ivot

Sa
Djetetom
Koje
Ima
Rak
Edo Hasanbegovi
Meliha Saki

Sadraj
Uvod ............................................................................. 6
ta je rak? .................................... ......................................................... 7

Leukemije .......................................................................1 0
ta se dogaa kod leukemije...................................... ............................. 11
Razne vrste leukemija kod djece .......................................................... 12
Akutne limfoblastna ) leukemije....................

13

Akutne mijeloina ...................................

14

Kronine mijeloina leukemije........... ..................... 15

Mielodisplazni sindrom...................................

Dijagnostika i lijeenje ..........................................................................

16

17

Zloudni tumori .................................. ......................... 18

Lymphomi...........................................................................................

19

Tumori mozga ...................................................................................... 20

Neuroblastom ............................................................................................

21

Wilms tu. ...............................................................................................

22

Retinoblastom ..................................................................................

22

Rabdomiosarcomi .................................

23

Osteosarkom .................................................................................. ............. 23

Ewing Sarkom .................................................................................... 24
Langerhanscell-Histiocytosa (LCH) ............................................................ 25

Dijagnostine mjere..................................................... 25
Angiogram ............................................................................................. 27

Biopsija ...................... .......................... ..............................................

27

Pregledi krvi ................................................................................................ 28

Brojanje bijelih krvnih zrnaca .............................. ....................................... 28
Oreivanje hemoglobina .......................................................... 28
Lumbalna punkcija ..............................................................................

28

Brojanje trombocita ........ ........................................................ 28

Lumbalna punkcija......................................................................................

29

Punkcija kotane sri.................................................................. .................. 30

Kompjuterizirana tomografija ...................................................................... 30
Scintigram i radioizotopske pretrage ..................... ............................

30

Magnetna-tomografija (MRT )...................................................................... 30

Ultrazvune pretrage (Sonografije) .................................. ........................... 30

Terapije .......................................................................... 31
ta je protokol? ................................................ ............................................. 31
U bolnici ....................................................................................................... 32
Hemoterapija............................................................................. .................... 34
Neeljeni efekat hemoterapije ...................................................................... 36
Kako smanjiti neeljene efekte hemoterapije .............................................. 39
Operacija.......................................................................... ..............................41
Lijeenje zraenjem ......................................................... ............................ 42
Neeljeni efekti i mogunost njihova ublaavanja ...................................... 43
Recidiv - lijeenje ............................................................ ............................. 46
Transplantacija kotane sri .................................................... ..................... 46
Nove metode lijeenja ................................................................................. 49
Nedokazane metode lijeenja ..................................................................... 49
Upute i prijedlozi za njegu zdravlja ................................ ............................. 50
Infekcije ......................................................................... ............................. 50
Sport i slobodno vrijeme .................................................. ........................... 52
Ishrana ........................................................................... ............................. 53
3

Zatitne vakcinacije ....................................................................................

54

Ostali lijekovi ............................................................................................. 54

Njega usne supljine.......................................................... ............................. 54
Njegovanje zuba .............................................................. ............................ 55
Pojava krvarenja ............................................................... ........................... 56
Transfuzija ...................................................................... ............................ 56
Kada je neophodno ljekara obavijes titi? ..................................................... 56
Prijedlozi za boravak u bolnici ....................................... ............................. 58

Bolest koja obuhvata cijelu porodicu ........................ 59

Dijagnoza veinom ok ............................................................................ 59
Prva reakcija roditelja ..................................................... ............................ 60
Prihvatanje dijagnoze ................................................... ............................. 61
Kako u rei djetetu ? .................................................... ............................ 61
Problemi koji zavise od godina ................ ................................................. 63
Kako moete smiriti svoje dijete ................................................................ 64
ta treba biti reeno brai i sestrama ? ........................................... ............ 65
Unato bolesti ivot ide dalje .......................................... ............................ 65
Savjeti za roditelje ............................................................ ........................... 66
Pacijent bi trebao voditi to normalniji ivot .................. ............................ 66
kola ................................................................................ ........................... 67
Odgoj ............................................................................... ........................... 67
Posebni problemi pacijenata omladinaca ......................... ........................... 69
Braa i sestre..................................................................... .......................... 69
Upadljiva ponaanja brae i sestara ................................. ........................... 71
Porodica i prijatelji ............................ .......................................................... 71
Finansije ....................................................................................................... 71

Kada dijete mora umrijeti ........................................... 72

Dodatak......................................................................... 75
Objanjenja nekih medicinskih izraza........................................................

75

Tabela najee koritenih lijekova i njihovi neeljeni efekti .................... 80

Dalje vodea literatura o temi rak u djeijim godinama ............................... 86

UVOD
Ovaj prirunik namijenjen je roditeljima ije je dijete oboljelo od raka, sa namjerom da se
roditelji to bolje upoznaju sa prirodom bolesti, dijagnozom i mogunostima lijeenja,
kako bi svojoj djeci pomogli na pravi nain.
Posebno se uzimaju u obzir psihiki napori koje ova bolest donosi sa sobom za pacijente i
lanove porodice. Ovaj prirunik bi trebao pomoi da se izae na kraj sa tekoama i
problemima jednog ovakvog tekog oboljenja. U este potekoe za pacjente se ubrajaju
izmeu ostalog: agresivna terapija protiv bolesti, esti boravci u bolnici, nadoknada
izostalih asova u koli, izostanak od mnogih aktivnosti, tjelesno mijenjanje i prije svega
strah od neizvjesne budunosti. Ako su roditelji dovoljno informisani mogu se bolje
postaviti prema djeci i biti im od pomoi pri rjeavanju njihovih problema. Poto postoje
razliite vrste oboljenja od raka kod djece i poto ne postoje dvije situacije pacijenata i
familija koje su iste, ovaj prirunik moe samo ukazati na tipinosti u ovoj bolesti. Ova
knjiga znai treba da da samo jedan opti uvod u sliku bolesti i Vama i Vaem djetetu
pomogne da proete kroz terapiju i da se borite za izlijeenje.

Specifina pitanja biste uvijek trebali postavljati ljekaru koji vodi vae dijete, te vam se
pomae i u tome smislu. Medicinski izrazi u ovoj knjizi su orjentisani prema optoj
upotrebi u ovom strunom podruju. Neto e vam se uiniti strano. Zbog toga smo u
prilogu sastavili jedan rijenik sa objanjenjima najbitnijih medicinskih izraza, da bi vas
upoznali sa strunim rijeima koje bi se mogle nai u ovoj knjizi ili sa kojim biste mogli
doi u dodir u razgovoru sa ljekarom.

ta je rak?
Izraz ''rak'' je opi pojam za razne vrste malignih oboljenja, koje svaka za sebe imaju
specifinosti, razliit nai n lijeenja i zbog toga imaju razliite anse za izlijeenje.
Bolest nastaje zbog nekontrolisanog rasta elija. Zdrave elije bivaju izbaene ili od
normalne funkcije jako oslabljene. Rak se moe javiti u obliku leukemije koja se iri u
krvnom sistemu, ili kao maligni tumori (novo stvaranje tkiva) koji se mogu pojaviti
svugdje na tijelu. Godinje oboli 11 -13 djece na 100 000 djece uzrasta do 15 godina
Na hematoonkolokom odjeljenju pedijatrijske Klinike svake godine se lijei oko 45 -50
nove djece oboljele od ove teke bolesti.
Uprkos stalnom i intenzivnom istraivanju u ovom podruju, ni danas se jo ne zna zato
djeca obolijevaju od raka. Postoje razna istraivanja i miljenja o nastanku raka koje ne
odgovaraju niti su nauno dokazane. Neka n ajea istraivanja trebaju ovdje biti
napomenute:
Nauna istraivanja nisu do sada dokazala da rak kod djece nastaje zbog nekih
greaka u njihovom ponaanju. Znai nije mogue da neto to ste Vi ili Vae
dijete uradili bude uzrok pokretanja bolesti. Poto do sada uzrok raka jo nije
objanjen, znai ni vi niste mogli neto uraditi da biste ovu bolest kod Vaeg
djeteta sprijeili.
Samo neke vrste raka su kod djece genetski odreene (znai mogu imati oslonca u
nasljednim faktorima). Kada jedno dijete u porodici oboli, to ne znai da su
njegova braa i sestre ugroeni.
Rak nije prenosiv. Ova bolest nemoe biti prenesena sa ovjeka na ovjeka i sa
ivotinje na ovjeka.
Nije dokazano da su hrana i dodaci u hrani odgovorni za nastanak raka kod djece.
Istraivanja su pokazala da 60% djece oboljele od raka danas ozdravi.

Rak kod malog djeteta kada misliti na njega ?

Maligne bolesti kod djece su u stalnom porastu. est su uzrok smrtnosti u dobi do 15
godine ivota, te zauzimaju drugo mjesto djeije smrtnosti, odmah iza prometnih nesrea.
Najee maligne bolesti u djece su: leukemije, koje se javljaju kod 30% djece uzrasta
do 15 godina, tumori mozga kod 20%, limfomi kod 12% i solidni tumori :
neuroblastomi kod 7%, mekotkivni tumori-rabdomiosarkomi 6%, Wilmsov tumornefroblastom 6%, tumori kostiju : Osteogeni ili Ewing sarkom 5% , retinoblastom 2,5%,
jetreni tumori 1,3% i razliiti drugi rijetki tumori kod 7,8% djece oboljele od raka.
Kod uzrasta od 15-19 godina najei su Hodgkin i Non Hodgkin limfom kod 27%
oboljelih, slijedi leukemija kod 13%, tumor kostiju Ewingov sarkom kod 8%, tumor
mekih tkiva kod 8%, a ostale vrste tumora kod 20% oboljele djece.
Lijeenje djeteta sa malignom boleu je dugotr ajno i komplikovano. Lijeenje se
provodi u visoko specijaliziranim ustanovama i zahtjeva posebno educirane doktore,
sestre i strunjake drugih profila. Dijete oboljelo od maligne bolesti predstavlja veliko
psiholoko, materijalno i organizacijsko optere enje za cijelu porodicu.
Dijagnoza kancera u djeteta poinje sa anamnezom i klinikim pregledom. U 85 %
sluajeva se malignitet u djeteta pojavljuje s nekim od simptoma navedenih u
Tabeli 1.

Tabela 1. Glavne tegobe koje navode roditelji a koje upuuj u na

mogunost raka u djeteta
Simptomi
Bljedoa i umor
Hronina sekrecija iz uha
Recidivirajua groznica sa bolovima u
kostima
epanje
Jutarnja glavobolja i povraanje
Oteklina na vratu koja ne reagira na
antibiotik
Oteeno lice i vrat
Bijele pjege na u oku
Palpatorna masa u abdomenu
Krvarenje iz vagine
Hronini proljev
Subkutani vorovi

Suspektan tumor
Leukemija, limfom, neuroblastom
Rabdomiosarkom,
Histiocitoza
Langerhans
Ewing sarkom, leukemija
Osteosarkom, drugi kotani tumori
Tumori mozga
M. Hodgkin, Non Hodgkin limfom
Non Hodgkin limfom
Retinoblastom
Wilms tumor, neuroblastom, tumor
jetre, teratom, tumor ovarija
Rabdomiosarcom
Neuroblastom
Neuroblastom

Periorbitlni hematomi

Neuroblastom

Tvrda, bezbolna oteklina testisa

Tumor zametnog epitela

Zadravanje ili potpuni prekid mokrenja,

hematurija

Rabdomiosarkom

Deformitet nosa sa sukrviavim sekretom

Rabdomiosarkom

LEUKEMIJE
U F BiH godinje oboli oko 11 djece od leukemije uzrasta od 0 -15 godina, a to po
nezvaninim statistikim proraunima iznosi 3,1 /100 000 djece uzrasta 0 -15 godina.
Leukemije su vrste raka krvi koje nastaju u kotanoj sri. Kotana sr je gelu slina
supstanca sastavljena od elija, koja pune upljikavu unutranjost kostiju. Tu nastaju
krvne elije.

Slika 1. Kotana sr
Kotana sr proizvodi tri vrste elija:
-

ERITROCITE - crvena krvna zrnaca, koja sadre bjelanevinu hemoglobin, ija

je osnovna funkcija da prenose kiseonik u sve dijelov e tijela.

LEUKOCITE- bijela krvna zrnca koji se dijele u tri vrste elija: granulociti,
monociti i limfociti. Svaka od ovih vrsta elija ima znaajnu ulogu u borbi sa
infekcijama.
Limfociti se stvaraju u limfatikim organima (limfni vorovi, slezena,
nakupinama u crijevima i timusu)

TROMBOCITE - krvne ploice koji su kljuni za zgruavanje krvi, odnosno za

zaustavljanje krvarenja.

10

Slika 2. Eritrociti, leukociti, trombociti

Slika 3. Transport kiseonika u tkiva putem eritrocita

Krvne elije (eritrociti, leukociti i trombociti) iz kotane sri odlaze u perifernu krv i
putem krvi dolaze u sve dijelove tijela. Krvne elije ive u krvi odreeni period a poslije
izumiru a kotana sr proizvodi nove elije koje e zamjeniti stare. Tako, leukociti ive
nekoliko dana, eritrociti 120 dana , a trombociti 10 dana

ta se dogaa kod leukemija?

Rije Leukemija potie od grke rijei koja znai bijela kr v.
Ovaj izraz opisuje grupu blisko vezanih malignih poremeaja koji se razvijaju iz nezrelih
krvnih elija koje stvaraju tumorske elije (blaste).

11

Leukemije su najee maligne bolesti u djece. Zbog nekontrolisanog stvaranja

tumorskih elija (blasta), onemogueno je obnavljanje zdravih elija krvi i rad vitalnih
organa. Ukoliko se bolest ne lijei dolazi do smrti unutar 3 - 6 mjeseci..
U vezi sa leukemijom esto se koristi izraz Blast (veinom kao skraenica za
Limfoblast), koja predstavlja nezrelu bijelu krvnu eliju. Postoje normaln i blasti i
leukemijski blasti. U normalnom sluaju su vie od pet posto svih elija u kotanoj sri
blasti. Oni sazrijevaju u bijele krvne elije (leukocite). Leukemije su greke u razvoju tih
krvnih elija, gdje je normalni tok sazrijevanja prekinut. Umjesto da sazriju do kraja da bi
preuzeli odreene funkcije, one ostaju nesazrele i u tom poetnom stadiju se umnoavaju
enormnom brzinom. Jedna takva greka u razvoju se moe javiti u sve tri vrste bijelih
krvnih elija.

Kada se iz dosad nepoznatih razloga ponu proizvoditi leukemijski blasti , koji ne mogu
sazrijeti u normalna bijela krvna zrnca, tj. leukemijske elije se umnoavaju enormnom
brzinom u kotanoj sri, zbog ega zauzimaju sve vie mjesta, tako da ne mogu biti
proizvedena crvena krvna zrnca ( eritrociti) i trombociti. Sem toga iz leukemijskih
blasta bijela krvna zrnca ne mogu da sazriju u normalne funkcionalne elije.
Pacijent ima simptome koji su karakteristini za manjak normalnih krvnih elija:
Zbog manjka elija crvene loze , krv postaje ''tanja'' i pacijent iz gleda blijedo.
Dijete je esto umorno, poto oboljela krv ne transportira dovoljno kisika do srca,
plua i miia.
Zbog nedostatka trombocita , dijete ima ee plave fleke i krv arenja koja ne
prestaju.
Zbog nedostatka elija bijele loze organizam djece, se ne moe boriti protiv
virusa i bakterija.

Umnoeni blasti iz kotane sri odlaze putem krvi do drugih mjesta u tijelu i pojedinanih
organa, gdje isto tako i dalje rastu k ao u kotanoj sri. To onda dovodi do poveanja
organa i smanjene funkcije tih organa. ( jetra , slezena, mozak, testisi,kod djeaka)

12

Uestalost i podjela leukemija

Prema zrelosti elija leukemije se dijele na leukemije nezrelih elija ili akutne leukemije
i leukemije zrelijih elija ili hronine leukemije (CL).
Na akutne leukemije djeije dobi otpada 97 % svih leukemija i dijele se na:
1. Akutne limfatine leukemije (ALL) - 75 %
2. Akutne mijeloine leukemije (AML) - do 20 %.

Akutne limfoblastne leukem ije

Citomorfoloka podjela ALL prema FAB (French American British Cooperative
Study Group) vie nije toliko u upotrebi, najvie zbog toga to nije imala prognostiki
znaaj. Na osnovu veliine, morfologije i citohemijske reaktivnosti blasta, FAB
klasifikacija razlikuje tri osnovna oblika ALL: L1, L2 i L3.

Slika 4. Citomorfoloki izled akutnih limatinih leukemija

ALL/L1

13

ALL/L2

ALL/L3

Slika 5. Citomorfoloki izgled akutnih mijeloinih leukemija

AML/Mo

AML/M1

14

AML/M2

AML/M3

AML/M4

AML/M5

AML/M6

AML/M7

Na 100 000 djece u dobi do 15 godina, oekuje se 3,5 novih sluajeva ALL. Najvea
uestalost je u dobi od 2 - 6 god. ivota.. U SAD se godinje otkrije 2 500 djece sa ALL i
350 500 novih sluajeva sa AML. Bolest se neto ee javlja u djeaka nego u

15

djevojica (1,2 :1). Leukemija se moe pojaviti vrlo rijetko ve na roenju ili u prvim
sedmicama ivota, pa tada govorimo o kongenitalnoj leukemiji.. .

Hronine leukemije
Hronine leukemije djeije dobi su rijetke (do 3 %), i radi se iskljuivo o hroninoj
mijeloinoj leukemiji (CML).

Mijelodisplazni sindrom
Pod Mijelodisplasnim sindromom (kratko: MDS) ubrajaju se bolesti koje su oznaene
mijenjanjem kotane sri i krvne slike i koje se nakon dueg vremenskog perioda
(mjeseci ili godine) mogu razvijati do aku tne leukemije. Zbog toga su se ranije nazivale
Preleukemija ili ''gmizajua leukemija''.

Uzroci leukemija
Uzrok nastanka leukemija je jo uvijek nepoznat. U nastanku leukemija znaajnu ulogu
imaju virusi, nasljedne i steene bolesti, ozraenje i hemijske tvari (benzol, pesticidi,
teki metali). Leukemije nisu zarazne bolesti i ne mogu se prenijeti na druge.

Klinika slika i dijagnoza leukemija

Dijagnoza leukemije postavlja se na osnovu klinike slike, pregleda krvne slike, kotane
sri i likvora. Na osnovu ovih pokazatelja odreuje se vrsta leukemije, i vrsta terapije.
Kliniki znaci bolesti javljaju se obino unutar nekoliko sedmica do postavljanja konane
dijagnoze, a to su:

umor i bljedilo (86 %),

temperatura (61 %),
krvarenje (48 %),
bol u kostima (23 %),
poveani limfni vorovi (50 %),
poveana jetra i slezina (68 %),
poveanje testisa, kod muke djece < 1 %.
ako je zahvaen mozak (jutarnje glavobolje i povraanje)

16

Lijeenje leukemija
Savremeno lijeenje djeijih leuke mija predvia udrueno davanje citostatskih lijekova
(protokoli lijeenja). Protokolom lijeenja predviene su koliine i intervali davanja
citostatika, trajanje lijeenja i dodatne mjere (zatita i lijeenje od infekcija, te davanje
derivata krvi).
Danas se protokoli koji se upotrebljavaju za lijeenje leukemija i koji su usvojeni u
cijelom svijetu, malo ili nimalo ne razlikuju, sastoje se od nekoliko vrsta citostatika.
Citostatici dovode do smrti tumorskih elija. Razni citostatici djeluju na razn e faze
razvoja i sazrjevanja elija, pa je to razlog da se daju udrueno.
Lijeenje ima za cilj brzo postizanje kompletne klinike i hematoloke remisije, to due
odravanje remisije i u krajnjoj liniji izlijeenje pacijenta. U zadnjih 10 godina dolo je
do znaajnog napredka u lijeenju ALL tako da prosjeno u 70 % pacijenata ima
preivljavanje preko 5 godina, kada govorimo o izljeenju. Rezultati izljeenja od AML
su znatno loiji i iznose oko 55 %.
Bolesnici sa akutnom leukemijom se prije poetka lij eenja svrstavaju prema
prognostikim faktorima u nekoliko skupina rizika na osnovu ega se odreuje stepen
potrebnog inteziteta, kao i trajanje lijeenja. Bolesnici sa ALL svrstavaju se u skupinu
standardnog, srednjeg i visokog rizika, a sa AML u skupin u standardnog i visokog rizika.
Terapija ALL traje u prosjeku 2 godine i sastoji se od sljedeih faza lijeenja:

FAZA INTEZIVNOG LIJEENJA

FAZA ODRAVANJA REMISIJE.

FAZA INTEZIVNOG LIJEENJA : traje u prosjeku 6-8

intezivno davanje hemio- terapije. Dijeli se na nekoliko ciklusa:
indukcija remisije,
konsolidacija postignute remisije,
profilaksa centralnog nervnog sistema (CNS),
intezifikacija remisije.

mjeseci i predstavlja

Izmeu ovih ciklusa prave se pauze u trakanju od nekoliko dana koje dijete o bino
provodi kod svoje kue.
Najtea faza je indukcija remisije, unit avanje patolokih elija blasta. Veoma je vano
da se ne prave duge pauze u davanju citostatika po protokolu lijeenja .
FAZA ODRAVANJA REMISIJE : predstavlja laki dio protokola i traj e u prosjeku
1,5 godinu. U ovoj fazi lijeenja dijete svakodnevno uzima odreenu dozu citostatika u
tabletama, uz sedmine kontrole krvne slike na osnovu koje se doze citostatika koriguju.
Povremeno se rade lumbalne punkcije uz davanje citostaskog lijeka.

17

Krvna slika se obino kontrolie jednom sedmino u mjestu gdje dijete ivi, a jednom
mjeseno kontrole su u ambulanti Hematolokog savjetovalita Pedijatrijske klinike. Na
kraju ove posljednje faze lijeenja radi se punkcija kotane si sa odreivanjem
mijelograma i lumbalna punkcija radi analize likvora. Ukoliko je nalaz uredan dijete se
skida sa daljnje terapije.

Solidni tumori
Pod terminom ''tumor'' ne misli se uvjek na neku malignu bolest, to moe biti i neobino
rastua, dobroudna tvorevina. Ka da se govori o malignim tumorima veinom se koristi
izraz 'solidni tumor'', i to zato da bi se naglasila razlika prema generaliziranom obliku
malignih tumora krvi

( npr. Leukemija). Solidni

tumori, leukemije i limfomi

su

oboljenja vezana za termin raka.

Limfomi
Su lokalizovani tumori limfnih vorova. Kao maligna promjena limfnog tkiva (limfni
vorii, slezena i Timus) oni se moraju posmatrati kao sistemska oboljenja. U limfnom
sistemu se proizvode i skupljaju ''infektivno-suzbijajue elije''. Te elije se nalaze
svugdje u tijelu. Zbog toga se limfomi mogu javiti u raznim organima.

Blastomi
Su tumori embrionalnog tkiva. Ta tkiva imaju funkciju prije roenja, ali se poslije
roenja povlae. Od ovih nefunkcionirajuih tkiva mogu se razviti tumori, koji ine veliki
dio zloudnih tekih tumora u djeijoj i adolescentnoj dobi (na primjer Neuroblastom,
Nefroblastom, Hepatoblastom, Meduloblastom).

Sarkomi
Su zloudni tumori ovojnih tkiva - vezivnog (tkiva koja uglavnom stvara kostur, ali se
pojavljuje u gotovo svim organima kao potporno tkivo).
Karcinomi rak u uem smislu
Su zloudne promjene lijezdanih i povrinskih elija. Oni se javljaju u djeijoj dobi
veoma rijetko, ali kod odraslih su veoma esti.

18

LIMFOMI
Limfomi su oblici raka u tkivu lim fnog sistema koji se sastoji od raznih krvnih ila i
organa:
-

Limfnim ilama se transportira skoro bezbojna limfna tekuina.

Limfatini organi kao limfni vorovi, slezena i Timus sadre elije koje su
neophodne za odbranu od infekcija (=Limfociti).

Limfociti se mogu javiti i u drugim dijelovima tijela, kao na primjer u

krajnicima, crijevima i u koi.

Limfomi se mogu podjeliti na Hodgkinovu bolest i Non - Hodgkinove limfome (NHL).

NHL su najei u djetinjstvu, a Hodgkinova bolest se vidi mnogo e e kod omladine i
odraslih.
Kod Hodgkinove bolesti uglavnom su oboljeli periferni limfni vorovi, koji lee gusto
zbijeni uz povrinu koe. Ali i slezena, jetra i limfni vorovi u trbuhu mogu pokazati
znake bolesti. Prvi znaci ove bolesti veinom su: tem peratura i bezbolno poveanje
limfnih vorova .Kod NHL limfni vorovi su ug lavnom poveani u podruju

vrata,

trbuha i prepona. NHL dijele se prema tipu elija na B NHL i T- NHL. B elijski oblik
NHL se kod djece javljaju veinom na crijevima, posebno u blizini slijepog crijeva. T
elijski oblik NHL najee je vezan za pojavu poveanih limfnih vorova u grudnom
kou . Bolest je praena oteanim disanjem , te oteklinom u predjelu vrata i lica.
Godinje se na hematoonkolokom odjeljenju pedijatrijske klinike lijei petero nove
djece oboljele od NHL.

Non Hodgkinovi limfomi se takoe mogu javiti i na drugim organima, na primjer na jetri,
slezeni, kotanoj sri, limfnim vorovima, u centralnom nervnom sistemu ili u kostima.
Sigurna dijagnoza se moe postaviti samo pomou biopsije. Kod biopsije se uzima jedan
dio tkiva zahvaenog tumorom i posmatra mikroskopom (patohitsoloka dijagnoza).
Kada je dijagnoza postavljena

rade se daljnje pretrage, da bi se ustanovila

19

rasprostranjenost tumora. Tu se ubrajaju: rentgensko snimanje, kompjuterska tomografija

(CT), Scintigrafija skeleta, ultrazvuk i razne pretrage krvi.
Veina limfoma je kod djece i omladine u vrijeme postavljanja dijagnoze ve
rasprostranjena po tijelu.

Za lijeenje NHL koristi se hemoterapija .Za lijeenje NHL B elijski tip koristi se
terapijua 2-6 mjeseci zavisno od stadija bolesti , dok se T el tip NHL lijei kao akutna
limfoblastna leukemija.
Priblino 80% djece sa NHL ozdravi

Hodkinov limfom (HL) je vrsta limfoma koja je dobila ime po Thomsonu Hodgkinu,
koji je bolest prvi put opisao 1832 godine. Od HL na hemtoonkolokom odjeljenju
pedijatrijske klinike lijei se godinje u prosjeku petero nove djece.
Rijetko se javlja kod uzrasta mla eg od 3 godine. Najea je kod djece starosti od 10
godina.Prvi znako bolesti je poveanje limfnih vorova na jewdnosj strani vrata. Ako se
limfni vorovi u sklopu oboljenja javljaju u grudnom kou , djeca imaju podraajni
kaalj, oteano disanje. Pratea pojava poviene temperature i nonog znojenja se
ispoljavaju kod B oblika HL uz predhodno opisanu pojavu limfnih vorova.
Odstranjen limfni vor hirurkim putem se patohistoloki dijagnosticira te uz dodatne
dijagnostike procedure kao i kod NHL ( RTG dijagnostika, CT punkcija kotan e sri )
se postavi dijagnoza. i stadij bolesti.
HL se lijei hemoterapijom 3 -8 mjeseci, i zavisno od stadija bolesti . Uspjenost lijeenja
je i do 90%. Za HL je veoma efikasno i vanjsko zraenje poslije zavrene hemot erapije.

Tumori mozga
Tumori mozga su na drugom mjestu po uestalosti u dijeijoj dobi. Najei tumori
mozga kod djece su: astrocitom (40 %), meduloblastom (20 %), ependimom (8 %), stem
gliomi (6 %) i kraniofaringeomi (4 %).
Javljaju se u svim dobina, kako u dobi ranog djetinjstva, tako i kod omladine. Najee se
dijaagnosticiraju u dobi od 5 do 10 godina. U simptome bolesti ubrajaju se: grenja,

20

jutarnje glavobolje, povraanje, razdraljivost, poremeaji u ponaanju, razrokost zbog

paralize nerava, promjene u prehrambenim navikama, navici spavanja, letargija i izrazita
nespretnost. Postavljanje dijagnoze je esto teko, poto simptomi mogu podsje ati i na
druge bolesti sa fizikim i psihikim uzrocima. Ako postoji sumnja na tumor mozga, rade
se e CT i MRI glave.

Lijeenje se odreuje prema vrsti i mjestu tumora mozga. esto je potrebna operacija,
zraenje ili kombinacija ovih metoda. Novija istraivanja su pokazala da kod malignih
tumora mozga hemoterapija poveava anse za preivljavanje pacijenta. esto se koriste
iskljuivo operacije i hemoterapija da bi se smanjili neeljeni efekti radioterapije kod
djece.Mjesto tumora, rizik od operacije, i upotreba velikih doza zraenja su faktori koji
stavljaju oboljelu djecu na veliki rizik za rast, e ndokrine i neuropsiholoke probleme.

Neuroblastom
Neuroblastom ( NB) je najei embrionalni tumor deje dobi. Zastupljen je sa 8 do 10%
u odnosu na sva maligna oboljenja dece. U grupi solidnih tumora nalazi se na treem
mjestu posle tumora centralno g nervnog sistema i limfoma. Neuroblastom nastaje u iz
veoma mladih nervnih elija koje se iz jo neobjanjivih razloga poinju nenormalno
razvijati. Vie od polovine neuroblastoma dolaze iz nadbubrene lijezde kao to i sama
rije kae koje lee iznad bubrega u trbuhu. Neuroblastomi se javljaju iskljuivo u
djeijoj dobi.
Simptomi se kod 25% oboljelih javljaju u prvoj godini ivota, a u 75% sluajeva pri kraju
pete godine. Neki simptomi i znaci su nespecifini (temperatura, gubitak TT,
slabokrvnost, a drugi vezani za mjesta primar ne lokalizacije tumora ili postojanje
udaljenih metastaza, a manifestuju se bolom u trbuhu, proljevima, smetnjama disanja,
bolovima u kostima karlice, i oteanog hoda. Karakteristini znaci odnose se i na
asimetrinu protruziju onih bulbusa, razliite neuroloke

ispada, ukljuujui i

paraplegiju. Da bi se postavila dijagnoza, u zavisnosti od mjesta tumora moraju se

uraditi pregledi krvi,aspirati kotane sri , zbog mogue infiltracije elijama
neuroblastoma, ultrazvuni pregledi, Scintigrafija, CT i itav niz drugih testova. Poto
veina djece oboljele od ovog tumora izbacuju preko urina specifine supstance potrebno

21

je za dijagnozu uraditi i pretrage urina. Sigurna dijagnoza postavlja se biopsijom tkiva pri
emu se dobiva patohistoloka dijagnoza bolesti.

U zavisnosti od rasprostranjenosi bolesi u vrijeme postavljanja dijagnoze neuroblastomi

se dijele na stadije I-IV. Ako je tumor ogranien na jednom mjestu (stadiji I i II) on se
operativno odstranjuje. Kod daljeg irenja (stadiji III i IV) mora se dodatno koristiti
hemoterapija za lijeenje tumora. Time se moe sprijeiti irenje lokalizovanog oboljenja
u obliku metastaza (irenje oboljenja na druge organe u tijelu). Posebno mjesto zauzima
stadijum IV- S koji se samo javlja u prvoj godini ivota. U ovom obliku tumor se moe
povui bez posebnih intervencija.Na nesreu rizik od relapsa povrata bolesti je veliki i
izgledi za lijeenje djece sa metastazama su manji od 30%.

Wilms tumor (Nephroblastom)

Wilmsov tumor je najei primarni maligni tumor bubrega djeije dobi. Godinja
incidenca iznosi oko 10 sluajeva na milion djece uzrasta do 15 godina. Wilmsov tumor
ini 6 do 7% svih malignih tumora djece sa podjednakom zastupljenou oba
pola.Wilms-ov tumor potjee iz embrionalnog renalnog tkiva. Preko 80 % tumora se
javlja prije 5 godina ivota. Rijetko se via nakon 10 godina ivota.
Wilms tumor se razvija u elijama bubrega. U rijetkim sluajevima se javlja ee
familijarno. Genetski faktori riz ika imaju vei znaaj za pojavu Wilmsovog tumora sa
pojavom kongenitalnih anomalija urogenitalnog trakta.

U manje od 5% sluajeva obolijevaju oba bubrega. Kod najveeg broja inae predhodno
zdravog djeteta nae se sluajno velika oteklina u trbuhu djeteta. Kao drugi simptomi
mogu se javiti, ali ne moraju, krv u urinu, slabost, temperatura, nedostatak apetita ili bol u
trbuhu. Za postavljanje dijagnoze se koriste ultrazvuk i kompjuterska tomografija, koji
pokau jasnu sliku tako da histoloke pr etrage nisu ni potrebne. Wilms tumor se ubraja
u one vrste tumora kod kojih se u terapijske svrhe uspjeno koriste hirurgija, zraenje i
hemoterapija. Sva djeca dobivaju u poetku kombiniranu hemoterapiju ime se tumor
kod veine pacijenata toliko smanji da se moe operativno otkloniti. Odluka o primjeni
postoperativne hemiterapije i radioterapije donosi se na osnovu klinike i patohistoloke

22

klasifikacije oboljenja Danas je izlijeenje mogue u oko 80% bolesnika . Godinje na

hematoonkoloom odjeljenju pedijatrijske klinike se lijei 3-5 nove djece oboljele od
ove vrste tumora

Retinoblasom
Retinoblastom je relativno rijetko oboljenje raka one mrenice.. Moe biti nasljedno i u
oko 30% sluajeva su napadnuta oba oka. Retinoblastom se esto moe prepoznati bez
posebnih sredstava u oku pacijenta, ali se moe dijagnosticirati samo u narkozi i uz
pomo oftalmoskopa (instrument sa kojim se vri pregled unutranjosti
oka). Ova bolest je veinom dui vremenski period u oku lokalizirana, ali moe
metastazirati, to jest prei na ostale dijelove tijela. Da bi se iskljuile eventualne
metastaze rade se pretrage:i kompjuterska tomografija (CT),ili MR , scintigrafija skeleta,
pretrage kotane sri i likvora. Ako je retinoblastom rano dijagnosticiran, mogue je da
se u potpunosti ukloni uz pomo zraenja ili laserskog tretmana i time se spasi vid kod
90% oboljelih. Ako se tumor proirio moe biti neophodno da se odstrani oko. Ako su
oba oka napadnuta,pokuava se odrati vid bar na jednom oku. Pri li jeenju metastaza
koriste se hemoterapija i zraenje (sami ili kombinovano).

Rhabdomiosarcom
Rhabdomiosarcom nastaje u elijama miia. ee se javlja kod djeaka nego kod
djevojica i to najee u dobi izmedu 2 i 6 godina. Iako se moe javiti u sv akom
miinom tkivu, veinom se javlja u predjelu glave i vrata, zdjelici i ekstremitetima.
Rhabdomiosarcom veoma brzo raste i iri se. Simptomi se sreom lake pokazuju nego
kod veine drugih vrsta tumora djeije dobi. Veinom se primjeti otok ili opi pljiv vor.
Ostali simptomi zavise od lok alizacije tumora. Ako raste na primjer u predjelu oka onda
vid slabi. Ako je napadnuto grlo moe doi do problema u gutanju. Tanu dijagnozu
osigurava biopsija tkiva napadnutog tumorom.

Uz pomo ultrazvuka, rentge nskog

snimka, scintigrama, kompjuterske, magnetne rezonance (MR), lumbalne i punkcije

kotane sri, iskljuuju se metastaze. U terapiji se koristi kombinacija operacije,
hemoterapije i zraenja.

Ako je tumor veliki ili je dao metastaze prvo se daje

23

hemoterapija i zraenja, da se pokua tumor smanjiti do te veliine, da se moe lagano

operativno odstraniti.
Na hematoonkolokomk odjeljenju Pedijatrijske klinike se godinje lijei u prosijeku 2 4 djece .Priblino 60-70% djece ozdravi.

Osteosarcom
Osteosarcom je njeei tumor kostiju u djeijoj dobi. Veinom se javlja na dugim
kostima, na primjer na nadlak tici ruke i natkoljenici noge, gdje dolazi do dsestrukcije razaranja povrinskog sloja (periosta)

Osteosarcom se javlja veinom kod mladih lj udi u dobi izmeu 10 i 25 godine, a ei

su mukih nego kod enskih pacijenta. Pacijenti se ale na bolove, nekad otekline na
oboljelim kostima koje se esto grekom pripisuju nezgodama. Postavljanje dijagnoze
moe biti teko poto se ova bolest moe zami jeniti sa lokalnim infekcijama,
posljedicama povreda, artritisom, manjkom vitamina ili sa dobroudnim tumorom.
Iako se Osteosarcom moe otkriti pomou rentgenske slike, ipak se dijagnoza mora
postaviti pomou biopsije zahvaene kosti. Poto kod postavlja nja dijagnoze bolesti
mogu biti prisutne i metastaze (npr. plua), prije poetka lijeenja potrebno je uraditi i
pretrage pomou CT-a.
U lijeenju osteosarkoma koristi se hemoterapija , a potom operativni zahvat.
Danas se u mnogim sluajevima mogu izbje i amputacije. U bolnici e doktori sa vama
raspraviti o mogunosti koja je za vae dijete ispravna.

Ewing sarkoma
Suprotno od Osteosarcoma, Ewing sarkoma napada drugi dio kosti, naime osovinu
kosti. Ne javlja se esto na dugim kostima, ve na manjim kostima, kao na primjer na
rebrima. Metastaze se javljaju na drugim kostima i na pluima. Kao i Osteosarcoma, i
Ewing sarkoma se veinom javlja u dobi izmeu 10 i 25 godine, a muki pacijenti su
ei. Pacijenti sa ovim tumorom imaju pored bola u kostima i opte simptome:
temperaturu, groznicu i osjeaj malaksalosti. I ovdje se dijagnoza moe sa sigurnou
utvrditi samo pomou biopsije poto simptomi mogu ukazivati i na druge bolesti. Da bi

24

se iskljuile metastaze rade se pregledni snimci kosti, CT kosti i plua, Scintigram

kostiju. Terapija se sastoji od kombinacije intenzivne hemoterapije, zraenja i operacije.

Langerhans cell histiocitoza (LCH)

U ovaj pojam se danas ubraja vie simptoma bolesti, koje su se ranije posmatrale
odvojeno. Bolest moe bi ti lokalizovana ili generalizovana, da se veoma brzo ili veoma
polako iri ili prolazi. Boleu su napadnuta djeca u dobi od nekoliko mjeseci pa do
puberteta. Slika bolesti je zajednika i ogleda se u neodreenom rastu histiocita, znai
tkivnih elija, koje u normalnim sluajevima slue eliminisanju stranih tijela.
Skoro uvjek je ova bolest kombinovana sa slabljenjem imunoloke odbrane. Zbog toga je
lijenici vie ubrajaju u defekte odbrambenog sistema, nego u maligne bolesti.
LCH se moe pojaviti na jednom mjestu jednoarina lezija( eozinofilni granulom), ili
na vie mjesta ( multisistemski oblik)
Poto spektar bolesti ide od istih oboljenja koe do zahvaenosti vie organa, i ukoliko
postoji sumnja za oboljenje od ove bolesti potrebno je uraditi viestruke pretrage sa
pretragama krvi i rentgenskim snimcima
Ustanovljeno je da se jedan veliki dio pacijenata izlijei pomou hemoterapije i zbog
toga se ova bolest i dalje ubraja u maligna oboljenja.
Bolest se na kraju dokae pregledom koe il i tkiva koje je odstranjeno ( aspiracijska
biopsija) ili putem hirurke bio psije.80% djece sa LCH ozdravi.
Prognoza i terapija zavise od dobi pacijenta i stepenu oboljenja. U veini slucajeva
potrebno je lijeiti hemoterapijom.

Dijagnostike procedure
Neophodne su brojne dijagnostine mjere, kako za postavljenje dijagnoze, tako i u daljem
toku lijeenja. Mnoge od ovih pretraga neophodno je ponavljati u redovnim vremenskim
intervalima da bi se pratio razvoj bolesti i djelovanje terapije. Prije obavljanj a
dijagnostikih pretraga roditelji e biti detaljno obavjeteni o proceduri i toku izvoenja
pretraga.

25

Pretrage krvi
Kod pretraga krvi odreuju se razni sastojci krvi putem testova. Za ovu pretragu se uzima
krv ili iz vene ili ubodom u prst, tako da s e moe uzeti nekoliko kapi krvi.
Prebrojavanje bijelih krvnih elija (Diferencijalna krvna slika)
Krv se uzima od bolesnika i posmatra pod mikroskopom, te se prebrojavaju elije.
Taj navedeni broj se odnosi na kubni milimetar krvi. Pacijenti koji dobiv aju
hemoterapiju imaju manje bijelih krvnih zrnaca. Ovim putem se prepoznaju i
promjene krvnih elija.
Odreivanje hemoglobina
Hemoglobin je supstanca u crvenim krvnim elijama koja vee i transportuje kisik u
sve dijelove tijela i odgovoran je za crvenu boju krvi. Ako je Hemoglobin manji nego
je normalno onda pacijent ima anemiju iji uzrok mora biti odreen da bi se
odgovarajue lijeio. Javi li se u toku lijeenja tumora , anemija, to moe biti
posljedica citostatika (=Hemoterapeutika) ili moe biti po kazatelj povratka bolesti.
Odreivanje hematokrita
Hematokrit pokazuje procentualno koliinu svih elija u krvi. Nizak hematokrita
ukazuje na anemiju.
Prebrojavanje trombocita
Broj trombocita odreuje se na kubni milimetar krvi. Uzroci malog broja t rombocita
mogu biti: infekcija, povrat bolesti ili neeljeni efekti hemoterapije.

Slika 6. Slika venepunkcije

26

Biopsija
Biopsija je uzimanje dijelova tkiva iz tijela. Da bi se dijagnosticiralo da li je jedan tumor
dobroudan ili zloudan uzima se tkivo iz tumora i posmatra pod mikroskopom da bi se
ustanovilo ima li prisustva malignih elija. Ovu mikroskopsku pretragu radi strunjak iz
ovog podruja (Patolog).

Uzimanje uzorka kotane sri Punkcija kotane sri

Kotana sr dobiva se punkcijom, najee iz grudne kosti ili predjela kostiju
karlice. Poto je intervencija bolna dijetetu se prije izvoenja na pola sata stavlja
anestetik EMLA, da ne bi osjetio bol kada ljekar posebnom iglom prolazi kroz kou u
kost i sa pricom izvlai uzorak sri.
Uzorak se razvlai na predmetna stakalca i boji posebnim bojenjem. Tako
pripremljeni preparati se gledaju pod mikroskopom, na osnovu ega se postavlja
citomorfoloka dijagnoza (kod leukemija: elijski tip leukemije), a ujedno se odreuje
mijelogram kotane sri. Mijelogram predstavlja procentualni odnos zastupljenosti elija
sa jezgrom na 1000 prebrojanih elija kotane sri.
Dio uzorka punktata kotane sri alje se na imunoloke i citogenetske pretrage,
kojima se blie odreuje npr. tip leukemije, a to je znaajno za terapiju i prognozu
bolesti.

Slika 7. Sternalne punkcije

27

Lumbalna punkcija
Da bi se ustanovilo da li se elije raka nalaze u likvoru (tenost u kojoj pliva
mozak), radi se lumbalna punkcija kojom se uzima uzorak likvora iz kimenog kanala.
Procedura se sastoji od predhodnog stavljanja anestetika EMLE u predjelu
lumbalne (slabinski dio) kime. Pola sata poslije ljekar iglom ulazi kroz kou u kimeni
stub, izmeu prljenova u dojnjem dijelu lea i dobiva uzorak likvora u vidu bistre
tenosti.
Poslije lumbalne punkcije dijete mora leati na ravnoj podlozi (u krevetu bez
jastuka) najmanje sat vremena , da ne bi dobio glavobolje i munine. Na isti nain se
daju lijekovi koji unitavaju blaste u likvoru.
Lumbalna punkcija je za dijete neprijatna, traje 2- 3 minute, a za vrijeme izvoenja
medicinska sestra dri vrsto dijete kako se ne bi pomjerilo. Prema protokolima lijeenja
lumbalne punkcije se esto ponavljaju radi terapije i kontrole bolesti.

28

Slika 8. Lumbalna punkcija

Angiogram
Angiogram je rentgensko snimanje sistema krvnih ila. Na angiogramu se moe vidjeti
dali postoje neka zaepljenja, promjene ili nenormalni razvoji krvnih ila. Takve
anomalije mogu ukazivati na rastui tumor. Ovdje se u ile ubrizgava kontrastno sredstvo
koje se ocrtava na rentgenskoj slici.

RTG dijagnostika
Uloga RTG dijagnostike je da pokae prisustvo tumora u grudnom kou . Trebuhu,
kostima, jer se tumorsko tkivo prikae drugaije od drugog tkiva.

Ultrazvuni pregledi (Sonografij a)

Tumori mogu biti vidljivi u tijelu pacijenta pomou ultrazvunog pregleda. Tkivo tumora
proizvodi jedan drugaiji ''eho'' nego normalno tkivo. Kod jednog ovakvog pregleda alju

29

se na tkiva visokofrekventni zvuni valovi koje ljudsko uho ne moe uti i

ti zvuci

bivaju poslani nazad (eho). Te na monitoru vidljive slike mogu biti fotografski
dokumentovane. Prema dananjim saznanjima ultrazvuni pregledi su za pacijenta
potpuno bezopasni.

Kompjuterski tomogramm (CT)

Kompjuterski tomogramm (CT) je poseb ni rentgenski postupak pomou koga mogu biti
naene nenormalne mase tkiva u tijelu. Dok pacijent lei mirno oko njega se vrte
kompjuterski voene zrake. U sekundama ovaj aparat registruje hiljade informacija koje
se pokazuju na ekranu kao obrisi. Ovi snimc i se daju isprintati i kasnije u miru analizirati.

Magnetna-tomografija (MRT)
Kod ove pretrage pacijent je izloen magnetnom polju. Pokreti atoma vodika se mjere
na ovo uzbuenje u tijelu i elektronski se premijetaju u sliku. Pacijent (ili njegovi
pratioci) ne smiju nositi komade metala u ili na tijelu i tokom pregleda se pacijent ne
smije pomjerati. Ova pretraga je posebno dobra za prikazivanje ivaca i tkiva kostiju, ali
se ne ubraja u rutinske metode pregleda zbog obilnosti. Loe strane ovog meto da nisu
poznate.

Scintigram i radioizotopske pretrage

Ove pretrage se rade da bi se otkrile promjene na jetri, mozgu, kostima ili na drugim
organima. Prilikom ovih testova daju se kontrastna sredstva koja se skupljaju u
odreenim organima te postaju vi dljiva. Lijenik moe na ovaj nain otkriti tumore u
organima. Dijete poslije ovog zahvata nije radioaktivno.

30

TERAPIJA
ta je protokol?
Ako postoji sumnja na malignu bolest najbolje je da se pacijent odmah izmjesti na kliniku
koja posjeduje hematoonko loko odjeljenje (centar za rak kod djece). U tim centrima se
lijee maligna oboljenja. Ovdje su lijenici i sestre obueni i upoznati sa svim
mogunostima lijeenja i eventualnim komplikacijama.

Lijeenje djeteta bazira na

temeljitom medicinskom iskustv u, koje je medicinsko osoblje

steklo terapijama i

posmatranjima mnogih drugih pacijenata. Za skoro sve vrste raka postoje ve dobro
izraeni protokoli lijeenja. To su propisane eme prema kojima se odreena bolest
najbolje moe lijeiti. Uprkos svemu n a ovom podruju se nastavljaju istraivanja da bi
se poboljale anse uspjeha. Vjerovatno e i vae dijete biti lijeeno prema specifinom
protokolu koji je sainjen od strane vie bolnica i koji se koristi u vie drava svijeta.
Jedan takav protokol je sastavljen sa ciljem da se ukljui najbolja mogunost, doziranje i
trajanje terapije za odreenu bolest.

Budui da svako dijete drugaije reaguje na terapiju, lijeenje se moe prilagoditi

porebama oboljelog djeea. Prije poetka lijeenja, ljekar e Vas detaljno informisati o
nainu lijeenja (protokolu lijeenja), dijagnostici, o moguim prednostima i eventualnim
rizicima terapije. Ljekar e traiti Vau saglasnost za ovo lijeenje. Zavisno od starosti,
i vae dijete e biti informisano o nainu lijeenja. Na prvi pogled protokol izgleda
veoma komplikovan. Ali svaki pojedinani korak e Vama biti objanjen. Tako da ete i
Vi uskoro biti upoznati sa cijelim tokom lijeenja.

Vae dijete e s vremena na vrijeme biti pregledano od razliitih ljekara. Ali svi se
moraju drati istog plana lijeenja. Moe se desiti, da vae dijete pregleda student
medicine, koji mora za vrijeme studija nauiti i o lijeenju malignih oboljenja.

Posebno je vano, ako stanujete daleko od bolnice, da imate dobar odnos/kontakt sa

vaim pedijatrom ili porodinim ljekarom. Oni e morati esto izvravati rutinske nalaze,
da ne morate esto ii zbog toga u bolnicu.

31

Nain lijeenje vaeg dijeteta usmjerit e se zavisno od vrste oboljenja od raka. Pored
hemoterapije je kod nekih pacijenata potrebna i operacija i zraenje. Sa ovim nainom
lijeenja trebalo bi uslijediti izlijeenje, t.j. potpuni nesanak malignih elija.
Konani cilj terapije je potpuno izlijeenje dijeteta tj. postizanje trajne, kompletne
remisije. Ako je prolo pet godina od poetka lijeenja, a bolest se nije vratila, kaemo da
je pacijent izlijeen.
Postoje dvije faze lijeenja:

FAZA INTEZIVNOG LIJEENJA (Indukcija remisije)

FAZA ODRAVANJA REMISIJE.

Sa Indukcijom remisije postie se tzv. klinika remisija, tzv. prepoznatljivi znaci

oboljenja su eliminisani.
Ako ova faza uspjeno protekne ukljuuje se Faza odravanja remisije, da bi se unitile
sve neprepoznatljive elije raka, koje se nalaze u tijelu.

U bolnici
Kod prijema u bolnicu dijet e dolazi u potpuno novu okolinu, upoznaje nove ljude, vidi
nepoznate aparate i mora esto pretrpjeti bolne procedure. esto se teko snai u ovako
nepoznatoj okoline. Oni sami trebaju da prihvate novu situaciju i da se prilagode na novu
okolinu, to e im kasnije olakati tok lijeenja. Od poetka je vano, da svoje dijete
ohrabrite, da sa njim o svemu priate i njega sve pitate, ta ne razumije. Smirite ga i
priajte sa svojim djetetom o nepoznatim utiscima.

Boravak u bolnici moe izazvati traumatski doivljaj za oboljelo dijete. To se deava

posebno u sluajevima kada se dijete mora odvojiti na due vrijeme od svojih roditelja,
kojima ono vjeruje. Zbog toga skoro sve bolnice dozvoljavaju este posjete roditelja
posebno u poslijepodnevnim satima, kada su esto zavreni pregledi a terapija traje. Ako
je mogue odobravaju se za teko bolesnu djecu smjetaj uz dijete ili u blizini bolnice
(npr. smjetaji za roditelje), tako da roditelji mogu dosta vremena sa svojim djetetom

32

provesti. Ako ovo nije mogue o bezbijediti, treba pitati, da li je mogue provesti no
pored kreveta svog djeteta. u posebno kritinim fazama (npr. poslije operacije).

Situacija u bolnici, razliiti medicinski zahvati i mnogo novih ljudi, koje Vae dijete u
toku stacionarnog boravka u poznaje, mogu na njega djelovati jako stresno. Dijete se
moe kroz to dosta promjeniti. Kako mu pomoi? Vano je da mu za vrijeme
stacionarnog boravka omoguite da se kroz igru normalno razvija. Veina bolnica ima
igraonice za oboljelu djecu. Ovdje se mogu djeca bolje upoznati i igrati se kao kod kue
sa svojim novim prijateljima.

U ovakvim bolnikim igraonicama moe se dijeci odvratiti panja i strah od medecinskih

aparata, procedura i strah od medecinskog osoblja. Ako njihove strahove i brige kroz igr u
prou, lake e sve podnijeti.

U igraonicama brinu struni saradnici o dijeci, koji su obueni u psihologiji i socijalnoj

problematici i pedagogiji za lijeenje. Ovaj struni kadar spada u onkoloki tim, tako da
se roditelji mogu upoznati sa nekim in dividualnostima u ponaanju svoga djeteta, koje
opet dijete iskazuje samo u igri.

Ako dijete mora da lei u krevetu i ne moe da ide u igraonicu, onda e terapeut ili neki
volonter dijete zabavljati.
Zavisno od okolnosti, dui boravak u bolnici moe na r azvoj adolescenta negativno
uticati, jer je njegova nezavisnost jako ograniena. Mladi ovjek, koji upravo ui, da se
osamostali, mora odjednom doivjeti, da se puno toga sa njim deava, a da on ne moe
uticati na to. Odlazi ljekaru, mora u bolnicu i tamo se lijei. Njegova uloga je u svemu
tome pasivna a ne aktivna.

Mladi se osjeaju pri duem boravku u bolnici u veini sluajeva onesposobljeni od

neugodnih metoda lijeenja. Da mladi ne bi odbili terapiju, ili da terapija ne bi dodatno
oteala njihovo stanje, treba se posebno njima posvetiti. Roditelji mogu pomoi tako to

33

e jedan veliki dio odgovornosti o d sebe prenijeti na dijete i respektovati njegovu elju za
nezavisnou, iako e to njima u ovakvoj tekoj situaciji teko padati.

Prije svega je vano, da vae dijete zna, da ste vi uvijek tu i da se ono moe oslonuti na
vas. Ono oekuje od vas iskrene i otvorene odgovore na njegova pitanja.

Hemoterapija
Hemoterapija je tretman sa lijekovima koji razaraju rak. Primjenjuju se u razliitim
kombinacijama. Daju se venski, u obliku tableta, a rjee u mii. Zavisno od vrste lijeka
terapija moe trajati kratko 1 -2 minute, kada se lijek pricom ubrizgava u venu ili
nekoliko sati kada se lijek daje kao infuzija.
Zbog estih terapija kojima predhodi u zimanje uzoraka krvi , uobiajno je da se dijeci
postavlja centralni venski kateter. Kod nas se ugrauje PICC (periferno postavljeni
centralni venski kateter).
Kateter se ugrauje u lokalnoj anesteziji preko vene na ruci (najee u venu
podlaktine jame), a drugi dio katetera nalazi u velikim venama grudnog koa, to se
provjerava Rtg- om plua ili ultrazvukom srca.

Slika 9. Postupak postavljanja periferno g centralnog venskog katetera

34

Slika 10. RTG provjera poloaja PICC

Ovako postavljeni kateter omoguava bezbolno uzimanje uzora ka krvi, davanje svih
lijekova i transfuzija krvi. Dijeca ne osjeaju bol tokom cijele terapije, ne treba ih se
bocati svaki da, tako da centralni venski kateteri predstavljaju veliki napredak u lijeenju
malignih oboljenja.
Kateter moe stajati cijelo v rijeme intezivnog lijeenja, uz adekvatno odravanje 6 - 8
mjeseci. Roditelji e prilikom pauza izmeu dijetetovih terapija biti obueni za
odravanje katetera od naih medicinskih sestara, kako ne bi dolo do zgruavanja krvi u
kateteru, do povrede i infekcije.
Intezivna faza terapije sprovodi se na Hematoonkolokom odjeljenju Pedijatrijske
klinike, a pauze izmeu pojedinih faza terapije dijete provodi kui. Ambulantne kontrole
u hematolokim savjetovalitima podrazumljevaju uzimanje uzoraka krvi dije teta u
jutarnjim satima. Ukoliko su rezultati dobri, dijete primi terapiju u ambulanti isti dan,
nakon ega odlazi kui.
Veoma je vano da se roditelji strogo pridravaju pravila kuneg reda odjeljenja i
savjetovalita na kome se dijete lijei i da dol aze u tano zakazano vrijeme na terapije.
Injekcije daju uvijek struno obrazovane medicinske sestre dok se uzimanje tableta moe
nastaviti i kod kue. Mala djeca esto ne ele uzimati tablete to im se moe uiniti
ukusnijim uz pomo marmelade i jogurta. Tablete se mogu smrviti, da ih djeca mogu
bolje progutati. Starija djeca, pogotovo adolescenti, esto ele sami da se brinu o
redovnom uzimanju tableta, jer ele da se osjeaju odgovornim za svoje lijeenje. Ipak je

35

vano, da su roditelji sa lijekovima up oznaju jo u bolnici i da kontroliraju njihovo

ispravno uzimanje.

Neeljeni efekti hemoterapije

Citostatici nisu selektivni tako da unitavaju kako bolesne elije - blaste, tako i zdrave
elije.
Razlikujemo rane i kasne posljedice hemo - terapije.
U rane posljedice hemo-terapije spadaju:

munina
povraanje
umor
gubitak kose
promjene raspoloenja
ulceracije usta
zatvor
povraanje
poveanje temperature
gubitak ili poveanje apetita.

U kasne posljedice hemo- terapije spadaju:

promjene na mozgu
promjene na nervnom sistemu
promjene na edndokrinim ljezdama
oteenje jetre
oteenje srca
upala mokrane beike (hemoragini cistitis)
sekundarni tumor (npr. gliom mozga).

Iako se zdrave elije bre obnavljaju, usljed hemo - terapije nastaje smanjenje broja
leukocita (leukopenija), smanjenje broja eritrocita (anemija) i smanjenje broja
trombocita (trombocitopenija)..

LEUKOPENIJA je pad broja leukocita. Obino nastaje zbog hemioterapije,

mada ne treba zaboraviti i druge razloge. Zbog smanjenog broja le ukocita,
posebno neutrofila, imunitet djeteta je oslabljen i dijete je podlono infekcijama.
Dijete je nophodno izolovati dok se broj leukocita ne povea i neophodno je da
dijete u tome periodu ne dolazi u kontakt sa bolesnim osobama.

36

ANEMIJA nastaje ukoliko doe do znaajnog pada eitrocita i vrijednosti

hemoglobina.Dijete e primiti transfuziju krvi odgovarajue krvne grupe i Rh
faktora. Krv se dobiva od dobrovoljnih davalaca. Roditelje ne treba previe da
zabrinjava. relativno esto davanje krvi kod ovakvih pacijenata.

TROMBOCITOPENIJA je pad broja trombocita, koja takoe nastaje kao

posljedica terapije. Dijete je u opasnosti od krvarenja. i moe krvariti na nos,
usta, stolicu , da ima sitna krvarenja u sluznicama usne duplje ili po koi. Kod
niskog broja trombocita daju se koncentrovani trombociti odgovarajue krvne
grupe i Rh faktora. Dok je dijete u tome stanju treba voditi rauna:

1. Da se zatiti od pada ili posjekotine, te shodno tome potrebno je ukloniti sve

predmete iz okoline koji mogu bit i opasni za dijete (no, makaze, staklo i slino).
2. Paljivo pranje zuba mekanom etkicom ili samo ispiranje zuba bez etkice.
3. Pratiti izgled stolice i mokrae, a ukoliko je tamna obavjestiti ljekara.
4. Paljivo sijeenje noktiju i odravanje higijene nos a bez upotrebe higijenskih
tapia.

Ako dijete ima povienu temperaturu iznad 38, 5 c koja traje 1 - 2 sata, a uz to ima
niske leukocite treba obavjestiti ljekara i po potrebi dovesti dijete na odjeljenje.
Takoe, roditelji moraju prijaviti ljekaru sve promjene koje primjete na dijetetu
(modrice po tijelu, krvarenja iz nosa, uestale stolice, promjene mokrae itd..).

Umor i malaksalost su esta pojava i tada dijete treba usmjeriti prema

aktivnostima koje fiziki ne zamaraju: crtanje, pisanje, itanje, razgovor sa
roditeljima, psiholozima, gledanje TV i slino.

Munina i povraanje su pratee pojave hemioterapije ali e ljekar davanjem

lijekova protiv povraanja nastojati da ublai te simptome.

Gubitak kose je neprijatna pratea pojava i kod starije d jece moe prouzrokovati
psihike probleme, pogotovo kod djevojica. Roditelji trebaju svoje dijete
pripremiti na opadanje kose, ali djeci treba ukazati na injenicu da e im ubrzo
nakon prestanka terapije kosa ponovo izrasti. Ako je u pitanju starija djevo jica
treba razmiljati o nabavci perike. Dijeaci taj problem rjeavaju uglavnom
noenjem kaketa koji su uvijek u modi.

Gljivine infekcije na sluzokoama usta,nosa, genitalija su veoma este pojave,

tako da e dijete dobivati stalnu terapiju protiv nj ih a u razgovoru sa roditeljima
preporuiti mjere odravanja higijene djeteta. Ukoliko doe do gljivine infekcije
usta dijete e oteano uzimati hranu na usnu duplju i tada se preporuuje uzimanje
kaaste i blage hrane bez zaina.

37

Potrebno je prati zube i ispirati usta nakon svakog unoenja hrane. Pored
uobiajnih srestava za odravanje higijene usta (paste za zube) roditelji e dobiti
savjete o specijalnim rastvorima za ispiranje koji se mogu dobiti u apoteci.

Higijena ruka i tijela lica mora biti bez prijekorna. Naroito treba voditi rauna o
pranju ruka nekoliko puta dnevno, naroito prije jela.

Nakon velike i male nude dijete treba oprati blagim sapunom i istom, mlakom
vodom (ruke takoe).

Do sada nije poznat ni jedan lijek ili specijalna dije ta, koji bi neutralisala negativno
dejstvo citosatika na kotanu sr. Ve nekoliko godina postoje faktori rasta, koji vrijeme
supresije kotane sri (umanjena ili nikakva produkcija elija) skrauju. Fakori rasta
danas se daju kod limfoma i solidnih tum ora u vrijeme kada je nizak broj leukocita ili kod
leukemija kada su djeca u remisiji.

Va ljekar e vas obavijestiti, da su potrebne posebne mjere opreza u sluaju loe krvne
slike. Generalno bi trebali paziti na svaki predznak infekcije, plave fleke i krvarenja i
obavijestiti Vaeg ljekara.

Citostatici imaju veliki broj neeljenih efekata, i veoma je vano da ih poznajete.

Ovdje e Vam biti objanjeno nekoliko injenica:
Veliki dio neeljenih efekata mogu se uiniti podnoljivijim, ako se pridrav ate
mjera opreza, prije, poslije i u toku hemoterapije.
Neeljeni efekti se razlikuju od osobe do osobe, tako se i tretmani razlikuju.Vae
dijete nee pokazati iste reakcije kao drugo dijete. Ali za Vas je vano da
poznajete reakcije, da bi mogli pri prvim znacima adekvatno reagovati.
Veina neeljenih efekata nestaju pri zavretku uzimanja medikamenata.
Nekoliko neeljenih efekata kao to su ispadanje kose i depresija kotane sri
(smanjenje zdravih krvnih elija u kotanoj sri), mogu varirati tokom tera pije.

38

Kod trajnih, tekih i nepovratnih posljedica, moe biti potrebno, koliinu upotrebljenog
medikamenata promijeniti, ako se sa tim ne utie na efektivnost citostatika i daje ansu za
ozdravljenjem.
Svaki medikament moe izazvati druge posljedice. Va ljekar e Vama objasniti, koje se
nepoeljni efekti lijeka mogu javiti kod vaeg djeteta. Citostatik Daunorubicin ili
Doxorubicin ili Adriablastin npr. mogu izazvati oteenja srca, ako se uzima prekomjerna
doza medikamenata. U sluaju potrebe, da se odre ena mjera uzimanja medikamenata
prekorai, va ljekar e vas uputiti na mogue rizike.

Ve due vrijeme istrauju se mogua dugorona oteenja pri lijeenju, da bi u

budunosti terapija mogla biti bolje prilagoena a dodatni rizici terapije iskljueni.

Kako se neeljeni efekti mogu ublaiti ?

Neki neeljeni efekti nisu opasni, ali mogu biti veoma iscrpljujui. Moete pokuati
posljedice djelimino ograniiti ili kroz izvjesne mjere ublaiti:
Protiv zatvora, koji se javlja poslije davanja Vincristina ( Oncovina), djetetu treba
dan prije dati dosta tenosti i namirnica sa puno balastnih materija (sokove od
voa i povra, sireve, voe, svjee povre i grubo izmljevene itarice). Najbolje je
ovu dijetu nastaviti jo jednu sedmicu poslije datog lijeka. Ako v ae dijete ve
nekoliko dana nema stolicu, trebate se konsultovati sa vaim ljekarom. Ako vae
dijete tei ka zatvoru, tokom upotrebe Vinristina treba uzimati i dodatne
laksative (opet u dogovoru sa ljekarom). U sluaju bolova ili temperature ne
smijete davati Aspirin, jer moe oslabiti zgruavanje krvi i izazvati smetnje u
elducu. U sluaju temperature ili jakih bolova konsultujte se sa ljekarom.
garavica i bolovi u stomaku poslije Pronisona i Dexamethasona
Da bi ovo sprijeili, dajte Vaem djetet u pri svakom uzimanju medikamenata pola
ae mlijeka ili dvije supene kaike Antacidum (Sredstvo protiv kiseline u
eluducu).
Opadanje kose

poslije Vincistina (Oncovina), Doxorubicina (Adriblastina),

Methotrexata. Kada e poslije davanja ov ih medikamenata opadati kosa, zavisi

39

opet od djeteta do djeteta. Opadanje kose se ne moe sprijeiti, dok se uzimaju ovi
medikamenti. Raene su razliite analize da bi se sprijeilo opadanje kose, kao
npr. noenje ledene kape, ili specijalne trake za kos u tokom hemoterapije.
Dosadanji rezultati nisu dali rezultate. Zbog toga opadanje kose se mora prihvati
kao nezaobilazna posljedica. Kosa e poslije sasvim normalno porasti, i ako to
nekada traje mjesecima, dok

se postigne izvorna punoa i jaina. Djeca i

adolescenti naravno pate od toga, ali esto manje nego to se odrasli brinu. Kao
olakanje moe im se na raspolaganje pruiti perika. Ovdje treba naglasiti da
perika nema nikakvog negativnog uticaja na rast kose. Veina djece nose kapu ili
mahramu.
Veina medikamenata kao npr. Metotrexat i Doxorubicin mogu izazvati iritacije i
upale u usnoj upljini koje uzrokuju ulceracije u ustima. Higijena. usne upljine
tokom uzimanja ovih medikamenata je posebno vana. Moete uzimati i
specijalne tenosti za ispira nje usne upljine, kako bi ublaili iritacije. Do sada
nije poznata mjera koja bi sprijeila ove upale.
Veina citostatika izaziva muninu i povraanje. Naalost se ove posljedice ne
mogu skroz iskljuiti, ali se mogu preko uzimanja odreenih medikamenta
ublaiti. .
Hemoragini cistitis (nadraena ili upaljena sluznica mokranog mjehura), poslije
uzimanja Cyclophosphamida (Endoxana i Ifosfamida). Ovi lijekovi izazivaju
cistitis, to se moe sprijeiti,davanjem lijeka u jutarnjim satima uz mnogo
tekuine koja e poveati diurezu i izbacivanje lijeka iz mokrane beike.
Ne smijete se osloniti na to da e dijete samo piti dovoljno tenosti.
Roditelji i sestre trebaju paziti da uvijek bude dovoljno tenosti za pie na
raspolaganju.. O tanoj koliini tenosti, koju vae dijete treba uzimati u zavisnosti
od teine djeteta, trebate se tano konsultovati sa Vaim ljekarom. Upala mokrane
beike moe se pojaviti i sedmicama poslije uzimanja medikamenta, zbog toga trebate
odmah svog ljekara inform isati ako se Vaem djetetu pojavi krv ili crveno obojen
urin.

40

 Neki medikamenti poveavaju osjetljivost na sunane zrake kao npr. Purinetol i

Metotrexat. Da bi opekotine od sunca sprijeili, namaite Vae dijete sa mlijekom
ili uljem za sunanje veim ast itnim faktorom.

U svakom sluaju trebate o svim posljedicama i promjenam, koje primjetite na Vaem

djetetu, konsultovati ljekara.

Operacija
Operacija je u veini sluajeva kod mnogih tumora potrebna. Ako je tumor previe velik,
prije operacije se uklju uje hemoterapija i po potrebi zraenje, da bi se tumor smanjio i
tako olakao operativni zahvat.

Razumljivo je da se dijete plai takvog operativnog zahvata. U mnogim bolnicama se

pacijenti polahko pripremaju na operaciju. Dozvoljavaju djeci da posjete o djel za
hirurgiju, da bi se upoznali sa tim podrujem i osobljem. Sestre im mogu sve pokazati,
objasniti i pripremiti ih na to, kako e oni poslije operacije izgledati. Takva priprema
moe umanjiti ok i strah, koje u svakom sluaju dijete moe imati od op eracione sale i
nepoznate i atmosfere sterilnosti.

Pacijente treba ohrabriti, i priati sa njima o njihovim osjeajima i strahovima u vezi sa

predstojeom operacijom. Mlade pacijente brine narkoza i oni se pitaju, da li je operacija
bolna, kako e njihovo tijelo poslije izgledati, hoe li njihovi roditelji biti prisutni, kad se
probude iz narkoze.

U sluaju vaenja jednog organa, mladi pacijenti imaju osjeaj poslije operacije, da nisu
kompletni. Amputacije posebno optereuju. Dugo vremena posle ampu tacije organa
djeca imaju osjeaj prisutnosti amputiranog organa, svrbi ih i trae da ih neko poee.
Mladi pacijenti ,poslije amputacije prilagoavaju se na protezu , ukoliko se moe ugraditi
na operisanu nogu i ue se i kako da rukovode sa protezom.

41

Vae dijete e imati sigurno puno pitanja o svojoj operaciji, na koja vi morate to
iskrenije odgovoriti. Osjeat e se prevareno ako se Va opis ne podudara sa realnou.
Zato trebate prikupiti tane informacije o operaciji. U tom sluaju vam moe biti h irurg i
ostali lanovi tima od pomoi. Ako elite, moe Vam organizirati susret za pacijentom,
koji je proao slinu operaciju, da Vam ispria svoja iskustva.

Lijeenje zraenjem
Za zraenje se upotrebljavaju jako djelujue rentgenske zrake. Princip ovo g tretmana je
veoma jednostavan: rendgenske, radium i jonske zrake unitavaju elije raka. Kad zraci
udare u tkivo, elije se tako promijene, da njihovo razmnoavanje nije vie mogue.
Zraenjem se tumor smanjuje. Koliina zraka ne unitava samo elije rak a nego ima i
uticaja i na okolno zdravo tkivo.

Zraenje se upotrebljava posebno ili u kombinaciji sa operacijom i sa/ ili hemoterapijom.

U toku tretmana ne nastaju nikakvi bolovi. Situacija je slina rentgenskom snimanju,
samo to se pacijent mora malo d ue strpiti.

Maloj djeci se nekada daju i medikamenti za smirenje ili ih pisoholog priprema na

tretman. Za vrijeme zraenja ne smije se ni jedna druga osoba nalaziti u prostoriji, da
nebi i ona bila izloena zrakama. Manju dijecu je strah, kad su ostavlj ena sama. Ako
svoje dijete pratite na zraenje, morate mu potvrditi da e te ga ekati u drugoj sobi. U
veini bolnica postoje monitori, preko kojih Vi svoje dijete moete tokom zraenja
posmatrati. Osjeat e se sigurnije, ako zna, da ga Vi moete uvijek vidjeti. Mogue je da
se Vama i Vaem djetetu prije prvog tretmana pokau pojedine prostorije. Pri tom e
Vam biti objanjene razliite sprave. Na ovaj nain e Vae dijete izgubiti strah, a
posebno od impresivne veliine sprava.

Ljekar e Vama prije po etka terapije objasniti detalje tretmana. Mjesto na tijelu, koje
mora zraiti e prije oznaiti sa olovkom. Obiljeena mjesta, koja oznaavaju podruje

42

koje se tretira, ne smijete obrisati, sve dok traje terapija. Po potrebi se, granini dijelovi
tijela, koje ne treba zraiti, prekrivaju olovnom astitom.

Neeljeni efekti i mogunost njihova ublaavanja

Vae dijete nije radioaktivno u toku i poslije zarenja, to znai da Vi svoje dijete moete
slobodno dotai. Slijedee posljedice mogu nastati u zavisnosti od mjesta zraenja:
Oteenja koe: ozraena koa je osjetljiva na sunce i lako povrijedljiva.Ne
izlagati je jakom suncu i ne smije se nadraavati. Morate koristiti ulje za sunce ili
mlijeko za sunce sa visokim zatitnim faktorom, da bi sprijeili opeko tine. Ako je
Vae dijete zraeno na glavi, treba nositi kapu ili maramu. Va ljekar Vam moe
savjetovati da osjetljive dijelove koe namaete puderom ili kremom, kako bi
mogue bolove ili svrab izbjegli. Koristite samo kreme koje Vam je Va ljekar
preporuio.
Upale usne upljine mogu se pojaviti, ako se zrae glava ili vrat. Va ljekar vam
moe preporuiti tenost za ispiranje usta.
Na podruju, mjestu zraenja kosa opada. Gubitak kose je prolazan, pa e tri
mjeseca poslije zavretka tretmana kosa poras ti. Na poetku je za pacijente veoma
teko, ali poslije kratkog vremena se navikavaju, ne stide se ii u kolu ili u
obdanite. Neka djeca nose periku, maramu ili kapu.
Zavisno od mjesta zraenja (kao npr. na glavi ili stomaku), neka djeca mogu patiti
od povraanja, munine i glavobolje. Ovi simptomi traju 4 -5 sati. Va ljekar moe
propisati medikamente koji mogu te simptome ublaiti. Ako se Vae dijete mora
pridravati, preporuujemo Vam da uzima male i este obroke. Obratite panju da
dijete ne jede 3-4 sata prije tretmana.
Proljev nakon zraenja podruja stomaka ili kuka: ovi simptomi se mogu pomou
medikamenata eliminisati. Lagana dijeta, prolazno odricanje povra, svjeeg voa
ili prene hrane mogu takoer pomoi. U tekim sluajevima tertman se pre kida,
dok se ne odstrane simptomi.
Zakanjeli neeljeni efekti: ako se zrae mozak ili cijeli centralni nervni sistem,
primjeuju se kod neke djece poveana pospanost i veliku potrebu za snom. Ovi

43

simptomi se mogu javiti uz razliite vremenske periode, ak i do 10 sedmica

nakon zavretka zraenja, kad se vie na to ne rauna. Nekoliko dana prije nego se
javi pospanost , Vae dijete moe imati umanjen apetit, temperaturu ili
glavobolju, pojava munine ili povraanje ili moe openito biti razdraljivo. Ovo
je samo prolazna situacija, ipak morate obavijestiti Vaeg ljekara o ovim
simptomima. Drugi simptomi, na koje morate obratiti panju su: vrtoglavica,
smetnja vida, umanjen apetit, ukoenost vrata. Ako se ovi simptomi pojave,
morate stupiti u kontakt sa Vai m ljekarom.

Dugotrajni neeljeni efekti: u naunim istraivanjima se pretpostavlja, da zraenje

lobanje i / ili intratekalno davanje medikamenata ima za posljedicu uticaj na smanjenu
sposobnost uenja kao i na smetnje ponaanja oboljelog djeteta. Ovo z avisi od mnogih
faktora, izmeu ostalog i od starosne dobi djeteta za vrijeme zraenja. Druga istraivanja
ukazuju na mogunost pojave drugog tumora na mjestu zraenja. Pojava jo jednog
tumora moe se pojaviti poslije vie godina poslije zavretka zraenj a. Va vodei ljekar
moe Vam tano rei o ovim moguim kasnim posljedicama.

Terapija kortikosteroidima
Protokoli lijeenja raka (npr. leukemija) ukljuuju povremeno davanje hormonalne
terapije (kortikosteroida) u kombinaciji sa drugim citostaticima. Kortikosteroidi pomau
unitavanje tumorskih elija ali i oni imaju svoje nepoeljne efekte, u koje spadaju:

Pojaan apetit
Nervoza
Depresija
Zadravanje tenosti u organizmu
Nadutost u licu i trbuhu
Povien krvni pritisak,
Povien eer u krvi.

44

Slika 11. Neeljeno dejstvo kortikosteroidne terapije

Poslije zavrene terapije svi gore navedeni nepoeljni efekti postepeno nestaju. Tokom
ove terapije neophodna je stalna ljekarska kontrola i sestrinska nj ega, uz zatitu sluznica.
Roditelji se takoe moraju pridravati datih uputa i sluati savjete ljekara, kako bi se
pojedini neeljeni efekti izbjegli.

45

Recidiv- tretman
Kao recidiv (povrat bolesti) naziva se ponovna pojava bolesti za vrijeme ili poslije
zavretka prvog tretmana. To znai, da jedan mali dio malignih elija propisanom
terapijom nije mogao biti uniten. Moramo poi od toga da je tijelo protiv medikamenata
prve terapije imuno, pri povratku bolesti moraju se dati drugi medikamenti, jer
ponavljanje iste terapije nee dati rezultat. Ipak su medikamenti prve terapije po opem
iskustvu najdjelotvorniji. Prema tome anse uspjeha jedne povratne bolesti procjenjuju
kao veoma slabe. Generalno vai, to kasnije se recidiv javlja, to su i tada vee ans e
ozdravljenja.

Samo za neke bolesti postoje protokoli terapije za recidiv bolesti, kod kojih su iskustva
prikupljena i provjerena sa najdjelotvornijim pristupom. Kod veine recidiva emo
zajedno sa poordicom odluiti, da li jo jedan terapijski pokuaj obeava ozdravljenje.
Ako ovo vie nije mogue i primjeti se da e dijete umrijeti, treba se sprovesti palijetivna
terapija, da bi pacijent bio do kraja bez bolova i briga. U svakom sluaju je kvalitet ivota
pacijenta gornja granica za sve dalje korake.

Transplatacija kotane sri

U posebnim sluajevima u terapiji malignih oboljenja potrebno je uraditi transplataciju
kotane sri (TKS). Ne smije se zaboraviti, da transplantacija kotane sri uspjeh obeava
samo kod malog broja oblika bolesti i da su pritom praene sa mnogim problemima,
neeljenim efektima i dugoronim tetama. Detaljne informacije dat e Vam Va ljekar
ukoliko se postavi indikacija za transplantaciju kotane sri.
Transplantacija kotane sri, koja je ustvari transplatacija matinih elija, nuna je, da se
predhodno unite elija raka visokim dozama zraenja i/ili agresivnom hemoterapijom.
Ovakvom terapijom se unitava kotana sr pacijenta.
Ova intenzivna terapija se zove kondicioniranje. Slijedi zamjena kotane sri pacijenta
za drugu kotanu sr. (transplatacija kotane sri)

Razlikuju se alogena i autologna transplatacija kotane sri:

46

 Kod alogene TKS. kostana sr davaoca je od druge osobe

Kod autologne TKS. pacijentu se ranije izvaena zdrava kotana sr , vraa.

Najvei problem alogene TKS.jeste da tkivo dvoje ljudi nije isto (izuzev ako se radi o
jednojajanim blizancima), i zbog toga se meusobno ne slae. Sklad tkiva moe se
priblino odrediti analizom HLA - antigena. I samo ako se javlja veinska podudarnost,
radi se transplatacija kotane sri.
Antigeni se naslijeuju dijelom od jednog roditelja a dijelom od drugog roditelja,
tako se roditelji i djeca uvijek razlikuju, a kod sestara i brae postoji ansa od
samo 25%, da imaju istu HLA, da bi mogao pomoi kao davaoc kotane sri.

Ako ni jedno od sestara i brae ne dolazi u obzir, mora se traiti davaoc koji nije u
srodstvu sa pacijentom. Postoje razliiti dravni donatorski arhivi, u kojem se upisuju
karakteristike moguih davaoca i koji se mogu pozvati od strane kl inike pri potranji
odgovarajueg donatora. Osnovane su razliite banke o podacima, koje se brinu za
potranjom donatora i obezbjeenjem donatora.

Usprkos tane podudarnosti tkiva pacijenta i darivaoca, strane elije uzrokuju imunoloke
reakcije u tijelu pacijenta, tako zvana GvHD oboljenja (bolest odbacivanja transplantata).
Kod autologne TKS. ne dominiraju imunoloke reakcije, ve injenica, da sopstvena
kotana sr moe sadravati elija raka, to se ne moe sa uobiajnim istraivakim
metodama utvrditi. Mora se koliko je to mogue, utvrditi, da se pacijentu
transplantacijom ne vrati oboljenje. Kotana sr se isti od bolesnih elija pomou
purging principa.Iako je ova metoda veoma sigurna, ponovna pojava bolesti ne moe
se iskljuiti u svim sluaj evima.

Najvei problem transplatacije kotane sri kao oblika terapije sastoji se u tome da se
predhodno bolest mora uspjeno lijeiti sa visokim dozama radio i/ili hemoterapije.
Ipak se ovo ne moe u potpunosti garantovati, kao to ni standardna t erapija ne vodi

47

uvijek uspijehu kod svih pacijenata. Kondicioniranje za pacijenta znai intenzivnu i

optereujuu terapiju sa tekim neeljenim efektima i dugotrajnim osteenjima. Ljekari i
tim centra za transplantaciju kod svih pacijenata e ove probleme sa porodicom detaljno
razjasniti i prosuditi mogue rizike.

Visoko dozirana hemoterapija

Neka oboljenja, posebno povrat bolesti malignih tumora, danas se lijei visoko
doziranom hemoterapijom. Smatra se da u ovim sluajevima pri kojima se uzima
poveana doza medikamenata, raste mogunost ozdravljenja. Budui da se pri ovoj
terapiji sopstvena kotana sr u velikoj mjeri unitava, uzimaju se predhodno matine
elije, koje se poslije intenzivne hemoterapije vraaju. Tok terapije i sa tim povezani
neeljeni efekti lie autolognoj transplantaciji.

U posljednje vrijeme se sve vie prelazi na metodu, da se na mjestu kotane sri dobiju
matine elije iz periferne krvi pacijenta (krv koja krui), koja se poslije intenzi vne
terapije vraa i koja potiu novo stvaranje krvi- Transplantacija perifernih matinih elija.
Terapija u principu lii na autolognu TKS. (sa istim ogranienjima kod leukemije), ima
prednost pojave manjih komplikacija i vrijeme izolacije moe biti krae. Pri povratku
razliitih zloudnih tumora, poveava se visoko dozirana hemoterapija i ukljuuje se
nastavak vraanja matinih elija.

Matine elije se danas dobivaju iz periferne krvi. Pacijent ili darivalac krvi mora prije
toga biti pod terapijom rastuih faktora, koji stimuliraju rast elija, da bi se mogle
rairiti u krvnom toku. Matine elije se mogu izdvojiti uz pomo leukofereze - maine
(centrifuga za krv) iz krvi.

Takoer se mogu i od davaoca matine elije uzeti i upotrijebiti, to u nekim sluajevima

ima veliku prednost. Daljnj e mogunosti za poboljanje ove terapijske metode nalaze se u
uzimanju matinih elija iz krvi pupane vrpce, to se trenutno provjerava. Moda e se
za nekoliko godina moi upotrijebiti i drugi terapijski putevi da bi se dolo do

48

ozdravljenja. Velike nade se daju u istraivanju imunolokih terapijskih pristupa, kao i

mogunosti genske terapije.

Nove metode lijeenja

Potraga za novim i djelotvornim medikamentima se nastavlja. Svake godine hiljade
medikamenata se isprobaju na ivotinjama i njihovo djelovanj e kao unitivaima raka.
Samo oni medikamenti koji obeavaju uspjeh se dalje ispituju na dozu, efektivnost i
korisnost u upotrebi kod ljudi.

Izvjetaji o ovim istraivanjima u novinama i asopisima mogu nekada sluajno

pridonijeti zbunjenosti i nesigurnos ti. Jedan takav novinski lanak kao sredstva koja
prave uda, moe se pozvati na lijek, koji je kod ivotinja uspjean, a kod ljudi jo nije
upotrijebljen. Ili se radi o medikamentu, koji se upotrebljava samo za jednu odreenu
vrstu raka, i to ogranieno , i koji moe biti djelotvoran samo pri odreenom stadijumu
bolesti. Kada ovakve izvjetaje proitate ili za to ujete, konsultujte Vaeg ljekara; on
Vam moe dati najbolje informacije.

Neki roditelji strahuju, da u njihovoj bolnici nije poznato, da se u drugoj bolnici koristi
neki drugi lijek protiv raka. Ovaj strah je neosnovan, jer je medicinski svijet relativno
mali a u naoj dobi uz pomo brze komunikacije pronalsci novih terapijskih metoda se
brzo saznaju.

Nedokazane metode lijeenja

Glas o neobinim lijekovima ili nekonvencionalnim postupcima terapije raka brzo se
prouju. Ako imate dijete koje je oboljelo od raka, sami ete ovakve izvjetaje o takvim
metodama itati ili e Vam neko ispriati o tome. I Vae dijete eli o tome da uje.
Ovakve neobine terapije mogu npr. biti specijalni oblik terapije ili odreena dijeta,
pomou koje se navodno moe izlijeiti rak. Poto ovi oblici terapije nisi nauno
istraeni, esto se nazivaju kao nedokazane, neznanstvene ili alternativne metode

49

Ovim metodama se esto obeava neoekivani uspjesi ilijeenja. To Vam moe pobuditi
novu nadu, ukoliko Vam Va ljekar ne daje 100% garanciju uspjeha sa ustaljenim
lijekovima. Ne zaboravite, da se ovakvim informacijama u tampi pokazuju samo
pozitivne strane, i da o cijelom toku lijenja niste informisani. Ako imate pitanja o ovim
postupcima lijeenja, obratite se Vaem ljekaru. On Vas moe tano o tome informisati.
Vi biste trebali da znate, da su ljekari u timu zainteresirani, da Vaem djetetu upute
najbolju i najefektivniju metodu lijeenja. Kad bi postojalo takvo jedno magino
izlijeenje, koje e Vaem djetetu garantovati izlijeenje raka, Vi bi bili prvi, koji bi ovu
metodu primjenili.
Poto su mnogi ljudi uli za tzv. alternativne metode, bit ete pod uticajem nj ihova
miljenja. Tako ete morati braniti Vau odluku to svoje dijete lijeite prema
konvecionalnim metodama To Vas moe dodatno u ovako tekom vremenu optereivati.
Razmislite o tome da ovi prijedlozi dolaze ipak od ljudi koji nisu dovoljno informisani i
da stim oni ipak ne misle vama nita loe. Najbolje se moete suoiti sa tim, ukoliko tim
tzv. savjetnicima objasnite i date im jo vie pravih informacija. Moete im objasniti, da
ste veoma zahvalni za svaki savjet. Ali pokaite Vae uvjerenje da ste i zabrali najbolju
moguu terapiju za svoje dijete.

Upute i prijedlozi za njegu zdravlja

Mnoge upute za tjelesnu i zdravstvenu njegu vae za svu djecu i adolescente koji boluju
od raka. Ovdje se trabaju obraditi samo generalni problemi, koji sa sigurnou m ogu
vaiti i za Vae dijete. Ako imate specijalna pitanja obratite se Vaem ljekaru.

Infekcije
Za dijete, koje je oboljelo od raka i koje prima citostatike, infekcije mogu biti veoma
opasne, jer je toj djeci umanjen broj bijelih krvnih zrnaca. Moe se des iti da Vae dijete
isto kao druga djeca savlada infekciju. Ipak je mogue, da se razvije nepoznata i ozbiljna
infekcija. Zato bi trebali o svakom znaku infekcije (kao npr. temperaturu), to prije
obavjestiti Vaeg ljekara. Da bi se pronaao uzrok, ljekar e najvjerovatnije sa postojeih

50

mjesta uzeti uzorke, kao i iz grla i krvi, urina i stolice, i poslati na kulture u mikrobioloki
laboratorij, kako bi izolovao uzronika infekcije i dao pravu terapiju.
Ako se radi o bakterijskoj infekciji, moraju se propisati antibiotici. Mogu se davati oralno
ili intravenozno. Ljekar e zavisno od jaine infekcije odluiti, da li e Vae dijete morati
ostati u bolnici ili moe ii kui. Kulture se esto ponavljaju jedno izvjesno vrijeme
poslije, da bi se kontrolirao tok infekcije i djelovanje antibiotske terapije.

Kod virusne infekcije antibiotici ne djeluju. Nekada se hemoterapija mora jedno vrijeme
prekinuti, pa se daju medikamenti, koji infekciju ne mogu zaustaviti, ali mogu ublaiti
simptome. Pri tom se stalno kontrolie ope zdravlje djeteta kao i krvna slika.

Nekoliko virusnih infekcija, kao npr. Variele (vodene ospice,kozice, pljuskavice), mogu
za djecu, koja primaju hemoterapiju, postati opasne, jer se kroz ove infekcije mogu
razviti po ivot opasne komplikacije. Obavijestite odmah Vaeg ljekara, ako Vae dijete
oboli od Variela, da bi se mogle poduzeti odreene mjere, kao npr. smanjenje koliine
medikamenata ili uzimanje specijalnih Gamaglobulina. .

Ako Vae dijete ide u kolu ili u vrti, uitelji kao i odgajai trebaju da znaju, da Vas
odmah obavijeste, ako neko dijete oboli od Variele (vodene ospice,kozice, pljuskavice).
I ako je Vae dijete imalo nekada Variele, moe se zaraziti tokom ili poslije
hemoterapije, jer je kroz terapiju oslabio imunitet.

Takoer djeca koja su ve imala jednom kozice, vodene ospice, i sada su pod
hemoterapijom, ako dou u dodir sa virusom vodenih ospica , mogu dobiti Herpes .
Herpes je osip na koi u obliku pristia, koji izgl eda slino vodenim ospicam, ne iri se
po cijelom tijelu, ve se ograniava na jedan dio tijela. Komplikacije nisu manje tegobne
od vodenih ospica. Ipak je potrebno, da obavjestite Vaeg ljekara, ako sumnjate da je
Vae dijete obolilo od Herpesa.

51

Ospice, djeija bolest, mogu postati opasne za Vae dijete koje prima hemoterapiju.
Morate odmah obavijestiti Vaeg ljekara, ako se pokau prvi znaci ove bolesti ili ako je
Vae dijete dolo u kontakt sa inficiranom osobom. Ljekar e pokuati, sprijeiti infekci ju
ili zadrati je pod kontrolom koristei GAMAGLOBULINE.

I ako su kod gore navedenih infekcija potrebne posebne mjere opreza, ne postoji
poseban razlog za uznemirenje. Veina pacijenata se izbori sa infekcijom tokom
hemoterapije kao i svako drugo dijet e. Ne postoje znaci da se kroz infekciju oboljenje
raka iri ili da prouzrokuje recidiv. Nekada se hemoterapija mora u sluaju infekcije
prekinuti, ali to zavisi od jaine infekta i od krvne slike Vaeg djeteta. Va ljakar e to
odluiti.

Kod infekcije u eludano- digestivnom traktu, medikamenti koji se oralno daju nemaju
vie isto dejstvo. Obavijestite Vaeg ljekara ako je Vae dijete od toga obolilo. Ako
infekcija dugo ne traje i ako je kroz to terapija medikamen tima kratkotrajno prekinuta,
nee imati znaajnog uticaja na usjeh terapije.

Sport i slobodno vrijeme

Zbog oboljenja Vaeg djeteta

morat ete puno vremena posvetiti oboljelom

djetetu. Za Vae dijete je najbolja ravnotea pored ovih optereavajuih i bolnih

procedura,da ivi koliko je mogue no rmalno i da se bavi svojim ustaljenim
aktivnostima. Konsultujte se sa Vaim ljekarom, da li je potrebno pridravati se
posebnih mjera opreza.

Ako se Vae dijete osjea dobro, moete ga pustiti da se igra, i ne trebate zahtijevati
propisane pauze odmora. N aravno da e biti dana, posebno poslije primanja hemoterapije
ili poslije zraenja, gdje e Vae dijete biti iscrpljeno i oigledno e trebati vie odmora.
To je normalno poslije terapija.

52

Drugim danima e Vae dijete biti aktivnije. Vi ga trebate ohrab riti, da uestvuje u svim
aktivitetima (koli, djeijem vrtiu, gimnastici...), kako bi to prije dobilo osjeaj
pripadanja. Poslije zavretka terapije Vae dijete se ne treba vie ograniavati.

Ishrana

Generalno se moe rei, da djeca tokom cijele ter apije normalno mogu jesti, osim
u sluajevima gdje e ljekar propisati posebnu dijetu. Nekada je potrebno zbog
neeljenih efekata medikamenata obratiti panju na neke specifinosti.

Evo nekoliko uputa:

Vaem djetetu dajte da jede ono to voli. Pri tom j e vano, da Vae dijete redovno
jede, i ako nekada eli uvijek istu hranu.
Puno djece voli este dnevne obroke. Preporuuje se da zamrznete porcije
najomiljenije hrane, da bi mu mogli dati kada Vae dijete poeli.
vakanje i gutanje moe biti privremeno o teano, i Vaem djetetu e lake biti, da
esto uzima gutljaj mlijeka, vode ili nezaslaeni napitak i da jede male zalogaje.
Po mogunosti izbjegavajte namirnice koje sadre puno kalorija ali nisu hranjive.
Namirnice poput ipsa, bonbona ili limunade sm anjuju apetit Vaeg djeteta, ali ne
sadre vane hranjive sastojke. Za promjenu moete Vaem djetetu dati jogurt,
voe ili sokove koji su bogati proteinima i sadre dovoljno kalorija.
Neki citostatici mogu promjeniti osjeaj okusa kod pacijenta. esto se preferiraju
jako zainjena hrana, kao to su pageti, pica ili slino. Moete pokuati
prilagoditi hranu ukusu Vaeg djeteta, tako to po elji manje ili vie soli ili
eera dodate. Djeca koja primaju Pronison, trebaju po mogunosti uzomati malo
soli, da nebi sprijeili izbacivanje tenosti.
Neki citostatici smanjuju apetit. Za ravnoteu mora se uzimati vie tenosti. Treba
poeti uzimati vie tenosti nekoliko dana prije hemoterapije i to nastaviti
izvjesno vrijeme poslije zavretka hemoterapije.

53

 Kad Vae dijete kod kue uzima medikamente, morate pripaziti na vrijeme
uzimanja medikamenata. Pitajte Vaeg ljekara kada i na koji nain Vaem dijetetu
se trebaju davati medikamenti.
Pri esto uvrenom miljenju, da se nedostatak apetita lijei sa multivitam inskim
preparatima, treba biti oprezan kod takvih pacijenata, jer upotrebom nekih
vitamina u vezi sa terapijom mogu nastati problemi. (npr. djeca, koja uzimaju
metotrexat, ne smiju uzimati vitamine koje sadre folne kiseline). Dodatne
medikamente, odnosno preparate trebaju uzimati samo uz dogovor sa ljekarom.

Zatitne vakcinacije
Djeci koja su pod hemoterapijom ne smije se davati virusna vakcina od ivih virusa
(ospica, zaunjaka, djeija paraliza). To moe biti opasno, jer citostatici

sprijeavaju

normalnu reakciju tijela na ovakve vakcine. Difterija, hepatitis, pneumokok, veliki kaalj
i tetanus nisu ive vakcine i zato ne izgledaju opasne. Prije nego to izvrite bilo koju
vakcinaciju, konsultujte se sa Vaim ljakarom. Takoer mu predoite na uvid

protiv

kojih je bolesti Vae dijete vakcinisano.

Ostali lijekovi
Djeca koja su pod terapijom, ne smiju bez saglasnosti ljekara uzimati bilo koje druge
lijekove. Npr. ne bi trebali davati Aspirin (mnog medikamenti protiv bolova i sirupi za
kaalj sadre Aspirin), jer on izaziva opasnost pojaanog krvarenja. Pri temperaturi ili
kod bolova treba uzimati medikamente za bolove koje ne sadre Aspirin. U svakom
sluaju trebate obavijestiti ljekara o moguim tegobama.

Njega usne upljine

Posebno je vana dobra njega usne upljine kao i njega zubnog mesa Vaeg djeteta, da bi
se zatitilo od karijesa i infekcija. Njegom usne upljine prije jela moete pokuati
Vaem djetetu da olakate vakanje i gutanje hrane, i tako uiniti hranu ugodnijom i
ukusnijom. Zubi se trebaju prati poslije svakokog obroka sa blagom pastom za zube.
etkicu treba poslije svake upotrebe dobro isprati vodom i postaviti je tako da se moe

54

dobro osuiti. Da bi Vae dijete bolje oistilo dijelove izmeu zubi, moe uzeti konac za
zube, pritom treba obratiti panju da zubno meso ne posijee i da ne prouzrokuje
krvarenje.

Zbog zraenja na glavi ili na vratu, moe doi do umanjene produkcije pljuvake. Ovo
slabi floru u ustima. Da bi sprijeili napad karijesa, pacijenti trebaju esto ispira ti usta.

Svakodnevno i temeljno ispiranje usta za svu djecu tokom operacije je veoma vano. Kao
tenost za ispiranje se moe uzeti smjesa od soli i vode ( kaike na jednu au vode.)

Kod dojenadi i kod male djece zube i zubno meso se mogu istiti tako to meku krpu
omotate oko prsta, umoite u tenost i njeno utrljate na zubno meso i nepce.

Kad krvna slika izgleda loe, njega usne upljine mora se paljivo obaviti: etkicu za
zube paljivo koristiti. U ovo vrijeme Vae dijete nebi trebalo uzimati kon ac za zube, niti
vriti ispiranje zuba. Obratite panju na upale u usnoj upljini i obavijestite Vaeg ljekara
ako primjetite neto sumnjivo.

Redovna njega usne upljine treba vriti redovno i sa oprezom, da bi sprijeili mogue
infekcije. Ako su usta cvena ili upaljena, samo ispirati -to najmanje svako 2 do 3 sata i
naravno poslije svakog obroka.

Ako upale u ustima postanu bolne, ljekar moe Vaem djetetu propisati sredstvo za
smanjenje bola, koje se moe po potrebi koristiti.
Za dijete je moda ugodni je, ako ovo sredstvo za smanjenje bola direktno namae na
zubno meso ili na upaljena mjesta prije jela. Ako Vae dijete ima suhe usne, moete
koristiti vaselin ili labelo, kako bi ste sprijeili pucanje usana.

Njega zuba
Tokom dugotrajne terapije ne smij ete zanemariti njegu zuba Vaeg djeteta. Obratite
panju po mogunosti na redovno posjeivanje zubaru. Ako je krvna slika u redu, moe

55

se bilo koji tretman zuba bez sumnje izvriti. Ako se krvna slika pogorala, trebate
izbjegavati komplikovane intervencij e. Konsultujte se sa Vaim ljekarom.

Pojava krvarenja
Ako Vae dijete ima malo trombocita moe biti sklono krvarenju. Trebate pri sportskim
aktivnostima poduzeti mjere opreza. Posebno pri timskim igrama postoji lako opasnost
ozlijede, to bi trebalo po mo gunosti izbjegavati.

Ako se ak i pored poduzetih mjera opreza doe do trajnog krvarenja, trebate pripaziti na
slijedee:

Stisnite jako mjesto krvarenja, dok ne prestane krvarenje. Moete pritom koristiti ist
pekir ili maramicu.

Ako Vae dijete ima krvarenje iz nosa, postavite ga uspravno. Ni sluajno ga ne smijete
ostaviti da lei. Stisnite nosnice. 5 -10 min. To moe biti djelotvorno samo ako pritisnete
jako obje nosne upljine istovremeno.

Odmah obavijestite Vaeg ljekara ako krvarenje ne stane.

Transfuzija
Hemoterapijom dolazi do smanjenja crvenih krvnih zrnaca (anemija), zbog ega dolazi
do potrebe za transfuzijom krvi.

Krv se moe davati kao ista krv, koja se sastoji od elija krvi i krvne plazme (teni
sastojci krvi) ili kao koncentrat erit rocita.

Ukoliko pacijent ima umanjen broj trombocita zbog njegove bolesti ili zbog terapije
citostaticima, moraju mu se transfu ndirati trombociti, da bi se smanjio rizik krvarenja.
Trombociti se daju i u sluaju akutnog krvarenja ili pri pripremi za oper aciju.

56

Na poetku terapije se odreuje krvna grupa pacijenta. Prije svake transfuzije se dodatno
kontrolie kompatibilnost krvi darivaoca i krvi primaoca tzv. unakrsnom probom. Zbog
poveane osjetljivosti prema stranim bijelim krvnim elijama, kod trans fuzije bijelih
krvnih elija posebno je vano, da se pazi na kompatibilnost izmedju darivaoca i
primaoca krvi.
Tranfuzije bijelih krvnih zrnaca mogu se davati, u sluaju da pacijent ima teku infekciju
i posjeduje veoma malo bijelih krvnih zrnaca.

Koncentrati krvi nisu opasni. Rizik HIV -infekcije (AIDS) je 1:1 000 000, a infekcija
hepatitisa 1:150 000.

Kada je neophodno obavijestiti ljekara?

Pozovite vaeg ljenika kada imate pitanja ili kada vas nepredvidiva deavanja dovode u
nedoumicu.
Po pravilu vi bi trebali pozvati vaeg ljenika ili nekog drugog lana ljenikog tima
kada vae dijete ima jedan od navedenih simptoma:
-

Temperaturu ili druge znake inefkcije ili jednostavno kada ne izgleda dobro.

Kada je dijete dolo u kontakt sa krzamakom ili kada pokazuje znake zarazne
bolesti.

Glavobolje koje traju ili bolove odnosno nelagodnost na bilo kojem dijelu tijela.

Tegobe pri hodu ili drugim tjelesnim pokretima.

Bolove pri mokrenju ili stolici.

Crvene ili oteene dijelove tijela

Povraanje, koje ne moete zaustaviti.

Smetnje vida npr.duple slike ili zamagljenost.

Krvarenje pored oiglednih krvarenja kao npr. krvarenje iz nosa. Postojanje

unutranjih znakova krvarenja: krv u stolici (stolica je ili crvena ili crna), krv u
urinu (boja urina je roza, crvena ili braon), krv u povraenom sadraju (crven kasta

57

ili smea, slino kao toz od kafe). Takoer obratite panju i na uestale plave
fleke po tijelu.
-

Pratee pojave koje mogu biti uzrokovane lijeenjem:

zapaljenje usne sluzokoe, zatvor (kada di jete nema stolicu due
od 2 dana), proljev ili blae plave fleke po tijelu.

Kada je dijete deprimirano ili kada primjetite neke druge promjene u ponaanju.

Takoe trebate obavjestiti lijenika o vakcinaciji ili posjetama stomatologu.

Savjet za boravak u bolnici

Ovdje emo navesti neke upute koje bi vaem djetetu trebale olakati nain lijeenja i sa
njime povezane medicinske zahvate. Ovi prijedlozi su zasnovani na iskustvima koja su
drugi roditelji sa svojom djecom doivjeli.
Ponesite knjigu ili omiljenu igraku vaeg djeteta. Tako moete skratiti vrijeme dok
ekate i sam pregled e biti ugodniji jer dijete sa sobom ima neto drago i poznato te e
mu i vrijeme bre proi.
Poto nekada morate jako dugo ekati a i prostor je prilino og ranien dijete se moe
zanimati gledanjem slikovnica, dragih slika, itanjem ili igrama strpljenja. Starija djeca
e sa sobom radije ponijeti videoigrice, knjige, asopise ili karte.
Vodite zabiljeke o tome kako se vae dijete osjea pri povienoj te mepraturi, popratnim
pojavama i drugim neobjanjivim simptomima.
Ne zaboraviti obiljeiti datum, vrijeme i duinu trajanja slinih pojava. O tome
obavjestite Vaeg lijenika. Ove biljeke e vam pomoi da neto ne zaboravite.
Takoe vodite zabiljeke o p osjetama bolnici, krvnoj slici, tretmanima i lijekovima koji
se uzimaju kod kue. Ove zabiljeke vam mogu biti od koristi kada elite obavjestiti
lijenika o nekom neoekivanom dogaaju.
Kako se esto na osnovu krvne slike odluuje da li e se neki lijeko vi dalje uzimati ili e
privremeno biti obustavljeni, te da li se neki lijekovi u odreenom vrenenu terapije ne
smiju nikako uzimati, od velike je koristi imati zabiljeene ove podatke
Dajte saglasnost za lijeenje vaeg djeteta, za lumbalne punkcije i punkciju kotane sri
jer mu time samo moete pomoi. Razgovarajte sa svojim djetetom prije lumblane si
sternalne punkcije i uvjerite ga da e mu to pomoi u dijagnozi same bolesti kao i
konanoj uspjenoj terapiji.
Objasnite svome djetetu da je lijee nje neophodno da bi ponovno bilo zdravo. Recite mu
da ga ljekari ne ele povrijediti premda su neki medicinski zahvati ponekad bolni.
Zamolite lijenike da nove korake u lijeenju vama i vaem djetetu uvijek objasne kako
bi sa djetetom i oni sami mogli r azgovarati.

58

Morate paziti da sa previe informacija ne uplaite dijete. Potrebno je da ono tano zna
ta e se sa njim dogaati. Nemojte nikda lagati djetetu i rei mu da nee neto od
medicinskuh procedura boljeti, ako sa sigurnou znate da to nije i stina. Vae dijete e
izgubiti povjerenje u vas ako ste mu obeali neto to se nee desiti.
Razgovarajte sa vaim djetetom o tome da e izgubiti kosu. Planirajte to ve unaprijed.
Moete kupiti periku ili zajedno razmotriti druge mogunosti pokrivanje g lave za ovo
vrijeme.
Vjerovatno e se dijete odluti za periku kada kosa pone opadati. to prije kupite periku
moi ete bolje izabrati odgovarajuu boju i dijete e imati vremena da se navikne na
njeno noenje. Ako imate potekoa da pronaete periku u d jeijoj veliini obratite se
zaposlenima u Bolnici koji e vam vjerovatno dati adrese firmi koje se time bave. I
djeaci i djevojice mogu nositi periku, mada neke djevojice preferiraju marame a
djeaci kape. Problem opadanja kose i elavosti esto tee p adaju tinejderima nego
manjoj djeci. Ali ako na vrijeme razgovarate sa svojim djetetom o ovome problemu ono
e imati mogunost da se navikne i da se lake nosi sa time.
Upotrebom kortikosteroidne terapije (Pronisona), koji je kod nekih oboljenja obaveza n,
dolazi do brzog poveanja tjelesne teine koje se ne moe izbjei. Neki pacijenti posebno
tinejderi jako pate zbog ove promjene. Pomozite vaem djetetu tako to ete mu
garantirati da e ponovno smrati im prestane sa upotrebom Pronisona. Moete mu
pokazati slike druge djece koja su bila u slinoj situaciji.
Imate priliku da razgovarate sa ljekarima i sa ostalim osobljem i to ne samo za vrijeme
boravka u Bolnici. Vjerovatno ete izmeu toga imati pitanja o vaem djetetu i bolesti
koju ima. Zakaite slobodno termin za razgovor sa ljenikom koji vodi vae dijete,ak i
izmeu boravka u bolnici. To nije nita neuobiajeno i trebali biste kada god vam se
uini potrebnim ovu mogunost iskoristiti. Sastavite jednu listu pitanja tako da nita ne
zaboravite i da po mogunosti razgovarate o onome to vas optereuje.
Budite diskretni kada razgovarate sa drugim roditeljima i pacijentima. Sticajem okolnosti
biste mogli druge roditelje nepotrebno uplaiti. Nemojte priati o pojedinostima bolesti
vaeg djeteta o kojima sa samim djetetom ne biste razgovarali. Moglo bi se desiti da
dijete za to sazna od drugih, to bi ga najvjerovatnije zbunilo i uplailo. Upamtite da ista
dijagnoza kod vie djece ne znai isti pristup u dijagnostici i terapiji. Svako dijete je
individua za sebe i svako dijete ima svoj program lijeenja, mada je esto slian kod istih
dijagnoza bolesti.

59

BOLEST POGAA CIJELU PORODICU

Dijagnoza je najee ok za roditelje
Mnogobrojne laboratorijske pretrage i specifina ispitivanja koja se vre kod mlaih
pacijenata, pobude kod mnogih roditelja sumnju, ak i prije zavretka testova, da njihovo
dijete boluje od neke zloudne bolesti. Pa ipak potvrda sumnje uvijek doe kao ok.
Pri prvom razgovoru izmeu lijenika i roditelja, roditelji esto nisu u stanju da u
potpunosti i sa panjom sluaju lijenika jer su zaprepateni i uzbueni dijagnozom
Rak. Ova zbunjenost na poetku je sasvim prirodna i zbog toga ljekar mora svoje
objanjenje o vrsti bolesti, lijeenju i izgledima za budunost vi e puta ponoviti.
Poto ve na samom poetku postoje vrlo vane odluke trebali biste po mogunosti biti
dobro informirani. Ne oklijevajte da uvijek iznova postavite pitanja o bolesti vaeg
djeteta. Veina hematoonkolokih odjeljenja mogu vam dati na raspo laganje info-broure
gdje ete nai dalja objanjenja o bolesti, lijeenju koja uvijek iznova i u miru moete
proitati.

Saoptavanje dijagnoze bolesti

Kada ljekar saopti dijagnozu raka, roditeljima je potrebno odreeno vrijeme da dou
sebi iz poetnog stanja oka. Roditelji su obino u oku i ne vjeruju da se to ba njima
deava, da je ba njihovo dijete oboljelo od maligne bolesti. Ljekar pokuava sa puno
strpljenja, na krajnje profesionalan i korektan nain, sa puno panje i razumjevanja
objasniti roditeljima sve bitno u vezi dijagnoze, daljnjeg lijeenja i prognoze bolesti.
Roditelji uglavnom reagiraju na sljedee naine:

Neki u poetku ne vjeruju u postavljenu dijagnozu i trae drugo miljenje.

Neki ljutito trae krivca za bolest svoga d ijeteta u svojoj okolini.

Neki roditelji su depresivni, povlae se u sebe, i ni sa kim ne komuniciraju.

Neki suprotno od toga, na koga god naiu priaju samo o bolesti.

Neki trae pomo od rodbine, a neki odmah pomiljaju na nastavak lijeenja u

inostranstvu.

Sve je ovo normalno i najvanije je za roditelje da to prije prihvate istinu,da je njihovo

dijete ozbiljno bolesno jer e mu tako najbolje pomoi. Bjeanje od istine je opasno i za
roditelje i za njihovo dijete kome u tim tekim momentima treba r oditeljska pomo.

60

Roditeljima je u tim momentima potrebna pomo da prebrode poetno stanje oka.

Pomo je potrebna kako struna, tako i od strane porodice i prijatelja. Najbolji lijek za to
je razgovor i to sa:
1. Ljekarima, koji lijee dijete i koji e rod iteljima dati sve informacije o bolesti i
lijeenju.
2. Medicinskim sestrama, koje provode najvei dio vremena uz oboljelo dijete, i
koje e roditeljima dati upute kako da njeguju svoje dijete.
3. Psiholozima, koji e pomoi roditeljima i oboljelom djetetu da se prilagode novoj
situaciji.

Prihvatanja dijagnoze
Postepeno roditelji shvataju da njihovo dijete ima rak i da ovu injenicu ne mogu
promjeniti. Tek tada su u stanju da se suoe sa boleu svoga djeteta i vlastitim
osjeajima. Meutim prisutna je stala n strah od toga ta se moe desiti, i strah od gubitka
djeteta.
esto vam i lanovi lijenikog tima, dobri prijatelji i poznanici mogu pomoi da izaete
na kraj sa brigama koje vas optereuju. Roditelji nekada vjeruju da su kroz bolest svoga
djeteta kanjeni za neke prijanje greke i pate zbog osjeaja krivnje. Razmiljaju o tome
gdje su pogrijeili. ak i kada je za roditelje teko da prihvate bolnu istinu o bolesti svoga
djeteta, moramo im saoptiti da do danas nisu poznati svi tani uzroci raka u djeijem
uzrastu.
Zbog toga imajte na umu: da vi kao roditelj niste uinili nita ,to je moglo
uzrokovati bolest.
Roditelji esto okrivljuju sebe ili ljekare zbog injenice da bolest nije blagovremeno
otkrivena. Svi roditelji ele znati kada je bolest tano nastupila ali definitivnog odgovora
za to nema. Oboljenje moe iznenadno ili postepeno zapoeti. Kako se prvi znaci bolesti
raka kod djece dosta slini simptomima uobiajnim djeijim bolestima tako je i za
ljekare ponekad teko pravovremeno dati pr avu dijagnozu. U mnogim slujevima bolesti
raka u djeijoj dobi uspjeh terapije vie ovisi o tipu tumora i ispravnosti lijeenja nego o
vremenu doijagnoze.

Kako saoptiti djetetu?

Za veinu roditelja jedan od najveih problema nakon postavljene dijagno ze je kako sa
djetetom o tome razgovarati.

61

Prije je bilo uobiajno djeci bolnu istinu sakriti. Danas se i mladim pacijentima
(primjereno uzrastu) bolest saoptava. Istraivanja su pokazala da su djeca kojoj ak
nita nije ispriano o njihovoj bolesti, bil a svjesna teine svoje bolesti.
Svakako je nemogue, djetetu sakriti da je ozbiljno bolesno, kada ono samo, sticajem
okolnosti to neprestano doznaje:
-

dugi boravci u bolnici,

esta ispitivanja,

mnogo injekcija i specijalnih lijekova,

roditelji su za njegovu dobrobit neobino zabrinuti itd.

Kod kue ili u koli dijete esto ima priliku bez znanja roditelja da sazna neto o sebi ili
svome stanju. U bolnici e se, htio to ili ne, susretati sa drugom djecom koja imaju istu ili
slinu bolest i sa njima e razgovarati. Iz svih ovih pojedinosti e postepeno sve vie
saznavati o svojoj bolesti. Pri tome je mogue da sazna i pogrene informacije koje bi ga
mogle bezrazlono uznemitriti.
Dakle, nije pitanje da li, nego kako da sa njime razgovarate o bolesti da bi bilo
spremno da izdri sve napore lijeenja. Pokaite mu da ste uvijek tu, za njega, da
razumijete njegove brige i da ih elite sa njim podjeliti.
Ohrabrite ga da o svim svojim pitanjima otvoreno razgovara. Najvaniji uslov za dobar
odnos sa vaim djetetom je da ste prema njemu uvijek iskreni. U ovome tekom periodu
vaa podrka i povjerenje su znaajan oslonac vaem djetetu. Kada je djetetu objanjena
teina njegove bolesti moe mnogo bolje suraivati u borbi protiv nje. Postat e mu jasno
koliko moe utjecati na proces izljeenja ako je hrabar i discipliniran. Ako dijete samo
sebe kae: Bit u ponovno zdrav u uspjet u u tome, sigurno je svome cilju za korak
blie.
Kao roditelj vi moete vae dijete najbolje procjeniti i znate zasigurno kako sa njim
trebate o njegovoj bolesti razgovarati. Ali ne zaboravite: ak i ako dijete ne razgovara o
svojoj bolesti i strahovima koje ona uzrokuje, ono i dalje pati. Dijete primjeuje da je
njegova bolest znatno ozbiljnija od uobiajnih djeijih bolesti i sam im tim je mnogo
uplaenije.
Bilo kakvo sakrivanje injenica dovodi do toga da njegovi strahovi i sumnje postaju vei.
Koliko ete moi rei vaem djetetu i u kom periodu zavisi od njegove starosne dobi i
zrelosti kao i vaeg osobnog stava. Moda elite s ami razgovarati sa djeteom ili radije u
prisustvu ljekara, a moda elite da ljekar to preuzme i sam obavi razgovor?
Razmislite ta bi po vaem miljenju najbolje bilo. Zna se desiti da dijete pita ljekara: Ja
sam zabrinut za svoje zdravlje, moete li mi pomoi? , a potom pone plakati. Naravno
da je ljekar uz medicinske sestre i psihologa prva linija koja e mu uz roditeljsku panju
pomoi da dobije jasan i iskren optimistiki odgovor na ovako teko postavljeno pitanje i

62

da e uiniti sve da mu se pomog ne po svim dosadanjim svjetskim spoznajama za

lijeenje njegove bolesti.

Problemi vezani za starosnu dob djeteta

Ponaanje i rekacije pacijenata u mogome zavise od uzrasta djeteta. Kada vi kao roditelj
niste sigurni koliko toga biste trebali rei djet etu, i koliko je ono u stanju da podnese
obratite se ljekaru ili drugim lanovima lijenikog tima. Oni vam mogu pomoi pri vaoj
odluci, jer iz iskustava najbolje mogu procjeniti koliko bi djeca razliitog uzrasta trebala
biti informirana o svojoj bolesti i koliko mogu razumjeti.
Openito moemoi rei da maloj djeci ne treba kazati vie nego da su vrlo bolesna i da
moraju uzimati mnogo lijekova da bi ozdravili. Injekcije koje e morati dobiti e boljeti
ali samo za trenurak. Lijeenje je obavezno da bi p onovo ozdravili.
Za manju djecu (mlau od 5 godina) je razdvajanje od roditelja i samoa najtea. U
mnogim bolnicama postoji mogunost da i roditelj ostane u bolnici. Ako je to sluaj
trebali biste na samom poetku to je mogue vie ostajati uz dijete. Ukoliko roditelji
zbog esto skuenih prostora ne mogu ostati uz dijete, djeca e se postepeno naviknuti
na novonastalu sitauaciju, na okolin koja e za njih postati poznatija tako da im nee
predstavljati problem kada vi ne budete bili tu. Dijete e biti spokojno kada zna da ete
vi zasigurno opet doi. Svakako motate paziti da mu ne obeate neto to ne moete
ispuniti, da ga ne biste nepotrebno razoarali.
Djeca uzrasta izmeu 6 i 10 god., a ponekad i mlaa uglavnom imaju strah od
medicinskih zahvata. Ona osjeaju da to nije neka uobiajna bolest, nego neto ozbiljnije
i prijetee. Zbog toga im morate sasvim iskreno rei da boluju od jedne vrste raka, da je
to ozbiljna bolest ali da je mogue njeno lijeenje. U vezi ovoga moete rei da je uzrok
bolesti nepoznat, da e imati povremene bolove, terapija e dugo trajati, ali e se poslije
ponovno dobro osjeati. Vaem djetetu moete mnogo toga sasvim otvoreno i iskreno
objasniti i pritome mu morate obavezno davati nadu.
Starija djeca i mladi su esto razuminiji nego to njihovi roditelji vjeruju, i mogu vrlo
dobro razumjeti ta znai njihova dijagnoza, lijeenje i tekoe koje su sa time povezane.
U mnogim sluajevima mladi vjeruju da sama dijagnoza rak znai automatski da
moraju umrijeti.
Zbog toga ne samo da trebaju biti dobro obavjeteni o bolesti i njenom lijeenju nego
trebaju i znati da rak u djeijem i adolescentnom uzrastu u veini sluajeva moe biti
uspjeno izlijeen.
Uvijek im trebate priati o napredku u lijeenju i stalnom porastu ans i za preivljavanje.
Za mlade pacijente posebno je vano da znaju kakav utjecaj e imati bolest i njeno
lijeenje na njihove uobiajne aktivnosti, njihov izgled i odnose sa njihovim vrnjacima

63

Kako vae dijete moete umiriti

U vezi sa ovim tekim obolje njem normalno je da djeca imaju strah od smrti. Mnogi od
njih to ne spominju ali mu na neki drugi nain daju odjeka. Neka djeca direktno pitaju
roditelje: Moram li umrijeti ? To se moe vrlo spontano i iz nenadno desiti.
Zbog toga morate sami na to biti spremni kako biste mogli iskreno odgovoriti. Ali ako
izbjegavate diskusiju o smrti, vjerovatno uskraujete vaem djetetu vanu mogunost da
razgovara o osjeajima koji ga optereuju.
Istovremeno biste mu uskratili i mogunost da bude utjeeno i umireno. Ne samo da je
razgovor o njegovim osjeajima i strahovima vaan, nego je bitno i naglaavanje
injenice da je rak kod djece danas u veini sluajeva izljeiv.
Na istraivanjima se intezivno radi i u svakom momentu bi se mogle iznai bolje
mogunosti za izljeenje. I ovo bi mladi pacijenti trebali da znaju.
esto se deava da se pacijenti razliitog uzrasta osjeaju krivima zbog bolesti. Oni
vjeruju da je bolest kazna za neko prijanje loe ponaanje i da zato sada moraju ispatati.
Zbog toga morate vae dijete uvijek uvjeravati: Bolest nije Kazna!.
Dijete moe ljutito ili bijesno reagirati, i kriviti svoje roditelje to su dopustili da se
bolest iri.
Shvatite takve rekcije kao izraz oaja i pomozite mu da sa strahom izae na kraj. Mnogi
roditelji se plae da bi mogli rei neto to bi dijete uznemirilo i dodatno ga opteretilo.
Ali ako u ophoenju sa svojim djetetom postupate odano i iskreno to se rijetko deava.
ak i ako vae dijete na poetku ljutito reagira, dobro e mu initi da o svojim brig ama
razgovara sa pouzdanom osobom za koju zna da ga razumije i podrava. Ako su roditelji.
prema pacijentu otvoreni, to pomae da i u ovim tekim okolnostima imaju odnos pun
povjerenja.
Podjeljenja patnja je pola patnje - zbog toga pomae svim sudionici ma; roditeljima,
pacijentu pa ak i medicinskom osoblju kada se o svemu otvoreno razgovara.
Dijete se osjea bolje kada je o svojoj bolesti upueno i ne mora od neega nepoznatoga
strahovati.
To doprinosi i da je lijeenje tada lake i uspjenije jer dobr o obavjeteno dijete mnogo
bolje sarauje. Roditelji ne bi trebali vjerovati da dijete izlau dodatnim optereenjeima
ako mu kau istinu, jer uprkos poetnim nesigurnostima i strahovima. svako od njih e sa
vremenom biti upueno o bolesti i ponovo e sa pu no nade gledati u budunost.
Mladi pacijenti ele moda jo vie znati o temirak kod djece i omladine i o toku
lijeenja.

64

ta treba rei brai i sestrama

Bolest pogaa cijelu porodicu. Osobito za brau i sestre na poetku bolesti njihovog
brata, bolest moe biti zbunjujua i zastraujua. Takoe manja djeca dosta shvtataju i
osjeaju se uplaeno kroz deavanja kroz koja prolazi njegova porodica, kao dugotrajni
boravci u bolnici svoga brata ili sestre i este posjete doktoru.
Ona primjeuju raspoloenje svojih roditelja i vide kada oni plau ili se meusobno tjee.
Moda i uju sluajno neki razgovor koji ne mogu sasvim razumjeti.
Oni pokuavaju da shvate ta se zapravo deava. Djelii informacija su sakupljeni i samo
djelimino preraeni. Zbog to ga je vano da na poetku lijeenja naete vremena da o
novonastaloj sitauaciji sa braom i sestrama oboljelog djeteta iskreno i iscrpno
porazgovarate. Ohrabrite djecu da postavljaju pitanja i na njih odgovorite to je mogue
jednostavnije da vas mogu shv atiti.
Objasnite im vrstu oboljenja. Pri tome imajte u vidu da to bude u skladu sa djeijim
uzrastom i da s vremena na vrijeme to eventualno ponovite i odgovarajue dopunite.
Ako su djeca vrlo mala, najee je dovoljno da kaete da je njihov brat il i setra vrlo
bolestan ili bolesna i da izvjesno vrijeme mora provesti u bolnici. Starija djeca e
zahtjevati detaljne infomacije o bolesti i njenom lijeenju. Bara i sestre bi trebali biti
pripremljeni na izmjenjeni izgled svog bolesnog brata ili sestre kao npr. ekstremno
poveanje ili gubitak tjelesne teine, gubitak kose ili ak amputacije.
Ako vi to elite, moe i jedna osoba iz ljeninog tima brai i sestrama ili itavoj porodici
ispriati neto o dijagnozi, prognozama i lijeenju bolesti. Sva dje ca moraju znati da rak
nije zarazan i da se nee razboljeti ako dolaze u dodir sa oboljelom djecom.
Morate im objasniti da su ona sama zdrava i da je vjerovatnoa da obole od raka vrlo
mala ili nikakva.
Brai i sestrama morate objasniti da oni ni u kom sl uaju nisu odgovorni za bolest.
Sjeanja na nekadanje izljeve bijesa kao: elio bih da si mrtav, ili mrzim te koja se
kod sve djece deavaju, mogu brata ili sestru oboljelog od raka jako opteretiti, jer ona
vjeruju da je zbog toga odgovorno za bolest. Ako djeca pokazuju takvu vrstu krivice, sa
njima se mora odmah razgovarati. Ako se ovo propusti kasnije moe izazvati znaajne
psihike probleme.

Uprkos bolesti ivot ide dalje

Kada jedno dijete oboli od raka, onda to optereuje cijelu porodicu, i za s ve uesnike je
esto jako teko da koliko toliko vode jedan normalan ivot. Posebno u kriznom
vremenu kao npr. na poetku same dijagnoze, ili za vrijeme dugotrajna boravka u
bolnici, ili ponovnog povratka bolesti, nije uvijek jednostavno zadrati norma lan dnevni
ritam i istovremeno ne biti odmah van sebe.
U pozadini je uvijek prisutan strah od mogue smrti djeteta. Ali ak ako je i tok lijeenja
uspjean, na ivot pacijenta i cijele porodice e bolest, terapija i neeljene posljedice

65

imati utjecaja. Odnosi unutar porodice se moraju jako prilagoditi potrebama bolesnog
djeteta.
Zbog estih posjeta bolnici lanovi porodice e na due vrijeme biti razdvojeni i braa i
sestre se mogu osjeati zapostavljeno.
Svaki lan porodice moe na bilo koji nain bit napet i razdraen. Uprkos svemu ovome
ivot mora i u ovim tekim okolnostima ii dalje koliko god je to mogue normalnije.
Jer za ostale lanove porodice vrijeme ne stoji. Zaposleni u bolnici ili drugi roditelji ija
djeca boluju od raka, takoer, mogu vam svojim iskustvom i vlastitim savjetima pomii.
Vjerovatno na Klinici postoji jedna grupa roditelja kojima se moete obratiti za savjet i
pomo, sa kojima moete otvoreno razgovarati o svojim problemima u nadi da su te
sline probleme oni uspjeno prebrodili.

Savjeti za roditelje
Da bi ste se o bolesti vaeg djeteta i sa njome povezanim promjenama koje se odnose na
va ivot, lake nosili trebate obratiti panju na slijedee:
-

Pokuajte pronai vremena za razgovor sa vaim branim partnerom ili nekom

drugom osobom od povjerenja o tekuim problemima.

Izbjegavate da uvijek razgovarate samo o vaem bolesnom djetetu.

Pronaite i sada vremena da zajedno poduzmete neto to vam je predstavljalo

zadovoljstvo i prije nego to se vae dijete razboljelo.

Pokuajte izbjei mogua razoarenja dok na Klinici ekate na medicinska

ispitivanja, rezultate ili doktora.

Ako vae dijete mora ostati u bolnici onda uinite da va boravak tamo bude to je
mogue ugodniji.

Ponesite neto da moete itati dok vae di jete spava ili ne zahtjeva vau panju.
Ako va posao to dozvoljava i ako udaljenost izmeu klinike i vae kue nije
velika moete sa branim partnerom dogovoriti da se smjenjujete u skrbi za vae
dijete dok je u bolnici.

Takoe se moete i za vikende mi jenjati tako da jedan roditelj moe ostati kod
kue sa drugom djecom ili da se odmori. Tako oba roditelja upoznaju ivot svoga
djeteta u bolnici i razliite aspekte lijeenja. Na taj nain moe sprijeiti jaz
izmeu roditelja koji moe nastati ako je jedan roditelj vie angaovan u lijeenju
djeteta nego drugi.

Ako ste samohran roditelj onda bi drugi lanovi familije ili prijatelji koji su bliski
vaem djetetu mogli ponekad ostati u bolnicu da bi vi mogli malo predahnuti.

66

Ne oklijevajte da osoblje klinik e zamolite za podrku. Mnoge bolnice imju

psihologe, psihijatre, socijalne radnike, koji su tu takoe da bi sa vama o vaim
problemima razgovarale.

I kod drugih osoba moete pronai pomo i podrku. Slobodno na Klinici

razgovarajte i sa drugim ljudima i ja djeca boluju od raka. Meusobna razmjena
miljenja moe biti od velike pomoi.

Kada je vae dijete u remisiji vjerovatno ete pokuati da sve misli o bolesti
potisnete. Ovo je svakako dobar period da se odmorite od silnih napora i da svoju
panju usmjerite na druge stvari u ivotu. Naite sebi vremena da razjasnite sve
nesporazume i pitanja vezana za bolesno djete, drugu brau i sestre, te druge
lanove familije i prijatelje.

Ovo je posebno vano ako je lijeenje bilo dugotrajno i teko. Moda vae d ijete
ima neka pitanja koje je za vrijeme lijeenja potiskivalo ili se nije usuivalo da
pita. Vjerovatno morate pokuati da nametnete diskusiju, da biste primjetili ta
vae dijete eventualno brine.

Zahtjevajte i mogunost jedne naknadne brige za cijelu porodicu, u pauzi lijeenja

i poslije. Jedan takav tretman daje vama i vaem djetetu mogunost da se kao
porodica ponovo sjedinite, neoptereeni brigama za dnevne obaveze i da se za vas
brinu iskusni ljekari i psiholozi.

Pacijent bi trebao voditi to je mogue normalniji ivot. Iako bolest za neko

vrijeme kodi ivotu vaeg djeteta i zasigurno ga uporno oblikuje, ono i dalje ima
iste potrebe kao i druga djeca. Prijatelji, kola, sport i hobi su jednako vani kao i
prije bolesrti.Vi moete pomoi vaen d jetetu da i dalje podjednako uiva u ovim
stvarima tako to ete ga ohrabriti da i dalje uestvuje u normalnim ivotnim
dogaanjima. Prijateljstva se mogu i za vrijeme bolesti ouvati kroz telefonski
kontakt, pisanje pisama i posjete u bolnici.

kola
Za djecu kolske dobi posebno je vano da se nastava neprekidno odvija jer u ovom
uzrastu intelektualno i psiholoki kola je osnovna djeija preokupacija. Da se nebi
osjeali iskljueni djeca bi trebala pokuati da to manje kolskih asova propuste. To im
daje osjeaj kontinuiteta i sprijeava razoarenje, jer djeca trebaju odlaziti u kolu da nebi
izgubila kontakta sa kolskim drugovima.
U mnogim bolnicama postoji obrazovan nastavni kadar koji odrava nastavu za vrijeme
boravka u bolnici.Vae dijet e e tada u zavisnosti od toga kako se osjea, sluati nastavu

67

ili u krevetu ili u jednoj sobi namjenjenoj za te prilike. Postoji mogunost da se i kod
kue odri nastava ako je vae dijete dosta toga moralo propustiti ili ako je previe slabo
da bi ilo u kolu. Razmotrite ovu mogunost (pojedinano) sa uiteljima, natavnicima,
socijalnim radnicima na klinici, uiteljima u bolnici sa kojima su do tada radili.
Jedna ovakva vrsta nastave kod kue bi trebala vaem djetetu pomoi da se to je mogue
prije vrate u normalnu kolsku svakodnevnicu. kola bi trebala biti obavjetena o bolesti
djeteta, toku lijeenja i svim posebnim mjerama koja su u vezi sa oboljenjem.
Nastavnicima treba rei da dijete normalno tretitaju i da mu zbog njegova oboljenja ne
poputaju. Svakako sve ovo se mora sa dosta osjeaja odvijati, budui da ovakvi pacijenti
esto trebaju dodatnu panju i pomo jer je maligna bolest sa svim svojim posljedicama
ostavila strahove i duboke tragove na oboljelom djetetu.
Takoe se i tjelesne pov rede (npr. zbog operacije) moraju odgovarajue uvaavati. Kako
vi, tako i vae dijete ste vjerovatno malo uznemireni zbog ponovnog povratka u kolu.
Vjerovatno se pitate kako e kolski drugovi reagirati na vanjske promjene kao npr.
gubitak kose, gubitak ili poveanje tjelesne treine ili amputaciju. Zbog toga se moe
desiti da prvi dan u koli to je mogue due odlaete i da vae dijete nerado elite
ostaviti samo. Ovo su sasvim normalne reakcije. Ali imajte u vidu da vae dijete u
svakom sluaju mora pon ovo ii u kolu da bi kroz obaveze i zadatke koje ga tamo
oekuju to prije izgradio osjeaj samopotovanja i samopouzdanja.
Zbog toga mu pomozite da se izbori sa svojim sumnjama. Poslije kraeg vremena se
najee ispostavi da je njegov strah bio neopra vdan i da ga kolski drugovi lake
prihvate nego to se ono nadalo. Razgovarajte sa nastavnikom kako bi on unaprijed
upozorio i pripremio djecu u razredu s ciljem da se izbjegnu mogua neugodna pitanja.
Od pomoi je i ako dijete ve pripremite na neka ve budua pitanja njegovih kolskih
drugova. Tako e se lake sa time nosti.

Odgoj
Jedna izvjesna doza discipline je za razvoj svakog djeteta neophodna. Ovo vai takoe i
za djecu oboljelu od raka. Pa ipak posebne okolnosti zbog bolesti mogu oteavati
provedu nekih pravila u odgoju. Budui da su roditelji svoje dijete doivjeli kao jako
bolesno i sa velikim bolovima, nekada pokuavaju sve da poprave tako to djetetu
poklanjaju dodatne poklone i mnogo toga mu poputaju to u normalnim okolnostima
nebi dopustili. Kako su svjesni njegove nesigurne budunosti moe im esto teko pasti
da svome djetetu neto odbiju. Moe se desiti da se za dijete zbog njegove bolesti previe
brinu, da ga previe veu za sebe i da ga ne izlau situacijama koje ne mogu
kontrolisati. To meutim uskrauje djetetu mogunost da se sasvim normalno i prirodno
razvija. Neki roditelji kau da je za njih teko da postave pravila. jer ne znaju ta od
djeteta mogu oekivati. Zato pitajte lijenika ili druge lanove lijeninog tima u kojoj
mjeri se vae dijete fiziki i psihiki moe promjeniti i koliko optereenja moe
podnijete. Ako su npr. trombociti niski, dijete bi trebalo izbjegavati timske sportove da se
nebi povrijedilo. Ograniite sportske aktivnosti samo onda ako za to postoje med icinski

68

razlozi. Zbog sveopte brige za vae dijete, moguih preoptereenja ili prijeteih ozljeda
ne biste mu trebali uskraivati sport. Sa ovom prevelikom brigom samo ete vaem
djetetu uskratiti radosti normalnog ivota.
Poslije nekih lijekova pacijent moe osjeati lagani umor. U tim sluajevima ono nema
energiju da uestvuje u raznim aktivnostima. Neka djeca mogu umor iskorsititi da bi tako
izbjegli zadatke i obavaze koje posebno ne vole. Kada vi znate ta kod vaeg djeteta
moete oekivati moi ete ga tretirati kao i svako zdravo dijete. Ali normalan ivot e se
ponovo nauiti- zato treba vremena.

Posebni problemi mladih pacijenata

Mnogi mladi pacijenti se ale da su njihovi roditelji previe brinu za njih. Posebna panja
je u ovim uvjetima je razumljiva ali ona jako sputava mlade u njihovom prirodnom
nagonu za nezavisnou. Zbog svoje bolesti mladi pacijenti su u mnogome ovisni o njezi
svojih roditelja i medicinskog osoblja to ih u poreenju sa njihovim vrnjacima dosta
ograniava. Zbog toga rod itelji ne smiju ovaj osjeaj ovisnosti sa svojom prevelikom
panjom jo vie pojaavati. Pokuajte mladom pacijentu prenijete to je vie mogue
odgovornosti za njegovo vlastito zdravlje, tako to ete mu dopustiti da u odlukama o
lijeenju i odravanju t erapije uveliko uestvuje.
Kod mladih pacijenata pojavljuju se sasvim specifini problemi. Moglo bi se desiti npr.
da ele radije sami ili sa prijateljem ili prijateljicom otii na kliniku. ak iako im to teko
pada, roditelji moraju ovu elju sasvim uva avati, jer jedan bolesni omaldinac ima iste
razvojne procese u smislu odrastanja i nezavisnosti kao i zdravi tinejder.
U takvim okolnostima frustracija koju izaziva ovisnost uslovljena boleu, jo vie moe
pojaati potrebu protivljenja autoritetima k oje su karakteristine za ovaj uzrast. Autoriteti
u ovome sluaju nisu samo roditelji, nego i ljekari i ostalo medicinsko osoblje, protiv
kojih se mladi katkada bune. Mladi pitaju za djelovanje lijekova na njihov sadanji i
budui ivot i da li bi lijekov i mogli imati utjecaja na njihov seksualni ivot i plodnost.
Tu pripadaju i pitanja o djelovanju alkohola i droga. Uglavnom sve su to pitanja, koja
interesuju i zdrave mlade osobe.

Braa i sestre
Braa i sestre odraslog pacijenta moraju mnogo toga sa znati. Njihov ustaljeni ivotni
ritam je kroz dugu i prijeteu bolest brata ili sestre jako poremeen. Iako sa odraslim
bratom ili sestrom suosjeaju, nekada mogu i ljutito i gnjevno reagirati jer misle da su ih
roditelji zapostavili. Za vrijeme dugih bor avaka u bolnici ili u periodu kada se pacijent
loe osjea panja roditelja je uglavnom koncentrisana na bolesno dijete. Roditelji tada

69

jednostavno nisu u mogunosti da brai i sestrama poklanjaju istu panju kao prije. Moe
se desiti da zbog neodstaka vre mena propuste roditeljski sastanak ili da ne mogu biti
prisutni na sportskim takmienjima zdravog djeteta.
Roditelji su brigom za bolesno dijete jako okupirani tako da za zdravu brau i sestre
nekada imaju malo vremena i panje. Ako je ikako mogue, trebali biste kao roditelj
pokuati da se u meuvremenu jednom iskljuivo bavite zdravim djetetom. Razgovarajte
o njihovim problemima, igrajte se sa njima ili im pomozite oko domae zadae. Ohrabrite
djecu za aktivnosti van kue i pohvalite uee i rezultate koje pri tome pokazuju.
Poduzmite neku aktivnost koja vaoj porodici priinjava zadovoljstvo. Ako roditelj
bolesnom djetetu oito daju prednost moglo bi doi do ljubomore. Razgovarajte sa
zdravom djecom o njihovim osjeajima i dajte im do znanja da su to sve prirodne
reakcije. Istovremeno pokuajte uiniti da i zdravo dijete dobije dovoljno vremena i
panje. Ako to nekada nije mogue, onda mu objasnite zato je to tako.
Jo jedna mogunost da zdravoj djeci olakate situaciju je da ih ne iskljuuje, neg o da im
dopustite da i oni aktivno uestvuju u procesu lijeenja. Informirajte brau i sestre o
svemu to se sa bolesnim djetetom deava i dopustite im da i oni aktivno uestvuju u
dogaajima koji pogaaja cijelu porodicu. Time im dajete odreenu odgovor nost i
osjeaj da u ovome tekom periodu imate njihov doprinos. Posebno starija djeca se raduju
na ukazanom povjerenju njihovih roditelja, kao i da mogu biti od velike pomoi. Kada
bilo ta mogu uiniti za svoga bolesnog brata ili sestru ili za iscrpljene roditelje to im daje
osjeaj pripadnosti i korisnosti. Ali ako je konstantno bolesno dijete u centru panje braa
i sestre e se osjeati suvino i zapostavljeno.
Kada je to mogue dopustite im da bolesnog brata ili sestru prate u bolnicu ili da ih
posjeuju. Tako mogu stvoriti sliku o bolnici i lijeenju. Ali ako je to zbog razliitih
razloga nemogue ostvariti (npr. zbog velike udaljenosti) pokuajte im sve to detaljno
objasniti. Djeca trebaju ova konkretna iskustava i objanjenje da nebi stvorili pogr enu
sliku o bolnici. Ne deava se rijetko da djeca kojoj situacija nije dovoljno razjanjenja,
izmiljaju vlastite fantazije koje se kreu izmeu straha da se pacijenti tamo mue, do
ubjeena da tamo imaju ugodan ivot i da ih obasipaju sa mnogo panje, to se oito
ispoljava bezrazlonim strahom ili jakom ljubomorom.
Imajte u vidu i to da e zdravoj djeci u koli ili nekim drugim prilikama biti postavljana
pitanja o bolesti njihova brata ili sestre od strane prijatelja i kolskih drugova. Zbog toga
bi trebali biti dovoljno informisani da na ova pitanja mogu odgovoriti.
Ve unaprijed moete sa djecom razmotriti eventualna pitanja i komentare kao i mogue
odgovore. Nastojte da u koli postoji razumjevanje za brau i sestre oboljelog jer i oni
imaju teret koji moraju sa sobom nositi.

70

Promjene ponaanja brae i sestara oboljelog pacijenta

esto se deava da se ponaanje brae i sestara oboljelog djeteta mijenja. To je najee
zbog toga to imaju potekoe da sa novonastalom situacijom izau na kraj . Isto tako
strahuju za svoga brata ili sestru. Moe se desiti da se ale na glavobolju, da su
deprimirani ili da imaju probleme u koli. Ako je potrebno obratite se nekom
savjetovalitu ili osoblju klinike. Oni vam mogu pomoi u ovim problemima.
Razgovarajte i sa nastavnicima vaeg djeteta i zamolite da vas obavjeste ako se pojave
takvi znaci promjene u ponaanju. Shvatite da su oni kao i ostala djeca, da ne misle na
sutra i da najradije ele da imaju svaki dan istu panju. Pokuajte da ovo razumijete i
potrudite se da im ove potrebe po mogunosti ispunite.

Familija i prijatelji
Bolest djeteta ne pogaa samo njegove roditelje, brau i sestre, nego i djeda i baku, ostalu
rodbinu i prijatelje. U svakom sluaju ove osobe vam mogu biti od velike pomoi. M ogu
se brinuti za drugu djecu, ostati pored bolesnika da bi vas malo odmorili, ili vam mogu
pomoi kod mnogih drugih problema koji se javljaju u porodici tokom lijeenja bolesnog
djeteta. Svakako ovo ne moemo uvijek oekivati.
Baka i djed se esto prema svome unuetu osjeaju bespomoni i izgubljeni. Oni pate
zbog pomisli da mu ne mogu puno pomoi. Tako se deava da roditelji pored svog
vlastitog emocionalnog optereenja moraju pomoi baki i djedu. U takvim sluajevima
obratite se osoblju Klinike za sav jet.
Baka i djed nekada prije prihvataju djagnozu maligne bolesti njihovog unuka od strane
medicinskog osoblja, nego roditelji djeteta. Moe biti korisno pozvati baku i djeda na
razgovor sa roditeljima oboljelog djeteta da bi se zajedniki suoili sa brigama i
problemima vezanim za bolest unueta i nauiti ih kako da se sa time lake nose. Za
preostalu rodbinu i krug prijatelja vai openito da se sa iskrenou najbolje prolazi.
Mnoge osobe bi vam htjele pomoi ali ne znaju kako i ta ili da li vam uopte mogu
pomoi. esto se zbog pogreno shvaene obzirnosti povlae i preputaju porodicu
bolesnog djetata samoj sebi. Olakajte situaciju vaim priajteljima i rodbini tako to ete
ih tano informisati o bolesti vaeg djeteta objasniti im na koji nai n vam je njihova
podreka potrebna. O bolesti vaeg djeteta bi trebali informisati vaeg poslodavca da bi
mogao shvatiti zato s vremena na vrijeme uzimate vie slobodnih dana ili bolovanja.
Ako vam je tako lake, ordinirajui ljekar bi mogao napisati pi smo vaem poslodavcu o
bolesti vaega djeteta. Moramo jo napomenuti da mnoge osobe u dobroj namjeri da
pomognu, dijele jako mnogo savjeta. Openito moemo rei da vi i vae bolesno dijete
morate drugima pokazati kako elite da se prema vama ponaaju. Ak o vas takva miljenja
i savjeti ine nesigurnim ili vas uznemiravaju, slobodno im recite da ste prave informacije

71

dobili od ljekara u koje imate potpuno povjerenje. Ne mora znaiti da sve to je u tampi
okarakterisano djelotvorno, zaista to i jeste.

Kada dijete mora umrijeti

Posljednjih godina metode lijeenja su jako napredovale tako su anse za izljeenje raka
kod djece i mladih u znatnoj mjeri porasle. Ali i pored najbolje medicinske pomoi i
izrazitog truda svih uesnika, deava se da dijete zbog svoga tekoga oboljenja mora
umrijeti. injenica je da su oboljenja od raka, poslije nesrea u mnogim zemljama jo
uvijek najei uzrok smrti u djeijem uzrastu. ak i ako ste od momenta postavljene
dijagnoze esto razmiljali da bi vae dijete moda mogl o umrijeti, potvrda vaih sumnji
vas duboko pogaa.
Ne elite vjerovati da vas vae dijete moe napustiti i pokuavate da potisnete misli. Za
sve nas je jako teko da shvatimo smrt, i sa samo malo osoba o tome moete razgovarati.
Ve je dovooljno teko r astati se od jedne starije, bliske osobe iz kruga rodbine i
prijatelja, a ne od djeteta. Ali ipak to pada neto lake pri utjenoj pomisli da je ovaj
ovjek iza sebe imao jedan ispunjen ivot. Smrt jednog djeteta pogaa i nas svom
svojom teinom, jer je smatramo posebno nepravednom, ovaj mladi ovjek nam je bio
povjeren I nije imao ansu da upozna ivot. I vi kao roditelj pitate se: zato ba moje
dijete, zato to pogaa ba vas. U svom oaju reagirate vjerovatno ljutito ili bijesno.
Mogue da smatrate ljekare ili sebe odgovornim zato da vae dijete nije moglo biti
spaeno. Ili traite slamku koja bi vam u posljednjoj minuti mogla obeati preokret.
Ako ste religiozni, jedna takva situacija mogla bi voditi u krizu vjere. Moda pokuavate
da misli potpuno potisnete I jednostavno ne elite vjerovati da vae dijete mora umrijeti.
Svaki znak njegovog dobrog zdravlja ili dobrog osjeanja tumaite kao dokaz
ozdravljenja. I oajniki pokuavate da se za takve momente vrsto drite. Sve ove
raekacije su sasvim razumljive. Smrt jednog djeteta u familiji pripada jednoj od
najdubljih kriznih situacija sa kojom se vrlo teko moe suoiti (izboriti).
Koliko god se trudili da sve to to je mogue dalje odbacite, duboko ete u sebi osjeati.
Ako se tim ne pozabavite i postepeno se ne pripremite za smrt vaeg djeteta situacija e
za vas postati nepodnoljiva. Radije mislite sad na to ta jo moete uiniti za vae dijete
da bi ovi posljednji momenti za njega bili to ugodniji I tako I za vas ostali u ugodnijem
sjeanju. Moda mu moete jo neku njegovu elju ispuniti. To moe biti neki poseban
poklon ili neko manje putovanje, Najvanije za njega je vaa ljubav.
Dijete treba osjeati da nije samo. Mora znati da ste pored njega i da mu elite pomoi.
Djeca najee ne priaju o tome, ali tano osjeaju da nee jo dugo ivjeti. Takoe,
nema svrhe da ovu injenicu krijete ili da dijete zavaravate; jer kroz vae velike brige oni
primjeuje kako stvari stoje. Dijete se plai neizvjesnosti i vie nego ikada treba vau
potporu. esto imaju strah i sanjaju prijetee situacije koje sami ne mogu objasniti. Vrlo
je vjerovatno da vam dijete nee direktno priato o svome strahu o smrti. ili zato to vas
eli zatiti ili zato to ne zna kako da sa time zapone.

72

Moda moete paljivo skrenuti razgovor na tu temu, tako to ete razgovarati o

njegovim snovima, ili osjeajima. Ali ni u kom sluaju ne smijete dijete prisiljavati na
jedan takav razgovor. Ne smijete mu svaku ivotnu nadu oduzeti i rei mu neto kao; Da
ti e umrijeti u narednim danima, sedmicama. Prvo to niko ne moe predvidjeti jer tok
bolesti kod svakoga djeteta moe biti drugaiji a drugo dijete bi oajavalo, smatralo bi da
se od njega odustalo i ne bi vie vidjelo smisla u svom postojanju.
Kako ete odgovoriti na pitanje; ta je smrt - ili Kako e biti kada je ovjek mrtav.
Moete odluiti samo sa vaim vlastitim stavom, vaom religioznou ili gledanjem na
svijet. Moda mu moete rei da niko sa sigurnou ne zna kako e biti poslije smrti, ali
zamisao da padenete u jedan duboki mirni i prije svega bezbjedni san je moda utjena.
Vi moete vae dijete najbolje proc jeniti, znate ta ete mu rei i kako ga moete umiriti.
Moete spomenuti da svi ljudi jednom moraju umrijeti (moda se moe prisjetiti smrti
svoije bake ili djeda) i da je vjerovanje da se poslije smrti ponovno sastanu.
Takoer ete i vi ponovno biti sa njime. Tako mu moete umanjiti osjeaj osamljenosti.
Takav jedan razgovor nije nimalo lagan i neki roditelji se ne usudjuju zapoeti ga.
Moete se obratiti nekome iz lijenikog tima i zamoliti da to uine umjesto vas ili da
vam pri tome pomogne. Vano je ; da brai i sestrama oboljelog nita ne sakrivate.
Pripremite ih (u skladu sa uzrastom) postepeno na predstojeu smrt njihovog brata ili
sestre, da bi se mogli na tu pomisao naviknuti i na svoj nain oprostiti. Kada lijenik
uvidi da se protiv zloudne bolesti nita vie ne moe preduzeti, jedan od njegovih
najteih zadataka je da roditeljima objasni ovu beznadenu sitauaciju. Do tog momenta i
on sam je jo uvijek vjerovao ili se barem vrsto nadao da e moi izlijeiti vae di jete od
njegove bolesti. Njemu i drugim lanovima lijenikog tima ste vi i vae dijete postali
bliski za vrjeme duge terapije , i uvijek se iznova deava da i on mora odustati od nekoga
djeteta koje mu je priraslo za srce iI za iji ivot se borio. I za njega nije lako da prizna da
je sa svim svojim znanjem nemoan. Ima osjeaj da je razoarao roditelje. Sada ete
pomisliti da je sve bilo uzalud, i da ste dijete mogli pot edjeti svih napora i tekih
procedura. Ali razmislite, niko nije mogao znati kako e se bolest razvijati, jer svako
dijete reaguje razliito na terapiju.
Najbolje to se moglo uiniti za vae dijete, uz svo znanje i savjest je uinjeno, i svo
vrijeme se nadalo da e rezultirati uspjehom. Osim toga u medicinskoj nauci se stalno
istrauje i svakog asa je mogue da se pronae jo djelotvornija terapija protiv raka.
Zbog toga je u mnogim sluajevima potrebno putem obdukcije ispitati sve povezanosti
jednog takvog traginog toka bolest.
Vas e kao roditelje zamoliti za va pristanak. Pri tome biste trebali znati da mnogo toga
to se moglo uiniti za vae dijete je sprovedeno na temelju dosadanjih medicinskih
spoznaja i iskustava. Neke klinike daju tu moguno st da roditelji sami odlue da li u
ovome preostalom vremenu dijete ele njegovati kod kue ili na klinici. Neki roditelji se
ne usuuju njegovati dijete kod kue, jer se plae da bi mogli neto pogreno uraditi, ili

73

to je za porodicu to jedan zadatak koj eg je teko savladati. Klinika e vam u takvoj

situaciji dati punu podreku.
Ako se odluite njegovati dijete kod kue razgovarajte predhodno o tome sa drugim
lanovima porodice. To e za sve biti jako naporan period i svi e morati mnogo
pomagati. To vai kako za roditelje , tako i za brau i sestre pacijenta i eventualno djede i
bake. Prije nego to dijete odvedete kui, lijeniki tim klinike vas moe pripremiti za
najvanije stvari. Medicinske sestre vam mogu dati savjete za isparvnu njegu. A ako
razdaljina nije prevelika mogu vas posjeivati kod kue, odgovarati na vaa pitanja i
pomoi vam sa korisnim savjetima. Dobiete potrebne lijekove i ako je potrebno
odgovarajua sredstva protiv bolova.
Lijenik e vam rei da ga u svakom momentu kada imate p itanje moete nazvati, i vi
biste trebali ovu ponudu kad god je to potrebno iskoristi. Za veinu osoba bolje je i
umirujue da dijete u posljednjim momentima bude kod kue jer tada znaju da su za
njega uinili sve to je bilo u njihovoj moi. Posljednji dani i sedmice su veliko duevno i
tjelesno optereenje. Trebae vam mnogo snage da ovo prebrodite. Pazite da se ne
napreete izvan granica vae moi i ponekad se odmorite.
Potrebno vam je vrijeme da se opustite, na trenutak iskljuite i na neto sasvi m drugo
mislite. Ako je mogue njegujte dijete naizmjenino vi i va patrtner ili neka druga osoba
od vaeg povjerenja. Ako ste priutili sebi malo vremena za odmor moi ete se bolje
brinuti za dijete. Ne zaboravite da ne smijete zanemariti zdravu brau i sestre jer za njih u
ovome periodu stvari se odvijaju uobiejno kao i prije: kola. sport, muzika nastava i sl.
Oni moraju znati da ste jo uvijek za njih i da ih isto volite ak i ako je u ovome periodu
vaa panja jako koncentrisana na bolesno dijete . Budite svjesni da niko ne moe
predvidjeti kada e smrt nastupiti. Mnoga djeca oboljela od raka umiru polako. U ovome
periodu mogu imati jake bolove, zbog ega e vam ljekar propisati odgovarajue lijekove
da se dijete smiri i to je mogue to manje pa ti. Poslije izvjesnog vremena djeca su jako
slaba i ostaju jo samo leati. Disanje postaje nepravilno i zvui kao zastraujue
dahtanje. esto pacijenti padaju u komu i postepeno tonu u san. ak i ako ne moete to
sasvim osjetiti, vaem djetetu e zasigu rno pomoi,da sjedite pored njegovog kreveta i
drite ga za ruku. Da li pri tome elite da i drugi lanovi familije budu tu ili da radije
budete sami, uradite onako kako vam najbolje odgovara. Kada vae dijete umre ne
usteite se da slobodno zaplaete.
Reakcije tugovanja, su prirodno od ososbe do osobe razliite. Ali najvie pomae ako
moete slobodno i ne sputano plakati. Jedino tako moete savladati optereenje
posljednjih dana i sedmica. ak i kada je vae dijete umrlo ono i dalje ivi u vama. To su
sjeanja na zajednike lijepe trenutke, fotografije i slike koje je vae dijete samo nacrtalo,
i druge stvari kao igrake, kolske knjige, odjea, njegova soba. Sve to e vas na njega
podsjeati. Ali bilo bi pogreno ako vjerujete da moete vratiti vrijeme t ako to ete od
njegovih stvari napraviti muzej i svima zabraniti da stvari diraju ili uzmu. Takoe, ne
pomae ako smrt iskljuujete tako to se o umrlom, djetetu uopte ne smije priati.
Takvim postupcima nepotrebno oteavate situaciju i sebi i drugima. Vae dijete i dalje

74

ivi u vama i svima drugima koji su ga voljeli. Jedan dio svoga ivota ste djelili sa svojim
djetetom i ono je svoj vlastiti ivot imalo uz vau pomo.
Ponekad je za roditelje teko da se prema brai i sestrama ponaaju smireno i prir odno.
Zbog tekog oboljenja koje je brat ili sestra umalo i kod uobiajne djeije bolesti odmah
e pomisliti na najgore. Reagirat e prestraeno i djeca e dozvoljavati samo malo
slobode jer e se plaiti da im se neto ne dogodi. Takoe za brata ili sestr u nije
jednostavno da se nosi sa velikim gubitkom. esto je potreban jedan krai vremenski
period, dok se svi naviknu na jedan normalan meusobni odnos. Ako kod nekog djeteta
primjetite da ima strane snove ili druge promjene u ponaanju koje traju, to mo e biti
znak da dijete jo nije preboljelo gubitak brata ili sestre. Pokaite razumjevanje i uzroke
takvog ponaanja, doznajte to iz razgovora. Ponekad je dobro potraiti savjet psihologa.
Na nekim hematoonkolokim klinikama postoji mogunost brige za fa miliju i nakon
zavretka lijeenja djeteta oboljelog od raka. Obratite se za pomo ljekaru koji je lijeio
vae dijete. U svakom sluaju moi e vam dalje pomoi. Gubitak vaeg djeteta je
napravio jednu veliku prazninu u vaem ivotu i sigurno vam pada te ko da se sa time
pomirite. Ali za vas, ivot ide dalje. Morate sakupiti svu hrabrost i sangu jer ste mnogima
potrebni, prije svega svojoj porodici, vaem poslu. prijateljima. Ponite to je mogue
prije da sebi postavite zadatke i ciljeve o stvarima koji vam priinjavaju zadovoljstvo i
donose priznanje. Mnogo toga je u posljednjem veoma tekom periodu ostalo
nedovreno i eka na vas.

DODATAK
Objanjenje nekih medicinskih izraza sa kojima se moete susretati.
A Akutno nastupa iznenada, brzo napreduje
Alopecija - opadanje kose
Anemija - malokrvnost, crvena krvna zrnca, hemoglobin ili ukupna
koliina krvi je smanjena
Angiografija - prikaz (slikanmje krvnih sudova)
Anoreksija gubitak apetita, gubitak tjelesne teine
Antigen - supsatnca koju tijelo kao nepoznato prepoznaje i regira
odbranbreno stvarajui antitijela.
Antitijela- krvna bjelanevina koja u kontaktu sa bakterijama, drugim
mikroorganizmima i stranim tijelima reaguje i neutralizira ih
Arterija- ila kucavica, bilo, puls.
Autonoman- samostalan, npr. autonomni nervni sistem, pokree
automatske i nehotine funkcije kao npr. disanje.
B Benigno - dobroudan
Biopsija - uzimanje djelia tkiva za mikroskopski pregled
Blast - nezrela bijela krvna elija
Blastom - novostvoreno tkivo, oteklina

75

C CNS- centralni nervni sistem = mozak i kimena modina

Citologija - nauka o elijama
Citostatici- tvari koji koe rast elija i koriste se u lijeenju raznih vrsta
malignih oboljenja
Citotoksino - oteuje elije
D Disfunkcija - neprimjerena funkcija, neispravan rad.
Displazija - pogreno stvaranje, pogrean razvoj.
Dispnea- disajnje smetnje, oteano disanje.
E Embrionalan- pripada embriju ili u jedno m stadiju razvoja
Eritrociti crvena krvna zrnca
Ekscizija isjeak tkiva
F Fibro- sainjen od tkiva (npr. fibrom: izraslina od tkiva)
G Gamaglobulin- krvne bjelanevine koje sadre antitijela i tite organizam
od odreenih mikroorganiza ma (npr virusa).
Gastro- intestinalan odnosi se na probavni trakt. Tu spadaju: usta,
jednajk, drijelo, eludac, tanko i debelo crijevo.
Genetski - nasljedan faktor
Granulociti - jedna grupa bijelih krvnih zrnaca
dobroudni tumor- koncentrirani rast elija koji se za razliku od zloudnog
tumora ne iri na druge dijelove tijela.
H Hematologija- izuavanje i nauka o krvi
Hemoglobin- sastojak crvenih krvnih zrnaca koji transportuju kisik.
Hemoragija- opi izraz za krvarenje koja nastaju ili ozljedom krvnih ila
ili usljed nedostatka trombocita ili nekog od faktora zgruavanja krvi.
Histologija - nauka o tkivu (mikroskopska ispitivasnja uzoraka tkiva).
HLA - antigeni- ( jednako humani leukocit antigen) ovjeiji leukocit
antigen, koji posjeduje individualno svojstvo tjelesnih elija.
Hemoterapija- lijeenje sa medikamentima koji unitavaju rak
(citostatici).
Hondro- odnosi se na hrskavoicu, (Chondroblastom: tumor elija koji
stvaraju hrskavicu).
Hronino- postoji due vremena i zadrava se dugotrajno
I Imunologija - nauka o prirodno odbranbrenom sistemu organizma.
Imuni sistem - vlastiti odbranbreni sistem protiv bolesti, koji se sastoji od odredjenih
bijelih krvnih zrnaca I antitijela.
Imunoterapija- tretman za jaanje vlastitih odbranbrenih snaga
Infekcija- prodiranje i razmnoavanje mikroorganizama koji prouzrokuju bolest u tijelu.
Intramuskularno im lijek u injekciji koja se daje u mii.
Intratekalno (it)- lijek koji se daje u likvor (mozak i kimeni kanal)
Intravenozno (iv)- lijek u injekciji koji se dfaje direktno u venu.

76

Intravenozni pijelogram- rendgensko ispitivanje bubrega i mokranih puteva. Pri tome se

u venu ubrizgava kontrast, srestvo koji bubreg i mokrane puteve na rendgenskom
snimku ini dobro uoljiviom.
K Kaheksija - iscrpljenost. gubitak snage
Kardio- odnosi se na srce (npr, kardiogram - biljeenje srane radnje)
Karcinogen- uzrokuje rak
Karcinom- rak tumor, zloudno oboljenje
kompjutertomografija (CT- kompjuterski snimani slojevi razliitih
dijelova tijela.
Kotana sr - kotana sr je tkivo koje ispunjava unutranjost kosti . Ovdje se produciraju
razliite krvne elije.
depresija kotane sri - oteenje kotane sri uzrokovano kemoterapijom, koje se gotovo
uvijek povlai. Zavisno od vrste terapije. faza depresije kotane sri je period p oveane
opasnosti od infekcija i krvarenja.
Punkcija kotane sr i- uzimanje uzorka tkiva kotane sri radi ispitivanja elija.
Krvna slika- razliita ispitivanja pojedinih krvnih komponenti. Ovi testovi su vani za
dijagnozu i lijeenje.
Krvne grupe- postoje razliite krvne grupe koje su oznaene odreenim faktorima (npr.
faktor A, B, AB, ili O) Prije transfuzije krvi mora se uvijek prvo odrediti krvna grupa
pacijenta, tako da se krv primaoca slae sa krvlju davaoca.
Transplantacija kotane sri - zamjena oboljele kotane sri pacijenta, zdravom kotanom
sri odgovarajueg donatora.
L Leukociti- bijela krvna zrnca
Lipo- masnoa /npr. lipom- tumor masnog tkiva)
Likvor- tekuina koja obavija mozak i kimenu modinu (med. likvor
cerebrospinalis)
Lumbalna punkcija- uzimanje likvora za analizu elija
Limphagiographia- rendgensko ispitivanje limfnog sistema.
Limpha- (limfna tekuina) jedna goto vo bezbojna tekuina koja sadri
odredjene elije i nalazi se u limfnim sudovima organizma.
Llimfne lijezde - su rasprostranjene u limfnim sudovima i slue kao filter
za bakterije i elije raka koje bi se mogle nai u limfnom sistemu.
Limfni sistem - organski sistem sainjen od sistema sudova kojim protie
Limfna tekuina i limfnih organa kao to su limfne lijezde, slezena i timus
koji sadre elije za odbranu od infekcija.
Lymphom- tumorr limfnog sistema.
M Maligno - zloudno
Malignom - zloudna izraslina. Tumor
Metastaze - srodna izraslina ili rasprostranjenost zloudnih elija
Metastazirati - raseljavanje djelia oboljelog tkiva daleko od prvobitnog

77

mjesta nastanka.
Monociti - jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca koji unitavaju bakterije
Morbiditet- uestalost oboljevanja (broj)
Mortalitet- smrtnost
Magnetna rezonanca- vrlo precizna metoda ispitivanja pri kojoj se potiu
tjelesne tvari kroz djelovanje jakog magnetnog poilja i k ompjuterski
mjere molekularna kretanja to rezultira vidljivom slikom. Ne zrai.
N Nekroza - smtrt elije, odumiranje tkiva
Neoplazma - nova tvorevina- openito se koristi kao izraz za novonastale
izrasline i tumore.
Neutrofilni leukociti - jedna vrsta bijelih krvnih zrnaca koji imaju posebnu
ulogu u odbrani od stranih tijela, bakterija, virusa i gljivica.
Neuro - odnosi se na nervni sistem, npr neurologija nauka o neurolokim
oboljenjima.
O Oedem- oteknue nastalo sakupljanjem tenosti u tkivu
Onkologija - nauka o malignim oboljenima
Oralno- odnosi se na usta (npr. oralna terapija - medikament koji se uzima
na usta)
Osteo- odnosi se na kosti npr. osteosarkom tumor koji nastaje u kosti.
P Palijativno - olakavanje (npr. palijativna operacija: operacoja kojom se
otklanjaju odreeni simptomi bez izlijeenja osnovne bolesti)
Palpatorno - neto to se moe napipati (opipljiv)
Parenteralna ishrana - ishrana direktno u krvotok tj. izbjegava nje
probavnog trakta (kap po kap)
Patologija - nauka o bolestima. Patolog je ljekar specijalista koji
prvenstveno radi mikroskopska ispitivanja uzoraka tkiva to je za
postavljanje dijagnoze od izuzetne vanosti.
Peroralno (po.) - na usta
Petechie - sitna podkona krvarenja (iz malih krvnih sudova)
Pazma - teni dio krvi, koji sadri razliite proteine i soli koje su vani za
normalnu funkciju krvi.
Pneumonija - upala plua
Primarni tumor - prvi tumor, suprotno od metastaza
Prognoza - izgled toka bolesti
Profilaksa- spreavanje nastanka bolesti
Pulmonalno - odnosi se na plua
R Radiologija- nauka o redgen zraenju
Radioterapija- terapija zraenjem. medicinsko zraenje
Renalno- odnosi se na bubrege
Remisija- povlaenje simptoma oboljenja
Resekcija- uklanjanje oboljelog dijela organa
Recidiv - ponovno nastupanje bolesti poslije remisije

78

RBC- crvena krvna zrnca- krve elije koje transportuju kisik iz krvi do
razliitih organa I tkiva
S Sarcom - zloudna izraslina vezivnog tkiva.(Tkivo koje uglavnom
sainjava skelet, ali ga ima i u drugim organima kao potporna supstanca).
Tumor se uglavnom sastoji od vrlo nediferenciranih elija.
Sepsa - infekcija koja zahvata itavo ti jelo uzrokovana mikroorganizmima
(bakterije, virusi I gljivice)
Subkutano- potkono
Simptom - znak bolesti
Sistemsko - zahvata itav organizam (suprotno lokalno ili ogranieno)
Scintigram- dijagnostika metoda prikazivanja propusnosti organa pomou
radioaktivnih zraka.
T Terapija- lijeenje
Toksinost- otrovnost, jaina otrova, neeljeno djelovanje neke supstance
Tumor- izraslina- kako dobroudna (benigna) tako i zloudnaa (maligna)
V Venozno- odnosio se na vene (iv= intravenoz na injekcija)

79

TABELA NAJEIH LIJEKOVA I NJIHOVO NEELJENO DJELOVANJE

Neeljeno djelovanje

=
esto,
P=
povremeno
R = rijetko KS =
kotana sr

Lijek

Nain
uzimanja

Opis

ACNU

peroralno

tablete + kapsule

intravenozno

bistra,
tenost

BCNU
Carmustin
(Carmubris,
Nutriman)

: arenje kod davanja

injekcije
KS: depresija kotane
sri (3-4 sedmice nakon
bezbojna injekcije); munina i
povraanje (1-4 sata
nakon uzimanja lijeka)

CCNU (lomustin) uzeti

sa gutljajem vode na
CCNU
peroralno
tablete + kapsule
prazan
eludac;
u
Lomustin (CiNu),
naredna 3 sata ne jesti i
CeCeNu
ne piti
:
munina
i
povraanje;
depresija
Actinomycin D
KS; nekroza tkiva kada
(Cosmegen
intravenozno
bistra, uta tenost
se ubrizga pored vene
Lyovac)
P:
opadanje
kose,
depresija, osip (akne);
R: temperatura, slabost
:
munina
i
povraanje; temperatura,
drhtavica
(odmah);
oteenje
sluzokoe
intravenozno
Bleomycin
usta, gubitak apetita i
intramuskularn bistra,
bezbojna
tjelesne teine, opadanje
o
tenost
kose
subkutano
R: alergijske reakcije (35 sati nakon uzimanja
lijeka), pluna fibroza,
oteenje jetre i bubrega.
: depresija KS (nastupa
naknadno)
Busulfan (Myleran) peroralno
tablete
P: munina i povraanje;
pigmentacija.
R: pluna fibroza
Chlorambucil
: depresija KS (nastupa
peroralno
bijele tablete
(Leuceran)
2-3 sedmice nakon

80

uzimanja
lijeka);
munina i povraanje; i
gubitak apetita
Cis-platinum
(Cisplatin
Cismaplat
Cisplatyl
Platiblastin
Platinex)
Carboplatin
(Carboplast,
Paraplat)

Cyclophosphamid
(Endoksan,
Ciclostin,
CTX,
CPM)

Cytosin
Arabinosid,
ARA-C
(Alexan, Udicil)

Daunorubicin
(Daunoblastin)
Daunoxome
Doxorubicin
Adriablastin
(Adriamedac)
Idarubicin
(Zavedos)
Epirubicin
(Farmorubicin)
DTIC,
Dacarbasin
(DTIC-Dome,
Deticene)

:
munina
i
povraanje,
gubitak
bezbojna
apetita, depresija KS
R: problemi sa sluhom;
oteenje bubrega

intravenozno

bistra,
tenost

peroralno
inravenozno

:
munina
i
povraanje,
gubitak
bijele tablete
apetita, opadanje kose
bistra,
bezbojna
P: krvavi cistitis, upala
tenost
sluznica
R: proljev

intravenozno
subkutano
intatekalno

intravenozno

intravenosno

bistra,
tenost

:
munina
i
povraanje,
P:
proljevv,
upala
bezbojna sluznica,
temperatura
(groznica)
R:
depresija
KS,
glavobolja

crvena tekuina

: roza obojen urin (ne

krvav)
munina
i
povraanje,
depresija
KS, gubitak kose
P: oteenje sluzokoe
usta
R:
povremena
temperatura; uzrokuje
nekrozu tkiva kada se
ubrizga pored vene

bistra tenost

. depresija KS.
P. munina i povraanje,
uzrokuje arenje pri
injiciranju; temperatura,
osjeaj nelagode

81

Fludarabin
(Fludara)

5- Fluoracil
5- FU
(Fluroblastin,
Fluoro- Uracil)

intravenozno
peroralno

Hydroxyhamstoff
(Hydroxiurea,
Litalir)

peroralno

Ifosphamid
(Holoxan)

intravenozno

:
depresija
KS.,
supresija
Telija:
slabost.
bistra tenost
P: munina: hemolitika
anemija: proljev.
R: oteenje nerava i
plua.
:
munina
i
povraanje,
depresija
KS.
P: proljev,
oteenje
bistra,
bezbojna
sluzokoe usta, opadanje
tenost
kose, osip.
R:
oteenje
jetre,
nekroza tkiva kada se
ubrizga pored vene.
. munina i povraanje,
depresija KS.
P. oteenje sluzokoe
zelene I roza kapsule usta:
R.
opadanje
kose,
glavobolja i nesvjestica,
osip.
bistra tekuina

L- Asparaginaza
(Crastnitin,
Erwinase),
PEG- Aspargase
(Oncospar)

intramuskularn
o
bezbojna tenost
subcutan
intravenozno

6 - Mercaptopurin
6- MP (Purinetol)

peroralno

velike,bijele tablete

peroralno
intravenozno

tablete
tenost

Melphalan

Kao Ciclophosphamid
P.
gubitak
apetit,
munina i povraanje,
tempertura.
R. alergijske reakcije,
disfunkcija
jetre
i
pankreasa.
(bolovi u stomaku,
povien nivo eera u
krvi i rastui osjeaj
ei), depresija i umor.
: depresija KS
P:
gubitak
apetita,munina
i
povraanje:
R: proljev, temperatura,
utica, upala sluzokoe.
Kao Chlorambucil

82

(Alkeran)

Metotrexat
MTX,
Amethopterin

Mithramycin

Mitoxantron
(Novatron,
Oncotrone)

Mustargen,
(Chloromethin)

Paclitaxel
(Taxol,
Docetaxel,
Doxatrone
Taxotere)

Procarbazin
(Natulan)

: oteenje sluzokoe
male ute tablete
usta,
depresija
peroralno
KS.,munina
i
intravenozno
bistra
povraanje
intramuskularn
uta
P:
gubitak
apetita,
o intratekalno
tenost.
opadanje kose
R: proljev, osip i utica.
:
munina
i
povraanje,
gubitak
apetita: depresija KS,
oteenje
sluzokoe
usta.
P.: tempertura, osjeaj
bistra,
bezbojna
intravenozno
slabosti, crvenilo lica i
tenost
osip.
R: krvarenja : oteenje
jetre i
bubrega,:
uzrokuje nekrozu tkiva
kada se ubrizga pored
vene.

intravenozno

intravenozno

plava tenost

bistra, uta tenost

intravenozno

bistra tenost

peroralno

bijele kapsule

: munina: povraanje,
depresija KS, zelen urin
P: gubitak kose, proljev.
R: oteenje sluzokoe,
bolovi u stomaku, srane
smetnje, nekroza tkiva
:
mumnina,
povraanje,
P: proljev
R: osip,
uzrokuje
nekrozu tkiva kada se
ubrizga pored vene
:
depresija
KS,
alergijske reakcije:
P:
srane
smetnje,
oteenje jetre, reakcije
na koi:
R:Neurotoksicitet,
slabost: pluna fibroza.
:
munina
i
povraanje,
depresija
KS:
P: proljev ili zatvor:,

83

Steroidi
(Cortizon,
Prednison,
Prednisolon,
Dexamethason)

Temozolamid
(Temodal)

peroralno

intravenozno
intramuskularno
intratekalno

peroralno

bijele kapsule

isuena
usta,
temperatura ili groznica
.R: osip, glavonolja,
vrtoglavica
: poveanje, gubitak
apetita i tjelesne teine,
podbuhlo lice:
P:
problemi
sa
eludcem,
imunosupresija,
promjene ponaanja:
R:.
povien
krvni
pritisak, slabost miia:
povien nivo eera u
krvi.
:
depresija
KS,
munina, povraanje
P:
slabost:
proljev,
povraanje.
R: temperatura, svrbe.

intravenozno

uljana,
bezbojna tenost

: depresija KS.
P: gubitak kose, proljev,
alergijske reakcije
R: nekroza tkiva, kada
se ubrizga pored vene.

6- Ttiogvanin
(6- TG)

peroralno
intravenozno
intratekalno

male tablete,
tenost

: munina, povraanje,
oteenje
sluzokoe
usta, depresija KS.

Thitepa

intravenozno
intratekaslno

Topotekan
(Hycamtin)

intravenozno

Temiposid
(VM- 26),
VP 16
Etoposid
((Vepesid)

Vincristin.
Vinblastin
(Velba)
Vindesin
(Eldesine),

intravenozno

: munina i povraanje
P: depresija KS:
bistra tenost
R: oteenje bubrega,
ari pri injiciranju
: munina: povraanje,
depresija KS
bistra tenost
R: oteenje sluizokoe
usta: proljev,. bolovi u
stomaku i iscrpljenost
P: bolovi u vilici,
stomaku,
rukama
i
bistra,
bezbojna nogama:
zatvor,
tenost
bockanje u rukama i
nogama: gubitak apetita,
slabost
u
nogama,

84

uzrokuje nekrozu tkiva

kada se ubrizga pored
vene.

85

LITERATURA
1.

Steven J.Acute Lymphoblastic leukemia Clinic in Laboratory medicine

1999, Volume 19, Number 1.

2.

Golub TR, Arececi RJ. Acute leukemia, In Pizzo PA, Poplock. Dg

eds.Principles and practice of pediatrics oncology.4 th ed. Philadelphia:
Lippincott, 2002: 545-73.

3.

Chan KW. Acute lymphoblastic leukemia. Cur pediatr Adosc Healt Care
2002 feb; 32(2):40-9n.

4.

Raji Lj. Leukemije u djeijoj dobi.Vae zdravlje 12.06.2000.

5.

Silverman LB, Gelbert RD, Dalton VK, et al. Improved autocom for
children with acute lymphoblastic leu kemia: results of Dana - Farber
Consortium Protokol 91-01. Blood 2001; 97:1211-1218.

6.

McNeili DE, Cote TR, Clegg L, et al SEER update of incidence and

trends in pediatric malignancies: acute lymphoblastic leukemia. Med
Pediatr Oncol 2002; 39: 554-557.

7.

American Family Physicia Chan KW. Acute lymphoblastic leukemia: curr

a Probl Pediatr adolosc Healt Care 2002 Feb,32 :40 -9n.

8.

Pui CH, Campana, D. Evans WE. Childhood acute lymphoblastic

leukemiacurrent status and future perspectives. Lancet Oncol. 2001;
2:597-607.

9.

Kamps WA,Bokkerink JP, Hakvoort -Cammel FG,Veerman AJ, Weening

RS van Wering ER, van Werden JF, Hermans J, Slater R van der Berg E,
Kroes Wg.Vander Does van Berg A. BFM oriented traetment for children
with acute lymphoblastic leukem ia without cranial irradiation and traetment
reduction for standards risik patients: results of DCLSG protocol ALL -8
(1991-1996): Leukemia 2002 jun;16(6):1099 -111.
Downing JR.Shanon KM. Acute leukemia. A pediatric perspective. Cancer
Cell 2002;2:437-445.

10.

11.

James A.Whitlock and Paul S.Gaynon. Acute lymphoblastic leukemia in

children in John P.Grcem. John F et all. Wintrobe, s Clinical hematology II
Th edition. By lippincot Wiiiams and Willkins 2004:2144 -2159.

86

12.

Donadieu, J.Auclerc. MF Baruchel, A Perel y Bord igoni, P LandmanParker J et al. 2000 French Acute lymphoblastic Leukemia Groupe
FRALLE Prognostic stydy of continuous variables (white blood cell
count,peripheral blast cell count haemoglobin level, platelet count and age
in childhood acute lymphoblastic leukemia. Analysis of population 1545
children traeted by French Axcute Lymphoblastic Leukemia Group
(FRALLE). British Journal ofcancer, 83,1617 -1622.

13.

Borani M. Bolesti krvi i krvotvornih organa i solidnih tumora In:

Mardei D i saradnici. Pedijatrija esto izmjenjeno izdanje. Zagreb,
2000:552-589-128,533-555.

14.

Pui CH , Relling MV, Downing JR. Acute lymphoblastic leukemia. N.Engl

J.Med. 2004; 350: 1535-1548.

15.

Burger B Zimmerman M, Man G et al. Diagnosis cerebrospinal fluid

examination in children wit h acute lymphoblastic leukemia: significance
leucocite counts withblasts or traumatic lumbar puncture. J. Clin. Oncol
2003; 21: 184-18.

16.

Naki M, ii V. Biljezi i citoloke osobemnosti tumora. Medicus 2001;

10(2):147-155.

87