obuku koristei
se svojom granskom doktrinom, taktikom, tehnikama i postupcima u uvjebavanju specifinih
granskih zadaa uz pomo druge/drugih grana, onda je to granski potpomognuta obuka. Iako
nije oznaena kao zdruena obuka, takva je obuka vana sastavnica dostizanja sposobnosti za
zdrueno djelovanje.
Odgovornost za zdruene oblike obuke je na GS OS RH kao zdruenom tijelu
nadlenom za zapovijedanje, pripremu i uporabu OS RH. Kada se, za neku operaciju,
organiziraju zdruene snage i imenuje zapovjednik zdruenih snaga, onda je odgovornost za
obuku na njemu.
Vienacionalna obuka temelji se na prihvaenoj doktrini, te je oblikovana tako da
pripremi postrojbe i pojedince za vienacionalne operacije u sklopu NATO-a, na bilateralnoj i
multilateralnoj razini s OS i drugim imbenicima koji se pojavljuju u provedbi irokoga
spektra operacija u kojima OS RH sudjeluju ili e sudjelovati. Interoperabilnost je temeljna
znaajka vienacionalne obuke15.
Obuka s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama temelji se na SOP-ovima i
oblikovana je tako da pripremi OS RH za usklaeno djelovanje s istima. Nunost je
ukljuivati druga dravna tijela i pravne osobe u operacije vojnih snaga. Takoer, OS mogu
sudjelovati i u operacijama koje vode druga tijela kao pomoni imbenik. Dostizanje
zahtjevanih sposobnosti svih sudionika u ovim operacijama namee potrebu za zajednikim
uvjebavanjem. Iako se takva obuka temelji se na vojnoj doktrini, nuno je usklaivanje s
drugim sudionicima. To je vrlo sloeno podruje djelovanja vojske; stoga planiranju takve
obuke treba prilaziti odgovorno, analizirati sve imbenike16 od utjecaja na ishod operacije.
13

Temeljna naela saveznikoga zdruenoga djelovanja opisana u AJP-01 (B) jesu: ciljevi, jedinstvo napora,
kooperativnost, podupiranje, usredotoenost snaga, ekonominost snaga, fleksibilnost, inicijativa, odravanje
morala, iznenaenje, sigurnost i jednostavnost.
14
Temeljna su naela zdruene doktrine OS prema Vojnoj strategiji: zdrueno i usklaeno djelovanje svih grana,
strukturiranje i zdruivanje snaga za provedbu zdruenih operacija, preuzimanje i zadravanje inicijative u svrhu
nametanja svoje volje protivniku, zamah operacije, usklaenost udara, usredotoenje snaga na teine ciljeve
sukladno razvoju stanja prema zahtjevu operacije.
15
Pogledaj dio 1.5. Intreoperabilnost.
16
Na primjer pravne, politike i dr.

Doktrina obuke OS RH iz ovog prirunika je sredstvo pomou kojeg zapovjednici

razvijaju iskusne voe i prilagodljive organizacije koje su spremne za uvjebavanje
zapovijedanja i nadzora zdruenih i multinacionalnih snaga i osiguranje jedinstva napora za
operacije koje provode OS s drugim dravnim tijelima i pravnim osobama.
1.5. Interoperabilnost
Interoperabilnost je "sposobnost saveznikih snaga i, kada je potrebno, snaga partnera
i drugih nacija u obuavanju, vjebama i uinkovitu zajednikome djelovanju u provedbi
dodijeljenih misija i zadaa"17. Ciljevi interoperabilnosti upravljaju razvojem i primjenom
zahtjeva interoperabilnosti za uspjenu koordinaciju i suradnju u zdruenim i
multinacionalnim stoerima i snagama. To zahtijeva da vienacionalno osoblje surauju jedni
s drugima, djeluju zajedno, podupiru jedni druge te se zajedno obuavaju i vjebaju na
uspjean uinkovit nain. Ti ciljevi utjeu jedan na drugi, a neki od temeljnih zahtjeva
interoperabilnosti i vie nego samo na jedan.

Sposobnost komuniciranja. Sposobnost meusobnoga komuniciranja ima tri

podruja zahtjeva interoperabilnosti koja utjeu jedno na drugo: ljudski odnosi,
postupci i oprema za komunikaciju. Ljudski odnosi ukljuuju sposobnost
"sporazumijevanja jednim jezikom", zahtijevajui znanje jezika, znanje kulturne i
vojne povijesti, meusobno potovanje, isto razumijevanje temeljnih pojmova i
spremnost za doprinos u zajednikome uspjehu. Prihvaeni su postupci vani kao
kostur zajednikoga rada.

Sposobnost djelovanja. Sposobnost meusobnoga djelovanja osigurava da se

zdruene i multinacionalne operacije mogu pripremati i provoditi na uspjean
uinkovit nain. Ovisi o zajednikome razumijevanju naravi, sposobnosti, jaine i
ogranienja slubi i sudjelujuih nacija te o zajednikome razumijevanju slinosti i
razlika doktrina, taktika i postupaka za uporabu zdruenih i multinacionalnih borbenih
snaga, snaga borbene potpore i snaga slubi borbene potpore. Zajedniki ciljevi tih
snaga odreuju kako e one razmiljati i djelovati.

Sposobnost potpore. Sposobnost meusobne potpore stavlja naglasak na vanost

postupaka, standardizaciju opreme te sposobnost i spremnost pruanja vlastitih
mogunosti potpore snagama drugih nacija u multinacionalnom okruju.

Sposobnost obuavanja i vjebanja. Sposobnost meusobnog komuniciranja,

djelovanja i potpore ne bi bila provediva u zdruenom i multinacionalnom okruju da
nije iskuana i dokazana tijekom prethodne obuke i vjebi. Stoga zajednike vjebe i
obuka omoguavaju provjeru stupnja interoperabilnosti u razliitim podrujima,
unaprijeenje meuljudskih odnosa, postupaka, komunikacija i razumijevanja
temeljne doktrine i taktike te upozoravanje na to gdje interoperabilnost treba biti
poboljana kako bi se poveala kohezivnost, efektivnost i uinkovitost zdruenih i
multinacionalnih snaga prije djelovanja.

Dostignuti stupanj interoperabilnosti prije djelovanja utjee na uinkovitost

multinacionalnih postrojbi koje u velikoj mjeri ovise o vodstvu, povjerenju u mogunosti
podreenih, razinama obuenosti i zajednikome poznavanju postupaka koji usmjeruju
17

EAPC(NCS)N(2004)0006

koheziju postrojbe i mogu biti jedino postignuti i uvjebavani u spremnim postrojbama, ako
se one moraju premjestiti u kratkom vremenu. U svakom sluaju, multinacionalne postrojbe
zahtijevaju vei napor (osoblje, opremu i izvore) nego nacionalne postrojbe kako bi
kompenzirale razliitosti iskustava, izobrazbe, obuke, administrativnih pravila, pravnih
uvjeta, socijalne skrbi i, u nekim sluajevima, donoenja odluka.
1.6. Obuka i razvoj voa
Vojni poziv je profesija (stalno zanimanje). Borbena spremnost radi obrane
nacionalnih vrijednosti i interesa temeljni je djelokrug profesije. Profesionalni razvoj
ukljuuje vie od samoga svladavanja tehnikih vjetina. Ono to je zaista posebno u vojnoj
profesiji je usaglaavanje ne samo onoga to se treba postii, ve kako je postignuto te
potpuno razumijevanje da vojno zvanje moe zahtijevati od svojih lanova najvie rtvovanje.
Profesionalni razvoj protee se na usaivanje vojnih vrijednosti kod svakog vojnika kao to su
odanost, dunost, potovanje, nesebinost, integritet, ast i osobna hrabrost.
Profesionalna izobrazba prua temelj, ukljuujui i niz obunih podruja koji se proteu od
institucijskog kolovanja, samostalnog rada i operativnog iskustva do osobne interakcije s
nadreenima, sebi ravnima i podreenima. Sve te interakcije vane su u razvoju i
razumijevanju obuke i razvoja voa.
Osposobljeni i samosvjesni voe uvjet su za uspjenu obuku operativno spremnih
postrojba. Vano je shvatiti da su obuka voa i razvoj voa sastavni dio spremnosti postrojba.
Voe su prvenstveno vojnici i oni trebaju biti tehniki i taktiki struni u temeljnim vojnikim
vjetinama. Takoer, trebaju biti prilagodljivi, sposobni razumjeti svoje okruje, prilagoditi
plan kada je to potrebno i na odgovarajui nain primijeniti vjetine steene u obuci.
Obuka voa proirenje je tih vjetina i osposobljava ih da vode druge vojnike.
Doktrina i naela uvjebavanja voa isti su kao i za sve druge zadae i zahtijevaju istu razinu
panje nadreenih zapovjednika. Obuka voa dogaa se u institucijama za obuku, u postrojbi,
SimS i SBO te kroz samorazvoj. Obuka voa samo je jedan segment razvoja voa.
Razvoj voa je planiran, trajan, uzastopan i progresivan proces, utemeljen na
vrijednostima vojske, koji razvija vojnike u sposobne i samosvjesne voe sposobne za
odluna djelovanja. Razvoj voa postie se dugogodinjom sintezom znanja, vjetina i
iskustava steenih institucijskom obukom i izobrazbom, postrojbenom obukom, operativnim
iskustvom i samorazvojem. Zapovjednici igraju kljunu ulogu u razvoju voa, gdje se u
idealnu sluaju stvaraju tehniki struni, samosvjesni i prilagodljivi voe koji hrabro i s
inicijativom djeluju u dinaminim i sloenim situacijama kako bi izvrili zapovijedi i ispunili
zapovjednikovu namjeru.
1.7. Institucijska obuka
Institucije su usredotoene na kolovanje i obuku vojnika, doasnika i asnika u
znanju, vjetinama i sposobnostima potrebnim za djelovanje u svakom okruju. To ukljuuje
rodovske, granske i zdruene oblike izobrazbe.18 kolovanje i obuka poveavaju vojno
znanje, pojedinani potencijal, inicijativu i strunost u vjetinama borbene spremnosti.
Institucije pouavaju vojnu doktrinu, pruaju iskustva u obuci, obuavaju pripadnike vojske
prilagodljivosti te da budu kreativni i inovativni rjeavatelji problema kao lanovi postrojbi i
18

Izobrazba se sastoji od kolovanja i obuke.

stoera u vierodnim snagama i zdruenim stoerima. Institucije omoguuju obuku u opim

(temeljnim) i odabranim dijelovima vojnostrunih i povezanih zadaa te nastavljaju
omoguivati dugotrajni pristup obunim materijalima za pojedince i postrojbe.
Elementi institucijske obuke i kolovanja ukljuuju:
1.7.1. Temeljna vojna obuka (TVO)
To je temeljna obuka data svim pripadnicima po ulasku u OS RH, prema istim
naelima i sa zahtjevom dostizanja istih standarda.Ona prua osnovne vjetine, znanje i
uinkovitost u zadai kako bi civil postao vojnik, istovremeno ga obuavajui da, kao
pripadnik male postrojbe, uspije doprinjeti izvrenju zadae postrojbe i preivi na bojitu.
TVO je takoer i odabirna, a sastoji se od opih pojedinanih vojnih sadraja pjeake
obuke. Ona osigurava usmjeren prijelaz od civila u vojnika, motivaciju da postane odan i
produktivan lan OS RH i zadovoljavanje osnovnih kljunih vojnih vjetina i znanja. TVO
nadahnjuje borbeni duh, uspostavlja vrijednosti vojne odanosti, dunosti, potovanja,
nesebinosti, asti, cjelovitost i osobne hrabrosti.
1.7.2. Obuka za VSSp (SVO)
To je obuka koja se naslanja i nastavlja na temeljnu vojnu obuku sa zahtjevom
stjecanja potrebnih vojno-strunih znanja i vjetina u rodu, slubi odnosno struci. Ona se
provodi u institucijama (sreditima za obuku) i/ili postrojbama koje su nositelji razvoja
rodova, slubi i struka koje pouavaju prema njihovoj doktrini. Ova se obuka moe provoditi i
tijekom razvoja vojne karijere kada je zbog potrebe slube pojedincu potrebno omoguiti
dostizanje standarda obuenosti za dopunski VSSp. Vojnici dostiu svoj VSSp obukom, a
doasnici i asnici kombinacijom obuke i kolovanja, s time da je ta obuka usredotoena na
njihov razvoj kao voa i zahtjeva roda, slube, odnosno struke.
1.7.3. Sustav asnike i doasnike izobrazbe
asnika i doasnika izobrazba neprestan je proces uenja u cijeloj karijeri koji
integrira strukturirane programe kako u institucijama tako i primjenom sustava uenja na
daljinu. U njihovu se kolovanju primjenjuje naelo slijednosti19. Sustav vojne izobrazbe
progresivan je i slijedni proces koji prua doktrinarne temelje, a izgrauje se na prethodnoj
obuci, izobrazbi i operativnome iskustvu. On prua praktinu tehniku, taktiku i
usredotoenu izobrazbu voa da bi bili sigurni da su voe pripremljeni za uspjeh u svojim
buduim dunostima i odgovornostima viih razina.

Sustav asnike izobrazbe. asnici OS RH moraju voditi i boriti se; biti taktiki i
tehniki struni; posjedovati vjetine voe; razumjeti kako grane OS RH funkcioniraju
samostalno te kao sastavnice zdruenih i vienacionalnih snaga; pokazati
samopouzdanje, cjelovitost, sposobnost prosuivanja i odgovornost; funkcionirati u
sloenu i nesigurnu okruju koje se neprestano mijenja; graditi uinkovite timove
zbog neprestanih organizacijskih i tehnolokih promjena i kreativno rjeavati
probleme. Sustav izobrazbe asnika razvija asnike koji su samosvjesni i prilagodljivi
da vode postrojbe OS prema konanu uspjehu misije.

19

Pravilnik o nainu i uvjetima kolovanja za potrebe OS na vojnim uilitima, kolama u graanstvu i

inozemstvu; MORH, Zagreb 16.06.2003. godine. Podrazumijeva ciklus kroz koji prolazi doasnik i asnik nakon
uspjena kolovanja na nioj razini i obnaanja odreene dunosti u propisanu vremenu.

Sustav doasnike izobrazbe. Vojnom izobrazbom doasnici se prioritetno

obuavaju da vode i obuavaju vojnike, posade, i podreene voe koji djeluju pod
njihovim vodstvom. Ona prua praktinu tehniku, taktiku i usredotoenu obuku
voa kako bi osigurali da su doasnici pripremljeni za uspjeh u svojim buduim
dunostima i odgovornostima svojih i viih razina.

Funkcionalna obuka. Funkcionalnim teajevima nastavlja se razvoj vjetina i znanja

steenih na vojnoj izobrazbi, u cilju uveavanja funkcionalnih vjetina za odreenu
dunost. Primjeri su asnik S-2 u bojni, asnik za transport, prvi doasnik, stoerni
doasnik u bojni, padobranski teajevi, rad u vienacionalnim stoerima i sl.

Obveza je svih stoera i zapovjednitava na svojoj razini planirati i provoditi

funkcionalnu obuku u cilju podizanja razine osposobljenosti stoernih asnika za izvravanje
poslova i zadaa svoje dunosti, te razvoj osobina stoernih asnika kao timskih djelatnika,
menadera i uinkovitih komunikatora.
Cilj provedbe funkcionalne obuke na niim razinama je osiguranje meusobne
povezanosti, razumljivosti te jedinstva ciljeva i djelovanja po strunoj uspravnici od Uprava
GS OS RH do Odjela u Granama, Odjela i Odsjeka u korpusima, Odsjeka i pododsjeka u
brigadama, dok na viim razinama (naelnici Uprava GS OS RH ) provedbu funkcionalne
obuke osiguravaju kroz seminare, teajeve i savjetovanja u Granama OS RH i pristoernim
postrojbama sukladno Planu funkcionalne obuke.
1.8. Operativno podruje
Obuka u postrojbama usredotoena je na misiju i PZVM postrojbe. Koristei se
institucionalnim temeljima potuje pojedinane i timske vjetine i znanja, obuka u
operativnom podruju prua novo iskustvo u razvoju vojnika, voa i postrojbi. Ukljuuje
obuku postrojbi u podruju razmjetaja, na lokalnom vjebalitu i strijelitu te rotacije u
Simulacijskome sreditu i SBO. U operativnom se podruju postrojbe obuavaju da
uinkovito izvode svoje zadae s PZVM-a i budu spremne izvriti dodijeljenu misiju.
1.8.1. Odgovornosti zapovjednika
Zapovjednik postrojbe odgovoran je za borbenu spremnost svih elemenata u postrojbi.
Stoga je zapovjednik primarni obuavatelj postrojbe, odgovoran je omoguiti da svaka obuka
bude provedena u skladu s PZVM postrojbe i prema standardima. To je zapovjednikov
prioritet broj jedan. Zapovjedna klima mora odraavati taj prioritet. Zapovjednik analizira
misiju postrojbe i razvija PZVM. Koristei se odgovarajuom doktrinom i programima obuke,
zapovjednik planira obuku i izvjeuje nadreenoga. Nadreeni zapovjednik odgovoran je za
osiguravanje izvora, stabilnost i predvianja, titi obuku od ometaa, provodi i prosuuje
obuku. Zapovjednici su odgovorni da planirana obuka prema PZVM bude provedena do
standarda. Ako nije, postrojba mora proi dodatnu obuku dok sve planirane zadae ne izvede
do standarda. Klju je za uinkovitu obuku postrojbe zapovjednikova ukljuenost i nazonost
u planiranju, pripremanju, provedbi i prosudbi obuke postrojbe. Dostizanja standarda u
zadaama s PZVM puno je vanija nego sama provedba i zavretak obunog dogaaja.
Usredotoiti se na odravanju uinkovitosti u PZVM kljuni je imbenik kojeg se
zapovjednici trebaju drati kad uvjebavaju postrojbe. U obuci je najvanije naelo obuavaj
se do standarda, ne do vremena.

10

1.8.2. Odgovornosti doasnika

Velika je snaga OS RH njihov profesionalni doasniki potporni lanac, koji je
odgovoran za pojedinanu obuku vojnika i malih timova. On osigurava kontinuitet procesa
prilagodbe novih vojnika kada dou u postrojbu. Unutar postrojba doasniki potporni lanac
istodobno prati i dopunjava zapovijedni lanac. To je kanal komunikacije i nadzora od prvoga
doasnika do niega i onda do ostalih doasnika i vojnika. Uz to doasnici bespogovorno
obuavaju vojnike do utvrenih standarda obuke. Doasnici instruktori za pojedina podruja,
mogu se nai u ulozi obuavatelja i asnicima.
Zapovjednici e definirati dunosti i ovlasti svojih doasnika za svoje stoere i
podreene.
1.8.3. Odgovornosti postrojbe
Obuka postrojbe sastoji se od tri dijela: zajednike obuke, koja je proizala izravno iz
PZVM i Plana obuke; razvoja voa, koji je ugraen u zajedniku obuku i usredotoenu obuku
voa; pojedinane obuke, kojom se uspostavlja, poboljava i odrava pojedinana
uinkovitost u zadaama izravno povezanim s PZVM postrojbe. Zapovjednici provode obuku
postrojbe kako bi pripremili svoje podreene za zadae postrojbe. Sve postrojbe usredotouju
se na poboljavanje i odravanje uinkovitosti misije postrojbe.
Cilj je postrojbene obuke razvoj i odravanje sposobnosti za brzo razmjetanje i
uspjenu provedbu operacija kao dio zdruenoga vierodnoga tima u razliitim operativnim i
organizacijskim okrujima. Obuka u instituciji i obuka u postrojbi zajedniki tee prema
postizanju toga cilja. Institucije osiguravaju temeljnu izobrazbu koja kombinirana s
individualnim iskustvom postrojbe, osigurava vojnicima i voama potrebna znanja i vjetine
kako bi uspjeli u svakoj narednoj razini slube kroz karijeru, prilagoene novim i veim
razinama odgovornosti. Institucije takoer osiguravaju sposobnost za funkcionalnu obuku i
obuku povezanu s dunosti ili strunu literaturu kroz vojniku slubu u vojsci. Zapovjednici
kroz podreene voe i instruktore nastavljaju usavravanje znanja koje su dobili u
vojnokolskim institucijama kako bi nastavili razvijati vjetine i znanja potrebna za uspjeh
misije, kao to je navedeno u PZVM postrojbe.
1.9. Podruje samorazvoja
Podruje samorazvoja usredotoeno je na poduzimanje djelatnosti potrebnih za
smanjenje ili uklanjanje raskoraka izmeu operativnog i institucijskog iskustva. Teite nae
profesije zahtijeva opseno samouenje i samoobuavanje. Ni u jednoj drugoj profesiji cijena
nepripremljenosti nije tako velika. Vojnici i voe na svim razinama neprestano prouavaju
nau profesiju u pripremanju za provedbu operacija. To zahtijeva da zapovjednici na svim
razinama stvore okruje koje e poticati podreene u ostvarenju ciljeva profesionalnoga
razvoja. Daljnja potpora dostizanju tih interesa treba se pojaviti kroz osobno praenje
zapovjednika njegovih podreenih. Primjena profesionalno razvojnih programa usredotoenja
na misiju za asnike i doasnike najbitnija je za razvoj voa. Koritenje postignua, uenje na
daljinu (distribuirano uenje) i nastavljanje izobrazbe trebaju poduprijeti te programe.
Uspjean samorazvoj zahtijeva timski rad. Samorazvoj poinje prosudbom osobnih
jakosti, slabosti, potencijala i zahtjeva. Zapovjednici osiguravaju povratnu vezu da bi
omoguili podreenima utvrditi razloge njihovih jakosti i slabosti. Zapovjednici i podreeni

11

zajedno daju prioritet ciljevima samorazvoja i odreuju smjerove djelovanja radi poboljanja
kvalitete izvedbe.
Samorazvoj je:
! Planirani proces koji ukljuuje vou i podreene. Pojaava prethodno
dostignute vjetine, znanje, ponaanje i iskustvo. Doprinosi profesionalnom
razvoju i naglaava potencijal za progresivno postavljanje na dunost na vioj
razini. Usredotouje se na poveavanje individualnih jakosti, smanjivanje
slabosti i postizanje osobnih razvojnih ciljeva
! Inicijalni samorazvoj je strukturiran i openito usko usredotoen. Usredotoenje
se proiruje kada osobe razumiju svoje jakosti i slabosti, odrede svoje osobne
potrebe i postanu iskusnije. Svako vojniko znanje i perspektive poveavaju se s
iskustvom, institucionalnom obukom i operativnim postavljanjem na dunost. On
se ubrzava i proiruje specifinim, ciljno-usmjerenim samorazvojnim
djelovanjima.
1.10. Uloga viih zapovjednitava u obuci
Zapovjednitva, bilo da su usmjerena na operativne, funkcionalne ili zadae po
specijalnosti, imaju jednake odgovornosti za upravljanje i potporu obuke. Njihov je najvaniji
doprinos obuci uspostava stabilnosti u okruju u kojemu se ona odvija odravajui usmjerenje
na misiju postrojba, odreujui i osiguravajui izvore, titei planiranu obuku i osiguravajui
povratnu informaciju koja proizvodi dobru obuku i razvija dobre obuavatelje i voe.
Temeljna je zadaa viih zapovjednitava planiranje i provedba operacija vierodnih
sastava. Borbena je spremnost glavni prioritet. Zapovjednici tih zapovjednitava imaju
stoernu (sredinju) ulogu u sustavu upravljanja obukom, pruajui smjernice i odluke
zapovjednicima brigada i bojni koje direktno utjeu na planiranje i provedbu obuke na razini
satnije.. Ti zapovjednici moraju integrirati snage za posebne operacije u svoje planove obuke.
To prua mogunost za istraivanje novih kombinacija koncepta, ljudi, organizacija i
tehnologija koje proiruju njihove sposobnosti, uveavaju interoperabilnost i osnauju ostale
granske sposobnosti.
1.11. Programi obuke
Program obuke je doktrinarni prirunik koji opisuje kako obuavati i ocjenjivati. Jasno
opisuje koga i kako obuavati radi postizanja zahtijevane razine obuenosti u zadaama.
Sadri oko 90 % zadaa koje e pojedinac ili postrojba u stvarnosti i izvoditi. Definira kritine
informacije i obuna pomagala (npr. potrebne vjebe, kljuni resursi, tehnike ocjenjivanja.
Postoje programi obuke za pojedince i postrojbe. Podijeljeni su po razinama, pojedinanim i
postrojbi, a mogi biti rodovski i vierodni.
Program obuke obino sadri slijedea poglavlja:
!
!
!
!

12

Openito o obuci temelj je za druga poglavlja i objanjava uporabu

programa.
Matrice obuke pokazuju i objanjavaju odnos izmeu zadaa.
Razvoj planova obuke opisuje kako razviti plan obuke za misiju PZVM.
Vjebe u obuci opisuje koje se vjebe mogu koristiti u programu obuke te
prua smjernice za njihovo planiranje, pripremu i provedbu.

Orisi obuke i ocjenjivanja (OOO) kljuno poglavlje svakog programa, daju

kriterije obuke i ocjenjivanja i omoguuju standardizaciju obuke.

Prednosti Programa obuke su viestruke. Prije svega, upotrebljavaju se isti standardi

za cijelokupne OS. Zapovjednici imaju na raspolaganu liste moguih obunih aktivnosti koje
su povezane sa svakom zadaom vanom za misiju. Uspostavlja se veza izmeu
raspoloivosti resursa i obuenosti izravan utjecaj na SPREMNOST. Osiguravaju realno i
kvalitetno programiranje i planiranje prorauna.
1.12. Obuka priuve
Temeljna uloga priuve je pojaavanje ukupnih potencijala OS RH i poveavanje
obrambenih sposobnosti zemlje u sluaju ugroavanja teritorija RH. Priuvne snage takoer
mogu sluiti za pojaavanje snaga angairanih u meunarodnim misijama. Osim sudjelovanja
u tim misijama priuvne snage imat e u budunosti vanu ulogu pri izvravanju zadaa u
potpori graanskim institucijama u zemlji.
Iako je priuvna sastavnica OS RH organizirana po drugim pravilnicima i ima
jedinstvene i zasebne karakteristike, ona koristi istu doktrinu i proces obuke kao i
profesionalni sastav, obuava se do istih standarda. Meutim, priuva se uvjebava na niim
razinama, broj obunih zadaa obino e biti smanjen kao rezultat raspoloivog vremena za
obuku i mogunostima potpore obuci, a uvjeti provedbe mogu se mijenjati (manje sloeni i
zahtjevni u odnosu na profesionalni sastav).
Obuka priuve provodi se u jedinstvenom sustavu obuke koji ine: predmobilizacijska
obuka i poslijemobilizacijska obuka.
Predmobilizacijska obuka provodi se kada ne predstoji opasnost od vojne ugroze, a
zahtijevane su sposobnosti u situaciji strateke sigurnosti. Ona je usredotoena na zadae
obuke kritinih VSSp, obuku voa i stoera te paljbene i taktike zadae do razine satnije.
Poslijemobilizacijska obuka provodi se kada su zahtjevi za sposobnostima viih
sastava u situaciji strateke nesigurnosti nakon mobilizacije, a prije ukljuivanja u borbena
djelovanja. Ona je usredotoena na paljbene i taktike zadae satnije i zajednike zadae viih
razina.
Vrijeme za obuku priuve odreuje se dokumentima obrambenoga planiranja, koji su
jamstvo osiguranja izvora za obuku (vrijeme i financijska sredstva). Budui da je obuka
priuve drastino ograniena vremenom, vrijeme za obuku razliito je za sve kategorije
priuvnika (vojnici, doasnici i asnici). Naelo je da vojnici provode najmanje vremena na
obuci, dok doasnici i asnici provode vie vremena na obuci radi pripreme obuke i osobne
pripreme kao izvoaa obuke.
1.13. Planiranje izvora za obuku
Razvoj suvremene obuke uvjetuje potrebu kvalitetnoga planiranja obuke i praenje
utroka tvarnih i financijskih sredstava u obuci.
Temelj za dugorono, kratkorono i bliskorono planiranje i izraunavanje trokova
obuke i obunih dogaaja ine:

13

pravilnik SPPP-a
metodologija SPPP-a
smjernice programiranja SPPP-a
obrambeni program.
godinji vojni prioriteti
plan OS RH

1.13.1. Financijska potpora obuci

Financijska potpora obuci uvjetovana je dosljednom provedbom metodologije i
smjernica SPPP-a u procesu planiranja i programiranja obunih dogaaja. Za izradu
financijske podloge u proraunu Ministarstva obrane i Oruanih snaga potrebno je razvijati
programe obuke i obuku ralaniti na predviene konkretne obune dogaaje. Za svaki obuni
dogaaj jasno definirati nositelja i sudionike u pripremi i izvrenju te predvidjeti i definirati
mogue trokove u ostvarenju, koje grupirati sukladno propisanim programima i
djelatnostima za izradu prorauna. Svaki od predvienih trokova mora se moi utvrditi
financijskim programom ili djelatnou kako bi se uklopio u metodologiju izrade i donoenja
prorauna. Financijska sredstva odobravaju se samo za poznata nositelja i sudionike te za
poznatu zadau.
Nakon odobrenja financijskog plana za obuku, potrebno je na svim razinama uskladiti
obune planove s financijskim planom.
1.13.2. Tvarna potpora obuci
Tvarna se potpora obuci ostvaruje na dva naina: koritenjem sredstava sa zaliha i
nabavom potrebnih sredstava. Postrojba, nositelj planiranja, po donoenju financijskoga plana
prorauna postrojbe i odobrenju tromjesenih kalendara obuke, koji moraju biti u suglasju s
odobrenim financijsdkim sredstvima, duna je pravodobno poslati zahtjev po uspravnici za
nabavu tvarnih sredstava sukladno planiranim potrebama. Via razina daje nalog nositelju
logistikoga osiguranja radi osiguranja traene logistike potpore. Nositelj logistikoga
osiguranja nakon osiguranja i nabave dostavlja traena sredstava nositelju planiranja uz
odgovarajue materijalne isprave.

2. USREDOTOENJE NA MISIJU
Zapovjednici obuavaju svoje postrojbe da budu borbeno spremne. Obuka je njihov
prvi prioritet. Zapovjednici to postiu koristei se tekom, realistinom i izazovnom obukom.
Zapovjednici na svim razinama moraju obuavati svoje postrojbe do standarda. Usredotoenje
na misiju i s njome povezane zadae omoguuje zapovjedniku da obuava postrojbe za uspjeh
u operaciji. Koristei se krugom upravljanja obukom, zapovjednik stalno planira i provodi
obuku te prosuuje status obuenosti postrojbe. Taj krug prua zapovjednicima okvir za
razvoj PZVM njihove postrojbe, omoguuje im da utvrde obune prioritete i osiguraju izvore.
Zapovjednici koriste naela obuke kako bi razvili i proveli uinkovitu obuku. Dok
zapovjednici obuavaju svoje postrojbe prema PZVM, dotle nadreeni zapovjednici pruaju
potporu obuci odobravajui i titei obune prioritete i osiguravajui izvore.

14

2.1. Naela obuke

Naela obuke su:
! Zapovjednici su glavni obuavatelji i odgovorni za obuku.
! asnici obuavaju asnike i doasnike, a doasnici vojnike, doasnike i
male timove.
! Obuavati se kao vierodne snage i zdrueni tim.
! Obuavati se do borbene spremnosti, odnosno do spremnosti za misiju:
o realistini uvjeti,
o usmjereni na izvedbu.
! Obuavati se do standarda koristei odgovarajuu doktrinu.
! Obuavati se za prilagodljivost.
! Obuavati se u odravanju i opstojnosti.
! Obuavati se koristei vierazinske tehnike.
! Obuavati se da bi se odrala uinkovitost.
! Obuavati i razvijati voe.
Zapovjednici su glavni obuavatelji i odgovorni za obuku. Zapovjednici su
odgovorni za obuku svih pripadnika postrojbe kao pojedinaca i postrojbe kao cjeline. Oni su
glavni obuavatelji, aktivno su ukljueni u proces obuke i slijede naela obuke. Da bi
postignuli sve ciljeve, zapovjednici moraju:
! biti nazoni na obuci koliko god je mogue
! temeljiti obuku na zahtjevima misije
! izraditi i provesti planove obuke koji rezultiraju uvjebanim pojedincima i
postrojbama
! osigurati potrebna sredstva za obuku
! obuavati do standarda
! prosuivati trenutanu razinu obuenosti
Zapovjednici prenose ovlasti na instruktore za obuavanje specifinih vojnih zadaa te
na doasnike u potpornome lanacu kao na primarne obuavatelje vojnika i malih timova.
Zapovjednici dre doasnike odgovornima za provedbu obuke koja je utemeljena na
standardima, usmjerena na provedbu i usredotoena na zadau te za pruanje povratne
informacije o uinkovitosti.
asnici obuavaju asnike i doasnike, a doasnici vojnike, doasnike i male
timove. asnici (bilo kao voe ili kao instruktori) odgovorni su za obuku svih asnika
postrojbe i prvopodreenih doasnika kao pojedinaca. Doasnici su odgovorni za provedbu
pojedinane obuke vojnika i podreenih doasnika koja je utemeljena na standardima,
usmjerena na provedbu i usredotoena na zadau. Oni:
! odreuju specifine zadae vojnika, doasnika i malih timova koje podupiru
zajednike zadae i PZVM postrojbe
! planiraju, pripremaju i provode obuku
! ocjenjuju obuku i provode RND kako bi osigurali povratnu obavijest
zapovjedniku o pojedinanoj uinkovitosti, uinkovitosti malih timova.
Obuavati se kao vierodne snage i zdrueni tim. Snage rijetko djeluju jednostrano.
Zdruena meuovisnost od pojedinane, posadno-timske i do operativno-postrojbene razine

15

zahtijeva obuku za spremnost sudjelovanja sa zdruenim i vienacionalnim snagama te za

pruanje jedinstva napora izmeu raznih sudionika operacije.
Temeljna osnova za organiziranje i operacije OS RH su vierodne snage. Vierodne su
snage integrirana primjena nekoliko rodova da bi se postignuli uinci na neprijatelja koji su
vei nego kada bi se svaki rod rabio odvojeno. Integracija ukljuuje usklaivanje borbenih
djelovanja u vremenu, prostoru i sa svrhom kako bi se stvorili maksimalni uinci borbene
moi na odlunome mjestu i vremenu. Kroz organizirane snage zapovjednici i njihovi stoeri
integriraju i usklauju borbene funkcije kako bi se postignuli uinci vierodnih snaga i
izvrila zadaa.
Dananja doktrina zahtijeva timski rad na svim razinama. Dobro obueni timovi
vierodnih sastava mogu spremno djelovati u zdruenome i vienacionalnome okruju. Svaka
postrojba mora biti spremna za provoenje operacija bez dodatne obuke ili duljega razdoblja
prilagodbe. Voe moraju stalno uvjebavati uobiajene sposobnosti borbenih rodova, rodova
borbene potpore, slubi borbene potpore. Uinkovitost i povezanost vierodnih sastava moe
se postii samo kada se zajedno uvjebavaju. Istovremeno, mirnodopski odnosi moraju
odraavati ratnu namjensku organizaciju do najvee mogue mjere.
Puna integracija vierodnih timova postie se pristupom namjenskoga organiziranja za
zadau u upravljanju obukom. Namjensko je organiziranje privremeno grupiranje snaga
oblikovanih za izvravanje odreene zadae. Taj pristup potvruje da zapovjednici integriraju
i usklauju borbene funkcije. Ukratko, zapovjednici, potpomognuti od viih zapovjednih
razina, ustrojavaju vierodne timove.
Zapovjednik namjenski organiziranih snaga mora razviti plan obuke koji e pokriti
dva komplementarna (nadopunjujua) izazova. Njegov plan obuke mora postignuti
uinkovitost vierodnih snaga i osigurati funkcionalnu obunu uinkovitost postrojba
borbenih rodova, rodova borbene potpore, slubi i struka tih namjenski organiziranih snaga.
Uinkovitost vierodnih snaga zahtijeva uinkovitu integraciju i usklaivanje borbenih
funkcija. Zapovjednikov plan obuke mora integrirati vierodne snage i funkcionalne obune
dogaaje.
Obuka vierodnih snaga temelji se na standardima. Samostalna obuka u funkcionalnim
zadaama vierodnih snaga do standarda nee jamiti eljene uinke primjene borbene moi
na odlunome mjestu i u odlunome vremenu. Standard za uinkovitu obuku u zadaama
vierodnih snaga zahtijeva slijednu i neprestanu provedbu funkcionalnih zadaa vierodnih
snaga do standarda s ciljem postizanja "integrirane povezane borbene moi" na odlunome
mjestu i vremenu.
Funkcionalna uinkovitost zahtijeva strunost po pojedinanim borbenim funkcijama,
njihovih sposobnosti i njihovih zahtijeva. Organizacije koje osiguravaju elemente specifinih
borbenih funkcija, moraju se obuavati da bi odravale svoju funkcionalnu uinkovitost.
Integracija ukljuuje strunost u koordinaciji izmeu funkcionalnih zapovjednika postrojba i
stoera te drugih funkcionalnih zapovjednika i stoera.
Izazovi vierodne obuke isti su za sve razine zapovijedanja. Sloenost se poveava na
svakoj vioj razini zapovijedanja. Tempo, djelokrug i opseg operacija na vioj zapovjednoj
razini poveavaju koordinacijske zahtjeve u planiranju i provedbi vierodne, zdruene i

16

vienacionalne misije. Zapovjednici na svim razinama usmjeravaju vierodnu obuku na

specifine integracijske i usklaujue zadae temeljene na njihovim PZVM.
Obuavati se do borbene spremnosti, odnosno spremnosti za misiju. Cilj je svake
obuke dostizanje standarda. To razvija i odrava borbenu osposobljenost. Da bi to postigle,
postrojbe se moraju obuavati do standarda u uvjetima to slinijim realnima. Dostizanje
standarda trai vrlo teak rad zapovjednika, stoernih asnika, doasnika i vojnika. Unutar
granica sigurnosti i zdravog razuma zapovjednici i voe moraju bi spremni u poetku
prihvatiti nie rezultate od izvrsnoga i zahtijevati realizam u obuci. Oni moraju integrirati
realistine okolnosti kao to su nedovoljno informacije, oteana komunikacija, dim, buka,
pravila djelovanja, simulirano nuklearno, bioloko i kemijsko okruje; gubitak kljunoga
osoblja; civili na bojitu; zdrueni i vienacionalni zahtjevi; promjena vremena. Oni moraju
iskoristiti svaku priliku da izvedu vojnike iz uionica na teren; gaati iz oruja; izvoditi
manevar kao vierodne snage; ugraditi zatitne mjere protiv neprijateljskih djelovanja.
Programi SBO pruaju najrealistiniju i najizazovniju obuku i iskustvo, oni ne smiju biti
gledani kao "zadnja toka" u ciklusu obuke postrojba. Radije, oni pruaju "iskustvo odlaska
na zadau", kojim zapovjednici mogu prosuditi uinkovitost svojih PZVM i odrediti
djelotvornost njihovih programa obuke.

Realistinost. Teka, realistina, intelektualno i fiziki izazovna obuka

pokree i motivira. Realistina obuka stvara strunost i pouzdanje
razvijajui i usavravajui vjetine; potie izvrsnost podupirui inicijativu,
entuzijazam i elju za uenjem. Uspjean zavretak svake faze obuke
poveava sposobnost i motivaciju pojedinaca i postrojba za jo savrenija i
izazovnija postignua u obuci. To je zapovjednikov neprekidan izazov.

! Usmjerenost na izvedbu. Postrojbe postaju uinkovite u izvoenju vanih

zadaa uvjebavajui ih. Pojedinci najbolje ue radei i koristei se
iskustvenim praktinim radom. Zapovjednici i podreeni voe planiraju
obuku koja e pruiti te naine rada. Sva obuna sredstva i izvori
ukljuujui obuna pomagala, simulatore i simulacije, moraju se ukljuiti u
strategiju obuke postrojbe.
Obuavati se do standarda koristei odgovarajuu doktrinu. Obuka se izvodi do
standarda uz uporabu odgovarajue doktrine. Ako zadaa postrojbe ukljuuje nove ili
nestandardizirane doktrinarne postupke, zapovjednici postavljaju zadae, uvjete i standarde
koristei se smjernicama, nauenim lekcijama iz slinih operacija i njihovim prosudbama.
Nadreeni zapovjednik odobrava stvaranje standarda za te zadae. Prirunici opisuju ope
taktike, tehnike, postupke koji doputaju zapovjedniku i postrojbama da se prilagode vrlo brzo
na novonastale situacije. Doktrina prua temelje koji se rabe u cjelokupnim OS. Dok
primjenjuju vojnu doktrinu, postrojbe se moraju obuavati za zadae prema programima
obuke. Kada se provodi zdruena obuka, postrojbe se koriste zdruenom doktrinom i
zdruenim taktikama, tehnikama i postupcima. Zdruena doktrina postavlja temelje za
zdruene operacije i daje smjernice kako se najbolje koristiti zdruenim snagama.
Razumijevanje veze izmeu doktrine djelovanja i doktrine obuke vrlo je vano za uspjenu
obuku.
Obuavati se za prilagodljivost. Zapovjednici obuavaju i razvijaju prilagodljive
voe i postrojbe, pripremajui podreene da uspjeno djeluju u novonastalim uvjetima i
situacijama poveane odgovornosti. esto ponavljana obuka temeljena na standardima prua

17

vano iskustvo. Zapovjednici pojaavaju obuna iskustva mijenjajui okolnosti obuke.

Obuno iskustvo spojeno s pravovremenim povratnim informacijema izgrauje strunost.
Voe izgrauju postrojbu, stoer i vojniko samopouzdanje. Strunost, pouzdanost i stega
promiu inicijativu i omoguuju voama da se prilagode na novostvorene situacije i
okolnosti. Oni improviziraju s izvorima koje imaju, iskoriuju prilike i izvravaju dodijeljene
zadae. Zapovjednici na svakoj razini integriraju obune dogaaje u planovima obuke da bi
razvili i obuavali matovite, prilagodljive voe i postrojbe.
Obuavati se u odravanju i opstojnosti. Odravanje opreme vaan je dio svakoga
plana obuke. Voe i vojnici odgovorni su za odravanje cjelokupne opreme i sredstava na
visoku stupnju spremnosti kako bi poduprli obuku ili operativne zadae. Postrojbe moraju biti
sposobne djelovati dulje vrijeme s opremom koju su dobili. Vojnici moraju biti eksperti i u
operacijama i u odravanju svoje opreme. Ova veza izmeu obuke i opstojnosti je kljuna za
uspjeh misije.
Obuavati se koristei vierazinske tehnike. Vierazinska je obuka najuinkovitiji i
najisplativiji nain odravanja uinkovitosti u provedbi zadaa vanih za misiju s ogranienim
vremenom i izvorima. Zapovjednici se koriste vierazinskom obukom:
! da istovremeno obuavaju voe, stoere, postrojbe i pojedince na svim
razinama organizacije
! da maksimiziraju uporabu dodijeljenih izvora i raspoloiva vremena
! da smanje uinke personalnih promjena.
Obuni dogaaji velika opsega pruaju izvrsnu priliku za vrijednu i korisnu obuku
pojedinaca, voa, posada i malih postrojbi. Vierazinska se obuka moe pojaviti kada se cijela
postrojba obuava na jednoj zadai s PZVM ili kad se razliite razine u postrojbi istovremeno
obuavaju u povezanim zadaama s PZVM. Sve vierazinske tehnike obuavanja:
! zahtijevaju podrobno planiranje i usklaivanje zapovjednika i voa na svim
razinama
! unutar velika opsega obunih dogaaja iz PZVM odravaju usredotoenje
na zadau povezujui pojedinane i zajednike borbene zadae s
postrojbenim PZVM.
Obuavati da bi se odrala uinkovitost. Jednom kada su pojedinci i postrojbe
uvjebani do traene razine uinkovitosti, zapovjednici moraju oblikovati zajednike i
pojedinane planove obuke kako bi ponavljali obuku vanih zadaa i to s minimalnom
uestalosti potrebnom radi odravanja postignute razine uinkovitosti. Obuka odravanja
uinkovitosti klju je za odravanje postrojbene uinkovitosti kroz personalne promjene i
operativne razmjetaje. Planovi su obuke na svim razinama alati koji pomau u postizanju i
odravanju zajednike i pojedinane uinkovitosti.
Obuka odravanja uinkovitosti mora se odvijati dovoljno esto kako bi se obuavali
novi pripadnici postrojbe i kako bi se na najmanju mjeru svelo opadanje razine uvjebanosti.
Postrojbe moraju estom obukom odravanja uinkovitosti provoditi kritine zadae.
Obuka odravanja uinkovitosti omoguuje postrojbama da odgovarajuim
ponavljanjima kritinih zadaa odre uinkovitost unutar trake izvrsnosti (slika 1). Traka
izvrsnosti raspon je uinkovitosti unutar kojega je postrojba sposobna izvoditi zadae iz

18

PZVM. Za priuvne je postrojbe traka izvrsnosti raspon uinkovitosti unutar kojega je

postrojba sposobna izvoditi predmobilizacijske zadae.
Obuavati se da bi se odrala uinkovitost u traci izvrsnosti, ukljuuje obuku voa,
stoera i uinkovitih postrojbi. Puna crna crta pokazuje rezultate uinkovite strategije obuke
postrojbe koja odrava uinkovitost kroz vrijeme, odravajui ju unutar trake izvrsnosti.
Tokasta crna crta pokazuje neuinkovitu strategiju obuke koja esto uzrokuje izlaske
postrojbe izvan trake izvrsnosti te je stoga potrebno dosta dodatne obuke prije nego to
postrojba bude sposobna za izvoenje zadaa iz PZVM. Personalne promjene i raspoloivost
izvora stalni su izazovi odravanja uinkovitosti zadaa iz PZVM unutar trake izvrsnosti.
UINKOVITOST
OCJENJIVANJE PREMA

ODLAZAK U SBO ILI

PROGRAMU OBUKE I

VJEBA NA

OCJENJIVANJA

ZEMLJITU

Srednja
P vrijednost

GODINJA OBUKA

TRAKA IZVRSNOSTI

O
B
O
LJ

OBUKA
ODRAVANJA

A
NJ

TRADICIONALNA
OBUKA

VRIJEME

Slika 1 - Traka izvrsnosti

Prijelaz postrojbe od mjesta obuavanja do operativnoga podruja vri se slijedom
obuavaj - uzbuni - razmjesti. Zapovjednici znaju da krize rijetko daju dovoljno vremena da
se isprave nedostatci u obuci izmeu uzbune i razmjetanja. Oni nastoje osigurati spremnost
svojih postrojba da izvre zadae vane za misiju prije uzbune, a poslije provedu obuku za
specifinu zadau u raspoloivu vremenu. Sukladno tomu, primjenjujui naela obuke,
zapovjednik provodi obuku da bi odrao uinkovitost izvoenja zadaa s PZVM unutar trake
izvrsnosti i osigurao spremnost za zadau. Specifina obuka za zadau moe se provesti dok
su postrojbe uzbunjene i razmjetene sukladno raspoloivom vremenu.
Priuvne postrojbe trebaju poslijemobilizacijsku obuku da postignu uinkovitost na
postrojbenoj razini. Poslijemobilizacijsko vrijeme za obuku moe se smanjiti usmjeravajui se
na osposobljavanje prema VSSp i na uinkovitost posada, desetina i vodova za vierodne
snage te na uinkovitost satnija, bitnica i vodova za postrojbe borbene potpore i slubi
borbene potpore tijekom predmobilizacijske obuke.
Obuavati i razvijati voe. Zapovjednici imaju kljunu ulogu i dunost u obuci voa
i u njihovu razvoju. Oni ue podreene kako se boriti i kako obuavati. Oni prate,
19

usmjeravaju, oslukuju i "misle s" podreenima. Zapovjednici ue voe da podrobno

planiraju, potpuno se pripremaju za obuku, da obuku provode agresivno i ocjenjuju
kratkoronu uinkovitost s obzirom na eljene dugorone rezultate. Obuka i razvoj voa
ugraeni su u svaki obuni dogaaj. Za vojsku nita nije vanije nego izgradnja pouzdanih,
strunih, za budunost prilagodljivih voa.
2.2. Zapovjednici i obuka
Uinkovita je obuka zapovjednikov prioritet broj jedan. Zapovjednik je glavni
obuavatelj i on je odgovoran za spremnost svoje postrojbe. Tijekom operacije se obuka
nastavlja i postaje prioritet samo za voenje operacije ili za potporu provedbi operacija.
Zapovjednici i nadreeni voe moraju izvui najveu moguu vrijednost obuke u svakoj
prilici i u svakoj obunoj aktivnosti. Uspjena obuka trai neprekidan utroak zapovjednikova
osobnoga vremena da bi se ostvarilo sljedee:
! Razviti i priopiti jasnu viziju
Dati usmjerenje, svrhu i motivaciju za pripremu pojedinaca i postrojba
razumijevanjem:
- zadae, doktrine i iskustva
- neprijatelja i moguih prijetnja
- operativnoga okruja
- organizacijskih i personalnih jakosti i slabosti
- okruja u kojemu se provodi obuka.
! Obuavati jednu razinu nie i ocjenjivati dvije razine nie
Odgovornost zapovjednika za obuavanjem vlastite postrojbe i
ocjenjivanjem dvije razine nie.
(Npr. zapovjednik brigade obuava bojne i ocjenjuje satnije, a zapovjednici
bojna obuavaju satnije i ocjenjuju vodove.)
! Traiti od podreenih da razumiju i ispunjavaju svoje uloge u obuci
Nauiti podreene kako obuavati i kako se boriti. Dodijeliti asnicima
temeljnu odgovornost za zajedniku obuku, obuku asnika i prvopodreenih
doasnika, a doasnicima za pojedinanu obuku i obuku malih timova.
Prepoznati preklapanja u odgovornostima za obuku (slika 2). Koristiti se
vierazinskim tehnikama za spoj voa, stoera i pojedinane obuke u
zajedniku obuku.
ZAPOVJEDNIK

ZAPOVJEDNIK

ASNICI
KOLEKTIVNA
ZAJEDNIKA
IZOBRAZBA

OBUKA

DOASNICI

IZOBRAZBA
OBUKA
ZAPOVJEDNIKA

VOA

OBUKA

POJEDINANA
VOJNIKA
IZOBRAZBA

Slika 2 - Preklapanje odgovornosti u obuci

20

! Obuavati sve dijelove postrojbe da bi bili uinkoviti u provedbi PZVM

Integrirati sve borbene funkcije i obuavati se do standarda. Dati potporu
podreenim zapovjednicima u odabiru njihovih PZVM. Izraditi planove
obuke dovoljno rano i pravovremeno osigurati dodjelu izvora.
! Razviti podreene
Graditi vrsto povezane organizacije s jakim zapovjednim lancem, visokim
moralom i dobrom stegom. Razvijati samopouzdanje podreenih i izazivati
ih da donose samostalno odluke. Pomagati podreene u programu
samorazvoja. Uiti podreene podrobnom planiraju obuke, dobroj pripremi
obuke, odlunoj provedbi i ocjenjivanju kratkoronih postignua obuke, to
e utjecati na razvoj vojske uz napredovanje niih voa i zapovjednika k
viim razinama odgovornosti.
! Osobno se ukljuiti u planiranje, pripremanje, provedbu i prosudbu obuke
Odgovornost je nadreenoga zapovjednika osiguranje izvora za obuku i
njezina zatita od ometaa, uz aktivno sudjelovanje u planiranje budue
obuke. tititi odobrene planove obuke i vrijeme svojih podreenih. Poticati
podreene zapovjednike da pribivaju obuci. Nadreeni zapovjednici takoer
moraju biti nazoni provedbi obuke i davati iskustvene povratne informacije
svim sudionicima.
! Traiti da se postignu standardi u obuci
Teiti potpunoj provedbi do standarda te ostaviti priuvno vrijeme za
dodatnu obuku za zadae koje nisu provedene prema standardima.
Uvjebavati se postupno i u manjem broju kritinih zadaa.
! Osigurati odgovarajue obune dogaaje i stegu
Planirati odgovarajue obune dogaaje sukladno vremenu. Previe se
zadaa nee moi uvjebati do standarda i nee biti vremena za dodatnu
obuku, to moe rezultirati neprikladnim pripremama i popravcima.
! Stvarati i njegovati zapovjednu klimu koja pogoduje dobroj obuci
Nagraivati podreene koji su poduzetni i kreativni obuavatelji koji potiu
organizaciju i svakoga pojedinca na provoenje obuke punom snagom.
! Uklanjati negativne utjecaje i ometae obuke
Zapovjednici su odgovorni za osiguranje nazonosti maksimalna broja
vojnika na obuci. Nadreeni zapovjednici moraju pomagati napore svojih
podreenih da se uspjeno obuavaju uklanjajui negativne utjecaje i
ometae i pojaavajui zahtjeve da sve dodijeljeno ljudstvo bude nazono
na obuci.
2.3. Pristup obuci "od vrha do dna" i "od dna do vrha"
Taj je pristup timski napor u kojemu nadreeni zapovjednici usredotoenjem obuke,
odreivanjem prioriteta i omoguivanjem uinkovite komunikacije izmeu razina
zapovijedanja osiguravaju usmjerenje i izvore za obuku, a podreeni zapovjednici daju
povratne informacije o uinkovitosti obuke postrojbe, odreuju specifine obune zahtjeve
postrojbe i provode obuku do standarda u skladu s odobrenim planom.

21

Smjernice, temeljene na misiji postrojbe i prioritetima, idu od vrha prema dnu i

rezultiraju time da podreene postrojbe odrede svoje zajednike i pojedinane zadae koje
podupiru misiju nadreene postrojbe. Ulazne informacije koje idu od dna prema vrhu, kljune
su jer utvruju obune potrebe da bi se postignula uinkovitost svih odreenih zajednikih i
pojedinanih zadaa. Zapovjednici na svim razinama komuniciraju meusobno o zahtjevima,
planiranju, pripremanju, provedbi i ocjenjivanju obuke.
Nadreeni zapovjednici centraliziraju planiranje kako bi pruili dosljedno i vrsto
usredotoenje obuke kroz itavu organizaciju. Provedba je decentralizirana kako bi osigurali
provedbu zadaa uz zadravanje jakosti i nadvladavanje slabosti koje se mogu pojaviti.
Decentralizirana provedba promie inicijativu podreenih zapovjednika da obuavaju svoje
postrojbe, ali to ne znai da nadreeni zapovjednici odustaju od svoje odgovornosti da nadziru
obuku, razvijaju voe i osiguravaju povratne informacije.
2.4. Usredotoenje
To je koncept koji omoguuje razvoj mirnodopskih zahtjeva obuke iz misije postrojbe
i obuavanje do standarda prema njima. Usredotoenje na misiju usmjerava planiranje,
pripremu, provedbu i prosudbu obuke svake postrojbe kako bi se osiguralo da se pripadnici
postrojbe obuavaju onako kako e se boriti u ratu ili izvravati svoje dunosti u drugim
zadaama. Usredotoenje na misiju nuno je kroz cijeli proces obuke i ujedno koristi
zapovjednicima za dodjelu izvora za obuku na temelju ratnih i operativnih zahtjeva misije.
Primjena ovoga koncepta omoguuje zapovjednicima i stoerima na svim razinama da
strukturiraju takav plan obuke koji daje prednost najvanijim obunim djelatnostima vezanim
za misiju. Postrojba nee uvijek postignuti uinkovitost do standarda u svakoj zadai zbog
vremena ili drugih ogranienja u izvorima. Stoga zapovjednici mogu napraviti uspjean plan
obuke svjesno se usmjerivi na ogranien broj zadaa koje su vane za provedbu misije
postrojbe.
Kritina je toka koncepta usredotoenja razumijevanje odgovornosti za
povezivanje najvanijih zajednikih i pojedinanih zadaa koje podupiru misiju
postrojbe.
Zapovjednik i prvi doasnik zajedno usklauju vane zajednike zadae i pojedinane
zadae na koje postrojba teino usmjerava svoje napore tijekom odreenoga obunoga
razdoblja. Prvi doasnik i ostali doasnici u doasnikome potpornome lancu odabiru
odreene pojedinane zadae koje e podupirati svaku zajedniku zadau za koju e se
obuavati. Iako doasnici imaju teinu ulogu u obuci i odravanju pojedinanih vojnikih
vjetina, asnici na svim razinama ostaju odgovorni za obuku prema utvrenim standardima
tijekom zajednike i pojedinane obuke.

22

2.5. Krug upravljanja obukom

Temelj
je
razumijevanja
koncepta
usredotoenja u procesu obuke razumijevanje kruga
upravljanja obukom (slika 3). U procesu razvoja
PZVM obuka mora biti vezana uz planove uporabe.
Raspolaganje izvorima ne utjee na razvoj PZVM
neogranien je popis zadaa potrebnih za provedbu
misije postrojbe. Izvori su za obuku ogranieni i
natjeu se s ostalim zadaama i zahtjevima.
Zapovjednici razvijaju dugorone, kratkorone i
bliskorone planove obuke kako bi korisno i
uinkovito upotrijebili raspoloive izvore u obuci za
Slika 3 - Krug upravljanja obukom
misiju. Nakon to se planovi obuke izrade, postrojbe
izvode obuku kroz pripremu, provedbu i oporavak
od obuke. Proces se nastavlja ocjenjivanjem koje daje ulazne informacije od dna k vrhu za
organizacijsku prosudbu. Organizacijske prosudbe pruaju potrebne povratne informacije
nadreenomu zapovjedniku, koji pomae u pripremi prosudbe obuke.
2.6. Misija
Misija je glavna zadaa dodijeljena postrojbi ili snazi. Koncipirana je na nain da
odgovori na pitanja tko, to, kada, gdje i zato, ali gotovo nikada kako.
Misiju postrojbi ili snazi dodjeljuje nadreeni zapovjednik. Zapovjednik postrojbe nema
ovlasti mjenjati zadau, moe ju preformulirati na nain da ne mijenja bit dodijeljene misije.
Primjer misije brigade:
Na dan D u sat S prebaciti se zrakom i kopnom, posjesti odreena uekujua podruja
i pripremiti se za borbu. Na zapovijed zauzeti dodijeljeno podruje obrane, biti spreman za
provedbu protunapada.
Dijelom snaga jaine motorizirane pjeake satnije biti spreman za provedbu
meunarodnih vojnih operacija. Dijelom snaga jaine satnije biti spreman pruiti potporu u
protupoarnoj sezoni.
2.7. Razvoj popisa zadaa vanih za misiju (PZVM)
Zadaa vana za misiju zajednika je zadaa koju postrojba treba uinkovito provoditi
da bi mogla izvriti dio svoje dodijeljene misije. Vojne postrojbe, bilo da su djelatne,
priuvne, borbene ili u slubi potpore, ne mogu postignuti i odrati uinkovitost u svim
moguim obunim zadaama. Zapovjednik mora odrediti zadae vane za izvrenje misije i
one su temelj razvoja plana obuke postrojbe.
Sve postrojbe od razine satnije do grane razvijaju PZVM koji odobrava njihov
nadreeni zapovjednik.
2.7.1. Proces razvoja PZVM
Proces je razvoja PZVM postupak kojim se smanjuje broj zadaa za koje se postrojba
mora obuavati i usmjerava sve napore na najvanije zajednike zadae potrebne za izvrenje
misije.

23

Razvoj PZVM katalizator je koji dri obuku usredotoenom na misiju. Primjenjujui

postupak razvoja PZVM:
! usredotoujemo obuku postrojbe na najvanije zadae
! dajemo prostor za profesionalnu raspravu i razvoj voa izmeu nadreenih,
podreenih i njima ravnih zapovjednika uzimajui u obzir povezanost
izmeu misije i obuke
! pruamo podreenim zapovjednicima i kljunim doasnicima da prou kroz
sve zajednike i pojedinane zadae.
2.7.2. Ulazni podatci za razvoj PZVM
Postoji pet glavnih vrsta ulaznih podataka za razvoj PZVM (slika 4).
PLANOVI
UPORABE
ODRIVOST
BOJNIH
SPOSOBNOSTI
OPERATIVNO
OKRUJE
NAMETNUTE
ZADAE
VANJSKE
SMJERNICE

SMJERNICE
NADREENOGA
ZAPOVJEDNIKA

ZAPOVJEDNIKOVA
RALAMBA
MISIJE

ODOBRENJE
NADREENOGA
ZAPOVJEDNIKA

(PZVM)

RALAMBA
MISIJE
PODREENIH
ZAPOVJENIKA

Slika 4 - Razvoj PZVM

! Planovi uporabe
Planovi uporabe najvaniji su ulazni podatci za razvoj popisa. Zadae i
informacije vezane uz njih, dane u tim planovima, klju su u odreivanju
zadaa vanih za obuavanje.
! Odrivost borbenih sposobnosti
Temeljni je cilj postrojbene obuke nastanak uinka vierodnih snaga s
ciljem doprinosa uspjenoj provedbi misije. Da bi to napravili, zapovjednici
organiziraju borbene snage, snage borbene potpore i snage sluba borbene
potpore u jedinstvene timove kroz obuku da bi postignuli borbenu
uinkovitost. Odrive su borbene sposobnosti jedinstven doprinos svake
postrojbe koja ini sve i osigurava da snage izvre bilo koju zadau bilo
gdje i bilo kada.
! Operativno okruje
Operativno okruje ima nekoliko dimenzija: prijetnja, politika, zdrueno
jedinstveno zapovijedanje i djelovanje, vrste operacija, informacije i
tehnologija. Svaka dimenzija utjee na to kako snage kombiniraju, kojim
slijedom i kako provode vojne operacije. Zapovjednici kroje, tj. organiziraju

24

snage, koriste se razliitim sposobnostima i podupiru razliite zadae da bi

uspjeli u tako sloenu okruju.
! Nametnute zadae
Vojnim je postrojbama esto nametnuto i zapovjeeno da izvode zadae
drukije od svoje misije. Opseg se tih zadaa kree od velikih operacija do
jednostavnih operacija ili pruanja neke vrste potpore.
! Vanjske smjernice
Vanjske su smjernice dopunski izvori zadaa obuke koje se odnose na misiju
postrojbe. Neki su primjeri:
- smjernice nadreenoga zapovjednitva
- programi obuke
- planovi integracije snaga.
2.7.3. Zapovjednikova ralamba
Zapovjednikova ralamba planova uporabe i drugih glavnih ulaznih podataka
potrebnih za PZVM odreuje samo one zadae koju su vane za provedbu misije. Nadreeni
zapovjednici daju smjernice kako bi pomogli podreenim zapovjednicima da se usmjere na tu
ralambu. Zapovjednici koordiniraju s podreenima i njima ravnim zapovjednicima kako bi
ralanili rezultate svojih ralamba. PZVM odobrava nadreeni zapovjednik. Ovaj proces
prua naine kako koordinirati, povezivati i integrirati usredotoen PZVM kroz cijelu
postrojbu.
Da bismo ocrtali proces razvoja popisa, sljedei primjer misije brigade daje polaznu
toku za odreivanje najvaniji obunih zadaa:
Na dan D u sat S izvriti razmjetaj brigade i po zapovijedi provesti borbene operacije
dodijeljene/zapovjeene od nadreenog zapovjednitva.
Zapovjednik vri ralambu misije i ostalih glavnih ulaznih podataka za razvoj PZVM
te odreuje sve zadae obuke. Zajedno prethodno nabrojeni izvori pruaju ukupan popis
moguih zadaa obuke. Nakon to se izradi prethodni PZVM, zapovjednik suava i skrauje
popis od svih izvedenih zadaa na one vane za izvrenje i kompletiranje misije. Te zadae
postaju PZVM postrojbe.
2.7.4. Razvoj PZVM za profesionalne posrojbe
Proces razvoja PZVM za profesionalne postrojbe je slijedei. Zapovjednik postrojbe:
Prima misiju vie postrojbe i njezin PZVM (npr. zapovjednik bojne prima misiju
brigade i brigadni PZVM), provodi ralambu misije kako bi odredio
zapovjeenje i podrazumijevajue zadae. Takoer pregledana ratne planove i
druge vanjske upute koje mu poma u odreivanju tih zadaa.
Ponovo utvruje misiju svoje postrojbe (moe preformulirati misiju, ali je ne
smije promijeniti).
Odreuje i odabire zadae koje su vane za provedbu misije. Te zadae postaju
PZVM postrojbe.
Dobiva odobrenje za PZVM od strane nadreenog zapovjednika.
Dostavlja odobreni PZVM svojem stoeru i podreenim zapovjednicima.
25

2.7.5. Razvoj PZVM za priuvnu sastavnicu

Proces razvoja PZVM za priuvnu sastavnicu isti je kao i za djelatnu. Pri razvoju
PZVM za priuvne postrojbe mora se uzeti u obzir da one imaju manje vremena za obuku od
onoga kojim raspolau djelatne postrojbe.
Zbog toga je usredotoenje na zadau jo vanije kako bi zapovjednici priuvnih
postrojba usredotoili svoje ogranieno vrijeme na obuku najkritinijih zadaa. Unato tomu
zapovjednici priuvnih postrojba moraju biti sposobni u kratku vremenu organizirati svoje
stoere i podreene zapovjednike kako bi zavrili proces razvoja PZVM i krenuli s obukom.
Radi usklaena djelovanja s djelatnim postrojbama procesi razvoja PZVM moraju biti
istovjetni.
2.7.6. Razvoj PZVM za neborbene organizacije
Koncept usredotoenja na misiju jednako je primjenljiv na raznolike uvjete u kojima
djeluju pojedine neborbene organizacije. Vii zapovjednici u neborbenim organizacijama
izvode PZVM iz kritinih mirnodopskih ili ratnih misijia. Znaajne zadae za misiju mogu
biti kritine zadae obuke ili operativne aktivnosti. Ukratko, one predstavljaju zadae
potrebne za ostvarenje trajnih zadaa neborbene organizacije.
Primjer PZVM-a postrojbe opslune bojne u vojarni:
#

Uzbunjivanje, prikupljanje i mobilizacija.

Zapovijedanje i nadzor postrojbama potpore, mobiliziranim i demobiliziranim

postrojbama.

Uveanje potpore u provedbi operacija u bazi.

Pruiti potporu u procesu mobilizacije i demobilizacije.

Provoditi operacije zatite snaga.

2.7.7. Razvoj PZVM za nametnute misije

Kada je postrojbi nametnuto da provodi zadau drukiju od temeljne misije,
krug upravljanja obukom i dalje se primjenjuje.
Koristei se postojeim PZVM kao temeljem, zapovjednici kojima je nametnuto da
promijene misiju, vre ralambu, odreuju PZVM i prosuuju uvjebanost i spremnost za
nametnutu misiju. Ralamba novododijeljene misije moe promijeniti postrojbeni PZVM,
usredotoenost i strategiju s ciljem postizanja obuenosti za novu, nametnutu misiju.
Kada zadae za misiju ukljuuju novu doktrinu ili nestandardne zadae, zapovjednici
odreuju zadae, uvjete i standarde koristei se zapovijedima i smjernicama, nauenim
lekcijama iz slinih operacija i standardima za te zadae kao dio normalna procesa razvoja i
odobrenja PZVM. Ako vrijeme prije razmjetaja omoguuje, postrojbe trebaju provesti
uvjebavanje za misiju sa svim sudjelujuim postrojbama.
Po povratku iz nametnute misije zapovjednici provode ralambu primjenjujui proces
upravljanja obukom kako bi izgradili uinkovitost temeljnih operativnih PZVM postrojbe.

26

Nadreeni zapovjednici moraju uzeti u obzir dodatno vrijeme, jer proces reintegracije moe
potrajati. Usredotoenje na misiju usmjerava planiranje, pripremanje, provedbu i prosudbu
cjelokupne obuke postrojbe kako bi se osiguralo svim pripadnicima da se obuavaju onako
kako e se boriti.
2.7.8. Razvoj PZVM zdruenih snaga (PZVM-ZS)
Zadae obuke zdruenih snaga utemeljene su na jedinstvenom PZVM zdruenih snaga
koji je do odreivanje posebne namjenske organizacije za provedbu zdruene operacije dao
NGS OS RH, a po po odreivanju posebnog zapovjednika zdruenih snaga taj zapovjednik.
Na razvoj PZVM zdruenih snaga primjenjuju se ista pravila kao i za razvoj PZVM.
2.7.9. Temeljna pravila razvoja PZVM
Na razvoj PZVM odnose se sljedea temeljna pravila:
a) Popis je izveden iz planova uporabe postrojbe i s njima povezanim zadaama iz
vanjskih smjernica.
b) PZVM mora se odnositi na cijelu postrojbu. On ne ukljuuje zadae koje su
dodijeljene iskljuivo pojedinim podreenim dijelovima postrojbe.
c) PZVM mora podupirati i biti usklaen s PZVM nadreenoga zapovjednitva.
d) Raspolaganje sredstvima ne utjee na proces razvoja PZVM. On je slobodan
iskaz zadaa potrebnih za provedbu misije.
e) Zapovjednici usmjeravaju operacije i integriraju borbene funkcije kroz planove i
zapovijedi. Primjenjuje se sedam borbenih funkcija kako bi osigurali da sve
meuovisne postrojbene zadae generiraju, odravaju i primjenjuju elemente
borbene moi postrojbe te da budu usmjerene prema provedbi cjelokupne misije.
Ti su sustavi fizika sredstva (vojnici, organizacije i oprema) koja se rabe za
izvrenje misije. Borbene funkcije su:
Manevar. Zapovjednici izvode manevar snaga da bi stvorili uvjete za taktiki i
operativni uspjeh. Manevar ukljuuje kretanje kako bi se zauzeli poloaji koji
daju prednost u odnosu na protivnike snage. Kroz manevar prijateljske snage
stjeu sposobnost da unite protivnika ili sprijee njegovo kretanje izravnom ili
neizravnom paljbenom moi ili prijetnjom njezine primjene.
Paljbena potpora. Sastoji se od paljbe koja izravno podupire kopnene,
pomorske, amfibijske i posebne snage u borbi s protivnikom, njegovim
postrojbama, sredstvima i objektima s ciljem postizanja postavljenih taktikih
i operativnih ciljeva. Ona integrira i usklauje paljbu i njezine uinke s ciljem
zadravanja, ometanja ili unitenja protivnikih snaga, sustava ili objekata.
Sustav paljbene potpore ukljuuje usklaeno koritenje podataka o gaanim
ciljevima, orujima za neizravnu paljbu, zrakoplovima, elektronikim
djelovanjima i ostalim ubojitim i neubojitim sredstvima.
Obavjetajno djelovanje. Obavjetajni sustav planira, usmjerava, prikuplja,
obrauje, proizvodi i distribuira obavjetajne podatke o prijetnjama i okruju;
priprema obavjetajnu pripremu bojita; provodi druge obavjetajne poslove.
Obavjetajni su poslovi razvijeni kao dio kontinuirana procesa i oni su temelj
za operacije OS.
27

 Pokretljivost protupokretljivost preivljavanje (zatita). Operacije

pokretljivosti daju slobodu manevriranja naim snagama. Zadae
pokretljivosti ukljuuju probijanje zaprjeka, poveanje protoka na bojitu,
poboljanje ili izgradnju cesta, izgradnju mostova ili pontona te odreivanje
kretnice oko kontaminiranih podruja. Protupokretljivost sprjeava kretanje i
pokretljivost protivniku. Operacije preivljavanja tite nae snage od uinaka
protivnikih oruanih sustava te od prirodnih pojava. Nuklearne, bioloke i
kemijske obrambene mjere kljune su zadae preivljavanja.
Protuzrana obrana. titi snage od napada iz zraka, napada projektilima i
provodi zrano motrenje i navoenje20. Protuzrana obrana ne doputa
protivniku da sprijei nae snage u namjeri, a istovremeno daje slobodu
zapovjednicima za usklaivanje manevra i paljbene moi.
Slube borbene potpore. Ukljuuje irok raspon tehnikih specijalnosti i
funkcionalnih djelatnosti u svrhu opskrbe i zatite snaga tijekom borbenih
djelovanja. Takoer moe ukljuivati poveavanje uporabe infrastrukture i
ugovorenu potporu.
Zapovijedanje i nadzor (sustav C2). Ima dvije sastavnice: zapovjednika i
sustav C2. Taj sustav podupire zapovjednikove sposobnosti da donosi odluke s
pravim informacijama, prenosi ovlasti i usklauje borbene funkcije. to vie,
sustav C2 podupire zapovjednikove mogunosti da usklauje planove za
budue operacije, ak i dok je usredotoen na trenutane operacije. Pouzdane
su komunikacije kljune za sustav zapovijedanja i nadzora. On potie rad
stoera unutar zapovjednikove namjere kako bi usmjerio postrojbe i nadzirao
dodjelu izvora. Kroz ovaj sustav zapovjednici pokreu i integriraju sve borbene
funkcije prema temeljnomu cilju - izvrenju misije.
Elementi stoera u svakome zapovjednitvu razvijaju PZVM da bi pokrili zadae u
svojim podrujima i odgovornostima. Uz PZVM stoera postrojbe mogu razviti PZVM za
svako odvojeno zapovjedno mjesto (npr. taktiko, glavno i pozadinsko). PZVM stoera
odobrava zapovjednik ili naelnik stoera.
2.7.10. Veza PZVM i obune strategije
PZVM prua temelje za planove obuke postrojbe. Popis je stabilan onda kada se
odobri. Zapovjednik je odgovoran za razvijanje strategije obuke koja e odravati postrojbenu
uinkovitost za sve zadae koje su odreene kao vane za misiju.
Zapovjednici ukljuuju podreene zapovjednike i prve doasnike u razvoj PZVM kako
bi stvorili timski pristup obuci usredotoenoj na misiju. Sudjelovanje podreenih razvija ope
razumijevanje bitnih borbenih zahtijeva postrojbe tako da se PZVM podreenih kroz cijelu
postrojbu meusobno podupiru. Podreeni zapovjednici mogu istovremeno primjenjivati
rezultate dobivene tijekom priprema nadreenoga zapovjednitva i njegovih PZVM kako bi
razvili svoj popis. Prvi doasnici i ostali doasnici moraju razumijeti zajednike PZVM tako

20

MIN - Motrenje i navoenje; Odluka Ministra obrane o rodovima, slubama, strukama i njihovim
specijalnostima, MORH, Zagreb 22.10.2004. godine

28

da budu sposobni integrirati pojedinane/vojnike zadae u svaku zajedniku zadau tijekom

obuke utemeljene na PZVM.
Kada zapovjednik odobri PZVM potrebne za izvrenje misije postrojbe, prvi doasnici
s ostalim doasnicima prema programima obuke razvijaju popis pojedinanih zadaa koje
podupiru svaku od zadaa na popisu.
Ne treba pokuavati postavljati zadae prema prioritetima unutar PZVM. Sve su
zadae jednako vane za osiguranje izvrenja misije. A isto tako sve one nee trebati jednako
vrijeme za obuku ili ista sredstva. Zapovjednik dodjeljuje sredstva za obuku kako bi osigurao
uinkovitost postrojbenih PZVM ostajui unutar trake izvrsnosti.
Kada dodjeljuju sredstva i vrijeme za obuku, zapovjednici shvaaju da postoje neki
zahtjevi nevezani za misiju, a vani su za zdravlje, osobnu spremnost, socijalnu skrb i
povezanost svih dobro obuenih postrojba. Zapovjednici skupa s prvim doasnicima moraju
paljivo odabrati koji su zahtjevi vani za postrojbu. Oni naglaavaju prioritet obuke u
zadaama iz PZVM te pronalaze mogunosti da ukljue te zahtjeve u plan obuke.
Zapovjednici razvijaju obunu strategiju prilikom analiziranja zajednikih,
pojedinanih i zadaa voa za svaki PZVM sa svojim podreenim zapovjednicima, prvim
doasnicima i ostalim asnicima i doasnicima.
2.8. Ciljevi obuke
Nakon to je odobren PZVM, zapovjednici odreuju ciljeve obuke koji e poduprijeti
svaku od zadaa. Rezultirajui se obuni ciljevi sastoje od sljedeega:
! zadae jasno odreena i mjerljiva djelatnost koju izvode postrojbe i
pojedinci;
! uvjeta okolnosti i okruje u kojem se zadaa izvodi;
! standarda minimum prihvatljive uinkovitosti potrebne u provedbi svake
obune zadae.
2.8.1. Borbene zadae
Nakon pregleda i odobrenja PZVM podreenih postrojba, vii zapovjednik odabire
borbene zadae. Borbena je zadaa zadaa vana za provedbu misije zapovjedne skupine,
stoera ili podreene postrojbe, koja je toliko kritina da njezina provedba odreuje uspjeh
provedbe zadae vane za provedbu misije vie postrojbe. Borbene se zadae odabiru za svaki
PZVM s popisa zadaa. Borbene zadae omoguuju zapovjedniku da odredi zadae obuke
koje:
! integriraju borbene funkcije
! dobivaju prednost u dodjeli sredstava kao to su strjeljivo,
vjebalita/poligoni i tvarna i novana sredstva
! dobivaju teite tijekom ocjenjivanja koja provode via zapovjednitva.

29

3. PLANIRANJE
3.1. Proces planiranja
Planiranje je obuke u OS proces koji na
strategijskoj razini povezuje zahtjeve za potrebnim
sposobnostima definiranima u vojnoj strategiji te
dodijeljenim misijama i zadaama. Dugoronim i
srednjoronim planovima prema metodologiji
obrambenoga planiranja razvija se strategija obuke
te se daju smjernice i odreuju najvaniji obuni
dogaaji. Plan OS je dokument koji kratkorono, a
dijelom i srednjorono sagledava problematiku
potrebnih zahtjeva sposobnosti i pretae to u najvanije obune dogaaje.
NGS OS RH kao dokument koji povezuje obrambeno planiranje s planiranjem obuke
i daje jasne upute podreenim zapovjednicima o ciljevima i prioritetima obuke izdaje
dvogodinje Smjernice za obuku i kolovanje koje uz ostale dokumente obrambenog
planiranja pruaju najkonkretnije inpute podreenim zapovjednicima za izradu njihovih
naputaka za obuku.
Smjernice za obuku i kolovanje NGS OS RH donose se krajem svibnja svake
godine za naredno dvogodinje razdoblje.
Na razini zapovjednitava podreenih GS OS RH i njihovih postrojbi planiranje je
proces koji povezuje PZVM postrojbe s pripremom, provedbom i ocjenjivanjem naredne
obuke. To je razmjerno centraliziran proces koji, na svim razinama unutar jedne postrojbe,
razvija uzajamnu potporu obuke utemeljene na PZVM postrojbe. Proces planiranja osigurava
kontinuiranu koordinaciju od dugoronoga, preko kratkoronoga i bliskoronoga procesa
planiranja i izravno vodi do provedbe. Zapovjednikova prosudba daje smjernice i
usredotouje se na proces planiranja.
PZVM
! planovi uporabe
! odravanje borbenih
sposobnosti
! operativno okruje
! nametnute zadae
! vanjske smjernice

PROSUDBA
OBUKE
! ocjenjivanje obuke
! prosudba postrojbe
! priprema prosudbe
obuke

ZAPOVJEDNI
NAPUTCI
! vizija obuke
! ciljevi
! prioriteti obuke

PLANOVI
OBUKE
! dugoroni
! kratkoroni
! bliskoroni

Slika 5 - Proces planiranja obuke

Zapovjednici osiguravaju dva glavna ulaza na poetku procesa planiranja: PZVM i
prosudbu obuenosti postrojbe. Oni utvruju zadae koji podupiru PZVM. Prosudba obuke
usporeuje trenutnu razinu obuenosti postrojbe sa eljenom razinom obuenosti za misiju.
Ova eljena razina odreena je u Programima obuke i drugoj doktrinarnoj literaturi.
Zapovjednici odreuju trenutanu razinu obuenosti ralanjujui sva dostupna
ocjenjivanja obuke. Meutim, svako ocjenjivanje odnosi se samo na dio ukupne obuenosti

30

postrojbe u tono odreenu vremenu, zato se zapovjednici moraju koristiti svim dostupnim
podatcima (osobna zapaanja, povratne informacije stoera i podreenih voa) kako bi
prosudili ukupne sposobnosti postrojbe da izvri svaku zadau s PZVM. Oni se koriste
velikim iskustvom i znanjem podreenih zapovjednika kako bi odredili razinu trenutane
obuenosti postrojbe. Iako podreeni pruaju i daju svoje procjene kao ulazne podatke za
razmatranje, samo zapovjednik moe prosuditi obuenost postrojbe.
Osim ocjenjivanja provedene obuke, i informacije o buduim dogaanjima utjeu na
prosudbu. Na primjer, projekcija stupnja promjene ljudi u postrojbi ili uvoenje nove opreme
moe znatno utjecati na zapovjednikovu prosudbu statusa obuenosti tijekom narednoga
obunoga razdoblja. Zapovjednici nadograuju prosudbu na poetku svakoga dugoronoga i
kratkoronoga ciklusa planiranja te nakon glavnih obunih dogaaja.
Zapovjednik se koristi ulaznim podatcima podreenih u donoenju konane prosudbe
trenutane obuenosti postrojbe za svaku zadau, (slika 6).
Zadae vane
za misiju

Trenutani status obuenosti

MAN

PP

OD

PPP

PZO i
MIN

SBP

Strategija za poboljanje ili

odravanje uinkovitosti obuke na
eljenoj razini potrebnoj za ratne
zadae

Ukupna
prosudba
ZN

Uzbunjivanje i
razmjetanje

PU

PU

PU

PU

PU

PU

PU

Provedba
planiranog
napada

PU

PU

PU

PU

PU

PU

PU

Tromjeseno: uvjebavati postrojbe u

postupcima urnoga razmjetanja i
spremnosti.
Mjeseno: uvjebavati postrojbe u
postupcima.
Odravati postignut stupanj obuenosti u
zadaama logistike potpore godinje
tijekom vjebi zapovjednitva na zemljitu.
Tromjeseno: obuavati tijekom vjebi
viega zapovjednitva - vjebi na
zapovjednom mjestu ili vjebi na
zemljovidu.
Traiti
od
viega
zapovjednitva
odgovarajui tim za svaku vjebu za
2
poboljanje C (zapovijedanje i nadzor).
Vei naglasak na obavjetajne poslove i
osiguranje borbenih djelovanja

Slika 6 - Primjer izvatka iz zapovjednikove prosudbe obuke

Zapovjednici prosuuju trenutanu obuenost u zadaama s PZVM dodjeljujui im
slijedee oznake:
! U (uvjebano) postrojba je obuena, pokazala je sposobnost da izvri
zadau do standarda.
! PU (potrebno uvjebati) postrojba treba uvjebavati zadau. Izvedba je
pokazala da postrojba ne postie standard bez tekoa ili nije izvela neke
korake do standarda.
! N (neuvjebano) postrojba nije obuena, ne moe pokazati sposobnost da
izvri zadau do standarda.
Obuni je zahtjev potreba da se postigne i odri obuenost u zadaama s PZVM unutar
trake izvrsnosti.

31

Zapovjednik, pomognut od stoera, razvija strategiju za ostvarenje svih obunih

zahtjeva. To ukljuuje poboljanje obuenosti u nekim zadaama i odravanje obuenosti u
drugima. Strategijom obuke zapovjednik postavlja prioritete u obuci odreujui najmanju
uestalost provedbe (najmanji broj ponavljanja) svake zadae vane za misiju tijekom
narednoga planskoga razdoblja. Strategija takoer ukljuuje iroke naputke koji povezuju
PZVM s narednim glavnim obunim dogaajima. Poetna prosudba obuke ukljuuje
zapovjednikove smjernice, ime poinje proces podrobnoga planiranja.
Prosudba obuke svake pojedine zadae vane za misiju omoguuje zapovjedniku da
razvije svoju viziju i strategiju obuke. To je irok koncept obuke postrojbe za postizanje i
odravanje borbene spremnosti. Kljuni elementi koji oblikuju zapovjednikovu viziju i
strategiju obuke, jesu potpuno razumijevanje doktrina obuke i operacija, prosudba razine
obuenosti u zadaama s PZVM te poznavanje sposobnosti potencijalnoga neprijatelja.
Zapovjednikovu viziju obuke podupiru ciljevi postrojbe koji daju ope usmjerenje.
Zapovjednici ukljuuju svoje stoere i podreene zapovjednike u razvoj ciljeva kako
bi osigurali ope razumijevanje i stvorili timsko okruje. Primjeri ciljeva postrojbe:
!
!
!

uspostaviti i poduprijeti zapovjednu klimu pogodnu za razvoj visoke razine

borbene spremnosti pojedinaca, voa i postrojbe;
integrirati snage neprekidno odravajui zahtijevanu razinu spremnosti
postrojbe;
razviti i ugraditi standardne operativne postupke potrebne u obuci
vierodnih i viegranskih sastava.

U procesu planiranja obuke zapovjednikove smjernice (vizija i strategija obuke, ciljevi

i prioriteti) stapaju se zajedno s PZVM i prosudbom obuke u provedive planove obuke.
3.2. Planovi obuke
Postoje tri vrste planova obuke: dugoroni, kratkoroni i bliskoroni. Njihova je
usporedba prikazana na slici 7.
Pravilno razvijeni planovi obuke trebaju:
! Odrati usredotoenje na misiju. Svako zapovjednitvo ukljuuje svoja
podreena zapovjednitva u razvoj planova obuke. Oslanjajui se na plan
viega zapovjednitva, podreeni zapovjednici pripremaju usklaene
planove usredotoene na misiju.
! Biti usklaeni unutar namjenski organiziranih postrojba. Zapovjednici
brigada i bojna planiraju vierodnu obuku svojih namjenski organiziranih
snaga. Zapovjednici namjenski organiziranih postrojba aktivno sudjeluju u
procesu planiranja i razvijaju sukladne planove obuke.
! Biti usredotoeni na tono odreen vremenski obzor. Razdoblja planiranja
potrebno je uskladiti s rokovima. Ovo je vano iz razloga to svaka razina
planiranja mora podreenima ostaviti dovoljno vremena za donoenje i
objavu njihovih planova obuke.

32

! Usmjereni na podizanje/odravanje razine obuenosti u budunosti.

Planovi obuke moraju biti usredotoeni na podizanje ili odravanje razine
obuenosti u zadaama vanima za misiju prema vojnim standardima.
! Sadravati upravljanje rizikom. U prirodi je vojne profesije stalna opasnost.
Zapovjednici moraju obuavati svoje postrojbe do standarda u to je
mogue stvarnijim okolnostima. Primjena procesa upravljanja rizikom nee
ometati cilj obuke, ve e poboljati provedbu visoko uinkovite, realistine
obuke. Upravljanje je rizikom proces koji utvruje, prosuuje i nadzire
rizike polazei od operativnih imbenika i donesenih odluka s ciljem
stvaranja ravnotee izmeu cijene rizika i koristi obuke. Voe i vojnici na
svim razinama rabe upravljanje rizikom da bi odrali borbenu mo i izvore.
Voe i stoeri neprestano utvruju opasnosti i prosuuju mogue nezgode i
taktiki rizik. Razvijaju i koordiniraju sigurnosne mjere kako bi smanjili ili
uklonili opasnosti. Upravljanje je rizikom neprestan proces za svaku zadau
ili obuni dogaaj, on mora biti sastavni dio vojnih odluka, ugraen u svaki
plan obuke i postati sastavni dio priprema za obuku.
! Uspostaviti organizacijsku stabilnost. Promjene remete obuku i frustriraju
podreene zapovjednike i vojnike. Planiranje omoguuje postrojbama da
prepoznaju i ugrade promjene na usklaen nain. Stabilnost i predvidljivost
rezultat su vrstoe planova obuke. Nadreeni zapovjednici odgovorni su da
tite podreene postrojbe od promjena.
! Iskoristiti raspoloive izvore na najbolji nain. Proces planiranja dodjeljuje
ogranieno vrijeme i druge izvore za obuku tako da najvie pridonese
postizanju i odravanju zahtijevane razine borbene spremnosti.
DUGORONO
Odrediti i objaviti PZVM.
Utvrditi cilj obuke za svaku zadau
vanu za misiju.
Projekcija vremena za glavne
obune dogaaje.
Odrediti izvore koji iziskuju dulje
vrijeme nabave i dodjela glavnih
izvora, kao to su glavna vjebalita,
strjelita i sl.).
Uskladiti dugorone kalendare sa
svim potpornim organizacijama radi
uklanjanja ometaa obuke.
Objaviti dugoroni naputak i planski
kalendar.
Osigurati ulazne podatke za izradu
prorauna.
Osigurati dugorone obune ulazne
podatke viemu zapovjednitvu.

KRATKORONO
Proistiti i proiriti odreene
dijelove dugoronoga plana.
Povezati svaki obuni dogaaj s
odreenim ciljevima obuke.
Odrediti sredstva koja iziskuju
krae vrijeme nabave, kao to su
mjesna vjebalita i objekti.
Uskladiti kratkoroni kalendar sa
svim potpornim organizacijama.
Objaviti kratkoroni naputak i
planski kalendar.
Osigurati ulazne podatke za
sastanke o obuci.

BLISKORONO
Proistiti i proiriti kratkoroni
plan na sastancima o obuci.
Odrediti najbolji redoslijed obuke.
Osigurati naputke za obuavatelje.
Dodijeliti pomagala za obuku i
slina sredstva za odreene
obuavatelje.
Objaviti podroban raspored obuke.
Osigurati temelj za provedbu i
ocjenjivanje obuke.

Slika 7 - Usporedba dugoronih, kratkoronih i bliskoronih planova obuke

33

3.3. Planiranje obuke za djelatne i djelatno-rone postrojbe

3.3.1. Dugorono planiranje
Nadreeni zapovjednici svoj plan objavljuju dostatno rano da bi podreenim
postrojbama osigurali potrebno vrijeme za planiranje. Naputak na ovoj razini bitan je za
razvoj i usklaivanje velika broja dugoronih planova podreenih djelatnih postrojba. Svako
zapovjednitvo prati ovaj vremenski obzor (sl. 8.) da bi podreenima dali dovoljno vremena
za pripremu njihovih planova.
DJELATNOST1

NAJKASNIJI NADNEVAK
OBJAVE2

VREMENSKI OBZOR

Zapovjednitva grana (i njima 5 mjeseci prije poetka

Naredne 2 godine (i vie).
odgovarajua zapovjednitva)
dvogodinjega razdoblja.
objavljuju zapovjedni naputak
za obuku i dugoroni kalendar
Zapovjednitva,
korpusa
u 4 mjeseca prije poetka
Naredne 2 godine (i vie).
HKoV-u (i njima odgovarajua dvogodinjeg razdoblja.
zapovjednitva u HRM i HRZ)
objavljuju zapovjedni naputak
za obuku i dugoroni kalendar3
Brigada (i njoj odgovarajua
3 mjeseca prije poetka
Naputak na 1 godinu.
razina postrojbe) objavljuje
proraunske godine.
Kalendar najmanje na 18
zapovjedni naputak za obuku i
mjeseci.
dugoroni kalendar.
Bojna, samostalna satnija (i njoj
6 tjedana prije poetka
Najmanje na 1 godinu.
odgovarajua razina postrojbe)
proraunske godine.
objavljuje dugoroni kalendar i
zapovjedni naputak za obuku.
NAPOMENA:
1. Ove se djelatnosti primjenjuju na sline razine zapovijedanja neborbenih postrojba i organizacija.
2. Svako zapovjednitvo prati ove vremenske obzore objavljivanja da prui dovoljno vremena
podreenima za pripremu njihovih planova. Prikazane nadnevke objave treba smatrati naelnima.

Slika 8 Ciklus dugoronog planiranja za djelatne i djelatno-rone postrojbe

3.3.1.1. Zapovjedni naputak za obuku
Zapovjedni naputak za obuku ima snagu slubene zapovijedi, a objavljuje se kako bi
se dokumentirao dugoroni plan obuke postrojbe. Najvia ustrojbena cjelina koja donosi
zapovjedni naputak za obuku, jest zapovjednitvo grane21, a najnia bojna, odnosno
samostalna satnija. Zapovjedni naputak za obuku moraju proitati i shvatiti svi zapovjednici,
asnici i doasnici. Primjenjuje se kao gotove preporuke za planiranje, pripremu, provedbu i
ocjenjivanje obuke tijekom dugoronoga planskoga razdoblja. U zapovjedni naputak za
obuku obino se unosi:
! zapovjednikova vizija i strategija obuke
! PZVM i s njim povezane zadae
! obuka vierodnih sastava
21

I njoj ravna ostala zapovjednitva

34

!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

zdruena obuka, tamo gdje se moe primijeniti

glavni obuni dogaaji i vjebe
obuka zapovjednika i voa
obuka stoera
pojedinana obuka
samorazvoj
standardizacija razvoj standarda obuke
ocjenjivanje obuke i povratne informacije
obuka na novoj opremi i druga razmatranja vezana uz integraciju snaga
dodjela izvora
upravljanje obukom
plan nadzora
upravljanje rizikom.

3.3.1.2. Dugoroni planski kalendar

Zapovjednici objavljuju dugoroni planski kalendar zajedno sa zapovjednim naputkom
za obuku. Kalendar grafiki prikazuje raspored dogaaja opisanih u zapovjednom naputku za
obuku. Svi poznati glavni obuni dogaaji ili nametnute zadae moraju se unijeti u dugoroni
planski kalendar. Da bi osigurali iroki planski naputak za priuvne postrojbe, djelatni i
priuvni planeri rutinski rasporeuju glavne obune dogaaje, koji trae sudjelovanje
priuvnih postrojba do dvije godine unaprijed (npr. godinja razdoblja obuke priuvnih
postrojba, gaanja). Nakon objave i odobrenja od viega zapovjednitva dugoroni se planski
kalendari zakljuavaju kako bi se osigurala stabilnost planiranja za podreene postrojbe. To
znai da samo nadreeni zapovjednik moe promijeniti dugoroni planski kalendar.
Nadreeni se zapovjednici obvezuju da e dodijeliti i tititi zahtijevane izvore, ukljuujui i
vrijeme, a podreeni zapovjednici da e provesti obuku do standarda u skladu s objavljenim
kalendarom.
Zapovjednici usklauju dugorone planske kalendare s podreenim zapovjednicima,
potpornim organizacijama i svim drugim organizacijama koje mogu proizvesti smetnje u
obuci, ako nisu potpuno ukljuene u dugoroni plan obuke.
Nadreeni zapovjednici na svim razinama uklanjaju manje vane djelatnosti koje
ometaju obuku usredotoenu na PZVM. U miru se, meutim, dogaaju odreene djelatnosti
koje se ne odnose izravno na misiju postrojbe, ali su vane za druge vojne prioritete. Primjer
je pomo i sudjelovanje postrojba u odgovoru na krize izazvane incidentima ili vremenskim
nepogodama. Nadreeni zapovjednici svode te mirnodopske djelatnosti na najmanju moguu
mjeru. One djelatnosti koje su neizbjene i apsolutno nune, moraju se ukljuiti u dokumente
dugoronoga planiranja. Meutim, ak i kada su im dodijeljene takve djelatnosti, zapovjednici
stalno trebaju traiti prilike za obuku povezanu s misijom.
Tijekom dugoronoga planiranja zapovjednici organiziraju vrijeme obuke (zeleno)
kako bi poduprli obuku vanih zadaa s PZVM, a koncentriraju ometae obuke u razdoblje
potpore (crveno). Osim pojedinanih potreba, kao to su dopust ili odlasci na lijenike
preglede, postrojbe mogu povremeno provoditi druge dunosti i druge potporne funkcije
(slubovanje, straarska sluba) u vojarni (ili drugim instalacijama). Propusti u razmatranju
tih zahtjeva mogu uzrokovati prijekide u planiranoj obuci.

35

3.3.1.3. Upravljanje vremenom

Temeljna je svrha upravljanja vremenom utvrivanje i zatita glavnoga vremena za
obuku podreenih postrojba. Upravljanje vremenom takoer slui postizanju i odravanju
tehnikoga i taktikoga samopouzdanja i obuenosti unutar trake izvrsnosti. Temeljna svrha
upravljanja vremenom je identificiranje i zatita vremena za obuku podreenih postrojbi.
Sustav upravljanja vremenom odreuje, usredotouje i titi glavna vremenska razdoblja obuke
i izvore u potpori obuke podreenih postrojba kako bi se one mogle koncentrirati na provedbu
obuke.
Postoje dva sustava upravljanja vremenom: zeleno - uto - crveno i zeleno crveno.
Sustav zeleno - uto - crveno primjenjuje se u borbenim postrojbama, dok je sustav zeleno
crveno bolji za veinu postrojbi borbene potpore i slubi borbene potpore. Sustav upravljanja
vremenom daje neke obune i potporne koncepte koji generalno karakteriziraju svako
razdoblje. Specifine aktivnosti mogu varirati u odnosu na lokalnu situaciju i zahtjeve. To
znai da se vremenska razdoblja ne moraju cikliki ponavljati niti imati isto vrijeme trajanja
(npr. postrojba se u zelenom razdoblju moe nalaziti samo nekoliko dana, odnosno onoliko
koliko traje glavni obuni dogaaj). Vremenska se razdoblja unose u dugorone planske
kalendare.
Sustav upravljanja vremenom: Zeleno uto Crveno
! Zeleno. Usredotoenje je na vierazinskoj, zajednikoj obuci koja vodi k
obuenosti PZVM. Ovo se razdoblje podudara s raspoloivosti glavnih
obunih izvora te kljunih obunih objekata (vjebalita, strelita) i opreme.
Tei se maksimalnoj nazonosti vojnika, doasnika i asnika obuci. Obuka
mora biti zatiena, bez utjecaja ometaa i vanjskih zadaa.
!

uto. Usredotoenje je na obuci malih postrojba (razina vod, desetina i

posada) te pojedinanoj obuci. Poveana je mogunost samorazvoja
sudjelovanjem pojedinaca na raznim teajevima u postrojbi ili drugim
organizacijama te uenjem na daljinu. Planiraju se povremena odravanja.
Organizacijama u utome mogu se dodijeliti zadae potpore koje inae
provode postrojbe u crvenome, ako one prelaze njihove mogunosti. Ipak,
svi zapovjednici trebaju teiti minimalnim ometanjima planova obuke
postrojba u utome.

! Crveno. Usredotoenje je na pojedincu i njegovu razvoju. Postrojbe u

crvenome razdoblju provode potporne funkcije i druge administrativne
potrebe, omoguujui maksimalnu broju ljudi koritenje dopusta. Blokdopust jest tehnika koja omoguuje da cijela postrojba uzme dopust za
odreeno razdoblje. Zapovjednici kroz zapovjedni lanac odravaju
integritet (jedinstvo) postrojbe dok provode administrativne i zahtjeve
potpore te tako omoguuju pojedinanu obuku za prvopodreene voe
(rasporeuju cijele postrojbe za te zahtjeve, npr. desetinu sa
zapovjednikom).

36

Sustav upravljanja vremenom: Zeleno Crveno

! Zeleno. Usredotoenje je na vierazinskoj obuci integriranih zajednikih
zadaa, zadaa voa i pojedinaniih zadaa. Ovo se razdoblje podudara s
raspoloivosti glavnih obunih izvora te kljunih obunih objekata
(vjebalita, strjelita) i opreme. Obuka mora biti zatiena, bez utjecaja
ometaa i vanjskih zadaa. Postrojbe provode planiranu obuku bez ometaa
i nametnutih vanjskih zadaa.
!

Crveno. Usredotoenje je na obuci malih postrojba, posada i pojedinanoj

obuci. Postrojbe maksimiziraju mogunosti za samorazvoj voa i
pojedinaca, provode funkcije potpore i druge administrativne zahtijeve,
doputajui maksimalnom broju vojnika da budu slobodni. Svi
administrativni i zahtijevi potpore trebaju biti izvreni da se ne naruava
integritet (jedinstvo) postrojbe.

Zapovjednici mogu prilagoditi sustave upravljanja vremenom za svoju unutarnju

uporabu. Na primjer, moe se dogoditi da postrojba u crvenome moe sve potporne zahtjeve
provesti sa samo jednim dijelom svoje podreene postrojbe u bilo koje vrijeme. U tome
sluaju je ostatak podreene postrojbe slobodan za obuavanje. Podreena se postrojba moe
rasporediti u interno zeleno razdoblje. Na ovaj nain postrojba moe optimizirati mogunosti
za obuku malih postrojba, posada, voa i vojnika.
Zapovjednici priuvnih postrojba mogu rabiti oba sustava upravljanja vremenom.
Uporaba sustava zeleno - uto - crveno: aktivno obuno razdoblje treba biti zeleno razdoblje
usredotoeno na obuku zajednikih zadaa; veina priuvnoga obunoga razdoblja treba biti
uto razdoblje usredotoeno na obuku malih postrojba, posada, voa i vojnika, s kratkim
crvenim razdobljem priuvnoga obunoga razdoblja za obvezatnu obuku/administrativne
zahtjeve i poslove. Sustav zeleno - crveno: aktivno obuno razdoblje i veina priuvnoga
obunoga vremena treba biti zeleno razdoblje, a manje razdoblje priuvnoga obunoga
vremena treba biti crveno razdoblje za obvezatnu obuku/administrativne zahtjeve i poslove.
3.3.1.4. Dugorono planiranje izvora za obuku
Dugoronim se planiranjem definiraju izvori koji iziskuju dulje vrijeme nabave i
dodjela glavnih izvora, kao to su glavna vjebalita, strjelita te ostali projekti u obuci.
Ukljueni u dugorone planove obuke, odobreni izvori osiguravaju izradu pravovremenih
planskih smjernica za podreene zapovjednike i stoere. Prvonadreeni zapovjednici
dodjeljuju izvore i tite taj plan. Potrebno je pojaano staviti naglasak na vanjsku potporu
obunih dogaaja kojom nadreena zapovjednitva postrojbi u obuci osiguravaju potporu
podrobnim planiranjem i dodatnim izvorima.
3.3.2. Kratkorono planiranje
Proces kratkoronog planiranja obuke provodi se na razini brigade i bojne22 rezultira
kratkoronim kalendarom obuke koji je tromjesjean. U njemu se u mnogo vie detalja
definiraju obuni dogaaji i druge djelatnosti sadrane u irokom dugoronome naputku za
obuku i dugoronome kalendaru. On proiava i poboljava dodjelu izvora podreenim
22

Pod pojmom brigada i bojna podrazumijevaju se i sve postrojbe i organizacije OS RH, koje su po ustroju i
organizaciji odgovarajue njima (npr. sredita za obuku, kole, flotila, zrakoplovna baza i dr.)

37

postrojbama i osigurava temelj za pripremu bliskoronih planova obuke. U pripremi

kratkoronih kalendara dodaju se pojedinosti koje poblie definiraju glavne obune dogaaje
sadrane u dugoronim planskim kalendarima. Neki primjeri tih pojedinosti ukljuuju:
! najvanije dnevne djelatnosti u glavnim obunim dogaajima;
! obuku u matinoj bazi koja se provodi u sklopu priprema za glavne obune
dogaaje i ocjenjivanja;
! drugu zapovjeenu obuku koja podupire PZVM i borbenu spremnost, kao
to su zapovjedni nadzori, testiranje tjelesne spremnosti, obuku u rukovanju
orujem ili povremeno odravanje i servisi;
! vane neobune dogaaje ili djelatnosti koji se moraju uzeti u obzir prilikom
planiranja i rasporeivanja obuke. Primjeri su dravni blagdani i zadae
potpore u matinim bazama i drugim instalacijama.
Kratkoroni kalendar mora biti usklaen s odgovarajuim potpornim organizacijama
kako bi stvorili zajedniko usredotoenje obuke i potpore izmeu podupiranih i potpornih
postrojba.
Kratkoroni kalendari obuke objavljuju se nakon to ih odobri nadreeni
zapovjednik, brigada minimalno 6 tjedana, a bojna 4 tjedna prije poetka tromjesjeja.
U procesu razvoja tromjesenog kalendara vana je uloga doasnika. U okviru
zapovjednikovih smjernica prvi doasnik i drugi doasnici daju preporuke za planiranje
programa pojedinane obuke. Oni odreuju pojedinane obune zadae koje se moraju
ugraditi u zajednike vane zadae tijekom kratkoronoga planskoga razdoblja.
3.3.2.1. Kratkorono planiranje izvora za obuku
U procesu kratkoronoge planiranja zapovjednici rasporeuju i dodjeljuju izvore za
obuku podreenim postrojbama za specifine obune djelatnosti. Ako je potrebno, poetne se
projekcije izvora iz dugoronih planova prilagouju. Kljuna potreba za zapovjednike jest
usklaivanje kratkoronih planova s razliitim postupcima odobrenja i osiguranja izvora za
obuku (na primjer, predvianja potreba za strjeljivom i sastanci za raspored uporabe
vjebalita/poligona te drugih objekata i ureaja).
3.3.3. Bliskorono planiranje
Bliskorono planiranje utvruje odreena djelovanja potrebna za provedbu
kratkoronog plana obuke. To je zavrna faza prije provedbe. Bliskorono se planiranje
provodi na razini bojne i satnije. Provodi se kako bi se:
! rasporedili i proveli ciljevi obuke utvreni u kratkoronome planu obuke
prema vojnim standardima;
! dale smjernice za obuavatelje;
! provelo usklaivanje za dodjelu izvora koji e se rabiti u obuci;
! provelo usklaivanje s drugim postrojbama koje sudjeluju u obuci kao dio
namjenske organizacije;
! pripremili podrobni rasporedi obuke.

38

Bliskorono planiranje rezultira detaljnim rasporedima obuke na razini satnije, naelno

za period 4+1 tjedan. Formalno bliskorono planiranje zavrava kada postrojba objavi svoj
raspored obuke.
3.3.3.1. Rasporedi obuke
Raspored obuke temeljno je sredstvo upravljanja obukom kojeg postrojba rabi kako bi
osigurala da obuka bude provedena na vrijema sa pripremljnim obuavateljima i potrebnim
sredstvima.. Raspored obuke satnije objavljuje se najmanje 2 tjedna prije provedbe, na
oglasnoj ploi ili drugom mjestu, gdje ga svi pripadnici satnije mogu vidjeti. Kada
zapovjednik bojne odobri i zapovjednik satnije potpie rasporede obuke satnija, on tvori
slubenu zapovijed i se smatra zakljuanim. Formati rasporeda obuke mogu biti razliiti u
razliitim organizacijama, ali svi oni minimalno:
! odreuju kada obuka poinje i gdje se provodi;
! rasporeuju i dodjeljuju potrebno vrijeme za planiranu obuku te za dodatnu
obuku za ispravljanje predvienih nedostataka, ako je potrebna;
! sadravaju zadae pojedinaca i voa te zajednike zadae koje e se
obuavati;
! osiguravaju uinkovito iskoritenje raspoloiva vremena integrirajui
zajednike djelatnosti;
! odreuju tko provodi obuku i tko ju ocjenjuje;
! osiguravaju administrativne informacije o odori, oruju, opremi, literaturi i
sigurnosnim mjerama.
Nadreeni zapovjednici moraju tititi rasporede obuke smanjujui promjene na
najmanju moguu mjeru. Jednom kada je raspored odobren tvori slubenu zapovijed i moe
ga mijenjeti samo asnik koji ga je i odobrio.
3.3.3.2. Bliskorono planiranje izvora za obuku
Bliskorono se planiranje provodi s ciljem usklaivanja dodjele izvora koji e se rabiti
u obuci. U ovoj je fazi planiranja potrebno izvriti uvid u stanje i koliinu ve postojeih
obunih i ostalih sredstava na raspolaganju u postrojbi radi racionalnije i uinkovitije
provedbe.

39

3.3.4. Izvjeivanja i sastanci o obuci

3.3.4.1. Izvjeivanja o obuci
DJELATNOST1

IZVJEUJU

VRIJEME PROVEDBE

GIO
Zapovijednici grana, ZZIO i ZzL-a
kolovoz - rujan tekue godine
(GS OS RH)
GIO
Zapovijednici prvopodreenih
rujan - listopad tekue godine
(grana, ZZIO i ZzL-a)
postrojbi
TIO pristoernih postrojbi
najkasnije 6 tjedana prije
Zapovjednici pristoernih postrojbi
(GS OS RH, grane, ZZIO i ZzL)
poetka tromjeseje
TIO
Zapovjednici prvopodreenih
najkasnije 6 tjedana prije
(korpus)2
postrojbi
poetka tromjeseje
TIO
najkasnije 6 tjedana prije
Zapovjednici bojni
(brigada)3
poetka tromjeseje
TIO
najkasnije 4 tjedna prije
Zapovjednici satnija
(na razini bojne)4
poetka tromjeseje
NAPOMENA:
1. Ove se djelatnosti primjenjuju na sline razine zapovijedanja neborbenih postrojba i organizacija.
2. Primjenjuje se i za njima odgovarajua zapovjednitva u HRM i HRZ.
3. Primjenjuje se za sve postrojbe i organizacije OS RH, koje su po ustroju i organizaciji odgovarajue
brigadnoj razini.
4. Primjenjuje se za sve postrojbe i organizacije OS RH, koje su po ustroju i organizaciji odgovarajue
razini bojne.

Slika 9 Provedba izvjeivanja o obuci

Izvjeivanja o obuci oblikovana su za raspravu o prolim, sadanjim i buduim
dogaanjima u obuci. To je proces u kojem podreeni zapovjednici podnose nadreenom
zapovjedniku svoju prosudbu obuenosti postrojbe/organizacije za misiju prema PZVM i
izvjeuju ga o postignutim rezultatima u obuci i planovima za narednu obuku. Izvjeivanja
o obuci saziva nadreeni zapovjednik nakon to je osigurao ulazne podatke podreenima za
njihovo planiranje i dovoljno rano kako bi se uspjele pripremiti potrebne radnje za provedbu
obuke (sl. 9).
Izvjeivanja rezultiraju suglasjem (dogovorom) izmeu nadreenoga i podreenih
zapovjednika. Nadreeni zapovjednik odobrava naputke i kalendare obuke za naredno obuno
razdoblje, ime se obvezuje osigurati izvore i titi podreene od neplaniranih zadaa.
Podreeni se zapovjednici obvezuju da e izvriti odobreni plan obuke i provesti obuku do
standarda. Ova podijeljena odgovornost pomae u odravanju prvenstava i postizanju
jedinstva napora te usklauje djelovanja za ostvarenje kvalitetne obuke i uspjeno upravljanje
izvorima.
Izvjeivanje o obuci za nadreenoga je zapovjednika vrhunac programa razvoja
podreenih zapovjednika. Ono nadreenomu zapovjedniku prua mogunost da obuava i
pouava podreene sukladno svojim stajalitima i strategiji obuke. Izvjeivanje o obuci
omoguuje podreenim zapovjednicima, od kojih su neki moda novi u postrojbi, da bolje
razumiju kako je njihova obuka povezana s planovima obuke nadreenih i njima ravnih
zapovjednika.
Nadreeni zapovjednik odreuje oblik, sadraj i vrijeme izvjeivanja u svom naputku
za obuku. Naputak za izvjeivanje mora biti dovoljno elastian kako bi podreenim
40

zapovjednicima i njihovim doasnicima omoguio prostor za isticanje vlastitih inicijativa i

prioriteta. Postrojbe trebaju izbjegavati rasprave o stvarima koje nisu izravno povezane s
obukom jer one odvlae pozornost od ukupna usredotoenja na obuku.
Tijekom izvjeivanja podreeni zapovjednici, kao minimum, naelno govore o
sljedeim bitnim podrujima:
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

PZVM postrojbe i prosudbi obuenosti

ralambi obuke u proteklome razdoblju
osvrt na tekue razdoblje
usredotoenje i ciljevi obuke postrojbe u narednome razdoblju
plan obuke u narednome razdoblju:
prikaz planskoga kalendara postrojbe
glavni obunih dogaaj/dogaaji
program razvoja voa i samorazvoj
upravljanje rizikom
plan priprema obuavatelja i ocjenjivaa
dodjela izvora
nauene lekcije.

Prvi doasnik obino izlae nakon svojega zapovjednika. On daje ralambu

obuenosti u pojedinanim zadaama i raspravlja o planiranoj pojedinanoj obuci i
kolovanju. Izvjee obino ukljuuje:
!
!
!
!

prosudbu obuke vojnika i doasnika u proteklome razdoblju

osvrt na pojedinanu obuku u tekuemu razdoblju
plan pojedinane obuke u narednome razdoblju
rezultate gaanja i stanje motorike spremnosti.

Drugonadreeni zapovjednici prema naelu: Obuavaj jednu razinu nie i ocjenjuj

dvije razine nie, mogu prisustvovati izvjeivanju o obuci svojih podreenih i na taj nain
ostvaruju uvid u obuku podreenih dvije zapovjedne razine nie.
3.3.4.2. Sastanci o obuci
Sastanci o obuci klju su bliskoronoga planiranja. Sastanci o obuci stvaraju protok
informacije od dna prema vrhu s obzirom na specifine potrebe obuke pojedinaca i malih
timova. Sastanci o obuci se odravaju se tjedno na razini bojne i satnije o njima se ne
pogaa, moraju se odrati. Na razini bojne, sastanci pokrivaju poglavito pitanja upravljanja
obukom. Na razini satnije, oni se izravno bave pitanjima specifinostima provedbe obuke koja
ukljuuje pripreme prije provedbe. Tijekom sastanaka o obuci ne raspravlja se ni o emu osim
o obuci. Svi kljuno osoblje u postrojbi mora biti nazono na njima.
Za sastanke je o obuci vano:
! usredotoenje je jedino na obuci
! rasporeuju se uvijek istoga dana u isto vrijeme
! moraju se unijeti u raspored obuke
! provode se prema dnevnome redu i ne prelaze dodijeljeno vrijeme
! doputaju razmjenu tehnika i postupaka u obuci
! osiguravaju da je obuka usmjerena na radnje i postupke s PZVM

41

! sredstvo su razvoja voa

! osiguravaju da se pripreme za obuku provedu kako bi se utklonili
nedostatci.
Sastanci o obuci osiguravaju ulazne podatake za rasporede obuke i povratne
informacije za prosudbu obuke, a rezultiraju usklaenim i zakljuenim rasporedom obuke.
Informacije i zakljuci koji se donesu na sastanku o obuci, moraju doi do svakoga vojnika
kroz lanac voenja. Rasporedi obuke daju tu podrobnu obavijest.
3.4. Planiranje obuke za priuvnu sastavnicu
Planiranje je obuke za priuvnu sastavnicu OS naelno isti proces koji povezuje
zadau postrojbe s provedbom obuke kao i kod djelatne sastavnice. On je neto drukiji iz
razloga raspoloivosti priuvnika za obuku i odnosa djelatnih i priuvnih radnih mjesta u
priuvnim postrojbama.
U predmobilizacijskoj obuci zapovjednici priuvnih postrojba kao dugorono
planiranje razvijaju petogodinji naputak i kalendar obuke. Ulazni podatak za takav plan
obuke su dugoroni, odnosno srednjoroni planovi razvoja, Plan OS, dugoroni Naputci za
obuku nadreenih zapovjednika. Ovaj plan se izrauje i modificira svake godine i uvijek
pokriva petogodinje razdoblje. Uz to priuvni zapovjednici kao kratkorono planiranje
izrauju jednogodinji naputak i kalendar obuke. Kod priuvnih postrojba bliskorono
planiranje se odnosi na ciklus provedbe obuke sa priuvnicima pozvanima na vojnu obuku i
provode ga zapovjednici prema naelima opisanima kod djelatne sastavnice. Bliskorono
planiranje rezultira rasporedima obuke koje odobrava prvi djelatni zapovjednik nadreen
nioj postrojbi koja provodi obuku.
U poslijemobilzacijskoj obuci primjenjuju se odredbe koje se odnose na djelatnu
sastavnicu.
3.5. Obuni dogaaji
Glavni se obuni dogaaji odreuju i rasporeuju tijekom procesa dugoronoga
planiranja. Kratkoroni proces planiranja proiava glavne obune dogaaje. Glavni je
aspekt u kratkoronome oblikovanju obunih dogaaja dodjeljivanje vremena kako bi se
osiguralo da planirana obuka bude izvedena do standarda. Podrobne informacije o obunim
dogaajima mogu se pojaviti u kratkoronome naputku za obuku postrojbe ili u odvojenim
dokumentima kao to su upute za vjebu ili instrukcije.
Oblikovanjem i rasporeivanjem obunih dogaaja zapovjednici povezuju strategiju
obuke s provedivim planovima obuke. Tijekom dugoronoga planiranja zapovjednici i njihovi
stoeri provode opsenu prosudbu broja, vrste i trajanja obunih dogaaja povezanih sa
zadaama iz PZVM. Dogaaj, sam po sebi, samo je alat za postizanje i odravanje obuenosti
unutar trake izvrsnosti.
Cilj je obuenost u zadaama iz PZVM. U razvoju kratkoronih planova obuke vii
zapovjednici potpuno definiraju obune dogaaje s obzirom na ciljeve obuke, scenarije,
izvore i koordinacijske upute. Kroz obune dogaaje nadreeni zapovjednici:

42

 razvijaju scenarije povezane s misijom

usredotouju cijelu organizaciju na nekoliko zadaa s PZVM
ugrauju sve borbene funkcije u usklaenu vierodnu/viegransku obuku.
Glavni su obuni dogaaji elementi oko kojih se gradi usklaena zbirka potreba obuke
usko povezanih s PZVM. Ukljueni u dugorone planove obuke, oni oblikuju okvir za
dodjelu izvora i osiguranje pravovremenih planskih smjernica za podreene zapovjednike i
stoere.
Razvijajui i usklaujui obune dogaaje, postrojba stvara sposobnost da, u isto
vrijeme na istome mjestu, spoji vjebalita i obune objekte, nadzorne motritelje, ocjenjivae,
suprotnu stranu te druge izvore stvarajui uvjete za provedbu najrealistinije obuke.
Najvaniji obuni dogaaji su svakako vjebe, koje su najsloeniji oblik obuke kojim
se pojedinci, postrojbe ustanove, stoeri i zapovjednitva OS RH, praktino obuavaju za
provedbu svojih dodijeljenih borbenih i neborbenih zadaa23.

4. PROVEDBA
4.1. Openito o provedbi obuke
Svaka obuka, bez obzira na zadae, mora
biti usklaena s odreenim zahtjevima koji
ukljuuju tono odreenu pripremu za provedbu,
uinkovito predstavljanje i provedbu te temeljitu
ralambu nakon provedbe.
Provedba obuke sastoji se od:
! pripreme
! provedbe
! aktivnosti nakon obuke i ralambe nakon
djelovanja (RND).
PLANOVI
OBUKE

PRIPREMA
ZA OBUKU

PROVEDBA
OBUKE

AKTIVNOSTI
NAKON
OBUKE

Slika 10 - Tijek provedbe obuke

Obuku mogu provoditi sve razine, od stoera na viim razinama voenja i
zapovijedanja tijekom sudjelovanja u vjebama pa do najniih zapovjednika timova u
provedbi obuke svojih timova. Pravilna provedba obuke prema standardima teak je ali
isplativ proces. On je znatan teret za obuavatelje u odnosu na pripreme za obuku i njezinu
prosudbu, a krajnji je rezultat postrojba koja je obuena prema standardima za svoju misiju.
Postrojbe provode obuku usredotoenu na svoju misiju. Zapovjedni lanac mora biti
nazoan, upravljati i biti odgovoran za provedbu obuke.
23

Uputa o vojnim vjebama u OS RH, GS OS RH, Zagreb, 2005.

43

4.1.1. Uloga viih zapovjednika

Vii zapovjednici moraju osobno promatrati i ocjenjivati provedbu obuke na svim
razinama. Svojim zapaanjima i s pomou drugih izvora informacije, oni stvaraju naputak i
usmjeravaju promjene koje poveavaju sposobnosti za voenje u borbenim okolnostima.
Rasporeujui znatnu koliinu vremena za osobnu prisutnost na obuci, vii
zapovjednici pokazuju cijelomu zapovjednomu lancu da je obuka najvii prioritet postrojbe u
miru. Dok sudjeluju u obuci u svojemu zapovjednitvu i obuci izravno podreenih razina, vii
zapovjednici isto tako motre i prosuuju kakvou obuke na svim razinama do najnie
postrojbene razine. Oni primaju povratne informacije od podreenih zapovjednika,
instruktora, doasnika i vojnika tijekom obuke. Povratnim informacijama vii zapovjednici
odreuju i rjeavaju sustavne probleme u planiranju, voenju, upravljanju, potpori i drugim
funkcijama.
Vii zapovjednici usklauju potporu obuke za podreene postrojbe kao prioritetan
zahtjev stoera postrojbe. Potpora obuke i usklaivanje izvora klju su uspjene provedbe
obuke. Vii zapovjednici provjeravaju primjerenost vanjske potpore obuke tijekom svakoga
pribivanja obuci te trae urnu i uinkovitu akciju ispravljanja i rjeavanja nedostataka u
obuci. Potpora obuci i usklaivanje izvora obuke klju su uspjene provedbe obuke. Vii
zapovjednici provjeravaju adekvatnost vanjske potpore obuci tijekom svakog posjeta i
zahtijevaju brze i uinkovite korektivne akcije kako bi se rijeili nedostaci u potpori.
Najuinkovitiji su posjeti nadreenoga zapovjednika ili stoera obuci nenajavljeni ili
najavljeni u kratku vremenu. Oni promatraju obuku kako je vide vojnici bez pretjeranih
priprema za posjet. Vii zapovjednici odreuju koordinacijsku potporu za obuku podreenih
postrojba kao prioritetan zahtjev za nadreeno zapovjednitvo.
4.1.2. Uloga asnika
asnici koji nisu u ulozi zapovjednika, a sudjeluju u procesu obuke imaju zadau
brinuti da je sva obuka koju provode ili joj pribivaju izvedena do standarda te da sustavima
povratnih informacija i ocjenjivanja jasno prenesu zapovjednicima svoja zapaanja, sugestije i
ocjene.
4.1.3. Uloga doasnika
Doasnici su nezamjenljivi tijekom obuke. Zapovjednici odobravaju odabrane zadae
te nadgledaju i ocjenjuju obuku s asnicima i doasnicima. Doasnici su odgovorni za obuku
pojedinaca i malih timova. Oni nastavljaju proces profesionalizacije novopridolih vojnika i
poinju njihov profesionalni razvoj.
Doasnici provode obuku kako bi osigurali ostvarivanje kljunih borbenih vjetina u
svojoj postrojbi. Stariji doasnici poduavaju mlae kako bi svladali iroku paletu
pojedinanih zadaa. Zadae koje vojnici i mali timovi moraju uvjebati, temelje se na ocjeni
zapovjednika manjih postrojba o nedostatcima nakon obuke. Te su zadae polazna obavijest,
ukljuene su u plan sljedee obuke postrojbe, odobrene od zapovjednika i dolaze od mlaih
doasnika koji su ih iznijeli tijekom sastanaka o obuci. Zapovjednici doasnici planiraju,
pripremaju, uvjebavaju, provode obuku i ralambu za odobrenu obuku te pruaju povratne
informacije na sastancima o obuci. Zapovjednici mogu, ako je nuno, odobriti provedbu

44

obuke koja nema strogo taktiki cilj, ali odrava spremnost vojnika. Na primjer vojnici kojih
je specijalnost rijetka, moda e morati odrati povremenu obuku s viim funkcionalnim
doasnicima kako bi odrali uvjebanost.
4.1.4. Odgovornosti u provedbi obuke
Zapovjednici su temeljni obuavatelji i moraju:
!
!
!
!
!
!
!
!

biti taktiki i tehniki uinkoviti

zatititi obuku podreene postrojbe od negativnih utjecaja
bezuvjetno provesti obuku zakljuenu u rasporedu obuke
osigurati da su zavrene sve provjere prije provedbe obuke
osigurati izvore potrebne za obuku
osigurati da se izvori pravilno rabe
biti djelatni sudionici u obuci
osobno nadzirati provedbu kako bi osigurali da se planirana obuka provodi
prema standardima
! ocijeniti obuku rabei OOO temeljene na ciljevima obuke
! prosuditi provedbu obuke vojnika, voe i postrojbe.
Oni su odgovorni:
! za brojno stanje na obuci
! za poznavanje potreba svojih postrojba u obuci te, na temelju prosudbe,
planiranje odgovarajuega vremena za obuku zadaa prema standardima
! za odreivanje obuke koja e se provesti te za provedbu odgovarajue
preduvjetne obuke
! za provedbu obuke prema standardima
! za ponovno obuavanje vojnika kada standardi nisu postignuti
! za osobnu pripremljenost za provedbu prigodne obuke kada god se ukae
vrijeme za nju.
Doasnici osiguravaju da su vojnici na pravim mjestima, u ispravnoj odori, s
pravilnom opremom i u tono odreeno vrijeme.
Prvi doasnici osiguravaju:
! da se podrobne provjere provode prije poetka provedbe obuke
! da je preduvjetna obuka zavrena kako vojnici ne bi uzalud troili vrijeme
! da su voe obueni i pripremljeni za obuku svojih desetina, timova ili
posluga. Oni obuavaju obuavatelje
! da uvodna obuka za desetinu, tim i poslugu ima ispravno usredotoenje i da
je provedena prema standardima
! da je broj zadaa unesen u raspored obuke stvaran
! da se obuka provodi prema standardima i da ostvaruje ciljeve, poseban se
naglasak stavlja na zadae specijalnosti kojih je vrlo mali broj u postrojbi
! da je rasporeeno primjereno vrijeme za ponavljanje zadaa koje prvi put
nisu uvjebane prema standardima
! da su vojnici pravilno motivirani i dobro voeni

45

! da su vojnici nazoni na obuci i da se na njih moe raunati, posebno

tijekom glavnoga vremena obuke.
Instruktori (bilo asnici ili doasnici) odgovorni su zapovjednicima za onaj dio obuke
koji provode te su duni brinuti da se ona izvede do standarda i da se realno ocjeni.
4.2. Priprema za obuku
Priprema za obuku ukljuuje:
!
!
!
!
!

odabir zadaa koje se trebaju uvjebati

donoenje plana provedbe obuke
obuku obuavatelja
provjeru prije provedbe obuke
provedbu proba.

Zapovjednici na temelju dobivenih povratnih informacije odabru sve vane zajednike

i pojedinane zadae te zadae voa u potpori izvrenja zadanih ciljeva obuke. Zapovjednici
tada razvijaju plan koji ukljuuje zahtjeve za pripremu obuke i provedbu te izvore obuke.
Plan obuke treba minimalno sadravati sljedee upute:
!
!
!
!
!
!
!
!
!
!

definirano i odobreno podruje (lokacije) za obuku

mjesta oruja i opreme potrebna za obuku
dostupnost simulacija obuke i simulatora
zahtjeve za prijevozom
sredstva za potporu
analize i procjene rizika
popis odgovornosti za obuku
popis obuavatelja zaduenih za obuku
upute za zavrnu koordinaciju
vrijeme i ostale nune izvore za ponovnu obuku.

Obuka obuavatelja kljuan je korak u pripremama za obuku. Zajedno s obukom voa

mora se takoer utvrditi i planirati posebna obuka obuavatelja.
Svi zapovjednici, obuavatelji, ocjenjivai, nadzorni motritelji i suprotna strana
moraju biti odreeni, obueni u standardu te uvjebani prije provedbe obuke. Zapovjednici i
obuavatelji obueni su kako obuavati, dano im je vrijeme da se pripreme i uvjebaju kako
bi obuka bila izazovna i doktrinarno ispravna. Zapovjednici osiguravaju da su obuavatelji i
ocjenjivai ne samo taktiki i tehniki struni u svojim zadanim zadaama tijekom obuke, ve
takoer da razumiju kako se obuka odnosi na PZVM postrojbe. Pravilno pripremljeni
obuavatelji, ocjenjivai i zapovjednici odaju samopouzdanje i prenose entuzijazam na
vojnike. Obuka obuavatelja i zapovjednika kritini je dogaaj u pripremi obuke. Oni moraju
pokazati usavrenost na odabranim zadaama prije provedbe obuke.

46

U fazi pripreme obuke obuavatelji moraju:

! osobno se pripremiti:
- znati kako provesti zadau za koju se pripremaju, iskuati zadau
onako kako e biti prikazana, izvijestiti nadreene o svojemu planu
obuke i dobiti njihov odgovor
- znati kako obuavati druge da provedu zadau, osigurati da je obuka
usmjerena prema praktinomu radu, pokazati se na uvjerljiv nain,
dovoljno poznavati problematiku za precizno odgovaranje na pitanja,
obuavati osobe koje e ih moi zamijeniti u odsutnosti, znati kako
organizirati i provesti ralambu nakon provedbe obuke
- napraviti pisanu metodiku pripremu.
! pripremiti izvore:
- odrediti i traiti pomagala za obuku, naprave, simulatore i simulacije,
dobiti sredstva prije pokusa, raditi s opremom kako bi ju dobro
upoznali te provjerili potpunost i priuvne dijelove.
! pripremiti ljude za potporu obuke (ukljuujui i suprotnu stranu):
- osigurati da razumiju svoje uloge, osigurati da znaju svoje zadae kao
ocjenjivai ili nadzorni motritelji, osigurati da su opremljeni i
pripremljeni za provedbu svojih zadaa prema standardima, osigurati
da su proveli izvianja podruja obuke i pokuse prije provedbe.
! pripremiti one koji se obuavaju:
- odrediti pripadnike koji e se obuavati, prosuditi razinu obuenosti
za svakoga , prvo obuavati preduvjetne zadae i vjetine, motivirati v
(objasniti zadae koje e se obuavati i standarde provedbe, objasniti
zato je zadaa vana i kako se odnosi prema misiji postrojbe),
upoznati sve uesnike obuke s mjerama sigurnosti te provjeriti jesu li
ih shvatili.
Iznoenje i prikaz sadraja obuavanja daje onima koji se obuavaju odreene
ciljeve obuke (zadae, uvjete i standarde) koji e se ostvarivati i metode ocjenjivanja koje e
se rabiti. Tona vrsta i koliina informacije koja se izlae prije poetka provedbe obuke, ovisi
o zadai i fazi u kojoj se obuka provodi. Obuavatelji teino rabe tri metode iznoenja
sadraja obuavanja:
! predavanje
! razgovor
! pokazivanje.
Predavanjem se izlau informacije s malo razgovora. Predavanja se rabe kod
velikih skupina i na obuci koja nije usmjerena k praktinim radnjama; kada ima
malo vremena; slabo je predznanje o predmetu. To je najmanje poeljna metoda.
Razgovor daje mogunost rasprave o iznesenim informacijama. Obuavatelj
potie i vodi raspravu. Razgovori su uspjeni kada svi poznaju problematiku, kada
postoji vie od jedne tehnike ili rjeenja i kada vrijeme nije kritino. Razgovori ne
trae praktian prikaz.

47

Pokazivanje je najpoeljnija metoda. Vizualni utjecaj kratkoga pokazivanja

pravilne metode provedbe obuke pomae u procesu uenja. Gledanje kako
pravilno izvriti zadau daje vee razumijevanje od bilo koje koliine usmenih
objanjenja. Slika vrijedi tisuu rijei. Pokazivanja tee potaknuti zanimanje
vojnika dajui vie stvarnosti koju druge tehnike ne nude. Pokazivanja:
! tede vrijeme pokazujui ispravan nain provedbe obuke; na primjer,
koristei se zadaama, uvjetima i standardima
! koriste zapovjednika kao glavnoga obuavatelja kad god je mogue
! daju informacije na motivirajui nain.
Obuavatelji mogu pokazivati na zemljovidima, kolskim ploama, modelima, 2D
i 3D raunalnim prikazima, prije nego to stvarno krenu u provedbu obuke.
Obuavatelj iznosi informacije koje svi sudionici obuke trebaju da bi proveli obuku.
Nakon toga on provjerava kako su shvaene njegove informacije.
Provjere prije provedbe neformalna su planiranja i podrobne koordinacije koje se
provode tijekom priprema za obuku. To su djelatnosti koje, meu inim, zapovjednicima i
obuavateljima slue kako bi dodijelili konkretne zadae, odredili dunosti i odgovornosti za
ove i potporne zadae, odnosno provjerili ispravnost donesenoga plana provedbe obuke.
Izvoai obuke i zapovjednici moraju nadzirati sve djelatnosti priprema kako bi se obuka
provela sukladno planu i standardima.
Probe su nune za provedbu dobre obuke. Da bi obuka bila realistina i temeljena na
standardima, usmjerena na provedbu, nuno je da obuavatelji, osoblje za potporu, ocjenjivai
te suprotna strana izvre pokuse.
Zapovjednici sa svojim podreenim voama i obuavateljima obilaze podruje za
obuku, odreuju dodatna sredstva za potporu obuke, dorauju i izdaju plan provedbe obuke.
Plan obuke trebao bi imati sve elemente potrebne za osiguranje provedbe obuke prema svim
standardima.
4.3. Provedba obuke
Obuka se provodi metodom PUZI-HODAJ-TRI. To pokazuje i pribliava cilj te
pristup obuci temeljen na standardima.
! Puzi - obuka zapoinje na osnovnoj razini. Dogaaji u puzeoj fazi
razmjerno su jednostavni za provedbu i zahtijevaju minimalnu potporu
postrojbe.
! Hodaj - obuka postupno postaje sve tea, zahtijeva vie sredstava od
postrojbe i poveava stupanj realizma.
! Tri faza obuke koja zahtijeva optimalne izvore i najblia je razini
realizma koji se oekuje u borbenim okolnostima.
U obuci puzi-hodaj-tri zadae i standardi moraju ostati isti, ali se mijenjaju okolnosti
u kojima se provodi obuka. Zapovjednici mogu promijeniti situaciju, na primjer oteavanjem
okolnosti u kojima se obuka mora izvesti, povienjem tempa izvoenja obuke, poveavajui
48

broj zadaa koje se izvode ili poveavajui broj osoba ukljuenih u obuku. Bez obzira na
pristup, bitno je da svi ukljueni u obukuza shvaaju u kojoj se fazi obuke u tome trenutku
nalaze te da razumiju propisane standarde provedbe.
4.3.1. Faze obuke
Obuka se odvija u tri faze. Svaka se faza moe odvijati odvojeno od ostalih ili u
kombinaciji. Voe osguravaju da se vojnici i postrojbe kreu kroz prve dvije faze im
dosegnu standarde.
Te su faze slijedee:
! poetna obuka uenje zadae (slabo poznavanje ili ope nepoznavanje
zadane zadae):
! obuka osvjeavanja obuka prema standardima (trai se obuka po
odreenim podzadaama)
! obuka odravanja spremnosti obuka s realizmom (ciljevi su obuke
ostvareni, ali e se bez duljega vjebanja izgubiti uinkovitost):
Pravilno predstavljena i provedena obuka realistina je, sigurna, tona, dobro
organizirana, racionalna i uinkovita.
! Realistina obuka zahtijeva od postrojbe da se obuava na nain na koji e
se boriti ili biti potpora unutar svih dimenzija bojnoga polja. Realistina
obuka ukljuuje sve dostupne elemente zdruenih snaga i, ako je potrebno i
zajednike, vienacionalne i integrirane timove. Ona optimalno iskoriuje
upotrebu sustava za potporu obuke kako bi se stvorili stresovi, zvukovi i
okolnosti borbe.
! Sigurna obuka predvidljiv je rezultat provoenja obuke prema utvrenim
taktikim i tehnikim standardima. Procesom analize rizika voe na svim
razinama osiguravaju sigurnosne uvjete kao integrirani dio, a ne naknadno
dodane zahtjeve, u svim vidovima planiranja, provedbe i ocjenjivanja
obuke.
! Precizna obuka usklaena je s doktrinom vojske i tehniki je ispravna.
Taktiki prirunici, programi obuke za zadau, drilovi i druge publikacije
za obuku daju injenine informacije obuavateljima kako provoditi obuku,
obuavati podreene obuavatelje i ocjenjivati rezultate obuke.
! Dobro strukturirana obuka sadri mjeavinu poetne i obuke odravanja.
Takoer se sastoji od mjeavine pojedinanih i zadaa zapovjednika koje su
integrirane u zajednike zadae PZVM.
! Racionalna obuka osigurava pravilno raspodijeljene izvore obuke.
Racionalno provedena obuka maksimalno iskoriuje vrijeme svakoga
sudionika. Zapovjednici nadgledaju fizike i financijske izvore obuke
programiranjem prorauna, raznim sastancima o objektima za obuku i

49

slino. Oni rabe povratne informacije dobivene tijekom tih sastanaka za

prilagodbu izvora unutar njihova podruja odgovornosti kako bi odrali
uspjenost unutar trake izvrsnosti. Stalno poboljavanje tehnologije tijekom
obuke poveava zapovjednikovu mogunost poboljanja borbene vjetine i
od njih se sve vie trai uravnoteenje ogranienja u obuci, na primjer
zatita okolia i dostupnost podruja za obuku i strjelita. Slino tome,
sustavi za potporu obuke, simulatori, pomagala, simulacije, ne samo to
osiguravaju sredstva za poetnu i obuku odravanja na borbenim temeljima,
nego takoer daju razmjerno jeftinu pripremu za kasnije dogaaje u obuci
koji zahtijevaju vie izvora. Iako proizvodi za potporu obuke daju odline
virtualne i konstruktivne imitacije bojita, jo nema zamjene za iskustva
obuke s bojnim gaanjem.
! Uinkovita obuka izgrauje uspjenost, timski rad, pouzdanje i kohezivnost.
Takva je obuka izazovna i suparnika. Iako se pojedinci i organizacije mogu
ponekad natjecati jedni protiv drugih, to bi trebalo uvijek biti u cilju
postizanja propisanih standarda. Ako se ne uspije postignuti standard,
obuavatelji poduzimaju korektivne mjere kako bi ponovljena izvedba
dosegnula potrebnu razinu.
Dodatni su elementi za provedbu uinkovite obuke:
! Orisi obuke i ocjenjivanja (OOO). Uinkovita zajednika, zapovjedna i
pojedinana obuka usmjerena je upotrebom OOO. Oni pruaju saete
informacije o zajednikim ciljevima obuke, te o pojedinanim i voinim
zadaama koji podupiru ciljeve obuke. Oni takoer pruaju obavijest o
nunim izvorima i standardima ocjenjivanja prema odgovarajuoj situaciji
obuke. Budui da uvjeti u tim izdanjima mogu varirati, obuavatelji
prilagoavaju dodatne uvjete u orisima kako bi se prilagodili
organizacijskomu konceptu plana obuke.
! Obuka na traci primjenjuje se prije svega za obuku postrojba razine
satnijskoga tima i nie u slijedu pojedinanih zadaa vojnika i voa te
zajednikih zadaa na odreenu zemljitu. Na njoj se rabe vierazinske
tehnike, a omoguuje slinim postrojbama da se istodobno ili uzastopno
obuavaju prema standardima na scenarijima povezanim s provedbom
borbene zadae.
! Drilovi daju malim postrojbama standardne postupke za izgradnju jakih i
povezanih organizacija. Od postrojbe se i njezinih pripadnika zahtijeva
sposobnost za brzu i automatiziranu provedbu osnovnih zadaa. Drilovi su
usredotoeni i ogranieni na situacije koje trae trenutaan i nagonski
odgovor u borbi. Automatizam i nagon dolaze do izraaja neprekidnim
usredotoenim uvjebavanjima. Na sve vrste postrojba mogu se primijeniti
dvije vrste drilova: borbeni drilovi (koji su u biti uvjebavanje zajednikih
akcija bez potrebe za provedbom procesa odluivanja) i drilovi posluga (to
je uvjebavanje posluga ili posada oruja ili opreme za zajedniku akciju).
! Obuka stoera razvija i odrava planiranje, usklaivanje, provedbu i druge
stoerne funkcije vezane uz zahtjeve ratnih zadaa. Ciljevi obuke stoera

50

izdvajaju se iz PZVM stoera. Zapovjednici obuavaju borbene stoere prije

svega kombinacijom stoernih vjebi, konstruktivnih i virtualnih simulacija.
Oni poveavaju uporabu sustava informatike tehnologije kako bi se
poveala vjetina voa i razvila prilagodljivost nuna za nadziranje
informatike tehnologije koja se razvija. Borbeni stoeri obuavaju se kako
integrirati i koordinirati borbene funkcije unutar njihovih vlastitih
zapovjednitava, usporedno s drugim stoerima na istoj organizacijskoj
razini, i okomito s viim i podreenim organizacijskim stoerima. Rezultat te
obuke daje zapovjednike i stoere sposobne sinkronizirati borbene funkcije
u iroku rasponu operacija. Dobro uvjeban borbeni stoer poveava
borbenu mo postrojba.
4.4. Aktivnosti nakon obuke
Ovaj proces oznauje kraj obunoga razdoblja. Minimalno ukljuuje provedbu obuke
odravanja sredstava rabljenih u obuci, razduivanje sredstava potpore i provoenje RND24
koje daju prikaz ukupne uinkovitosti obuke.
Obuka odravanja sredstava provodi se nakon provedbe zadaa kao preventivno
odravanje, provjere i servisi, odgovornost za svu organizacijsku i pojedinanu opremu te kao
posljednje provjere. Oprema i sredstva koja su sluila u potpori obuke, prebrojavaju se i
razduuju. Mjesta za provedbu obuke zatvaraju se.
4.5. Ralamba nakon djelovanja (RND)
RND, bilo da je formalna ili neformalna, prua povratnu obavijest o cjelokupnoj
obuci. To je dijagnostiki proces koji omoguuje svim sudionicima obuke, da razumiju i
shvate planirano (to se je trebalo dogoditi), ostvareno (to se je dogodilo tijekom obuke),
pronau uzroke i zakljuke (zato se je to dogodilo) te daju prijedloge za poboljanje (kako
se isto moe bolje provesti). Svrha je RND, jednostavno reeno, da se osigura i prui
najbitnije povratne informacije kojima se mogu popraviti uoene slabosti i nedostatci te na
temelju njih pobolja budua obuka.
RND profesionalna je rasprava koja trai aktivno sudjelovanje svih koji su sudjelovali
na obuci. Ona nije kritika te ima sljedee prednosti:
! izravno je usredotoena na kljune ciljeve obuke koji proizlaze iz PZVM
! daje otvoren uvid u slabosti i jakosti vojnika voa i postrojba iz razliitih
kutova
! prua povratne informacije i kritki osvrt o provedenoj obuci
! povezuje nauene lekcije s buduom obukom.
Ralambom nakon djelovanja i djelatnim sudjelovanjem svih sudionika svi ue i
pamte, dok jednostranim kritiziranjem dobivamo samo jedan pogled i jedno miljenje o obuci,
a takvo kritiziranje obino ne daje mogunost za raspravu te se obino usredotoi samo na
ono to je bilo pogrjeno, a tako ne doprinosi pozitivnoj klimi u postrojbi i razvoju tima i
timskog rada.

24

Podrazumijeva zavrnu RND, a tijekom same provedbe obuke provode se neformalne RND.

51

RND se sastoji od etiri dijela:

! pregledati ono to se je trebalo dogoditi (planovi obuke). Ocjenjivai,
zajedno sa sudionicima, vre pregled onoga to se je trebalo dogoditi na
temelju zapovjednikove namjere za obuni dogaaj, plana obuke postrojbe,
ciljeva obuke i OOO koji se rabi za ocjenjivanje
! utvrditi to se je dogodilo (ostvareno). Ocjenjivai i sudionici utvruju to
se je zaista dogodilo tijekom obuke. injenina i iskrena prosudba od velike
je vanosti za uinkovitost ovakve rasprave. Kod obuke snaga sa suprotnom
stranom pripadnici suprotne strane pomau u opisivanju tijeka obunoga
dogaaja te raspravljaju o rezultatima obuke sa svojega stajalita
! utvrditi to je bilo dobro ili loe u onome to se je dogodilo (uzroci i
zakljuci). Sudionici utvruju jakosti i slabosti svoje izvedbe. Ocjenjiva
ima vrlo vanu ulogu u voenju rasprave tako da zakljuci do kojih
sudionici dou, budu doktrinarno prihvatljivi i ispravni, da su u skladu s
postavljenim standardima, povezani i vani za misiju
! utvrditi kako se zadaa treba provesti drukije sljedei put. Ocjenjivai
trebaju pomoi zapovjedniku i cijelomu zapovjednomu lancu koji sudjeluje u
obuci, da ih navede na zakljue kako e idui put drukije provesti tu
zadau. To vodi k elji za izvoenjem budue obuke do postavljenih
standarda i odravanjem te razine obuenosti.
Zapovjednici i voe trebaju znati da se nikada nee dogoditi da sve planirane zadae
budu izvedene do traena standarda. Stoga pri planiranju obuke trebaju uvijek predvidjeti i
vrijeme i izvore za dodatnu obuku, tj. obuku ponavljanja. Ona omoguuje ispravljanje
pogrjeaka i primjenu nauenih lekcija dobivenih tijekom RND.

5. PROSUDBA
5.1. Openito o prosudbi
U sustavu obuke svrha je svake prosudbe
odrediti koji pojedinci, timovi, posade, desetine i
koje postrojbe ili ustrojbene cjeline unutar
postrojbe ili zapovjednitva mogu izvriti
dodijeljene zadae u skladu s postavljenim
standardima i uvjetima u kojima se izvodi
zadaa. Ona treba dati odgovore na sljedea
pitanja: Da li je postrojba uvjebana da moe
izvesti izriitu dodjeljenu zadau? Da li je
postrojba uvjebana da moe izvesti dodijeljenu
misiju?
Prosudba je neizostavni dio kruga upravljanja obukom i provode ju zapovjednici na
svima razinama. Ona je analitiki proces kojim se koriste zapovjednici kako bi odredili
organizacijsku uinkovitost potrebnu za postizanje zahtijevane sposobnosti koja je definirana

52

u PZVM. Prosudba omoguuje voama da vrijedne informacije dobivene ocjenjivanjem,

osobnim uvidom i ostalim povratnim informacijama iskoriste kao temelj za prosudbu svojih
postrojba, svojega stoera i svojih podreenih.
Cilj je faze prosudbe osigurati jasnu sliku i strukturu stanja obuenosti i spremnosti na
temelju vanjskih i unutarnjih rezultata dobivenih ocjenjivanjem te dobiti nauene lekcije
kojima e se obuka i programi obuke u budunosti poboljati.
Prosudba opisuje kako se rezultati dobiveni s obuke tijekom vremena:
!
!
!
!

prenose u budue obune dogaaje za sljedee razdoblje obuke

razvijaju u naene lekcije
primjenjuju u utvrivanju i rjeavanju problema
postaju dostupni ostalim korisnicima u obuci.

Zapovjednik je odgovoran za prosudbu. Zapovjednik e prosuditi o sposobnosti

postrojbe da ispuni dodijeljenu misiju. Prosudba je neprestan proces koji ukljuuje
ocjenjivanje obuke, provedbu organizacijske prosudbe i pripremu prosudbe obuke.
Kako bi mogli planirati obuku i pravilno odrediti zahtjeve obuke te razinu eljenih
sposobnosti, zapovjednici moraju prosuditi razinu obuenosti svojih zadaa s PZVM prije
planiranja. Prosudba se provodi uvijek bez obzira na to da li se radi o izradi kratkoronih ili
dugoronih rasporeda i kalendara obuke. U prosudbi se zapovjednici koriste svojim
iskustvom, povratnim informacijama od ocjenjivanja obuke te ostalim ocjenjivanjima i
izvjeima da bi doli do to kvalitetnije prosudbe. Zapovjednici ne mogu osobno nadgledati
svu obuku u svojoj postrojbi te zato prikupljaju povratne informacije od podreenih
zapovjednika, stoernih asnika i doasnika.
Zapovjednik se koristi svojim iskustvom i znanjem, informacijama od provedenih
ocjenjivanja obuke te ostalim ocjenjivanjima i izvjeima kako bi doao do svoje prosudbe.
Prosudba je i kraj i poetak kruga upravljanja obukom te ako prosudba nije tona i
realna, onda ni cjelokupna obuka nee biti pravilno usredotoena, planirana ni provedena.
5.2. Organizacijska prosudba
Organizacijska prosudba proces je kojim se koriste vii zapovjednici za analiziranje i
usporeivanje ocjena razliitih funkcionalnih sustava, na primjer obuka, logistika, ljudski
izvori, integracija snaga, kako bi se odredila sposobnost postrojbe za provedbu dodijeljene
misije.
Kako bi se prosudba na uspjeno provela, zapovjednici moraju osmisliti i izraditi
program prosudbe kojim e odrediti odgovornosti i dunosti svojih podreenih u provedbi
prosudbe. Te odgovornosti i dunosti trebaju pokrivati sljedee:
! prikupljanje i analiza podataka o ocjenjivanju unutar stoera i za
podreene postrojbe
! pripremanje preporuka za poboljanje obuke i uklanjanje nedostataka i
slabosti

53

! nain uporabe prvoga doasnika i doasnikoga potpornoga lanca u

prikupljanju povratnih informacije o pojedinanoj obuci, obuci posada,
timova i desetina.
Paketi ponesi kui dobiveni iz SBO i simulacijskih sredita izvrstan su izvor
informacije kada se provodi prosudba postrojbe. Oni se sastoje od pisanih dokumenata RND,
raznih izvjea o prednostima i nedostatcima te od preporuka za buduu obuku. Najvani
izvori informacije koji pomau pri donoenju prosudbe postrojbe, jesu:

osobna zapaanja i nazonost na obuci

rezultati gaanja
rezultati provjera motorikih sposobnosti
RND s vanijih obunih dogaaja
ocjenjivanja obuke
izvjea stoera o obuci
izvjeivanja i sastanci o obuci
izvjea o stanju postrojbe
izvjea o spremnosti snaga
izvjea iz provedenih nadzora i inspekcija
izvjea Glavnoga inspektorata Ministarstva obrane

5.3. Ocjenjivanje obuke

Ocjenjivanje je obuke vana sastavnica svake prosudbe obuke. Ocjenjivanje je proces
koji slui da izmjerimo pokazanu sposobnost pojedinaca, stoera i postrojba da provedu
traenu zadau prema postavljenom standardu na taj nain ispunjavajui ciljeve obuke. Proces
je ocjenjivanja neprestan i neprekidan. Takoer, ocjenjivanje mora biti planirano za svu
obuku koja se provodi. Ocjenjivanje je sastavni dio u upravljanju obukom, a provodi se na
svim razinama.
Ocjenjivanje se posebice provodi kako bi se omoguilo postrojbama ili pojedincima
koji prolaze obuku, da saznaju jesu li postignuti postavljeni standardi.
Zapovjednici moraju uspostaviti atmosferu koja potie otvorene i tone povratne
informacije s ciljem razvoja iskrenih i potenih voa i obuenih postrojba.
Ocjenjivanje obuke nije test; ono se ne primjenjuje za pronalaenje razloga za
kanjavanje. Ocjenjivanje govori postrojbi ili pojedincu jesu li dosegnuli postavljeni standard,
a isto tako pomae i zapovjednicima u utvrivanju ukupne uinkovitosti, djelotvornosti i
svrhovitosti njihovih planova obuke kojima se ele postignuti zadani standardi za pojednica i
postrojbe. Ocjenjivanje stvara disciplinirane vojnike, doasnike, asnike, voe i postrojbe.
Obuka bez REALNA I ISKRENA ocjenjivanja gubitak je i vremena i izvora.
Zapovjednici svih razina koriste se ocjenjivanjem kao prilikom za poduavanje i
savjetovanje svojih podreenih. Kljuni je element u razvoju voa neposredna, pozitivna
povratna obavijest koja poduava i vodi podreene voe k postizanju postavljenih standarda i
stalnoj tenji k viemu i boljemu.
Ocjenjivanja mogu biti neformalna, formalna, unutarnja, vanjska ili kombinacija.
54

! Neformalna ocjenjivanja provode se kada voa izvodi obuku sa svojom

postrojbom, na primjer kada zapovjednik desetine obuava svoju desetinu
kako izvesti napad na cilj. Drugi primjer moe biti posjet zapovjednika
bojne na obuku bojne koja je u tijeku ili kada prati obuku satnije. Ta vrsta
ocjenjivanja prua povratnu obavijest u stvarnome vremenu o okruju u
kojemu se provodi obuka i o razini obuenosti koja je proistekla iz obuke.
Neformalna se ocjenjivanja obino dogaaju na razini bojne i nie. Provode
ih svi zapovjednici i voe u zapovijednome lancu, ona su neprekidna i trajna
te se rabe za osiguranje trenutanih informacije o obuenosti.
! Formalna ocjenjivanja provode ocjenjivai ili nadzorni motritelji te se
openito planiraju u dugoronim i kratkoronim kalendarima obuke.
Formalna se ocjenjivanja obino utvruju tijekom tromjesenih
izvjeivanja o obuci. Zapovjednitva koja su dvije razine via, provode
formalno vanjsko ocjenjivanje; na primjer zapovjednici korpusa ocjenjuju
bojne, zapovjednici brigada ocjenjuju satnije, a zapovjednici bojna
ocjenjuju vod.
! Unutarnja ocjenjivanja planira i provodi postrojba koja provodi obuku, a
sama sebe ocjenjuje.
! Vanjska ocjenjivanja planira i provodi zapovjednitvo koje je u
zapovjednome lancu razinu iznad postrojbe koja se ocjenjuje.
5.4. Nauene lekcije
OS moraju odravati spremnost. One moraju imati svoju doktrinu koja im govori kako
se spremati, obuavati, boriti u ratu, sudjelovati u operacijama razliitima od ratnih te
izvravati sve druge postavljene zadae u razliitim okrujima. Zato OS kao velik sustav
moraju svoju doktrinu poboljavati i odravati, obnavljati i mijenjati. Kako bi promjene bile
to tonije i bolje, OS trebaju uspostaviti sustav kojim e uinkovito prikupljati iskustva i
zapaanja iz ratova, mirovnih operacija, obuka, vjebi, vojne povijesti i ostalih vojnih izvora,
obraditi ih, prosuivati, razmijeniti miljenja i razdijeliti ih te ih onda ujediniti u nauene
lekcije i kao takve dostaviti svima u OS. S pomou njih e se moi utjecati na postojeu
doktrinu, obuku, taktike, tehnike i postupke, voenje i zapovijedanje, opremu i organizaciju.
Nauene su lekcije provjereno i potvreno pozitivno ili negativno iskustvo koje je
dobiveno iskustvima, zapaanjima iz stvarnih ratnih operacija, mirovnih operacija, obuka,
vjebi te prouavanjem vojne povijesti.
Svi zapovjednici trebaju imati na umu jedno: da njihova iskustva i zapaanja dobivena
iz RND mogu i te kako pomoi svim drugim zapovjednicima i postrojbama koje iz njihovih
zapaanja i te kako mogu izvui pouku, bilo da se radi o dobrom ili loem iskustvu. Zapaanja
se i iskustva trebaju razmjenjivati i prenositi, a to se najlake moe postignuti sustavom
nauenih lekcija.
Nauene emo lekcije dobiti ako pravilno promatramo i pratimo prole, nedavne i
trenutane ratne operacije i operacije razliite od ratnih, obuku i obune dogaaje te iskustva
stranih vojska. Nauene lekcije daju nam mogunost da nae i tue spoznaje primjenjujemo
u praksi, ime zasigurno mjenjamo nae postupke. Tako emo:

55

! prestati initi pogrjeke koje smo inili u prolosti

! neke radnje raditi puno bolje (napredujemo)
! raditi neto novo (uvodimo nove taktike, tehnike i postupke).
Sustav nauenih lekcija prijeko nam je potreban i treba ga izgraivati kako bismo:
!
!
!
!
!

56

razmjenjivali prikupljena i obraena iskustva i znanja

omoguili pojedinano i skupno uenje
dali temelje za promjenu taktike, tehnika i postupaka
poboljavali obuku unutar vlastite postrojbe i u ostalim postrojbama
inovirali i razvijali sustav.

ZAVRNE ODREDBE
Najkasnije do konca 2005. godine Zapovjednitva grana i ZzL donijet e svoje
prirunike za obuku u kojima e detaljnije opisati sustav upravljanja obukom u svojim
granama, normirati i standardizirati postupke i dokumentaciju u upravljanju obukom. Takoer
GS OS RH e izraditi prirunike za zdruenu obuku (J-7) i obuku vojne policije(uprava vojne
policije).
Da bi se naela ove doktrine u potpunosti ostvarila nuno je i dalje mukotrpno raditi
na izradi programa obuke za sve rodove, slube i struke prema razinama postrojba i
organizacija koje se obuavaju. Programe obuke izrauju ustrojbene cjeline nadlene za
razvoj pojedinog roda, slube odnosno struke. Uz programe obuke vano je izraivati uz ve
navedene prirunike i prirunike koji e dodatno objasniti pojedine sadraje doktrine obuke,
npr. ocjenjivanje obuke, Nauene lekcije itd. Takoer u narednom periodu potrebno je razviti
raunalni program za evidentiranje obuke i u njega uvezati sve provodioce obuke.
Sukladno ovoj doktrini i modelu upravljanja obukom sljedei su propisuju se
dokumenti koji se vode u procesu upravljanja obukom:
Planiranje:
Dugoroni kalendar obuke i Zapovjedni naputak za obuku
Kratkoroni kalendar obuke i Kratkoroni naputak za obuku
Raspored obuke.
Provedba:
Orisi obuke i ocjenjivanja Programi obuke
Voina biljenica.
Ocjenjivanje:
Orisi obuke i ocjenjivanja Programi obuke
Voina biljenica
Dnevnik gaanja.
Prosudba i evidentiranje:
Zapovjednikova prosudba postrojbe prema popisu zadaa vanih za misiju
Godinja slubena ocjena
Osobnik.
Vodina biljenica je osobni dokument koji vode svi zapovjednici i voe na svim
razinama. Formati voine biljenice mogu biti razliiti u razliitim organizacijama i na
razliitim razinama zapovijedanja i voenja, ali svi oni minimalno sadre:
osobna zapaanja o prvopodreenima
osobna zapaanja i ocjenjvanja s obuke
pripremu za obuku (podsjetnik za obuku) kada izvodi obuku
druge biljeke.
Donoenjem Doktrini obuke OS RH Obuka za misiju stavlja se van snage
dosadanja obuna dokumentacija.

57

POPIS KRATICA
AAP
AJP
C2
FM
GS OS RH
MAN
MIN
MPRI DTAP
N
NATO
NGS OS RH
OD
OOiO
OS
OS RH
PP
PPP
PU
PZO
PZVM
RH
RND
S2
SBO
SBP
SPPP
TVO
U
VSSp
ZN
ZzL

58

Allied Administrative Publication, Saveznika administrativna publikacija

Allied Joint Publication, Zdruena saveznika publikacija
Command and control, Zapovijedanje i nadzor
Field Manual
Glavni Stoer Oruanih Snaga Republike Hrvatske
Manevar
Motrenje i navoenje
Military Professional Resources Inc. - Democracy Transition Assistance Program
Neuvjebano
North Atlantic Treaty Organization
Naelnik Glavnoga Stoera Oruanih Snaga Republike Hrvatske
Obavjetajno djelovanje
Oris obuke i ocjenjivanja
Oruane snage
Oruane Snage Republike Hrvatske
Paljbena potpora
Pokretljivost, protupokretljivost, preivljavanje
Potrebno uvjebati
Protuzrana obrana
Popis zadaa vanih za misiju
Republika Hrvatska
Ralamba nakon djelovanja
Obavjetajni odjel u zapovjednitvima razine bojna/brigada, Obavjetajni asnik
Sredite za borbenu obuku
Slube borbene potpore
Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvrenja prorauna
Temeljna vojna obuka
Uvjebano
Vojno-struna specijalnost
Zapovijedanje i nadzor
Zapovjednitvo za logistiku

SADRAJ

1.

2.

3.

Predgovor
Uvod
Openito o obuci
1.1. Vanost obuavanja
1.2. Sudionici u obuci
1.3. Okruje
1.4. Zdruena, vienacionalna obuka i i obuka s drugim dravnim tijelima i
pravnim osobama
1.5. Interoperabilnost
1.6. Obuka i razvoj voa
1.7. Institucijska obuka
1.7.1. Temeljna vojna obuka (TVO)
1.7.2. Obuka za VSSp (SVO)
1.7.3. Sustav asnike i doasnike izobrazbe
1.8. Operativno podruje
1.8.1. Odgovornosti zapovjednika
1.8.2. Odgovornosti doasnika
1.8.3. Odgovornosti postrojbe
1.9. Podruje samorazvoja
1.10. Uloga viih zapovjednitava u obuci
1.11. Programi obuke
1.12. Obuka priuve
1.13. Planiranje izvora za obuku
1.13.1. Financijska potpora obuci
1.13.2. Tvarna potpora obuci
Usredotoenje na misiju
2.1. Naela obuke
2.2. Zapovjednici i obuka
2.3. Pristup obuci od vrha do dna i od dna do vrha
2.4. Usredotoenje
2.5. Krug upravljanja obukom
2.6. Misija
2.7. Razvoj popisa zadaa vanih za misiju (PZVM)
2.7.1. Proces razvoja PZVM
2.7.2. Ulazni podatci za razvoj PZVM
2.7.3. Zapovjednikova ralamba
2.7.4. Razvoj PZVM za profesionalne poslove
2.7.5. Razvoj PZVM za priuvnu sastavnicu
2.7.6. Razvoj PZVM za neborbene organizacije
2.7.7. Razvoj PZVM za nametnute misije
2.7.8. Razvoj PZVM zdruenih snaga (PZVM.ZS)
2.7.9. Temeljna pravila razvoj PZVM
2.7.10. Veza PZVM i obune strategije
2.8. Ciljevi obuke
2.8.1. Borbene zadae
Planiranje
3.1. Proces planiranja
3.2. Planovi obuke

3
4
4
5
5
6
7
8
8
9
9
9
10
10
11
11
11
12
12
13
13
14
14
14
15
20
21
22
23
23
23
23
24
25
25
26
26
26
27
27
28
29
29
30
30
32

59

4.

5.

60

3.3. Planiranje obuke za djelatne i djelatno-rone postrojbe

3.3.1. Dugorono planiranje
3.3.1.1. Zapovjedni naputak za obuku
3.3.1.2. Dugoroni planski kalendar
3.3.1.3. Upravljanje vremenom
3.3.1.4. Dugorono planiranje iizvora za obuku
3.3.2. Kratkorono planiranje
3.3.2.1. Kratkorono planiranje izvora za obuku
3.3.3. Bliskorono planiranje
3.3.3.1. Rasporedi obuke
3.3.3.2. Bliskorono planiranje izvora za obuku
3.3.4. Izvjeivanja i sastanci po obuci
3.3.4.1. Izvjeivanja po obuci
3.3.4.2. Sastanci po obuci
3.4. Planiranje obuke za priuvnu sastavnicu
3.5. Obuni dogaaji
Provedba
4.1. Openito o provedbi obuke
4.1.1. Uloga viih zapovjednika
4.1.2. Uloga asnika
4.1.3. Uloga doasnika
4.1.4. Odgovornosti u provedbi obuke
4.2. Priprema za obuku
4.3. Provedba obuke
4.3.1. Faze obuke
4.4. Aktivnosti nakon obuke
4.5. Ralamba nakon djelovanja (RND)
Prosudba
5.1. Openito o prosudbi
5.2. Organizacijska prosudba
5.3. Ocjenjivanje obuke
5.4. Nauene lekcije
Zavrne odredbe
Popis kratica

34
34
34
35
36
37
37
38
38
39
39
40
40
41
42
42
43
43
44
44
44
45
46
48
49
51
51
52
52
53
54
55
57
58

Izdava
Ministarstvo obrane Republike Hrvatske
Glavni stoer Oruanih snaga Republike Hrvatske

Za izdavaa
general zbora
Josip Luci

Glavni i odgovorni urednik

brigadni general Drago Matanovi

Lektor
satnik Dinko Kraljevi

Ureivaki tim
brigadir Kreo Tukan
pukovnik Ivica Mandi
pukovnik Stipe Pranji
pukovnik Zvonimir Kovaevi
bojnik Milan ekada
bojnik Ivica Matanovi
satnik Ante Madar
natporunik Darko Mro
natporunik Igor Stipanovi

Grafiko oblikovanje
bojnik Milan ekada
bojnik Ivica Matanovi

Naklada
300 primjeraka

Tiskara

61