UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ISPRAVNO
POSTUPANJE S
DJETETOM

BABY HANDLING

Zahvaljujemo svim roditeljima

koji su svojim entuzijazmom
pripomogli stvaranju ovog prirunika,
kao i svim strunjacima
na korisnim savjetima.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 639801
ISBN 953-99849-1-2

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ISPRAVNO
POSTUPANJE S
DJETETOM
BABY HANDLING

ZAGREB, 2007.

Autori:
mr sc. Nada Bjeli, dipl. ing.
mr sc. eljko Mihokovi, dipl. ing.
Struni suradnici:
prof. dr sc. Vlatka Mejaki-Bonjak, neuropedijatar
prof. dr sc. Marta Ljubei, psiholog-logoped
Irena Vrear, dipl. fiziot.
Struna recenzija:
doc. dr sc. Ines Jokovi-Oreb
Jasminka Gagula, vft Bobath terapeut
Fotografije:
Eva, Frida, Benjamin, Denis
Lektura:
Andreja Fier, prof.
Izdava:
udruga roditelja djece s oteenjem vida
i dodatnim tekoama OKO
Financirali:
Hilton/Perkins Program
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

This publication is supported in part by Hilton/Perkins Program

of Perkins School for the Blind, Watertown, Massachusetts.
The Hilton/Perkins Program is funded by a grant
from the Conrad N. Hilton Foundation of Reno, Nevada .

SADRZAJ
UVODNA RIJE RODITELJA .................................... 5
PODIZANJE.................................................................. 8
SPUTANJE................................................................ 10
PREVIJANJE .............................................................. 12
HRANJENJE ............................................................... 14
PODRIGIVANJE......................................................... 16
DRANJE ................................................................... 18
NOENJE.................................................................... 20
PRESVLAENJE ....................................................... 22
BORAVAK NA TRBUHU ........................................... 24
RANA STIMULACIJA ............................................... 27
SAVJETI STRUNJAKA
ZA RANU KOMUNIKACIJU .................................... 33

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

Preporuka
Edukativni prirunik Ispravno rukovanje s djetetom baby handling vrlo je koristan materijal kojim bi bilo uputno
da se slue roditelji sve djece, a napose neurorizine i djece
s neurorazvojnim smetnjama.
U prvom sluaju preporuenim ispravnim postupcima
poticao bi se normalan razvoj djeteta, te eliminirali sekundarni
tetni imbenici okoline.
U drugom sluaju navedeni postupci bili bi korisna dopuna
terapijskim postupcima i usklaeni s programom koji provode
strunjaci, a ovise o dobi djeteta, vrsti i teini neurorazvojnog
odstupanja.
Edukativni materijal takve vrste nedostaje u Hrvatskoj i
odlino se uklapa u koncept Preventivnih programa i izradu
prijedloga praenja djece s neurorizikom koji provodi
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, te programa rada
Akademije za razvojnu rehabilitaciju u Hrvatskoj.
Prof dr sc. Vlatka Mejaki-Bonjak
Predsjednica Akademije za razvojnu rehabilitaciju

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

Uvodna rijec roditelja

Svi znamo da je poroaj jedna od najveih trauma i za
majku i za novoroene. Dok majino tijelo trpi najvee
bolove (trudove), za novoroene je to veoma velika promjena
- odvajanje od udobnog, toplog i sigurnog mjesta i poetak
samostalnog ivota. to je poroaj bio tei i dugotrajniji,
trauma je vea, pa su i vee mogunosti da novoroene
loije reagira na tu promjenu. Strunjaci smatraju da velik
broj novoroenadi ima modana krvarenja kao odgovor na
traumu roenja. U 10% djece ta su krvarenja jae izraena,
a kod 2-3 % stanje e biti veoma teko. Oteenje mozga
nastaje i zbog manjka kisika te poremeaja cirkulacije tzv.
hipoksino-ishemina oteenja mozga. Zbog grae mozga,
najee u veem ili manjem opsegu stradava podruje za
motoriku, a u teim sluajevima za govor, vid i kognitivno
zakljuivanje.
U Hrvatskoj se ultrazvuk (UZV) mozga radi samo kod
djece gdje se sumnja u modano krvarenje i ve spomenuta
hipoksino-ishemina oteenja (nedonoad, rizina
trudnoa, prenatalne sumnje u poveanje modanih komora
itd). U sluaju laganog modanog krvarenja mozak veoma
uspjeno i brzo resorbira krv, pa se na UZV mozga (ako se
radi u kasnijim djetetovim mjesecima) modano krvarenje
niti ne vidi, kao ni blaa hipoksino-ishemina oteenja.
Vrlo je vano da svi roditelji novoroene djece budu
obavijeteni o ispravnim postupcima njege svojeg djeteta.
Naime, ispravnim dizanjem, sputanjem, presvlaenjem,
hranjenjem i igranjem, odnosno ispravnim postupcima u
svakodnevnom ivotu obitelji (a toga tijekom dana uistinu
ima vrlo mnogo), roditelji mogu onemoguiti razvijanje
UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I
DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

takozvanih loih obrazaca pokreta: izvijanje unazad u luku,

spastinost, nemogunost kontrole glavice i trupa, krianje
noica, zabacivanje glavice unazad itd. Ti loi obrasci pokreta
proizilaze (zbog oteanja mozga) iz djetetove nemogunosti
da pravilno napravi neke pokrete (podizanje glavice, prevrtanje
s lea na trbuh i obratno, odizanje o laktove i akice itd)
pomou kojih se dijete izvlai iz njemu neugodnih situacija
i uz koje se moe samostalno gibati (npr. puzati).
Vama je, kao roditelju, svejedno kako ete dijete podignuti
iz leeeg poloaja, ali Vaem djetetu NIJE! Radi dobrobiti
Vaeg djeteta, nauite ispravan nain svakodnevnih aktivnosti
s djetetom.
Ispravnim postupcima djetetovu mozgu stalno aljete
informacije o pravilnim poloajima i kretnjama, pa tako i
nesvjesno dijete vjeba cijeli dan. Na taj sam nain mogla
smanjiti vjebanje sa svojim sinom na 45-60 minuta na dan
(to je dijete starije, poveava se koliina vjebanja) jer sam
s njim neprestano provodila ispravne postupke. To sam
mogla napraviti bez grinje savjesti jer sam znala da njegov
mozak najbolje ui kroz igru i ne-prisilu.
Pri ispravnom postupanju pazite da su djetetove ruice
uvijek naprijed (ne smiju zaostati iza njegovih lea ili sa
strane), da su laktovi ispred ramena (razmislite, i mi odrasli,
to god da radimo, uvijek su nam ruke ispred nas), te da
radite rotaciju trupa (veoma vano i za sjedenje i za hodanje).
Dok je dijete posve malo, potiite ga da boravi u lagano
skvrenom poloaju (kao fetus u maternici, ali manje
skvreno) jer je to suprotan poloaj od savijanja u luk unazad.
To se u leeem poloaju dobiva tako da ga stavimo u boni
poloaj i podupremo srolanim runikom ili pelenom (dijete

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

i runik imaju oblik slova C). Ruice mu moraju biti ispred

tijela, a pazimo da mu glavica nije zabaena unazad. To je
tzv. gnijezdo (engl. nest).
Razlika izmeu ispravnih i neispravnih poloaja je u
malim, ali vanim detaljima. Izreka tipa Pa i ja veoma slino
radim sa svojim djetetom ima jednu ali veliku manu: slino
nije isto, i u tome je bit problema.
Evo jednostavne usporedbe: kada radite fin i kompliciran
kola, tada se tono pridravate recepta, a ne radite neto
slino receptu (pa zato i postoje knjige recepata, zar ne?)
Na slikama je dan prikaz kako NE SMIJETE raditi sa
svojim djetetom. Slike slue da shvatite kako ne smijete
raditi i da dobijete osjeaj da postoji i drugi nain ophoenja
s djetetom. Koji je ispravan nain za Vae dijete, pokazat
e Vam Va lijenik i terapeut u skladu s dobi, razvojnim
statusom i dijagnozama Vaeg djeteta. Naime, ne postoje
jedinstvene preporuke jer je svako dijete jedinstveno i njemu
se prilagoavaju osnovni obrasci (npr. nekome treba drati
rairena koljena, a nekome ne).
Stoga, uvijek pitajte svog terapeuta koji nain odgovara
Vaem djetetu.
Svakodnevno ispravno postupanje s djetetom vrlo ete
brzo nauiti i vie neete niti znati za drugaiji nain
postupanja.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

PODIZANJE
Dijete se ne smije podizati iz
leeeg poloaja tako da ga
podignete kao paketi (podmetnete ruke ispod njegove glavice
i guze i prenosite ga) ili, kada je

starije, da ga uzmete ispod pazuha

i kao lutku podignete u zrak.
Ispravan nain je da ga preko
svoje ruke zarotirate na stranu
(ruka Vam je poloena izmeu
njegovih noica i dri rame na

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

koje ete okrenuti dijete, slika 2),

njegovu gornju, slobodnu ruicu
prebacite preko svoje ruke (slika
3 i 4), te, ako je potrebno, pridrite

5
6

njegovu glavicu i podignete ga

(slika 5). Na taj ste nain potivali
osnovna pravila: ruice su bile
ispred tijela i radili ste rotaciju..

NE

NE
NE

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

SPUSTANJE
Kod sputanja se ide
obratnim redoslijedom od
podizanja: dijete drite
bono na svojoj ruci, prvo
ga spustite bono na
njegovu guzu i kuk (slika
4), pa ga polagano spustite

1
2
3

na podlogu (slika 5 i 6).

Kada e dijete moi
kontrolirati vlastitu glavicu,
tada ga potiemo da se
osloni na ruicu.

10

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

4
5
6

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

11

PREVIJANJE
Uobiajeno je kod
mijenjanja pelena i brisanja
djetetove guze dijete primiti
za stopala i podignuti mu
noice uvis, te obaviti
potrebne radnje tj. obrisati
guzu, izvui prljavu pelenu

12

i staviti istu. Ispravan nain

je malo drugaiji jer se
dijete ne dri za stopala
nego svoju ruku stavimo
izmeu djetetovih noica i
drimo njegovu natkoljenicu, dok smo drugu

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

noicu naslonili na svoju

ruku. Na taj nain veoma
jednostavno moete obrisati
guzu i promijeniti pelenu,
a dijete je opet u ispravnom,
lagano skvrenom poloaju.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

13

HRANJENJE
Tijekom hranjenja, bilo
na majinim prsima ili na
flaicu, uvijek treba paziti
da djetetovo tijelo bude
lagano skvreno i nagnuto
na majina/ hraniteljska
prsa, te da su obje ruice
ispred bebina tijela, a ne
npr. ispod majina pazuha
(to je uobiajeno) ili da mu
1

vise sa strane. Takoer treba

obratiti pozornost na
poloaj djetetove glavice
koja ne smije biti zabaena
unazad, nego lagano
nagnuta prema naprijed.
2

14

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

NE
NE

NE

NE

NE
NE

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

15

PODRIGIVANJE
Kad stavimo dijete na
svoje rame da se podrigne,
jednom ga rukom drimo
ispod guze, a drugom mu
pridravamo glavicu tako
da tu ruku naslonimo na

1
2
3

njegova lea i tako mu dajemo potporanj. Veoma je

vano obratiti pozornost da
su djetetove ruice ispred
njegove glavice, tj. da su
mu oba lakta na vaim
ramenima

16

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

4
5
6

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

17

DRZANJE
Dok je dijete jako maleno,
nosimo ga u naruju kao da ga
elimo ununati, pazei da su mu
obje ruice naprijed, te da je
sveukupno lagano skvreno. Ako
sjedimo, djetetove noice mogu
poivati na naoj lagano podignutoj
nozi (npr. kada imamo prekriene
noge). Tako osiguravamo dovoljan

nagib djetetova tijela i ispravnu

skvrenost. U svojem krilu
moemo dijete drati i u bonom
poloaju i na trbuhu. Dijete
dovedemo u taj poloaj na isti nain
kao kod podizanja (naa ruka
2
3

izmeu njegovih noica i lei na

njegovu trupu, te ga lagano
zakrenemo). U bonom poloaju
opet moramo paziti da mu je gornja
noica lagano skvrena, a donja
ispravljena, dok je naa ruka izmeu njegovih koljena.
Dok npr. gledamo televiziju ili
se igramo s djetetom, drimo ga

18

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

na leima u svojem krilu tako da

lagano podignemo svoja koljena
(na taj nain formiramo zatitnu
koljku), a njegova je guza
naslonjena na na trup, noice su
podignute u zrak i naslonjene na
nae grudi i dodiruju se stopalima.
Stavimo djetetove ruke na njegov
trbuh, uimo ga da se gladi po
4

noicama, drimo ga za ruice i

pjevamo mu ili mu damo neku
igraku da je dri u ruicama. Taj
poloaj je veoma smirujui za
dijete i moete se njime koristiti
svaki put kad je beba neraspoloena, cendrava ili nezainteresirana
5

za suradnju. Ugodu moete upotpuniti laganim podizanjem i sputanjem vlastitih nogu jer ete ga na
taj nain lagano ljuljati.
Ovaj poloaj ima mnogo prednosti (kontakt oima majke i djeteta, dovoenje udova u centralnu
toku, upoznavanje vlastita tijela
itd.) i zato se njime esto koristite.
UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I
DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

19

NOSENJE
Kod malena djeteta noenje
se sastoji od dranja i poloaja
za podrigivanje.
Kod starijeg djeteta imamo
jo nekoliko varijanti. Moemo
ga drati okrenutog od nas (kao

1
2
3

u klokanici), pritom nam je

jedna ruka ispod njegove guze
(formira sjedalicu), a drugom
mu drimo ruice ispred tijela
tako da su mu naslonjene na
nau ruku. Drugi je nain da

20

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

ga drimo u polusjedeem
(kada je starije, u sjedeem)
poloaju, naslonjenog na nae
tijelo, obujmimo ga jednom
rukom iji dlan lei ispod
njegove guze. Pritom mu jednu
nogu vie savinemo od druge.
Moemo ga nositi i na svojem
boku tako da ga zajai i da su
mu obje noge lagano skvrene,
a da nas ruicama grli oko
vrata (tako su mu ruice opet
ispred tijela).

NE

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

21

PRESVLACENJE
Roditelji e moda
najveu promjenu zamijetiti
kod presvlaenja jer se
ispravno presvlai tako da
se dijete cijelo vrijeme
rotira s jednog boka na
drugi u roditeljevu krilu.

1
2
3

Kada je dijete starije,

presvlaenje se radi u
djetetovu sjedeem
poloaju u vaem krilu/
strunjai. Pritom opet morate paziti na poloaj djetetovih ruica. Znai, dijete
se ne oblai tako da ono
lei pasivno na leima.

22

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

NE
NE

NE

BORAVAK NA TRBUHU
Danas mala djeca (dojenad) provedu veinu svog
vremena leei na leima.
Zbog toga mnogo gube jer nisu
ni upoznata s kvalitetnim
vremenom boravka na trbuhu.
Dojenad treba svaki dan neko
vrijeme provoditi u potrbunom poloaju zbog jaanja
miia i samosvijesti o vlastitom tijelu te zbog dobivanja
temelja za kasnije razvojne
prekretnice.
Potrbuni poloaj moe
se provoditi svaki put kada
je Vae dijete budno i pod
Vaim nadzorom. U trenucima presvlaenja ili Vae
igre s njim, stavite ga na par
minuta na trbuh.
Razlozi za potrbuni poloaj
su:
1. Jaa dojenad - mala djeca
koja vrijeme provode u
potrbunom poloaju jaaju
vrat od najranije dobi.
Vratni su miii vani kod
kontrole glave.

24

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

2. Puzanje, uporaba ruku - u

potrbunom poloaju djeca
se ue micati s jedne na
drugu stranu, to im pomae
kod dohvata i puzanja.
Takoer se razvija i
poboljava njihov osjet
dodira.
3. Ravnotea i koordinacija potrbuni poloaj pomae
u razvoju ravnotee i
koordinacije koji su temelji
za sve motorike vjetine.
4. Koordinacija oko-ruka - vid
i koordinacija oko-ruka
poboljavaju se zahvaljujui
lakom pristupu ruke do lica
i usta.
5. Smirenje - stavljanje djeteta
u potrbuni poloaj moe
biti udubno i umirujue za
nervoznu djecu, te djecu
s kolikama.
6. Samosvijest i neovisnost mala djeca su motivirana
da istrauju svoj svijet kada
shvate da mogu kontrolirati
vlastitu mobilnost.

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

25

Za poetak stavite dijete na

svoja prsa dok ste u poluleeem poloaju. Na taj se nain
dijete trudi podignuti glavicu
da vidi Vae lice i uje Va glas.
Poslije 3. mjeseca starosti
djeteta, da biste produili
njegov boravak u potrbunom
poloaju, a i da biste mu ga
olakali, pokuajte staviti
smotani mali runik ispod
njegovih prsa. Stavite mu ruke
ispred i preko r unika.
Zainteresirajte ga igrakama
jarkih boja i onima koje
proizvode svjetlosne ili zvune
signale; Vae e mu lice
takoer biti vrlo zanimljivo, pa
jo kada mu pjevate ili priate,
poticat ete njegovo zanimanje
- tako e vrijeme provedeno
na trbuhu biti zabavno i trajat
e sve due i due. Ubrzo e
nauiti da zbilja uiva u tom
poloaju!
Preuzeto s letka Thummy
Time with Your Baby,
Pediatric Therapy Services i
Blank Children's Hospital.

26

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

RANA STIMULACIJA
Apgar bodovanje
Apgar score, odnosno bodovanje prema Apgaru, slui za
brzu procjenu vitalnosti novoroeneta.
Pregled novoroeneta obavlja se tono 60 sekunda nakon
roenja i ponavlja se tono pet minuta nakon roenja.
Gledaju se i ocjenjuju s 2, 1 ili 0 bodova sljedei parametri:
1. boja koe kao mjerilo koliine kisika u krvi
2. disanje
3. frekvencija i kakvoa pulsa odnosno frekvencija srca
4. tonus miia
5. refleksna podraljivost.
Bodovi dobiveni za svaki parametar zbrajaju se. Najvei
broj bodova je 10 (optimalno vitalno novoroene), a najnii
0 (teko deprimirano novoroene).
Djeca koja u prvoj ili petoj minuti imaju 8-10 bodova ne
trebaju posebne mjere zbrinjavanja.
Djeca s 4-7 bodova smatraju se umjereno deprimiranih
vitalnih funkcija, a djeca s 3 boda ili manje teko deprimiranih
vitalnih funkcija.
Bodovanjem prema Apgaru u prvoj i petoj minuti nakon
roenja ugrubo se procjenjuje funkcija mozga, disanja i
krvotoka.
Dugo je bodovanje prema Apgaru smatrano vrlo pouzdanim za otkrivanje poremeaja opskrbe disanja, a esto se
njime sluilo za davanje prognoze ranog ishoda i kasnijeg
razvoja djeteta. S vremenom se, meutim, uvidjelo da na
rezultat bodovanja utjeu mnogi imbenici kao to su trajanje
trudnoe, lijekovi koje je dobila majka, infekcije, priroene
bolesti ivanog, miinog i srano-ilnog sustava. Takoer
postoji velika subjektivna varijabilnost bodova kod svakog

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

27

ocjenjivaa te se danas ovo bodovanje ne smatra toliko

vanim kao prije.
Glavna je vanost i vrijednost bodovanja prema Apgaru
mogunost brzog uoavanja neposredne ugroenosti djeteta
i potrebe za intervencijom. No, na temelju ovog bodovanja
vie se ne daju dugorone prognoze.
ini se da jedino nizak Apgar score (0-3), ponovljen 10,
20 ili vie minuta nakon roenja ima vrlo uvjerljivu vjerojatnost za moguu kasniju pojavu cerebralne paralize.
Bez obzira na Apgar Vaeg djeteta, ono e imati veliko
zadovoljstvo i koristi od rane stimulacije. To znai da ete
stimulirati sva njegova osjetila: kou - vrim trljanjem
runikom nakon kupanja ili masaom uljem, vid - igrakama
i posteljinom jarkih boja, osjet - igrakama razliite teksture
(pokuajte mu stavljati drvene, platnene, hrapave i glatke
predmete u ruice) ili teine, sluh - zvunim igrakama.
Izvor najvee stimulacije su roditelji i njihovi glasovi oni mogu aptati, pjevati, smijati se i vikati; roditelji koji
mogu primijeniti razliite stiskove, od maenja njenog kao
dah leptira do vrstog stiska; roditelji koji imaju razliite
mirise; roditelji kao izvor hrane i ljubavi. Stoga upotrijebite
matu i koristite se njome za igru s djetetom; ako djetetu to
ne odgovara, odgovorit e Vam plaem ili prosvjedom; ako
mu odgovara, uzvratit e Vam najljepim smijekom na
svijetu.
Dok ga briete runikom, lagano ga trljajte i s vremenom
pojaavajte pritisak trljanja (naravno, ako mu to smeta,
smanjite intenzitet, pa ponovno pojaajte nakon nekog
vremena). Moete mijenjati vrstu materijala kojom ga trljate.
Njegova koa jako voli ulja i bit e vam zahvalna na obilatom

28

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

mazanju. Svako mazanje uljem iskoristite kao laganu masau

krunim pokretima svih djetetovih zglobova, a njegove
prstie lagano masirajte i izvlaite kao da radite valjuke.
Sve se to radi zbog stimulacije njegove koe i neuronskih
zavretaka na koi. Moe se, naime, dogoditi da mu (ako se
ne stimulira koa) dodir na koi bude neugodan osjeaj, da
poslije ne eli nita primiti u ruku jer ga uasava dodir neega
nepoznatog (bilo hrapavo ili glatko). Stavljajte mu predmete
razliite teksture u ruicu (stiropor, tkaninu, kameni, vatu,
papir, drvenu kocku ili kolut, kremu za brijanje, lag, eer,
list, travu, pijesak itd.). Ako ima zatvorenu aicu, mazite
mu ruicu po nadlanici i aica e se refleksno otvoriti.
Dajte mu osjeaj kretanja: ljuljajte ga u naruju, u nosiljci,
mijenjajte smjerove (gore, dolje, lijevo, desno), prevrite ga.
Trebate raditi na stimulaciji njegovih pet osjetila. Ponudite
mu i osjeaj razliite topline na koi: toplo, hladno, mlako.
Ja sam mu npr. kratko stavljala kockice leda u ruicu i pritom
mu govorila :To je hladno, brrrrr. Stavljajte
na sebe mirise razliita intenziteta i
mirisa: losion poslije brijanja i muki
dezodorans na ocu, enski
dezodoransi i mirisi na majci,
mirisne svijee u sobi, eterina
ulja arene plahte, igrake
ivih i pastelnih boja, rasvjeta
sobe razliitim intenzitetom
svjetlosti, zvukovi razliita
intenziteta (npr. TV, radio).
Pjevajte mu pjesmice visokim
ili dubokim glasom (ili se

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

29

izmjenjujte s ostalim lanovima

obitelji), izraajno mu itajte
slikovnice i pjesmice (veoma su
dobre za to slikovnice Miffy jer
imaju slike jasnih boja i oblika).
itanje pjesmica tako malom
djetetu? Dijete e uivati u
melodioznosti Vaega glasa i ritmu
pjesama, te e se tako poticati
odgovarajui centri za sluh i govor.
Pritom Vam glavni pokazatelj jeste
li pretjerali sa stimulacijom treba biti
dijete - ako mu je previe, smanjite ili koliinu
ili intenzitet ili oboje. Ne smijete odustati od stimulacije.
Neki su se roditelji hvalili da imaju mirno i nezahtjevno
dijete koje bi se poelo buniti ako bi ga se uzelo na ruke ili
ako bi se na njemu poela provoditi stimulacija. Ba je kod
takve djece potrebno veoma paljivo uvoditi stimulaciju i
ne ostavljati dijete "nezaposleno" - stavljajte mu to ee
razne igrake i predmete u ruku. Za stimulaciju vida djetetu
u poetku nudite igrake jarkih osnovnih boja, ogledalca za
malu djecu itd. Ako ste se u stimulaciji morali vratiti koji
korak unatrag, pokuajte opet sljedei tjedan, moda e
djetetu ovaj put odgovarati. Kada bude koji mjesec starije,
stavljajte mu na jezik malo hrane razliita okusa: slano,
slatko, kiselo, gorko, i razliite topline, kako bi preko jezika
to vie stimulirali i ta podruja u mozgu. Ja sam mu davala
vitamine u kapima koji su bili dosta trpka okusa, koje zrno
eera ili soli. Na hrvatskom tritu ima nekoliko knjiga koje
Vam mogu dati jo dodatnih praktinih savjeta. Mene je
najvie oduevilo arobno drvee uma, s detaljnim opisima

30

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

razvoja mozga i preporuenim stimulacijama, igrakama i

knjigama za djecu, te Igre mozgalice.
Jedan od veoma vanih podruja na koje se ne obraa
dovoljno pozornosti je i stimulacija predjela oko djetetovih
usta. Veoma su mi esto majke nedonoadi govorile da
njihova djeca imaju problema sa vakanjem. Kada su bila
dovoljno stara da bi mogla i trebala vakati, njihova bi djeca
na i najmanji nemiksani komadi hrane poela povraati.
Masaa predjela oko usta podie tonus miia i smanjuje
preosjetljivost toga podruja. Vjebice su veoma jednostavne
i radite ih oko 3 puta na dan: prstima pritiite mjesta oko
usana (kao da s tokama ocrtavate obris usana), vrstim
dodirom crtajte mu brkove i bradu te, uhvativi ga prstima
za obraze, krunim pokretima potiite vakanje. Masirajte
mu desni i mjesta gdje e mu izai zubii; tako mu nee biti
neugodan osjeaj neeg tvrdog u ustima. Tu masau moete
raditi vlastitim prstima (pazite, boli kada dijete zagrize) ili
djejom etkicom. Te vjebice traju oko 5 minuta. U igri
mu moete davati zvune vibrirajue puse na njegov obraz.
Ako Vae dijete spada u onih 90% koje nee imati motorikih problema nakon prve godine ivota, ipak morate
imati na umu da se ono vodi kao neurorizino i da se neki
od sljedeih problema mogu javiti prije ili poslije: kasniji
razvoj govora, krivi izgovor pojedinih glasova, nespretnost,
loija grafomotorika, problem zadravanja pozornosti i
koncentracije, pretjerana ivahnost (hiperaktivnost) ili
povuenost, nesnalaenje u novim situacijama, okolini i
ljudima, problem organiziranosti prostora i vremena (velik
problem kada postane kolarac), emocionalna nestabilnost,
hipersenzibilnost, nemogunost uoavanja detalja u cjelini
itd. Kada zamijetite neke od tih znakova, obratite se

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

31

strunjacima (logoped, psiholog, rehabilitator) koji e Vas

savjetovati kako pomoi djetetu da to lake i jednostavnije
svlada pojedinu potekou. Savjetujte se s logopedima prije
nego to eventualno kanjenje govora postane oito. Oni e
Vas potaknuti da osvijestite i koristite se nekim strategijama
ranog poticanja socijalnog, komunikacijskog i govornojezinog razvoja svojega djeteta. Za savjete se u Zagrebu
moete obratiti u Centar SUVAG (naalost, dugo se eka na
dijagnostiku) i u sklopu Kabineta za ranu komunikaciju koji
je dio Centra za rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog
fakulteta.
Za lijeenje nespretnosti i nesamostalnosti izvrsno su
rjeenje sportovi, s kojima ponite to prije. Puno "sitnih"
problema moete rijeiti prikladnom igrom (nauite ga da
se ponekad u igri i gubi, te kako da se nosi s neuspjehom,
pomognite mu u slaganju slagalica itd.). Naalost, esto se
takva djeca okarakteriziraju kao prkosna, lijena,
nezainteresirana, zloesta itd, a esto ete dobiti i savjete
o odgoju prema naelu vre ruke. Takav nain rjeavanja
problema nee dati rezultate, pogotovo ne dugorone. Time
neete pomoi svom djetetu jer ono treba Vau pomo u
rjeavanju svojih problema koji su jednim dijelom ipak
posljedica neurorizinosti.
Savjetujem Vam i da se odmah poveete s Centrom za
rehabilitaciju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, s doc.
Ines Jokovi-Oreb. Ona je specijalizirana za ranu stimulaciju
male djece i suradnja s njom moe Vam donijeti samo pozitivna iskustva. Poslije e se, prema potrebi, ukljuivati i
ostali strunjaci iz Centra, primjerice logopedi, psiholozi i
rehabilitatori. Ako Vae dijete ima problema s vidom, obratite
se centru Mala kua.
Preuzeto iz Iskustvo majke nedonoeta

32

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

SAVJETI STRUCNJAKA ZA
RANU KOMUNIKACIJU
Djeci u prvim mjesecima ivota najvie treba pogled na
majino lice i kontakt oima (i to iz blizine - najbolje naruja),
njezin g1as i tjelesni dodir. To mu daje doivljaj poznatoga
i sigurnost, jer dijete Vas poznaje jo iz vremena trudnoe:
slualo je Va glas, otkucaje Vaeg srca, osjealo je Vae
kretanje... Drite ga zato u naruju i gledajte licem u lice,
pjevuite mu i tepajte. Kada mu je dosta, dijete e skrenuti
pogled. Taj znak trebate potovati jer mala se djeca brzo
umaraju. Nastojanjem da to vie komunicirate i potiete
dijete, a zanemarivanjem njegovih granica, dijete e postati
razdraljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Djeca
odgovaraju na pretjerano poticanje na jedan od ta dva naina.
Najbolji pokazatelji jeste li na pravom putu u koliini poticanja
djeteta su djetetovo raspoloenje i aktivnost. Nemojte
zaboraviti da dijete ui i moe primjenjivati naueno na nove
situacije samo ako je u situaciji uenja bilo aktivno tj. ako
je doista sudjelovalo.
Podizanje, dranje, previjanje, kupanje ili hranjenje roditelji
su oduvijek iskoritavali i za ostvarivanje bliskosti i za
komunikaciju sa svojim malim djetetom. Znamo da najvei
dio vidnih informacija dojene iitava s roditeljskog lica,
a od svih zvukova iz okoline najveu mu pozornost privlai
ljudski glas. Pri njezi je stoga vano uspostaviti i odravati
kontakt oima te pjevuiti i tepati. Oponaajte svoje dijete
(glasanje, mimiku), te ete doskora uoiti da i ono oponaa
Vas! Spontano ete se usklaivati sve bolje i bolje, a vai e
razgovori nalikovati pravim razgovorima. U njima rijei
nisu vane po onome to znae nego po tome kako zvue.
Kad ste razdragani i oputeni, zvuite najbolje! Kad dijete

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

33

okrene glavu od Vas, to ne znai da Vas ne voli, nego da

mu je previe poticaja i da eli odmor. Shvatite to kao znak
da eli stanku i dajte mu je.
Iako nema recepata za vjebe
predjezine komunikacije,
postoje vrlo vrsta naela
koja valja ponajprije
razumjeti i prihvatiti, a
zatim ih posve spontano
slijediti.
Evo tih naela:
(1) Od prvog je dana
svako dijete osoba
eljna ljudskog susreta
- u dodiru, u mirisu,
ljudskom pogledu i glasu.
Zato komunicirajte pri njezi,
hranjenju i kupanju, a trenutke budnosti svog dojeneta
iskoristite za igru! Televizor neka bude iskljuen.
Zasigurno Vam povremeno odvlai pogled, a to ometa
interakciju s djetetom.
(2) S djetetom komunicirajte kada je ono budno, a Vi oputeni
i spremni za komunikaciju s njim. Kada ste umorni ili
zaokupljeni drugim obvezama, pokuajte nai nekoga
da Vas zamijeni.
(3) Imajte strpljenja i dajte djetetu potrebno vrijeme da Vam
pokae to treba i ne uskaite prerano. Sluajte svoju
intuiciju i odgovarajte po svom osjeaju!

34

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

(4) Ne zaboravite da ste ba Vi djetetov cijeli svijet i da ono

oekuje od Vas da s njim puno razgovarate te da Vam
pritom gleda lice i sjajne, njemu usmjerene oi.
Nain komunikacije s djetetom mijenja se njegovim rastom
i razvojem. No, neovisno o njegovim mogunostima
razumijevanja i odgovaranja dobro mu je uvijek glasom
najaviti to slijedi, primjerice zovnuti ga imenom i tek tada
ga dodirnuti i poeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon to je
dovrena neka bude popraena i rijeju i stiskom/dodirom.
To e djetetu ubrzati razumijevanje slijeda odnosno najave
onoga to dolazi, pa e i motoriki reagirati pripremljenije.
Obratite pozornost i na djetetovo spontano glasanje,
osobito na raznolikost i uestalost glasanja, te kako reagira
na razgovor. S tri mjeseca djeca poinju obilnije gukati
(grleno se glasati) i ekperimentirati sa snagom svog glasa,
a izmeu 6. i 10. mjeseca poinju se javljati slogovni nizovi,
u poetku reduplicirajui: ta-ta-ta-ta, da-da-da, ma-ma, i sl.,
a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl. Djetetova okolina na njih
reagira kao da su rijei i nakon nekog vremena, obino oko
navrene godine, dijete ih pone sustavno rabiti za oznaavanje
odreene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi prve
rijei. Iz razliitih razloga djeca se mogu jako razlikovati u
vremenu pojave prve rijei i porastu ekspresivnog rjenika.
Zato ne valja biti usredotoen samo na govor, nego i na to
kako dijete surauje, na to obraa pozornost i koliko razumije
jezik, odnosno openito na to kako i koliko komunicira.
Jedan od pokazatelja da je nastupila prekretnica u razvoju
komunikacije koja je jednako vana kao i prve rijei jest
pojava gesta. Uobiajeno vrijeme njihove pojave je kraj
prve godine. Djeca njima priopavaju ono to je u njihovim

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

35

malim ivotima iznimno

vano: podignuti ih (obino
ire nadlaktice kao znak
da ele da ih uzmete u
naruje i podignete), jesti
(mljackaju ustima i
naizmjence pogledavaju
Vas i hranu/ tednjak/
hladnjak), ii u etnju
(mahanje pa-pa), neto
vam pokazati (podiu
predmet prema Vama, ali
Vam ga ne daju ...
Odgovaranje na djetetove geste
(tj. da ste zamijetili poruke, bilo da samo kimnete glavom
ili npr. kaete Evo .... idemo pa-pa.) potie razvoj
komunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako ne
zamijetite djetetovo nastojanje da nekim znakom (gestom,
glasanjem, rijeju) utjee na Vas. Te prve neverbalne, ali
namjerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga na
njih valja sustavno odgovarati.
Hranjenje
Hranjenje nije samo motorika aktivnost, nego i osobna
i socijalna. Za vrijeme obroka esto se druimo s drugim
ljudima, a odabirom hrane odajemo to volimo, a to ne i sl.
U male djece hrana moe poprimiti i ulogu vrlo monog
sredstva za utjehu, kontrolu ili za borbu s roditeljima. Kljuno
pitanje je kako to izbjei. Prirodno je da su roditelji veoma
zainteresirani za prehranu svog djeteta, ali ponekad u najboljoj

36

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

namjeri toliko nutkaju dijete da jede, pretjerano mu ugaaju

ili ga prisiljavaju na jelo, da djetetu nije teko otkriti kako
jelom moe ucjenjivati i kontrolirati svoje roditelje. Svakako
valja napomenuti da neka neurorizina djeca imaju organski
uvjetovane tekoe vakanja ili gutanja, i da treba biti vrlo
oprezan pri hranjenju, te se u sluaju prvih sumnji konzultirati
s lijenikom i logopedom o tome kako dijete hraniti i kakvu
mu hranu nuditi.
Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se potvrdila u primjeni i odnose se na stariju dojenad i malu djecu:
(1) treba utvrditi priblino vrijeme obroka (dakako u skladu
s djetetovom tjelesnom konstitucijom i potrebama), a u
meuvremenu ne nuditi hranu, mlijeko ili sokove
(2) roditelji odreuju vrstu hrane primjerenu dobi, a dijete
odreuje koliko e pojesti
(3) ne treba hraniti na silu, nego potovati djetetove znakove
da mu je dosta
(4) trajanje hranjenja treba biti vremenski ogranieno (ne
sjediti satima za stolom, ili hraniti tijekom igre, pri
kupanju i sl.)
(5) djetetova provocirajua ili neprimjerena ponaanja valja
ignorirati i mirno zavriti obrok (dijete ne smije imati
doivljaj da vas kontrolira neprimjerenim ponaanjem)
(6) omoguiti socijalno uenje, tj. imati zajednike obroke
kako bi dijete imalo model ponaanja za stolom. Ne
zaboravite da dijete ui iz onoga to vidi i doivljava!

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

37

Cilj ovih odgojnih

postupaka je da dijete jede
zbog vlastitog interesa za
jelo i zbog gladi, a ne
zbog prisile ili straha od
kazne ili zato da ostvari
neke druge ciljeve
(nagrade ili igru moi).
Djeci treba ve rano
dopustiti da se samostalno hrane (ak ako to
i ne ine jako dobro) i da
sama odrede koliko e pojesti.
To im onda ostaje za cijeli ivot
kao zdrav odnos prema hrani kojom se zadovoljavaju
ponajprije energetske potrebe tijela na socijalno poeljan
nain.
VANO: Zapazite li da dijete oteano guta, zagrcava
se, ne vae i zadrava hranu u ustima, ili da mu se tekua
hrana cijedi niz bradu, potraite savjet i kod svog
pedijatra, kod logopeda koji se bavi djejim tekoama
gutanja ili strunjaka za ranu intervenciju. Savjet
potraite i ako u ponaanju svog djeteta uoite da ne
slijedi neka od naela navedenih u tekstu.

38

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

KOME SE OBRATITI
VANINSTITUCIONALNA POMO
"OKO" - udruga roditelja djece s oteenjem vida
i dodatnim potekoama u razvoju
098/696939
"Put u ivot PU" - udruga roditelja
djece s posebnim potrebama

091/5445295

Roda - roditelji u akciji

091/5863717

Hrvatska zajednica za Down sindrom

091/1539698

IDEM - udruga za strunu pomo

djeci s posebnim potrebama
Forum na

01/4813081
www.mameibebe.net

INSTITUCIONALNA POMO
Specijalna bolnica za zatitu djece s neurorazvojnim
i motorikim smetnjama, Goljak 2
01/ 4824152
Savjetovalite centra za rehabilitaciju
Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta

01/ 3908900

Odsjek za rehabilitaciju djece

KB Sestre milosrdnica, Vinogradska 29

01/ 3787207

Odjel za fizikalnu terapiju

Klinike za djeje bolesti, Klaieva 16

01/ 4600154

Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

KB Firule, Spinieva 1, Split

021/556116

KB Osijek, Sunana 37a, Bizovac

031/514100

Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju

KBC Rijeka, Kantrida

051/659111

Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju djece i

mladei s oteenjem vida i dodatnim
potekoama Mala Kua

01/ 6521106

SUVAG

01/ 4550289

Klub trudnica Sveti Duh, Sveti Duh 64

091/5147501

razni specijalistiki odjeli po pojedinim bolnicama

UDRUGA RODITELJA DJECE S OTEENJEM VIDA I

DODATNIM POTEKOAMA U RAZVOJU

09

w.

ww
ISBN 953-99849-1-2

.hr
o
k
-o
a
ug
r
39
9
d
u
96
6
8/