Mooreov zakon

Gordon Moore, jedan od osnivaa tvrtke Intel, uoio je 1965. godine da se

gustoa tranzistora (broj tranzistora po jedinici povrine npr. etvornom
palcu) priblino udvostruuje svake godine. To je pravilo prema njemu
nazvano Moore-ov zakon (engl. Moore's law).
Treba odmah rei da su se tijekom vremena pojavile razliite inaice Mooreovog zakona s kojima Moore nema veze i da se i njegov zakon interpretira na
Slika 1-Gordon Moore

razliite naine. Izvorni Moore-ov tekst je objavljen u asopisu Electronics

Magazine. Najblie njegovoj izvornoj tvrdnji je ovo:

"Sloenost integriranog sklopa za najmanju cijenu po jedininom elementu rasla je priblino dvostruko svakih
godinu dana. Izvjesno je da se kratkorono moe oekivati nastavak tog trenda pa ak moda i poveanje.
Dugorono brzina porasta sloenosti nije tako izvjesna iako nema razloga ne vjerovati da e ostati stalna za
najmanje sljedeih deset godina. To znai da e do 1975 broj komponenti na integriranom sklopu za najmanju
cijenu po jedininom elementu biti 65.000. Ja vjerujem da se tako veliki integrirani sklopovi mogu izraditi na
jednom wafer-u (okrugla ploica poluvodia)."
Treba uoiti da je u njegovoj tvrdnji cijena i isplativost izrade integriranih krugova bila vano istaknuta.
Zanimljivo je da je Moore to predvidio u
trenutku kad je na jedan integrirani krug
bilo mogue smjestiti najvie ezdesetak
tranizistora.

Slika

prikazuje

crte

objavljen u Moore-ovom izvornom lanku.

Tijekom

vremena

porast

gustoe

komponenata se donekle usporio pa je

zakon prilagoen stvarnom stanju. Danas se
pod Moore-ovim zakonom podrazumijeva:
Slika 2 Grafiki prikaz Moore-ovog opaanja i
predvianja
(crtkano)

a) Pravilo da se svakih 18 mjeseci

udvostruuje sloenost (kompleksnost)
integriranih krugova. Pod sloenosti
integriranog

podrazumijeva broj tranzistora po jedinici povrine.

kruga

najee

se

b) Pravilo da se svakih 18 mjeseci udvostruuje gustoa podataka (koliina podataka po jedinici povrine medija
za pohranu).
I za mnoga druga obiljeja raunalne tehnologije vrijedi Moore-ov zakon pa se mogu nai i drugaije definicije
zakona od gore navedenih.
U opem smislu Moore-ov zakon je samo priblino toan jer se neke raunalne komponente razvijaju bre a
neke sporije. Osim toga ne mijenjaju se sva obiljeja podjednako. Primjerice kapacitet tvrdog diska u zadnjih 15
godina porastao je priblino 1000 puta, to je sukladno s Moorovim zakonom. Istodobno, brzina prijenosa
podataka porasla je samo 40 puta.
Tako npr.:
Moore-ov zakon je vaan zato to omoguuje odreeno predvianje budueg razvoja raunalnih sklopova i
ureaja. Moore-ov zakon podrazumijeva izradu raunalnih dijelova trenutno poznatom tehnologijom i vrijedit e
sve dok se ne dosegnu granice te tehnologije to se oekuje u ne tako dalekoj budunosti. Za oekivati je da e se
prije nego se dosegne granica postojee tehnologije i prestane vrijediti Moore-ov zakon pojaviti nova tehnologija
sa svojim zakonom napretka koja e pomaknuti danas poznate granice.
Raunalni ureaj moe istodobno imati mnogo vanih obiljeja. Primjerice tvrdi disk je sloeni ureaj s mnogo
parametara. Na slici je grafiki prikaz (Jim Gray, Microsoft Research), koji prikazuje promjenu vrijednosti
razliitih obiljeja tvrdog diska.