ANITA ŠUPE

Istine i laži o hrani

Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene
tjelesne težine
 ANITA ŠUPE
Istine i laži o hrani
Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene
tjelesne težine
 Sadržaj

Uvod.......................................................................................8
Što je izvorna čovjekova hrana?..........................................11
Sveta hrana.......................................................................14
rana na koj! smo genetski prilago"eni..........................1#
$rehrambena piramida.....................................................%&
'itovi o (tetnosti masno)e i kolesterola..............................%*
+ampanja protiv kolesterola , najve)a prijevara %&. stolje)a%- stolje)a %-
+olesterolneprijatelj ili prijatelj?....................................%/
0!mačenje vrijednosti masno)e ! krvi2.........................*%
3obre i lo(e masno)e.......................................................*4
mega*5 omega- i eikosanoidi.....................................*#
6itari7e  dvosjekli mač čovječanstva..................................4%
Sastav žitari7a..................................................................44
ntin!trijenti....................................................................49
6itari7e možemo jesti samo ako s! pravilno pripremljene4#
:epodno(enje gl!tena  !zrok mnogih kroničnih bolesti bolesti 48
;elijakija nije jedini oblik nepodno(enja gl!tena............9&
$romjena prehrane može biti spas...................................9%
$(eni7a< od zemlje do kr!ha............................................99
rana koja !bija...................................................................98
visnost o (e)er!.............................................................-&
=l!taminat >-%&-%9 opasan dodatak ! namirni7ama....-4
 Soja ili priča o prijevari....................................................-/
'argarin  izbjegavati pod svak! 7ijen!..........................#*
rana kao lijek.....................................................................##
:jegovo veličanstvo  masla7.................................
masla7........................... ....................
....#/
#/
+okosovo !lje..................................................................84
Istine i laži o mlijek!........................................................8#
+eir  č!desna
č!desna hrana s +avkaza....+avkaza...................................../*
................................./*
Sirovojelstvo @AaB ood pokretC......................................//
+a(asti sokovi , zdravlje iz miksera............................1&4
$ovr)e.....
$ovr)e............
...............
...............
...............
................
.........................................1&9
.................................1&9
+lijanje zrnja5 ora(astih plodova i sjemenja..................1&#
Djekovita biljka stevija prirodni zasla"ivač..................111
'r(avljenje bez gladi.........................................................114
Inz!lin glavni kriva7 za debljanje.................................11-
+ako nas zdrava2i !ravnotežena2prehrana dovodi do debljine
.............................................................................................118
 čovjek!5 medvjed! i s!mo bor7ima...........................1%1
D;E prirodna prehrana za bolje zdravlje i reg!la7ij! tjelesne
težine....................................................................................1%9
$raktični savjeti za provo"enje D;E prehrane............1**
D;E i vo)e...................................................................1*-
+etoza ili ketoa7idoza5 visokoproteinske ili visokomasne dijete
.............................................................................................1*8
=rani7a !nosa !gljikohidrata kod mr(avljenja..............14*
sje)aj gladi i sitosti je najbolji vodič...........................14-
 ko mr(avljenje ne ide kako bismo htjeli......................14/
D;E prehrana za posebne potrebe...................................19%
Felena k!ra.....................................................................199
=ljivi7a kandida po(ast modernog doba.......................19-
ntikandida program....................................................198
+arika koja nedostaje , temelja7 ili j!ha od kostij!....1-9
$rehrambena revol!7ija.....................................................1#%
:ekada se znalo bolje....................................................1#4
+ako je do(lo do dana(njih Gprehrambenih smjerni7a2.1#-
I tkins je bio ! prav!...................................................1#/
Fa(to ne možemo !vijek vjerovati znanstvenoj metodi.181
Fnanost ! sl!žbi ind!strije.............................................18*
Fa(to D;E$aleo pokret nije sl!žbeno priznat?..........18-
D;E ! Švedskoj...........................................................188
D;E i okoli(................................................................1/1
Isk!stva s D;E prehranom..............................................1/9
Faklj!čak........................................................................%&8
Diterat!ra............................................................................%1%
Hideo..................................................................................%1#
Internet...............................................................................%18
Recenzija
Iskreno sam !zb!"en zbog izlaska iz tiska knjige Istine i laži o
hrani. +njiga se čita ! jednom dah!5 zanimljiva je i ne ostavlja
ravnod!(nim. va knjiga ne želi biti en7iklopedija niti znanstveni rad5
ona je zbirka tekstova n!tri7ionisti7e nite Š!pe5 Šibenčanke koja s
obitelji živi i radi ! Švedskoj. +njiga je njezin prvijena75 a za na(e
čitateljstvo !istin! je prava bomba.
ko bi bilo mog!)e me"! iste kori7e smjestiti antropologij!
paleolitskog vremena5 tis!)ljetno isk!stvo zdravih tradi7ionalnih k!lt!ra
koje je pro!čavao G3arBin2 n!tri7ionizma eston . $ri7e5 modern!
kliničk! praks! D;Ea ! Švedskoj i zdravstvene probleme
s!vremenog čovjeka otkako je ! svoj jelovnik !vrstio namirni7e koje
postoje jedva posljednjih stotin! godina5 onda bi se svakako radilo o
knjizi a!tora koji se !s!"!je. nita Š!pe to i jest. :jeni s! tekstovi
jednostavni5 inormativni5 ali i beskompromisni.
'alo je onih koji ! svom dom! nemaj! barem jedn! knjig! o
zdravoj prehrani. 'e"!tim5 ! ovoj se knjizi nalaze i inorma7ije za koje
je zanimljivo da ih ! svojim radovima niti jedan od op)e priznatih
hrvatskih a!toriteta na ovom podr!čj! ili nije spomen!o ili ih nije jasno
iznio na jednom mjest!. 'ožda zbog sp!tanosti ili pod stegom nekih
s!mnjivih kodeksa5 ili zbog možebitne !groženosti proesionalne
karijere ! instit!7ijama koje s! tako rijetko inan7ijski neovisne5 ili pak
zbog ragmentiranog5 !sko spe7ijaliziranog @neCznanja. va knjiga
govori nam o onome (to smo zapravo svi negdje ! sebi znali5 ali je
propaganda bila glasnija od na(e int!i7ije.
+ome bih prepor!čio knjig!? :ajprije onima koji ve) slijede neki
oblik Gzdrave prehrane2 da !(tede nova7 i zdravlje. $otom
vegetarijan7ima i veganima5 da !n!tar svojih !vjerenja poprave
kvalitet! svog života i života svojih obitelji. rvatskim proesional7ima
i instit!7ijama da vide da je led probijen2  kao svojevrsni poti7aj da se
i sami od!pr! besmislenim5 nametn!tim i (tetnim prehrambenim
smjerni7ama pre!zetim iz Sjedinjenih meričkih 3ržava5 jer s! tamo
doživjele ijasko.
:aposljetk! i onima koji bi tek htjeli započeti sa zdravom
prehranom5 jer je !istin! osloba"aj!)e saznati da zdrava prehrana ne
znači k!povati sk!pe5 često i egzotične namirni7e5 nego je to ponajprije
stvar na(eg izbora izme"! namirni7a koje ionako svakodnevno jedemo.
$rimjeri7e5 izbor izme"! margarina i masla7a5 p!nomasnih i light
mliječnih proizvoda5 ali često i pitanje svakodnevnih nedo!mi7a oko
zak!havanja mlijeka5 konz!miranja sirovih žitari7a ili raznih pah!lji7a
te namirni7a od soje koje imitiraj! meso5 mlijeko ili jaja.
S ovom knjigom doznat )emo da li je piramida zdrave prehrane2
doista okren!ta naglav7e @kao i na(e zdravljeC5 koji s! mehanizmi
debljanja5 kako mr(avjeti bez gladi i k tome pobolj(ati zdravlje5 za(to s!
zasi)ene masno)e zdrave5 (to s! aktivatori topivi ! mastima5 kako
ne!tralizirati antin!trijente iz žitari7a5 grahori7a i sjemenki5 kako protiv
gljivi7e kandide5 (to nam je činiti sa sirovim mlijekom5 gl!tenom5
7elijakijom5 sojom5 itd.
+njiga pr!ža elemente pomo)! kojih i sami možemo pro7ijeniti
valjanost raznih pon!da !motanih pod nazivnik zdrave prehrane25 jer
nam približava drevno znanje o prehrani koje je5 !natoč pok!(ajima
manip!la7ije ! medijima5 ipak reeval!irala i moderna znanost.
:adam se da )e ova knjiga biti !vod ! nek! proesionaln! karijer!
a!tori7e ! domovini.
3omagoj 3žoji)
za prvi ogranak Zaklade Weston A. Price u Hrvatskoj
 Uvod
$osljednjih se godina sve vi(e govori i pi(e o hrani i sadržaj! hrane5
a žari(te se stavlja na epidemij! debljine koja je zavladala zapadnim
svijetom. Aasprava o tome (to je zdravo jesti5 a (to nije5 dobiva na
intenzitet!. Sve je ve)i broj str!čnjaka koji nas kroz prehrambene
smjernice savjet!j! o način! prehrane kojom )emo zadržati dobro
zdravlje i reg!lirati tjelesn! težin!. $ojam zdrave2 prehrane najče()e se
povez!je s light proizvodima i vegetarijanstvom te pove)anim !nosom
žitari7a5 vo)a i povr)a5 dok nam se istovremeno savjet!je da ograničimo
!nos 7rvenog mesa5 jaja i p!nomasnih mliječnih proizvoda. Ind!strija
mr(avljenja jača je nego ikad pa je pon!da i reklama za razne pra(ke5
pil!le i dr!ga sredstva koja obe)avaj! brzi g!bitak kilograma i toliko
priželjkivan! vitkost5 sve ve)a.
Unatoč svem!5 nema naznaka da se epidemija debljine za!stavlja ili
barem !sporava. :o rijetki s! oni koji !vi"aj! da izme"! str!čnjaka5
prehrambenih smjerni7a i raznih dijeta s jedne strane te epidemije
debljine i op)eg zdravstvenog stanja s dr!ge5 mora postojati !zročna
veza. Jer5 !pravo se zadnjih desetlje)a5 otkako s! eksperti2 počeli sa
svojim prehrambenim propovijedima5 svijetom pro(irila epidemija
debljine5 srčanožilnih bolesti5 dijabetesa5 raka5 a!toim!nih bolesti5
bolesti 7rijeva5 alergija i dr!gih degenerativnih bolesti. Iz ovog
paradoksa trebalo bi !vidjeti da je ne(to t! očito jako5 jako pogre(no.
$ravo propitivanja vladaj!)ih prehrambenih smjerni7a trebalo bi biti
zajamčeno osnovnim demokratskim post!latima5 kao i pravo na osobno
mi(ljenje i pravo da se ono slobodno izjasni. li ! praksi često
nailazimo na prepreke kad se ti demokratski prin7ipi pok!(avaj!
provesti5 pa ni pitanja vezana za prehran! nis! iz!zetak. +ako )e se
vidjeti iz ove knjige5 !pravo s! ona vrlo osjetljiva.
 $ostoje li !op)e kriteriji prema kojima se možemo sna)i ! toj
dž!ngli inorma7ija i kako možemo znati kome vjerovati? 'ožda
bijedan dobar način bio da !zmemo sebe kao polazi(te5 da pogledamo
svoje tijelo i !pitamo se< za koj! nas je to vrst! hrane predodredila
priroda5 čiji smo jedan mali dio i mi sami? Dj!dsko je tijelo rez!ltat
stotina tis!)a godina razvoja i svaka stani7a na(eg tijela sadrži gene koji
s! se prenosili iz genera7ije ! genera7ij!  gene koji s! čovjek!
omog!)ili potrebn! snag!5 izdržljivost5 otpornost i zdravlje ! !vjetima
mnogo težim nego (to s! ovi ! kojima danas živimo. vi s! geni
prilago"eni5 ili dizajnirani5 !pravo za on! vrst! hrane koja je i
omog!)ila opstanak. 3anas približno znamo (to s! jeli lj!di iz davnih
vremena5 kao (to sa sig!rno()! znamo (to nis! jeli. 0ako"er s velikom
vjerojatno()! možemo zaklj!čiti da s! !vijek znali (to jed!5 za razlik!
od nas. ni svoje znanje nis! stje7ali savjetima str!čnjaka5 nego
isk!stveno.
'i se danas pona(amo kao da vjer!jemo da sadržaj hrane koj!
jedemo nema !činka na na(e tijelo i na(e zdravlje. Hjer!jemo da nije
važan način na koji je hrana proizvedena i zapravo nikad nismo tako
malo znali o namirni7ama kojima p!nimo ko(are ! s!permarketima5 a
kasnije ih !nosimo ! svoje tijelo. Kini nam se da možemo jesti bilo (to i
ostati zdravi5 a kad se na kon7! ipak razbolimo od tipičnih
7iviliza7ijskih2 bolesti5 onda rado okrivljavamo ne(to dr!go5 s!dbin!5
genetik! ili Ložj! volj!5 a ne jednostavn! činjeni7! da na(e tijelo ne
podnosi t! br!talno manip!liran! hran! koj! sami proizvodimo i
prodajemo.
Kovjek je stotinama tis!)a godina bio lova7 i sak!pljač i živio je od
hrane životinjskog porijekla5 bogate bjelančevinama i masno)ama za
koje danas znamo da sačinjavaj! gra"evinski materijal za na(e tijelo.
$oljoprivreda5 koja je donijela velik! promjen! s novom vrstom hrane 
žitari7ama5 razvila se relativno kasno ! lj!dskoj povijesti i sve vi(e
istraživanja !kaz!je na to da se čovjek iziolo(ki nikad nije prilagodio
tako velikoj količini (kroba i dr!gih kemijskih spojeva koje nalazimo !
žitari7ama. :o jo( se ve)a promjena dogodila gotovo nedavno5 kad je
ind!strija počela obra"ivati hran!. :a(im jo( !vijek paleolitskim2
tijelima potp!no s! strane i neprirodne stvari kao (to s! (e)er i rainirani
!gljikohidrati5 rainirana i hidrogenizirana @očvrsn!laC biljna !lja5 kao i
razni !mjetni doda7i i kemikalije koje koristi prehrambena ind!strija.
S!vremena istraživanja neosporno pokaz!j! čvrst! povezanost
izme"! nove2 ind!strijske hrane i novih2 7iviliza7ijskih bolesti.
$ovratak na izvorn! vrst! hrane5 za koj! danas znamo da lj!dskom
tijel! daje sav potreban gra"evni materijal5 izgleda neminovan.
;ilj je ove knjige da čovjek! pr!ži jedan mali doprinos njegovoj
slobodi izbora.
 Što je izvorna čovjekova hrana?
$očetkom %&. stolje)a5 jo( !vijek je postojala mog!)nost da se
empirijski dobije !vid ! način života i prehran! predind!strijskih
7iviliza7ija. 'nogi s! istraživači5 liječni7i i antropolozi istraživali i
izvje(tavali o izoliranim gr!pama naroda koje s! ! to vrijeme jo( !vijek
postojale na raznim stranama svijeta. Lrojni pisani zapisi svjedoče kako
s! ti lj!di živjeli i kako je izgledala njihova tradi7ionalna prehrana prije
prodora ind!strijske hrane. Izme"! ostalog ovi izvje(taji govore i o
zdravstvenom stanj! pripadnika tih naroda.
Jedan od sveob!hvatnih izvje(taja je Nutrition and Phsical
!egenerationi @Ishrana i tjelesna degenera7ijaC dr. eston . $ri7ea5
z!bara iz ;levelanda5 država hio. 3r. $ri7e diplomirao je i počeo raditi
kao z!bar krajem 1/. stolje)a5 !pravo prije prodora ind!strijske hrane.
Slijede)ih trideset godina ! svojoj je praksi primijetio kako se zdravlje
z!bi i čelj!sti kod dje7e jako pogor(ava5 ba( kao i njihovo sve!k!pno
zdravlje. sim stoje bilo sve vi(e sl!čajeva karijesa5 z!bi kao da vi(e
nis! pristajali ! čelj!sti koje s! bile prekratke ili pre!ske. 3je7i s! čak i
nosni prolazi bili pre!ski te s! op)enito bili lo(eg zdravlja i izme"!
ostalog obolijevali s! od astme5 alergija i poreme)aja pona(anja. 3r.
$ri7e je vjerovao da s! ove deorma7ije i promjene bile !zrokovane
lo(om prehranom i nedostatkom hranjivih tvari. 0aj njegov interes ga je
potakao da tridesetih godina %&. stolje)a5 sa svojom s!pr!gom Eloren7e5
medi7inskom sestrom5 prop!t!je 7ijel! zemaljsk! k!gl! kako bi
istraživao i st!dirao izolirane gr!pe naroda.
0ražio je savr(eno zdravlje bez karijesa i bez kroničnih5
degenerativnih i inek7ijskih bolesti kroz vi(e nara(taja. $ro!čavao je
četrnaest takvih sk!pina naroda< izoliran! gr!p! Švi7ara7a ! lpama5
galske sk!pine na oto7ima Hanjski ebridi5 >skime i "ree Indijan7e !
Sjevernoj meri7i5 melanezijske i polinezijske sk!pine na j!g! 0ihog
o7eana5 nekoliko aričkih plemena5 te borigine ! !straliji i 'aore na
:ovom Feland!. Sve gr!pe naroda koje s! imale savr(eno zdravlje
živjele s! izolirane5 daleko od 7iviliza7ije5 a lj!di s! se hranili na
tradi7ionalan način kako se to kod njih od!vijek radilo.
3r. $ri7ea je tako"er zanimalo (to se doga"alo s pripadni7ima ovih
naroda koji s! nap!stili svoj tradi7ionalni način života i prehrane i
prihvatili hran! moderne 7iviliza7ije. Aez!ltati s! posv!da bili identični
i poražavaj!)i< karijes5 nerazvijene čelj!sti5 deorma7ije kostij!5 rak i
7ijeli niz dr!gih degenerativnih bolesti. $ri7e je detaljno zapisivao (to s!
lj!di jeli5 čak je !zimao !zorke hrane kako bi ih mogao analizirati !
laboratorij!. $ored svega5 snimio je i brojne otograije koje s!
objavljene ! njegovom izvije()!. +aže se da jedna otograija govori
vi(e od tis!)! riječi5 i doista5 te s! otograije jasno pokazale (to se
dogodilo s lj!dima kada s! počeli jesti (e)er i bra(no. Savr(eni z!bi kod
roditelja5 potp!no s! izvrn!ti i iskrivljeni kod njihove dje7e. Fdravlje
!sta ogledalo je zdravlja 7ijelog tijela5 a !ni(teno zdravlje bilo je jedan
od !žasnih rez!ltata koje je ovo istraživanje pokazalo.
Sastav tradi7ionalne prehrane kod različitih gr!pa bio je različit5
ovisno da li s! bili lov7i i sak!pljači5 stočari ili zemljoradni7i. Dj!di koji
s! bili izički najsnažniji5 sa stopostotnom otporno()! na karijes5 bili s!
pastiri5 ribolov7i ili lov7i kojima je osnova prehrane bila hrana
životinjskog porijekla. +od plemena koja s! osim izvornih životinjskih
namirni7a koristili i žitari7e5 $ri7e je zabilježio da s! tjelesni razvoj5
za(tita protiv karijesa i tjelesna snaga bili lo(iji ! !sporedbi s plemenima
koja s! jela vi(e namirni7a životinjskog porijekla. U gradovima i
l!kama5 gdje s! odre"ene sk!pine kombinirale rainiran! i Gprimitivn!2
hran!5 razvili s! zdravstvene probleme5 ali ne ! tolikoj mjeri kao oni
koji s! potp!no nap!stili svoj tradi7ionalni način prehrane.
Isti je ovakav obraza7 $ri7e prona(ao i ! !straliji5 gdje s!
boridžini5 koji s! živjeli !z obal! pa s! jeli rib! i plodove mora5 bili
najzdraviji. ni koji s! promijenili prehran! na rainirane
poljoprivredne proizvode5 če()e s! obolijevali od t!berk!loze i
paraliziraj!)eg artritisa.
$ri7e je prona(ao savr(eno zdravlje i kod stanovnika otočja 0orres
Strait izme"! !stralije i :ove =vineje. Diječnik koji je trinaest godina
živio i radio na tim oto7ima5 nije zabilježio niti jedan sl!čaj raka me"!
stanovni7ima otočja. sobno je operirao maligne t!more kod bijela7a
kojih je bilo oko *&&5 ali me"! domoro7ima je bilo krajnje ne!običajeno
da bi ih sna(la neka bolest radi koje bi trebali biti operirani.
3omorodačko stanovni(tvo se !sprotivilo asimila7iji5 posebi7e !
pogled! prehrambenih namirni7a5 te s! prodavaoni7e hrane smatrali
krajnje opasnima.
:a :ovom Feland! $ri7e je s!sreo pripadnike naroda 'aora5 !
različitim st!pnjevima asimila7ije ! zapadnjačk! k!lt!r!5 pa je i kod
njih dok!mentirao jednako pogor(ano zdravlje i pove)an! osjetljivost
prema kroničnim i degenerativnim bolestima5 kao (to ga je prona(ao i
kod dr!gih k!lt!ra.
+ako je dr. $ri7e bio čovjek o(trog !ma5 prepoznao je obraza7. :is!
ga zb!nile varija7ije ! makron!trijentima i različitost osnovnih
prehrambenih namirni7a. n je identii7irao prin7ipe prehrane ili
n!tritivni sadržaj ovih namirni7a5 koje s! dovele do savr(enog im!niteta
prema kroničnim i degenerativnim bolestima. #!r. Price nam je dao
neoborive dokaze o prirodnim zakonima prehrambenih potreba$ koji
%unkcioniraju za sve ljude na zemaljskoj kugli i koji reguliraju imunitet$
reprodukciju kao i sve ostale zdravstvene aspekte. #ii

Sveta hrana
no (to se najvi(e 7ijenilo kod otpornih @im!nihC gr!pa naroda5 bile
s! hranjive masno)e životinjskog porijekla< izn!tri7e5 ko(tana srž5 riblje
!lje i riblja jaja5 ž!manj7i5 svinjska mast i masla7. Jetra je bila posebno
7ijenjena i često se jela sirova. :aročit! vrijednost imale s! sirove
masno)e5 sa svim enzimima i netakn!tim vitaminima. +ada je $ri7e
pitao im!ne sk!pine za(to se hrane tako kako se hrane5 dobivao je
!vijek isti odgovor< Fato da bi dobivali savr(en! dje7!2. rana iz jedne
ili vi(e od ovih (est sk!pina namirni7a bila je apsol!tno neophodna5 a
domorodačko stanovni(tvo nazivalo j! je &vetom hranom. 0e
neophodne sk!pine hrane bile s!<
riba i plodovi mora5 riblji organi5 !lje riblje jetre i riblja jajaM
izn!tri7e divljih životinja ili doma)ih životinja koje s! jele trav!M
k!k7iM
masno)e nekih pti7a i jednožel!čanih životinja kao (to s! morski
sisav7i5 zamor7i5 medvjedi i svinje<
ž!manj7i od koko(jih jaja ili jaja dr!gih slobodnih pti7aM
mlijeko5 sir i masla7 od životinja koje s! pasle trav!. iii
+ad je dr. $ri7e analizirao ove prehrambene namirni7e5 a sak!pio je
preko 1& &&& !zoraka5 otkrio je da s! im!ne gr!pe naroda jele deset
p!ta vi(e vitamina  i 3 nego merikan7i5 :jihova je hrana osim toga
sadržavala četiri p!ta vi(e minerala i vitamina topivih ! vodi. $ri7e je
otkrio da je njihova hrana sadržavala i njem! do tada nepoznat sastojak
kojeg je prozvao Gaktivator N52 iv danas poznat kao vitamin +%. $ri7e je
otkrio da s! vitamini topivi ! masno)ama @5 35 > i +C zapravo
katalizatori ili aktivatori o kojima ovisi asimila7ija svih dr!gih
n!trijenata< bjelančevina5 minerala i vitamina. 3r!gim riječima5 bez
ovih snažnih aktora koje nalazimo jedino ! životinjskim masno)ama v5
!nos svih dr!gih hranjivih tvari nam je !zal!dan. $okazalo se da je dr.
$ri7e bio ! prav!. 3anas znamo da se vitamini 5 3 i +% nalaze samo !
životinjskim masno)ama i da s! ove masno)e neophodne za apsorp7ij!
minerala i razgradnj! bjelančevina iz hrane.
:ajzdraviji lj!di na koje je $ri7e nai(ao živjeli s! !z obal! i jeli
!glavnom rib! i morske plodove. Sljede)i najzdraviji i najotporniji bili
s! oni koji s! jeli životinje koje slobodno pas! trav!. $ri7e je pok!(ao
prona)i i domorodačke sk!pine savr(enog zdravlja koje s! jele samo
hran! iz biljnog svijeta5 ali nije prona(ao nijedn!.
3r. $ri7e nije bio jedini koji je svjedočio savr(enom zdravlj! lova7a
i sak!pljača koji s! se hranili tradi7ionalno. I mnogi dr!gi liječni7i koji
s! živjeli s domorodačkim stanovni7ima obavljaj!)i svoj! sl!žb!5
izvje(tavali s! kako nikad nis! vidjeli niti jedan sl!čaj malignog
oboljenja5 kao ni znakove srčanih bolesti ili dijabetesa. vakva s!
zapažanja dok!mentirana ! antropolo(koj literat!ri5 ali ih medi7inske
instit!7ije potp!no ignoriraj!.
3r. Jose Aoming5 kir!rg koji je proveo *- godina sl!žbe me"!
domorodačkim plemenima na ljas7i5 izvijestio je da nije otkrio niti
jedan sl!čaj raka dok s! se stanovni7i hranili na tradi7ionalan način5 ali
čim s! počeli jesti ist! hran! kao i 7ivilizirani dio svijeta5 sve vrijeme s!
se pojavljivali sl!čajevi te bolesti. +ada s! asimilirani predstavni7i ovih
naroda nav!kli na sebe t!berk!loz!5 dr. Aomig im je tada prepisivao da
se vrate na svoj! doma)! prehran!. 0!berk!loza je vodila ! smrt one
koji s! jeli rainiran! hran!5 dok s! se lj!di koji s! se vratili svojoj
izvornoj doma)oj hrani5 često !spjeli izliječiti. va izvorna hrana
sastojala se od mesa i masno)a kitova5 sobova5 m!lona5 sjevernih
zečeva5 divljih koko(i5 morževa5 t!ljana5 sjevernih medvjeda5 galebova5
g!ski5 patki5 njorki i ribe koja se ve)im dijelom5 iako ne !vijek5 jela
sirova i ermentirana. Jeli s! p!no lososa i ribljih jaja5 kao i sirove
izn!tri7e velikih životinja. Jedina biljna hrana bile s! biljke kiseli7e i
7vije)e koje s! stavljali ! t!ljanovo !lje te ermentirani sadržaj žel!7a
soba.
ntropolog Hilhjalm!r Steansson pro!čavao je početkom %&.
stolje)a >skime na ljas7i te je dok!mentirao činjeni7! da se /&O
njihove prehrane sastojalo od mesa i ribe. Fa vrijeme svog boravka s
>skimima i sam je prihvatio njihov način prehrane te je s 7ijelom
svojom ekipom (est do devet mjese7i godi(nje jeo samo meso i rib!.
vo je bila čista zero carb ketogena dijeta @bez imalo !gljikohidrataC5 a
tako se Steansson hranio svih devet godina svojeg boravka na Sjever!5
+ad se vratio ! gradski život i opisao svoje isk!stvo5 liječni7i s! ostali
zapanjeni činjeni7om da njegovo zdravlje nije bilo nimalo nar!(eno.
3ok je živio me"! >skimima5 Steansson nije vidio niti jedan sl!čaj
debljine5 dijabetesa niti dr!gih bolesti tipičnih za dana(nje vrijeme.
:ažalost5 i >skimi s! odavno od!stali od svoje tradi7ionalne prehrane i
prihvatili s! jetin! zapadnjačk! hran! p!n! (e)era i (kroba. Steansson5
koji je !mro 1/-%. godine5 danas ne bi ni prepoznao taj narod me"!
kojim je tako"er zavladala epidemija debljine i dijabetesa5 a srčano
žilne bolesti5 rak5 demen7ija5 giht i ž!čni kamen7i postale s! !običajene5
ba( kao i ! ostalom G7iviliziranom2 svijet!.

Hrana na koju smo genetski prilagođeni

vakvi izvje(taji predstavljaj! posljednje mostove izme"!
primitivnih2 i modernih vremena pa s! drago7jeni !vid ! izvorn!
lj!dsk! prehran! prije nego je ind!strija prodrla i do najskrivenijih
dijelova svijeta. :ajsnažniji i najzdraviji lj!di jeli s! meso i masno)!
životinja i riba5 jaja i izn!tri7e te5 ovisno o sezoni i klimatskim !vjetima5
biljn! hran!  povr)e5 (!msko vo)e i ora(aste plodove. va se hrana
proizvodi samo ! prirodi5 a ne ! tvorni7ama. $roblem moderne prehrane
je da se ona temelji na prera"enoj hrani5 proizvodima od (e)era i bra(na5
kao i rainiranim i hidrogeniziranim biljnim !ljima koja se nalaze !
gotovo svim ind!strijskim prera"evinama. ve namirni7e djel!j!
inlamatorno5 izazivaj! !palne pro7ese ! tijel!5 a oni s! !zročni7i ve)ine
kroničnih bolesti i bolesnih stanja. vom poreme)aj! ! lj!dskoj
prehrani !velike je pridonio strah od masno)e i kolesterola5 radi kojeg
s! prirodne zasi)ene masno)e životinjskog porijekla izbačene iz
prehrane i zamijenjene pove)anim !nosom !gljikohidrata @(e)era i
(krobaC i biljnih !lja.
 :o taj strah od masno)e i kolesterola jedan je neosnovani mit i
zabl!da5 proiza(ao iz manip!lirane znanosti i komer7ijalnih interesa5
stoje tema koja se provlači kroz 7ijel! knjig!. 'oderna istraživanja nis!
na(la nikakv! povezanost masno)e i kolesterola i srčanih bolesti5 jer
prirodne masno)e nikada nis! bile opasne za čovjeka5 ve) s! od
pamtivijeka sačinjavale vrlo važan dio lj!dske ishrane5 neophodan za
normalan razvoj i !nk7ioniranje lj!dskog organizma.
Ljelančevine i masno)e iz hrane životinjskog porijekla gra"evinski
s! materijal za na(e tijelo. ne sadrže esen7ijalne @životno važneC tvari
koje tijelo ne može stvoriti samo5 a bez kojih ne može !nk7ionirati. 0o
s! aminokiseline iz bjelančevina i masne kiseline iz masno)a.
Ljelančevine iz biljne hrane nis! p!novrijedne jer ne sadrže sve
aminokiseline koje moramo !nositi hranom5 kao (to to sadrže
bjelančevine iz hrane životinjskog porijekla. Slično je i s masno)ama< !
biljnoj hrani nema esen7ijalnih masnih kiselina5 kao (to s! >$
@eikozapentaenska kiselinaC i 3 @dokozaheksaenska kiselinaC iz
obitelji omega*vi. U biljnoj hrani postoji njihov predstadij D @ala
linolenska kiselinaC iz kojeg je teoretski mog!)e dobiti esen7ijalne
masne kiseline5 ali čovjek nije sposoban za ov! pretvorb!. $riroda je to
zamislila tako da životinje koje jed! biljn! hran! pretvaraj! ovaj
predstadij ! esen7ijalne masno)e5 a mi ih dobivamo jed!)i meso
biljojeda i riba.
rana životinjskog porijekla sadrži i vitamine topive ! mastima
kojih nema ! biljnoj hrani. 0o s! vitamini 5 3 i +%5 a trebamo ih za
asimila7ij! bjelančevina5 vitamina i minerala. Liljna hrana ne sadrži niti
vitamin L1% čiji nedostatak dovodi do mnogih ozbiljnih bolesti. Liljna
hrana je korisna5 jer je to hrana koja čisti5 ali čovjek nije biljojed.
Kovjek treba hran! koja hrani i hran! koja čisti5 (to znači namirni7e i
životinjskog i biljnog porijekla. $ri tome pod biljnim namirni7ama ne
mislim na monosadni7e  žitari7e5 koje nis! izvorna hrana5 ve) na
povr)e5 vo)e5 jestivo bilje iz prirode i ora(aste plodove.
 $robavni trakt čovjeka gra"en je kao kod mesojeda i nimalo nije
sličan probavnom s!stav! biljojeda. Aazlike s! mnoge< čovjek ima
relativno kratko 7rijevo5 9 p!ta d!lje od d!žine tijela5 slično kao kod
životinja mesojeda. +od ov7e je5 me"!tim5 7rijevo %# p!ta d!lje od
d!žine tijela. vakvo d!go 7rijevo potrebno je da bi se probavila
7el!loza iz biljne hrane. $reživanje hrane je životno važno kod
biljojeda5 ali čovjek to ne radi. 6el!da7 kod čovjeka i psa ima
zapremin! % l5 a kod ov7e *% l. 6el!da7 čovjeka i psa prazni se svaka tri
sata pa imamo periode kada se hrana ne probavlja5 dok se kod ov7e
žel!da7 nikada ne prazni5 ona nonstop probavlja hran!. U žel!7! ov7e i
dr!gih biljojeda nalaze se bakterije i protozoe koje !z pomo) vrenja
razgra"!j! biljna vlakna5 dok žel!da7 čovjeka i psa nemaj! t! !nk7ij!.
Kovjek i dr!gi mesojedi imaj! ! žel!7! jak! žel!čan! kiselin! kojom se
razgra"!j! životinjske bjelančevine5 dok je kod biljojeda žel!čana
kiselina vrlo slaba. Kovjek5 kao i pas5 ima ž!čn! vre)i7! koj! ov7a
nema5 jer ž!č i ž!čna vre)i7a sl!že za razgradnj! masno)e iz hrane i
nis! potrebni za probav! !gljikohidrata iz biljne hrane.
6el!da7 male zapremine znači da smo prilago"eni jesti
kon7entriran! hran! ! malim količinama, a žel!čana kiselina i ž!čna
vre)i7a pokaz!j! da smo prilago"eni jesti bjelančevine i masno)e
životinjskog porijekla. Kovjek treba namirni7e bogate masno)om i
kon7entrirane hranjivim tvarima5 jer treba gra"evinski materijal za
tijelo. Fato je povratak izvornoj hrani5 !z izbjegavanje ind!strijskih
prera"evina i otrovnih kemikalija5 neminovan izbor za svakog čovjeka
koji želi sač!vati prirodno stanje tijela  dobro zdravlje.
ptimalna hrana je ona vrsta hrane za koj! smo genetski
prilago"eni< meso i masno)a iz riba i životinja5 jaja5 povr)e5 vo)e5
ora(asti plodovi te ! odre"enoj mjeri p!nomasni mliječni proizvodi.
vaj način prehrane zadnjih je godina sve pop!larniji te se pretvara !
snažan pokret. Paleo$ Primat$ lo' carb i D;E tek s! neki od naziva ovog
načina prehrane koji je po svom sastav! najsličniji izvornoj prehrani
na(ih predaka. $rin7ip je jednostavan5 (to vi(e čistih prirodnih
namirni7a ! njihovom izvornom oblik!5 (to manje ind!strijskih
prera"evina sa (to manje ind!strijskih dodataka @>brojevaC5 po
mog!)nosti iz organskog ili doma)eg !zgoja. Ja koristim izraz D;E
(to znači (o' "arb High )at5 tj. manje !gljikohidrata5 vi(e masno)e.
3r!gim riječima to znači da ne koristimo namirni7e bogate praznim
kalorijama5 (e)erom i (krobom @slatki(i5 kolači5 sokovi i zasla"ena pi)a5
bra(no5 kr!h5 pe7iva i dr!gi proizvodi od žitari7a i bra(na5 tjestenina5
kr!mpir5 bijela rižaC5 ve) osnov! prehrane sačinjava prava izvorna
hrana jaja5 riba5 meso5 zdrave prirodne masno)e @masla75 vrhnje5
životinjske masti i hladno pre(ana !ljaC5 povr)e i vo)e. +oristimo i
p!nomasne mliječne proizvode @vrhnje5 keir5 jog!rt5 sirC te ora(aste
plodove i sjemenke. :akon vi(e desetlje)a potp!no neosnovane obije
od masno)e životinjskog porijekla5 koja je nastala iz ne!temeljene
kampanje protiv kolesterola5 konačno se možemo vratiti prirodnom
izvornom način! prehrane na(ih predaka.

Prehrambena piramida
$ostoje dva razloga za(to trebamo hran!< prvo5 da bismo dobili
kalorije !ener"ij#$ i dr!go5 da bismo dobili hranjive tvari !n#trijente$.
vo dvoje nije ista stvar. +alorije s! energetska vrijednost namirni7a
koj! dobivamo iz !gljikohidrata5 masno)a i bjelančevina5 a trebamo ih
za proizvodnj! energije ! vlastitom tijel!. +alorije ne tro(imo samo ako
se bavimo nekom tjelesnom aktivno()!5 ve) ih tro(imo i ! stanj!
mirovanja i dok spavamo5 jer na(e tijelo treba energij! za mnogobrojne
!nk7ije< održavanje tjelesne temperat!re5 rad !n!tarnjih organa  pl!)a5
sr7a5 b!brega5 mozga5 probavnog s!stava itd.
ranjive tvari s! vitamini5 minerali5 aminokiseline iz bjelančevina i
masne kiseline iz masno)a5 one s! esen7ijalni gra"evinski materijal za
tijelo5 neophodan za rad i pravilno !nk7ioniranje hormonalnih
mehanizama i biokemijskih pro7esa ! svim vitalnim tjelesnim
s!stavima. +alorična vrijednost pojedine namirni7e ne govori ni(ta o
njezinoj n!tritivnoj vrijednosti.

Sl!žbena prehrambena piramida kaže da osnov! lj!dske prehrane

trebaj! sačinjavati !gljikohidrati5 tj. proizvodi od žitari7a i (kroba. va
hrana bogata je kalorijama5 ali je siroma(na n!trijentima koji s!
gra"evinski materijal za tijelo. $aradoks ove prehrambene piramide je
slijede)i< !nose)i kalorije kroz n!tritivno siroma(n! hran!5 kao (to s!
kr!h5 tjestenina5 kr!mpir5 riža5 k!k!r!z5 žitari7e i pah!lji7e5 ne
zadovoljavamo potrebe na(eg tijela koje vapi za n!trijentima. Kesto s
ovom hranom !nosimo previ(e kalorija pa se debljamo5 dok nam
istovremeno nedostaj! vitalni n!trijenti.
:ova prehrambena piramida izra"ena je po !zor! na izvorn!
prehran! i vi(e odgovara lj!dskoj biologiji i iziologiji. Laz! prehrane
predstavlja n!tritivno bogata hrana  riba5 jaja5 meso5 prirodne masno)e5
povr)e i vo)e. S ovim namirni7ama tijelo )e5 !z kalorije5 dobiti i sav
potreban gra"evinski materijal neophodan za normalan rad i dobro
zdravlje. vakva prehrana je5 zbog niskog !nosa (e)era5 vrlo korisna za
na(e stani7e5 tkiva i im!nolo(ki s!stav.
 Mitovi o tetnosti masno!e i kolesterola
#&ljedbenici kampanje protiv kolesterola su kao tri majmuna iz
japanske alegorije koji ne vide$ ne *uju i ne govore.+
,%%e -avnskov
'la"e genera7ije odrasle s! ! !vjerenj! da s! masno)a i kolesterol
opasni. Stariji5 koji se jo( sje)aj! da s! kao dje7a mazali svinjsk! mast
po kr!h!5 nis! !klanjali masne dijelove s mesa i jeli s! slanin! kad god
je bila prist!pačna5 odavno s! se odrekli masne hrane iz straha da im se
ne pove)a kolesterol i začepe krvne žile. Sre)om5 posljednjih godina
ipak dolazimo do nekih novih saznanja pa je i rasprava o masno)ama
sve intenzivnija. S jedne strane nalaze se !pozorenja str!čnjaka o
(tetnosti masno)a i kolesterola !z prepor!ke da se masna hrana zamijeni
light verzijama5 dok s dr!ge strane imamo moderne spoznaje koje
potvr"!j! da s! masno)e zdrave5 potrebne i neophodne za dobro
zdravlje5 a znamo i da s! od pamtivijeka sačinjavale važan dio lj!dske
prehrane. Kem! ili kome vjerovati? Aekla bih prvenstveno zdravom
raz!m!5 prirodi5 ali i modernoj znanosti. $rirodne masno)e životinjskog
porijekla nikada nis! bile opasne za čovjeka5 ve) s! tis!)ama godina
sačinjavale važan dio njegove prehrane. ne s! neophodne za normalan
razvoj i !nk7ioniranje lj!dskog organizma. U novije s! vrijeme brojni
znanstveni7i5 liječni7i i novinari (irom svijeta pretraživali sv!
prist!pačn! znanstven! literat!r! i nis! na(li nikakvih ozbiljnih
znanstvenih dokaza o (tetnosti zasi)enih masno)a životinjskog
porijekla5 niti o opasnosti kolesterola. Upozorenja o (tetnosti masno)e i
kolesterola temelje se na neosnovanim mitovima i zabl!dama iz dr!ge
polovi7e %&. stolje)a. 'oderna istraživanja pokazala s! da s! zapravo
ind!strijski obra"ivana biljna !lja i margarini ti koji s! vrlo (tetni za
zdravlje5 dijelom zbog prevelike količine inlamatornih omega- masnih
kiselina5 dijelom zbog pro7esa hidrogeniziranja @očvr()ivanjaC koji se
dobiva br!talnom manip!la7ijom ovih !lja na molek!larnoj razini5 kao i
zbog sadržaja raznih kemikalija koje se koriste ! pro7es! rainiranja
!lja.
Fasi)ene masne kiseline s! masno)e !glavnom životinjskog
porijekla kojih prirodno ima ! mes!5 jajima5 svinjskoj masti5 masla7!5
sir!5 vrhnj! i dr!gim mliječnim proizvodima5 kao i ! kokosovom !lj!.
ve s! namirni7e tako"er bogate kolesterolom5 posebi7e ž!manjak.
sobito s! važne za mozak i nervni s!stav. $reko -&O lj!dskog mozga
sastoji se od masno)e5 ali ne od onih vrsta kakve nalazimo ! margarin!
ili sojinom i s!n7okretovom !lj!5 nego od zasi)enih masnih kiselina
kakve nalazimo ! hrani životinjskog porijekla. :ažalost5 posljednjih
nekoliko desetlje)a ne!temeljene obije od masno)e dovele s! do toga
da ve)ina lj!di pati od nedostatka masno)e ! organizm!5 s čime se slaže
sve vi(e liječnika i znanstvenika.
Fasi)ene masno)e i kolesterol važne s! komponente zdrave stanične
stjenke @ovojni7e lj!dskih stani7aC. Fasi)ene masno)e daj! staničnoj
stjen7i optimaln! čvrsto)!5 a bez kolesterola bi se milijarde na(ih
stani7a pretvorile ! želatinozn! mas!. Fa razlik! od vi(estr!ko
nezasi)enih masno)a @npr. onih iz biljnih !ljaC5 zasi)ene masno)e ne
oksidiraj! tako lako jer imaj! vrlo stabiln! molek!larn! str!kt!r!.
Usp!t rečeno5 arterosklerotski plak @naslage na krvim žilamaC sastoji se
!glavnom od vi(estr!ko nezasi)enih masno)a i to onih oksidiranih.
Fasi)ene masno)e sadrže vitamine  i 3 koji s! važni za vid5 kož!5
sl!zni7e5 kosti5 normalan rad sr7a i psihičk! ravnotež!. Im!nolo(ki
@obrambeniC s!stav !nk7ionira bolje !koliko !nosimo dovoljno
zasi)enih masno)a5 a one s! potrebne i za razvoj i bolji kapa7itet pl!)a
te smanjenje rizika od !pala. ne (tite i jetr! i snižavaj! razin!
lipooksigenaze ! krvi5 jednog od čimbenika srčanožilnih bolesti.
Smanjenim !nosom zasi)enih masno)a5 nemog!)e je dobiti
dovoljno vitamina topivih ! mastima @5 35 >5 +C. 'no(tvo hranjivih
tvari iz povr)a ne možemo iskoristiti ako se povr)e ne pripremi s
masno)ama i to onim zasi)enim5 jer samo zasi)ene masno)e imaj!
sposobnost da se od!pr! djelovanj! visokih temperat!ra i time ne
oksidiraj!. sim toga5 masno)a nam osig!rava d!gotrajn! izdržljivost5
ne dovodi do nedostatka energije te od svih makron!trijenata daje
najbolj! sitost.
+olesterol i zasi)ene masno)e okrivljeni s! za !zrokovanje srčano
žilnih bolesti5 no sve se vi(e liječnika i znanstvenika slaž! d a j e ovo
bilo neosnovano. +olesterol nije (tetan5 on je važna i potrebna tvar za
lj!dsko tijelo. $otreban je za proizvodnj! hormona5 za popravak
o(te)enih stani7a tijela te za jačanje im!nolo(kog s!stava organizma.
+olesterol je gra"evinski materijal za hormone koji imaj! 7ijeli niz
važnih !nk7ija ! tijel! kao npr. da djel!j! protiv stresa i (tite protiv
srčanožilnih bolesti. +olesterol čisti i ne!tralizira toksine koji nastaj!
raznim !palnim pro7esima ! tijel!5 a oni opet nastaj! zbog prekomjerne
konz!ma7ije (e)era i dr!gih rainiranih !gljikohidrata te ind!strijski
obra"enih biljnih !lja i masno)a ! kojima prevladava inlamatorna
omega-. 'ajčino mlijeko obil!je kolesterolom i enzimima koji djetet!
pomaž! da (to bolje iskoristi ov! hranjiv! tvar5 jer !pravo
novoro"enčad i mala dje7a trebaj! hran! bogat! kolesterolom radi
normalnog razvoja mozga5 živčanog s!stava i mnogih dr!gih !nk7ija !
tijel!.
rana bogata prirodnim masno)ama čovjekova je izvorna hrana.
$rirodne masno)e nikada nis! bile (tetne za lj!dsko zdravlje5 one ne
!zrok!j! ni bolest ni debljanje. no (to je (tetno je nova5 rainirana5
ind!strijski prera"ena hrana5 p!na manip!liranih biljnih !lja i
transmasno)a5 kemijskih dodataka5 modii7iranog (kroba5 (e)era i
njegovih jetinih zamjena< (krobnog5 gl!koznog5 r!ktoznog i
k!k!r!znog sir!pa. S!vremena znanstvena istraživanja n!de nebrojene
dokaze d a j e ta nova hrana izravni !zročnik 7iviliza7ijskih bolesti
zapadnog svijeta< debljine5 dijabetesa tipa %5 srčanožilnih bolesti
@začepljenja žila5 srčanog i moždanog inarktaC5 a!toim!nih bolesti5
alergija i mnogih vrsta raka.
 li za(to nas onda str!čnja7i ve) desetlje)ima savjet!j! da ne
jedemo masno? :ažalost5 ne živimo ! h!manitarnom5 nego !
ekonomskom dr!(tv! koje se zasniva na proit!5 a ind!strija hrane i
lijekova5 kao i sve ostalo5 dio s! tog ekonomskog dr!(tva ! kojem
proizvo"ači gledaj! na to (to im se vi(e isplati5 a ne na to (to je za nas
potro(ače zdravije. + tome i državne sl!žbe zad!žene za prehran! i
zdravlje5 prvenstveno (tite ind!strij!5 !mjesto nas. Strah od visokog
kolesterola poten7ira i arma7e!tska ind!strija5 a kako i ne bi kada s!
najprodavaniji lijekovi na svijet! statini5 sredstva za snižavanje
kolesterola. +ampanja protiv kolesterola zapravo je jedna od najve)ih
prijevara %&. stolje)a.

"ampanja protiv kolesterola # najve!a prijevara $%&

stolje!a
Jedan od mnogih medi7inskih a!toriteta koji otvoreno progovaraj! o
ne!temeljenosti kampanje protiv kolestrola je Ue Aavnskov5 doktor
medi7ine i do7ent iz D!nda @ŠvedskaC koji se preko trideset godina bavi
istraživačkim radom na podr!čj! kolesterola i zasi)enih masno)a.
bjavio je veliki broj znanstvenih radova5 od kojih se mnogi mog!
pročitati na njegovoj Beb strani7i he "holesterol /tsvii @'itovi o
kolesterol!C. bjavio je i vi(e knjiga5 a neke od njih i na engleskom<
he "holesterol /ths0 12posing the )allac hat &aturated )at and
"holesterol "ause Heart !isease @'itovi o kolesterol!< Aazotkrivanje
zabl!de da zasi)ene masti i kolesterol izazivaj! srčane bolestiC iz %&&1. i
)at and "holesterol are 3ood %or 4ou @'asno)e i kolesterol s! zdraviC
iz %&&/. ;entralna ideja njegovog rada je da nema5 niti je ikada bilo5
znanstvenih dokaza da s! kolesterol i zasi)ene masno)e (tetni za
zdravlje. Ue Aavnskov nije jedini koji se bavi ovim pitanjima. Lrojni
znanstveni7i5 liječni7i i proesori iz raznih dijelova svijeta s!ra"!j! kroz
!dr!g! 0I:;S he International Net'ork o% "holesterol &keptics viii
@'e"!narodna mreža skeptika po pitanj! kolesterolaC kako bi
inormirali svoje kolege i javnost o tome da hipoteza o kolesterol! nije
znanstveno !temeljena. Slijede zaklj!č7i do kojih s! Aavnskov i kolege
do(li nakon temeljitog pretraživanja znanstvenih radova.
$rema prepor!kama Svjetske zdravstvene organiza7ije @C
glavni je arg!ment protiv !porabe zasi)enih masno)a to da njihov !nos
podiže razin! kolesterola ! krvi. 'e"!tim5 desetak kontroliranih st!dija
pokazalo je da čak ni !nos zasi)enih masno)a koji dva do pet p!ta
nadma(!je grani7! koj! je !spostavio 5 !op)e nema !tje7aja niti
na !k!pni kolesterol niti na D3D kolesterol @tzv. lo( kolesterolC. :ajniža
razina kolesterola zabilježena je kod aričkog !ro"eničkog plemena
'asai čija se prehrana sastoji 8& do /&O od mesa i mlijeka.
Kak i kada bi zasi)ene masno)e imale !tje7aja na porast razine
kolesterola5 to bi bio sporedan !činak. =lavno je pitanje da li pretjerana
konz!ma7ija zasi)enih masno)a izaziva srčanožilne bolesti5 a za to ne
postoji nikakav znanstveni dokaz. :ajmanje trideset znanstvenih st!dija
provedenih na vi(e od *&& &&& ispitanika pokazalo je da pa7ijenti koji
s! preboljeli inarkt nis! prehranom !zimali ni(ta vi(e zasi)enih
masno)a od zdravih osoba ! kontrolnim sk!pinama. :ajmanje je deset
st!dija pokazalo da s! pa7ijenti koji s! imali moždani !dar čak jeli
manje zasi)enih masno)a od zdravih osoba ! kontrolnim sk!pinama.
sim toga5 st!dije provedene na mrtvim osobama pokazale s! da s!
lj!di koji s! jeli minimalne količine zasi)enih masti imali začepljenje ili
ovapnjenje žila ! istoj mjeri kao i oni koji s! tro(ili p!no zasi)enih
masti. :i jedan kontrolirani klinički pok!s nije !spio smanjiti smrtnost
od srčanožilnih bolesti samim smanjenjem !nosa zasi)enih masno)a
kod pa7ijenata.
ipoteza da visoki kolesterol dovodi do srčanog inarkta nema
znanstvene podloge. St!dije na mrtvim osobama pokazale s! da s! lj!di
s niskim kolesterolom imali začepljene žile ! jednakoj mjeri kao i oni s
visokim kolesterolom. Hisoki kolesterol mogao se pokazati kao aktor
rizika kod mladih m!(kara7a i m!(kara7a srednje dobi5 ali ne ! svim
st!dijama5 ne kod ženskih osoba i ne kod starijih osoba5 a vi(e od /&O
inarkta poga"a !pravo osobe starije od -9 godina.
Snižavanje kolesterola pomo)! starijih medi7inskih preparata nije
!spjelo smanjiti smrtnost od srčanog inarkta. :oviji preparati5 statini5
mog! ! maloj mjeri sniziti smrtnost5 ali samo kod m!(kara7a s visokim
rizikom za srčanožilne bolesti. Učinak je sporedan i ne ovisi o
smanjenj! kolesterola. sim toga5 statini imaj! mnoge n!spojave5 kao
(to s! pote(ko)e s mi(i)ima5 o(te)enje jetre5 zatajenje b!brega5
dijabetes5 depresij!5 g!bitak pam)enja5 impoten7ij!5 o(te)enja živa7a5
čak i rak.
0ako"er s! otrovni za pla7ent! @postelji7!C i et!s i mog! dovesti do
spontanog pobačaja ili te(kih deorma7ija.
+ampanja protiv kolesterola dovela je do smanjenog !nosa
zasi)enih masno)a i pove)anog !nosa !gljikohidrata5 a istovremeno se
pro(irila epidemija debljine i dijabetesa @(e)erne bolestiC5 danas
najozbiljnijih prijetnji zdravlj! lj!di ! zapadnim zemljama. Fbog straha
od masno)a5 medi7inski a!toriteti prepor!č!j! dijabetičarima prehran!
bogat! !gljikohidratima5 iako s! brojne kontrolirane st!dije pokazale d a
j e za njih bolja i zdravija prehrana bogata masno)ama i siroma(na
!gljikohidratima.
Usprkos nebrojenim prot!rječnim rez!ltatima5 kampanja protiv
kolesterola traje ve) desetlje)ima pa se na kraj! doista moramo !pitati
kako je mog!)e da se 7ijeli svijet !spjelo !vjeriti ! (tetnost masno)a i
kolesterola5 !sprkos potp!nom nedostatk! znanstvene podr(ke? :ije to
ni tako te(ko ako predvodni7i kampanje protiv kolesterola jednostavno
ignoriraj! kontroverzne st!dije ili ih 7itiraj! tako da čitatelj dobije
dojam da one pod!pir! hipotez! o kolesterol!5 premda to nije istina.
Dako je kada se bijelo prikaz!je 7rnim5 kada se zanemar!je sve (to
!kaz!je na s!protnost5 kada se pre!veličavaj! beznačajni znanstveni
rez!ltati5 kada se zanemar!j! i omalovažavaj! znanstveni7i kritičari te
kada se ! znanstvenim časopisima objavlj!j! ispravljeni rez!ltati
st!dija. sim toga5 znanstveni7i koji s! pristali7e ove kampanje5 mog!
rač!nati5 najblaže rečeno5 na neograničen! inan7ijsk! podr(k!
prehrambene i arma7e!tske ind!strije.

"olesterol'neprijatelj ili prijatelj?

+olesterol je molek!la slična molek!li masne kiseline i toliko je
važna za normalan rad organizma da sve stani7e ! tijel! imaj! vlastit!
sposobnost stvarati kolesterol. $otreba za kolesterolom iz!zetno je
velika pa5 kada ga stani7e ne mog! proizvesti dovoljno5 ! proizvodnji
kolesterola pomaže jetra. U na(em tijel! proizvodi se tri do pet p!ta vi(e
kolesterola nego (to ga !nesemo hranomP ko hrana sadrži premalo
kolesterola5 pove)ava se vlastita proizvodnja. Jedemo li p!no
kolesterola5 proizvodnja se ! stani7ama smanj!je. 0ijelo treba kolesterol
za razne !nk7ije i proizvodi ga !pravo onoliko koliko m! je potrebno.
+olesterol je važan za zdravo !nk7ioniranje mozga i (titi od
depresije. 3jel!je kao snažan antioksidans i čak nas (titi od raka. Lez
kolesterola na(a koža nije ! stanj! sintetizirati vitamin 3 iz s!nčevog
svjetla. S premalo kolesterola na(e tijelo ne može stvarati nove stani7e5
a ne !spijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare5 (to dovodi do !brzanog
starenja. sim (to je gra"evinski materijal za tijelo5 kolesterol se ! tijel!
koristi za sintez! hormona potrebnih za borb! protiv stresa. Upravo je
ovo obja(njenje za(to stres podiže razin! kolesterola ! krvi  jer ga
trebamo vi(e da bi se tijelo nosilo s pove)anim zahtjevima. Stariji lj!di
imaj! vi(e kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo
vi(e staničnog o(te)enja ! odnos! na mla"e osobe5 zbog toga njihov
kolesterol nije pametno snižavati lijekovima. Usp!t rečeno5 lj!di s
vi(om razinom kolesterola žive d!lje od lj!di s nižom razinom
kolesterola ! krvi.
+olesterol izme"! ostalog izgra"!je i stabilizira stanične stjenke5 tj.
opn! koja (titi sve stani7e na(eg tijela. $rema novijim istraživanjima
!pravo je stjenka glavni dio stani7e koji kom!ni7ira izmjen! tvari i
inorma7ija izme"! stani7e i njenog okr!ženja. +olesterol je i glavni
sastojak ž!či koja je potrebna za probav! masno)a5 ali i svih vitamina
topivih ! mastima. +olesterol predstavlja predstadij potreban za
proizvodnj! hormona kao (to s! kortizol5 3vitamin @koji je zapravo
hormon važan za mnoge pro7ese ! organizm!C te sva tri spolna
hormona testosteron5 estrogen i progesteron. :adalje5 kolesterol se
koristi za izgradnj! živčanih vlakana i preno(enje živčanih imp!lsa te za
jačanje im!nolo(kog s!stava organizma.
Lez kolesterola čovjekov mozak ne može !nk7ionirati. +emijski
pro7esi koji stvaraj! živčane imp!lse trebaj! kontin!iran! lokaln!
prod!k7ij! molek!la kolesterola. Fbog toga je !pravo mozak organ koji
sadrži najve)! količin! ove važne molek!le. +olesterol je potreban za
normaln! !nk7ij! re7eptora serotonina @s!pstan7e ! mozg! od koje se
dobro osje)amoC te se niska količina kolesterola povez!je s
agresivno()! i nasilnim pona(anjem5 depresijom i poreme)ajima
samodestr!k7ije.
3alje5 kolesterol s!djel!je ! popravk! o(te)enih stani7a tijela te čisti
i ne!tralizira toksine koji nastaj! raznim !palnim pro7esima !
organizm!. +olesterol je tako"er važan za održanje zdravlja 7rijevne
stjenke pa prehrana s malom količinom kolesterola @npr. veganska
prehranaC može dovesti do nastanka prop!snosti 7rijevne stjenke i
dr!gih 7rijevnih problema.
Lez kolesterola nema života. Jaje5 koje je začetak života5 namirni7a
je najbogatija kolesterolom. $otrebno je5 naime5 mnogo kolesterola da bi
se stvorilo jedno živo toplokrvno bi)e. 'ajčino mlijeko posebno je
bogato kolesterolom i enzimima koji djetet! pomaž! da (to bolje
iskoristi ov! hranjiv! tvar. Fa(to? Fato (to !pravo novoro"enčad i male
bebe trebaj! hran! bogat! kolesterolom radi normalnog razvoja mozga5
živčanog s!stava te mnogih dr!gih !nk7ija ! tijel!.
 +olesterol je prirodna tvar i na(e tijelo reg!lira vlastit! količin!
proizvodnje kolesterola do optimalne razine gdje !nos kolesterola
hranom predstavlja samo manji dio potrebne količine ove tvari. Fato je
pok!(aj da se izvana intervenira na količin! kolesterola ! krvi sasvim
nebiolo(ki i nelogičan. :ažalost5 statini se prodaj! i bolesnima i
zdravima iako nema dokaza da snižavanje kolesterola ! krvi jamči bolje
zdravlje. Jo( je manje dokaza o event!alnim prednostima ovog lijeka !
odnos! na n!spojave koje izaziva.
:ajve)! korist od ovog lijeka nemaj! pa7ijenti5 nego ind!strija
lijekova5 me"! merikan7ima podr!gljivo prozvana 5ig Pharma5 koja
jedina dobro proitira na mit! o kolesterol!. Statini s! najprodavaniji
lijekovi na svijet!5 a proit se broji ! stotinama milij!na dolara. + tome
se statini ne prodaj! kao npr. antibioti7i5 tek za kra)! !porab!5 ve) se
tro(e doživotno.

(umačenje vrijednosti )masno!e u krvi*

Što je zapravo Gmasno)a ! krvi2 ili Gkolesterol ! krvi2? +olesterol
se transportira p!tem krvi kako bi do(ao do stani7a koje ga trebaj!. vaj
transport se odvija ! odre"enim Gpaketima2 koji se nazivaj!
lipoproteini< HD3D @! nalazima se naziva trigli7eridiC5 D3D i 3D iQ.
Uk!pna vrijednost ovih paketa daje ono (to se naziva G!k!pan2
kolesterol.
3r. ndreas >eneldt5 (vedski liječnik i a!tor knjige
/atrevolutionen @$rehrambena revol!7ijaC5 kaže da nam vrijednost
!k!pnog kolesterola zapravo ne govori p!no o event!alnom rizik! za
razvoj bolesti5 ve) nas !p!)!je da je potrebno gledati preraspodjel!
kolesterola po vrstama5 tj. Gpaketima2. >vo kako prema dr. >eneldt!
možemo sami prot!mačiti svoje nalaze kolesterola<
Tri"liceri%i< niska vrijednost je dobra @ispod 15# jedini7aC. Aazina
iznad 15# je znak metaboličkog sindroma Q i znači povi(en rizik za
srčane bolesti. Hisoka vrijednost obično ovisi o pretjeranom !nos!
!gljikohidrata. 0rigli7eridi ne dolaze od masno)a koje jedemo5 ve)C
nastaj! ! jetri od (e)era koji nije iskori(ten za energij!. Izvor ovog
(e)era je sva hrana bogata !gljikohidratima5 osobito (e)er i bijeloj
bra(no. He)ina lj!di koji se hrane prema D;E načelima imaj! nisk!
vrijednost trigli7erida.
&'(< Hisoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar5 za(titni
kolesterol. :iske vrijednosti pokaz!j! rizik od srčanih bolesti. Aazina
ispod 15& @m!(kar7iC i ispod 15* @ženeC pokazatelj je metaboličkog
sindroma. Unos zasi)enih masno)a podiže 3D5 !nos !gljikohidrata ga
snižava. He)ina onih koji se hrane po načel! D;E imaj! visoke
vrijednosti 3Da.
('(< prepor!ča se vrijednost ispod *5& jedini7e5 ali ovo nije tako
jednostavno pro7ijeniti b!d!)i da postoje D3D česti7e raznih veličina5
gdje s! male g!ste česti7e opasne5 a velike prozračne nis!. :iska
vrijednost trigli7erida i visoka vrijednost 3Da5 (to je oboje dobro5
!kaz!j! da s! D3D česti7e velike i prozračne i ! tom sl!čaj! ve)a
vrijednost D3Da ne predstavlja rizik. 'e"!tim5 visoka vrijednost
trigli7erida i niska vrijednost 3Da !kaz!j! na to da s! D3D česti7e
male i opasne5 da lako oksidiraj! pa je ! tom sl!čaj! visoki D3D  lo(.
Uk!pni kolesterolR3D< ovaj omjer govori p!no vi(e nego
vrijednost !k!pnog kolesterola. ko je za(titni 3D kolesterol visok5
tada )e i !k!pna vrijednost biti vi(a5 (to je ! tom sl!čaj! samo dobro.
ko je omjer !k!pnog kolesterola i 3D ispod -  to je dobro5 ispod 9 
jo( bolje5 a ispod 4  odlično. :pr. ako je !k!pni kolesterol 85 a 3D je
%5 omjer je 8<%  45 (to je odlično. :o ako je !k!pni kolesterol 85 a 3D
samo 15 tada je omjer 8<1  85 (to je lo(e.Qi
Helike5 prozračne5 neopasne D3D česti7e i za(titni 3D pove)avaj!
se od zasi)enih masti ! prehrani. 'ale g!ste opasne D3D česti7e i
trigli7eridi koji s! opasni5 pove)avaj! se od !gljikohidrata ! prehrani.
3akle5 vrijednost !k!pnog kolesterola ne pokaz!je ba( ni(ta5 a ipak
ve)ina liječnika ve) kod blago povi(enog !k!pnog kolesterola
pa7ijentima2 prepor!č!je prehran! s manje zasi)enih masno)a koja
podraz!mijeva vi(e !gljikohidrata. vakva prehrana može dovesti do
smanjenja dobrih D3D česti7a5 smanjenja za(titnog 3Da i pove)anja
(tetnih trigli7erida5 (to sve sk!pa može pokazati niži !k!pni kolesterol5
a da to !stvari znači pove)an rizik za srčane bolesti. vo je poznato
me"! znanstveni7ima koji se bave pitanjima kolesterola5 ali s! sl!žbene
prehrambene prepor!ke ipak potp!no obrn!te  savjet!je nam se da
jedemo manje masno)e i vi(e !gljikohidrata. 'ožda zato jer je te(ko
priznati i sebi i dr!gima da se svih ovih godina bilo ! kriv!?

+obre i loe masno!e

Kesto se priča o kvaliteti masno)e pa č!jemo da postoje one Gdobre2
i one Glo(e2. Sig!rno ste č!li da s! biljna !lja zdrava5 a masno)e
životinjskog porijekla (tetne? Fapravo je obrn!to. 3a bismo shvatili
razlik! potrebno je znati pone(to o kemiji masno)a. 'asno)e ili lipidi
s! organski spojevi netopivi ! vodi. Sastoje se od odre"enog broja
masnih kiselina5 a masne kiseline se !glavnom sastoje od atoma !gljika
i vodika !dr!ženih ! lan7e raznih d!ljina. ko je odnos izme"! atoma
!gljika i vodika ispravan5 tj. sve raspoložive veze !gljika s! pop!njene
ili zasi)ene atomima vodika5 kažemo da s! masne kiseline zasi)ene.
Str!kt!ra im je pravilna i ravna te molek!le tijesno prianjaj! jedne !z
dr!g! zbog čega s! ove masno)e na sobnoj temperat!ri ! kr!tom stanj!.
Fasi)ene masno)e prevladavaj! ! hrani životinjskog porijekla5 !
masla7!5 svinjskoj masti5 vrhnj! i masno)ama koje se prirodno nalaze !
p!nomasnim mliječnim proizvodima5 mes!5 peradi i jajima te !
tropskim !ljima kao (to s! kokosovo i palmino !lje. $revladavaj!
tako"er ! majčinom mlijek!5 a na(e tijelo samo proizvodi zasi)ene
masno)e iz !gljikohidrata. ve masno)e s! zbog svoje zasi)enosti vrlo
stabilne pri visokim temperat!rama5 zato s! pogodne za priprem! hrane.
 Fasi)ene masne kiseline
sim zasi)enih5 postoje i nezasi)ene masno)e. 0o znači da nekim
masnim kiselinama nedostaj! dva ili vi(e atoma vodika. +od
je%nostr#ko nezasi)enih masnih kiselina nedostaj! dva atoma vodika
pa s! radi toga dva atoma !gljika povezani dvostr!kom vezom. Fbog
dvostr!ke veze ove s! molek!le zakrivljene i ne prianjaj! jedna !z
dr!g! na isti način kao ! zasi)enim masno)ama. Fato s! ove masno)e
na sobnoj temperat!ri ! tek!)em stanj!5 dok ohla"ene poprimaj! ne(to
kr!)i oblik. $revladavaj! ! maslinovom !lj!5 avokad! i ora(astim
plodovima5 ali se ! velikim količinama nalaze i ! hrani životinjskog
porijekla. Aelativno s! stabilne pri vi(im temperat!rama5 (to znači da s!
pogodne za zagrijavanje do srednje visokih temperat!ra.

:ezasi)ene masne kiseline

 *i+estr#ko nezasi)ene masne kiseline imaj! dvije ili vi(e
dvostr!kih veza me"! atomima !gljika jer im nedostaj! četiri ili vi(e
atoma vodika. Fbog dvostr!kih veza ove s! molek!le zakrivljene i ne
mog! prianjati jedna !z dr!g!5 radi toga s! ova !lja ! tek!)em stanj! i
kad s! ohla"ena. Hi(estr!ko nezasi)ene masno)e prevladavaj! ! !ljima
kao (to s! s!n7okretovo5 sojino5 k!k!r!zno i slična biljna !lja.
Hi(estr!ko nezasi)ene masne kiseline vrlo s! nestabilne molek!le.
:edostaj! im atomi vodika pa ih pok!(avaj! !krasti2 od dr!gih
molek!la koje se nalaze ! blizini. +aže se da oksidiraj!5 tj. !lja postaj!
!žegla. vo predstavlja razgradnj! molek!la i stvaranje slobodnih
radikala (to sve pogod!je razvoj! raznih bolesti i bolesnih stanja. Fbog
svega toga vi(estr!ko nezasi)ena !lja treba koristiti vrlo pažljivo5 ne
smije ih se nikada zagrijavati i treba ih č!vati ! hladnjak!.
3akle5 za priprem! hrane najsig!rnije je koristiti zasi)ene masti
pop!t masla7a5 svinjske masti i kokosovog !lja. 0ako"er s! dobre i
dr!ge životinjske masti5 npr. pile)a5 g!(čja5 pačja i gove"a mast.
'aslinovo !lje se može koristiti za k!hanje na nižim temperat!rama5
kao i za hladn!2 !potreb! ! salatama. ladno pre(ana !lja bogata
nezasi)enim masnim kiselinama5 pop!t lanenog5 sezamovog i
makadamijinog5 mog! se koristiti ! malim količinama5 ali se ne smij!
zagrijavati. 0reba ih č!vati ! malim5 tamnim bo7ama ! hladnjak! da se
spriječi njihova oksida7ija.
Ulja koja treba izbjegavati s! ind!strijski obra"ena rainirana !lja !
kojima prevladavaj! vi(estr!ko nezasi)ene masne kiseline kao (to s!
sojino5 s!n7okretovo5 repičino i k!k!r!zno !lje te sve mje(avine koje se
prodaj! pod nazivom jestivo !lje. va s! !lja ! pro7es! proizvodnje
podvrgn!ta visokim temperat!rama radi čega s! !žegla i opasna.
Svakako treba izbjegavati ind!strijski proizvedene neprirodne masno)e5
pop!t margarina koji se dobiva hidrogena7ijom @očvr()ivanjemC biljnih
!lja. 3a bi se od tek!)ih !lja dobilo stvrdn!to mazivo5 provode se
br!talne promjene na molek!lama ovih !lja te nastaj! transmasno)e ili
dr!ge vrste masno)a s promijenjenim molek!lama koje s! neprirodne i
na(em tijel! neprepoznatljive. sim toga5 za ove se kemijske reak7ije
kao katalizatori koriste mnoge opasne kemijske tvari čiji se osta7i
nalaze i ! gotovom proizvod!. sim ! margarin!5 hidrogenizirana
@očvrsn!laC biljna !lja nalaze se ! ind!strijski proizvedenim pe7ivima5
keksima5 kolačima5 sladoled!5 čips!5 mnogim vrstama čokolade i
brojnim ind!strijskim prera"evinama.

,mega'-. omega'/ i eikosanoidi

mega* i omega- s! vi(estr!ko nezasi)ene masno)e od kojih s!
neke vrste za nas esen7ijalne. 0o podraz!mijeva da ih trebamo za
odre"ene !nk7ije ! tijel! i da ih lj!dsko tijelo ne može proizvesti pa ih
zato moramo !nositi5 hranom. mega* i omega- predstavljaj! dvije
obitelji masno)a ! kojima postoji vi(e podvrsta koje se razlik!j! po
d!ljini lana7a molek!la masnih kiselina.
ve masne kiseline igraj! pres!dn! !log! za zdravlje zbog toga (to
!pravljaj! hormonalnim s!stavom eikosanoida. vaj hormonalni s!stav
!pravlja 7ijelim metabolizmom jer nadzire5 izravno ili neizravno5
inz!lin i dr!ge endokrine hormone @gl!kagon5 kortizol5 adrenalin i
dr!geC te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne s!stave5 tj.
biokemijske pro7ese ! tim s!stavima.
>ikosanoidi s! podijeljeni ! dvije gr!pe5 tzv. dobre i lo6e$ ali s! i lo(i
korisni i potrebni ako djel!j! ! me"!sobnoj ravnoteži s dobrima. ni
imaj! s!protno djelovanje pa dobri eikosanoidi djel!j! prot!!palno i
op)enito održavaj! dobro zdravlje i jak im!nitet5 dok lo(i izazivaj!
!pale radi za(tite od ozljeda i potrebni s! kod velikih tjelesnih i
mentalnih napora ! kratkim intenzivnim periodima.
EPA @eikosapentaenska kiselinaC5 masna kiselina iz obitelji omega
*5 !pravlja gr!pom dobrih eikosanoida5 pa tako djel!je prot!!palno5 (titi
sr7e i žile i op)enito dobro zdravlje5 ali samo dok se AA @arahidonska
kiselinaC iz obitelji omega-5 koja !pravlja lo(im eikosanoidima i
izaziva !pale5 nalazi ! manjoj mjeri.
I jedna i dr!ga gr!pa s! neophodne5 ali problem nastaje kad lo(i
eikosanoidi prevladavaj! nad dobrim5 tj. kad kroz prehran# !nosimo
vi(e omega- nego omega* masno)a. +ako omega* i omega-
konk!riraj! istim metaboličkim p!tovima5 tj. koriste isti enzim delta-
dehidrogenaz!5 tako pretjerani !nos omege- dovodi do nedostatka
omege* i dobrih eikosanoida pa se normalni !palni pro7esi kojima
!pravljaj! lo(i eikosanoidi pretvaraj! ! kronične !palne pro7ese i
dovode do srčano žilnih i dr!gih kroničnih bolesti.
AA5 koja !pravlja lo(im eikosanoidima5 nastaje iz (A @linolne
kiselineC koja prevladava ! biljnim !ljima5 margarin!5 žitari7ama5
ora(astim proizvodima i sjemenkama. EPA koja !pravlja dobrim
eikosanoidima5 tako"er je potrebna za proizvodnj! '&A
@dokosapentaenske kiselineC koja izgra"!je stanične membrane mozga i
nervnog sistema. :o >$ i 3 nalaze se samo ! hrani životinjskog
porijekla i to ! plavoj ribi5 mes! pa(nih životinja i jajima slobodnih
koko(i. >$ se teoretski može dobiti iz svog biljnog predstadija2 A(A
@alalinolenska kiselinaC5 kojom s! npr. bogate lanene sjemenke5 ali iz
ovog oblika čovjek može proizvesti samo vrlo mali postotak >$.
U pro(losti5 dok s! lj!di jeli prav! izvorn! hran!5 dobivali s!
dovoljno >$ i 3 iz ribe5 mesa pa(nih životinja i jaja slobodnih
koko(i5 a omjer omege- i omege* bio je 1<15 tj. dobivali s! jednak!
količin! jedne i dr!ge. U dr!goj polovi7i %&. stolje)a značajno se
pove)ala konz!ma7ija biljnih !lja5 margarina i žitari7a pa je taj omjer
danas %&<15 tj. hranom se !nosi dvadeset p!ta vi(e omege-5 nego
omege*. $odsje)am5 !pravo je ! tom razdoblj! do(lo do naglog (irenja
srčanožilnih bolesti5 dijabetesa i raka.
Uloga omege- i omege* vrlo je složena zbog njihovog djelovanja
na hormonalni s!stav eikosanoida pa je pravilan omjer izme"! njih
neizmjerno važan. mega- i omega*5 preko lo(ih i dobrih
eikosanoida5 imaj! s!protne !nk7ije. mega- preko lo(ih eikosanoida
potiče !palne pro7ese i zgr!(avanje krvi. 0o s! normalni tjelesni
pro7esi5 ali postaj! (tetni kad se pretvore ! kronične. mega* preko
dobrih eikosanoida za!stavlja !palne pro7ese i rastvara krvne !gr!(ke.
:edostatak omege* ! konven7ionalnim namirni7ama te pretjerani !nos
omege- iz žitari7a i biljnih !lja5 dovodi do prevladavanja lo(ih
eikosanoida i stvaranja kroničnih !palnih pro7esa koji s! !zročnik
!palnih bolesti. +ronične !pale na arterijama dovode do začepljena žila
i srčanožilnih bolesti. $ravilan omjer izme"! omege* i omege- nije
važan samo za zdravo sr7e i žile5 nego i za op)enito tjelesno i psihičko
zdravlje i im!nitet. Kak je važan i za postizanje i održavanje normalne
tjelesne težine5 jer smanj!je signale ! tijel! koji stvaraj! masne zalihe5 a
pobolj(ava i osjetljivost prema inz!lin! čime se smanj!je rizik od
dijabetesa.
ormoni inz!lin i gl!kagon !sko s! povezani s djelovanjem
eikosanoida. Inz!lin potiče lo(e eikosanoide tako (to pomaže da se iz
D stvara 5 dok gl!kagon potiče dobre eikosanoide i stim!lira
proizvodnj! >$ iz njenog predstadija D. :o gl!kagon jedino može
djelovati ! ods!stv! inz!lina5 jer s! to dva hormona sa s!protnim
djelovanjem. 0o znači da gl!kagon ne može djelovati ako se prehranom
!nosi previ(e (e)era i (kroba koji potič! izl!čivanje inz!lina.
Še)er i (krob tako"er imaj! svoj! !log! ! stvaranj! !palnih pro7esa.
S!vi(ne molek!le (e)era vež! se za različite proteine koji o(te)!j!
stjenke krvnih žila. vo opetovano o(te)enje na stjenkama krvnih žila
pokre)e !palni pro7es i predstavlja početak stvaranja naslaga ! žilama.
Fbog vi(ka omege- !pala postaje kronična i krv se počinje zgr!(avati
pa tako nastaje !gr!(ak koji dovodi do začepljenja žila.
:esrazmjer izme"! omege- i omege* @pretjerani !nos omege- i
nedostatak omege*C !z prekomjerni !nos (e)era i (kroba5 predstavlja
jedan od najve)ih problema moderne prehrane. $ostoji samo jedan način
za s!zbijanje kroničnih bolesti pro!zrokovanih !palnim stanjima5 a to je
povratak izvornoj prehrani kojom5 osim (to smanj!jemo !nos (e)era i
(kroba5 možemo !ravnotežiti !nos omege- i omege*. Upravo ovo je
jedan od važnih kon7epata D;E prehrane< smanj!je se !nos omege-
kroz smanjen! konz!ma7ij! žitari7a5 margarina i biljnih !lja5 a
istovremeno se pove)ava !nos omege* p!tem ribe5 mesa pa(nih
životinja i jaja slobodnih koko(i. :a taj način D;E prehrana
!spostavlja ravnotež! izme"! eikosanoida čime se !skla"!j! i dr!gi
hormonalni mehanizmi ! tijel!. sim toga5 zbog smanjenog !nosa
(e)era i (kroba5 ne dolazi do vezivanja (e)era na proteine koji o(te)!j!
krvne žile5 a nizak inz!lin omog!)ava djelovanje gl!kagona5 koji potiče
proizvodnj! >$ i 3 kao i dobre eikosanoide5 (to sve djel!je
prot!!palno.
mega* neizmjerno je važna za lj!dski mozak5 koji je s obzirom na
ostale parametre5 ogroman ! !sporedbi s mozgom životinja. 'ožda zato
(to se kod čovjeka ovaj organ sastoji od -&O masno)e5 od čega 1&O
omege- i 1&O omege*5 i to >$ i 3. 'ozak se najintenzivnije
razvija ! tre)em tromjesečj! tr!dno)e i ! prvih 18 mjese7i djetetova
života. $okazalo se da dje7a koja bol!j! od 33 i 3'$ sindroma5
disleksijeQii i sličnih poreme)aja5 ! mozg! imaj! nedostatak omege*.
Fato je od velike važnosti da !pravo tr!dni7e i dojilje !nose dovoljno
omega* masno)e iz ribe5 !lja riblje jetre i prirodnog mesa i jaja te da
izbjegavaj! margarine5 biljna !lja i hran! od bra(na. vakav način
prehrane koristan je i za sve ostale koji žele oč!vati zdravlje.
sobe s atopičnim ek7emom ili alergijama imaj! premalo omege*
! odnos! na omeg!-. $rije s! dje7a dobivala riblje !lje bogato
omegom*5 sje)am se da sam ga i ja kao dijete primala ! oblik! malih
7rvenih k!gli7a. :e znam za(to je ovo iza(lo iz prakse5 no ako !
prehrani nije zast!pljeno dovoljno ribe5 posebi7e plave i to nekoliko
p!ta tjedno5 tada bi roditelji trebali svojoj dje7i davati !lje jetre
bakalara5 kao npr. 3reen Pasture koje je dobiveno hladnom preradom.
 0itari1e ' dvosjekli mač čovječanstva
3ana(nja se prehrana !glavnom temelji na žitari7ama pop!t p(eni7e5
zobi5 ječma5 raži5 k!k!r!za i riže. p)eprihva)ena tvrdnja da s! žitari7e
zdrava hrana jo( je jedan neosnovani n!tri7ionistički mit koji se polako
ali sig!rno r!(i. U novije vrijeme pojavlj!je se sve vi(e dokaza da
prehrana temeljena na žitari7ama !zrok!je 7ijeli niz ozbiljnih
zdravstvenih problema. Sig!rno se pitate5 zar nis! lj!di od!vijek jeli
žitari7e? :e5 zapravo ih jed! tek odnedavno.
S poljoprivrednom revol!7ijom5 koja je nast!pila prije 9 &&& do 1&
&&& godina i koja je čovjek! donijela nov! hran!  žitari7e5 dogodio se
veliki preokret ! način! prehrane i način! života tada(njih lova7a i
sak!pljača. Stanovni(tvo je ekspandiralo jer s! lj!di dobili stalan izvor
kalorija5 sela i gradovi ni7ali s! jer se čovjek vi(e nije trebao seliti za
hranom ve) j! je mogao !zgajati tamo gdje se naselio. vo zv!či
prilično dobro5 zar ne? Hi(e hrane i trajno skloni(teP
3a5 ali dogodilo se i ne(to dr!go. ntropologija nam kaže d a j e 5
otkako smo počeli !zgajati žitari7e5 do(lo do smanjenog rasta i životnog
vijeka čovjeka. 3o(lo je do pove)anja smrtnosti dojenčadi5 inektivnih
bolesti5 nedostatka željeza5 poreme)aja kostij! i z!bnog karijesa.
Istraživanja s! pokazala da je čak do(lo do smanjenja mozga. Ukratko5
poljoprivredni7i vi(e nis! bili tako zdravi i otporni kao lov7i i
sak!pljači. Isti geni5 isti homo sapiens$ ali različita hrana5 velikom dijel!
pop!la7ije donijeli s! lo(ije zdravlje. :o to je bila tek naznaka problema
koje )e žitari7e donijeti čovječanstv!.
3r!gi veliki preokret ! način! prehrane i način! života lj!dske
pop!la7ije dogodio se s ind!strijskom revol!7ijom. djednom je postala
prist!pačna prera"ena rainirana hrana5 (e)er5 bijelo bra(no i biljna !lja.
Dj!di s! prestali obra"ivati zemlj! i !zgajati životinje5 počeli s! raditi !
tvorni7ama i k!povati hran!. :ajstra(niji preokret dogodio se ne tako
davno5 krajem #&ih i počekom 8&ih godina5 kada s! str!čnja7i
proglasili da masno)a deblja5 a kolesterol !bija. statak priče nam je
ve) dobro poznat< da bi izbjegli te Gstra(ne2 masno)e5 lj!di s! počeli
jesti vi(e hrane bazirane na žitari7ama5 vi(e !gljikohidrata i pro7esirane
hrane. Umjesto zasi)enih masno)a životinjskog porijekla počela s! se
koristiti rainirana biljna !lja te hidrogenizirane masti i transmasno)e.
tada se svijetom pro(irila epidemija debljine5 dijabetesa5 srčanožilnih
bolesti5 a!toim!nih bolesti5 alergija i raka. 3anas dvije tre)ine zapadnog
svijeta pati od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti5 polovi7a
stanovni(tva !zima lijekove5 a stariji lj!di dnevno !zimaj! najmanje tri
tablete. Far smo kao vrsta doista genetski toliko Gneispravni2 da se ne
možemo održati živima bez tableta i liječnika?
:e5 nismo genetski neispravni. 'i smo genetski jo( !vijek lov7i i
sak!pljači od prije %&& &&& godina5 prilago"eni da jedemo hran!
životinjskog porijekla bogat! mastima i bjelančevinama5 samoniklo
bilje5 povr)e i (!msko vo)e. 6itari7e nis! izvorna čovjekova hrana i !z
pomo) osilnih nalaza mog!)e je dokazati d a j e poljoprivreda lj!dskoj
vrsti donijela slabije zdravlje. 'e"!tim5 kao jetin i prist!pačan izvor
energije5 žitari7e s! kroz novij! lj!dsk! povijest često predstavljale
način preživljavanja i k tome s! osig!rale ekspanzij! lj!dske pop!la7ije.
Fato je dr. Doren ;ordain5 a!tor knjige he Paleo !iet @$aleo dijetaC5
žitari7e prozvao dvosjeklim mačem čovječanstva2.

Sastav žitari1a
>ndosperm5 ve)i !n!tra(nji dio zrna žitari7a5 obil!je
!gljikohidratima i kada konz!miramo p!no proizvoda od žitari7a
neizbježno !zimamo previ(e (kroba. Škrob zavr(ava kao (e)er ! krvi5 a
stalno povi(eni (e)er ! krvi i povi(eni inz!lin kao njegova posljedi7a5
dovode do prekomjerne tjelesne težine5 inz!linske rezisten7ije5
dijabetesa5 srčanožilnih bolesti i dr!gih modernih bolesti.
 6itari7e ne sadrže vitamine 5 ;5 3 i L1%5 a bioraspoloživost
vitamina koje sadrže5 vrlo je niska. Istovremeno5 neke žitari7e čak
s!zbijaj! metabolizam vitamina. 6itari7e s! lo( izvor kal7ija te sadrže
relativno p!no osora (to negativno !tječe na rast kostij!5 !zrok!je
g!bitak ko(tane mase i remeti metabolizam.
$rehrana temeljena na žitari7ama dovodi do poreme)aja ravnoteže
izme"! omega* i omega- masnih kiselina5 jer je sadržaj omege* !
žitari7ama nizak5 a sadržaj omege- visok. L!d!)i da omega* i omega
- koriste iste metaboličke p!tove5 to dovodi do njihovog me"!sobnog
natje7anja. Hisoki !nos omege- smanj!je mog!)nost iskori(tavanja
omega*. koje ionako prehranom !nosimo premalo5 a to pak može
izazvati tromboz!. koronarne bolesti sr7a5 prijevremene porode5 !palne
pro7ese i a!toim!ne bolesti.
Dj!dske se bjelančevine sastoje od %1 aminokiseline od kojih je /
esen7ijalnih5 (to znači da ih moramo !zimati iz hrane. 6itari7e s! lo(
izvor nekih esen7ijalnih aminokiselina5 čiji nedostatak može dovesti do
smanjenog rasta5 g!bitka mi(i)ne mase i mi(i)ne snage oslabljenog
im!nolo(kog s!stava te otežanog oporavka od bolesti.

2ntinutrijenti
sim (to sadrže previ(e Škroba5 žitari7e s! bogate antin!trijentima
kao (to s! itati5 inhibitori enzima proteaze i alaamilaze5 lektini i
gl!ten. ntin!trijenti s! spojevi koji ometaj! apsorp7ij! hranjivih tvari
@n!trijenataC ! tijel!. Smatra se da žitari7e sadrže sve ove kemikalije
kako bi se za(titile da ih ne istrijebe predatori @pop!t nasC. Hanjska
lj!ska zrna žitari7e @npr. p(eni7e5 raži5 zobi ili ječmaC5 kao i zrna
mah!narki @npr  s!hog graha i slan!tkaC5 sadrže itinsk! kiselin! koja
se ! na(em probavnom s!stav! veže za minerale5 pa ih organizam ne
može iskoristiti. :a taj način itinska kiselina sprječava apsorp7ij!5 tj.
iskori(tavanje kal7ija5 magnezija5 željeza5 bakra i 7inka ! na(em tijel!.
vo s! vrlo važni minerali koji s!djel!j! ! vitalnim !nk7ijama
organizma i njihov nedostatak dovodi do mnogih bolesti5 npr. smanjenja
ko(tane mase. 'inerali5 osobito kal7ij5 potrebni s! za razgradnj! hrane5
zato ! nedostatk! dost!pnog kal7ija iz hrane5 tijelo od!zima kal7ij iz
kostij! i z!ba. Ukoliko jedemo hran! koja5 ne samo da ne !nosi
minerale ! na(e tijelo ve) nam krade2 i one koje imamo5 kosti postaj!
porozne5 a z!bi podložni kvarenj!. Iz bijelog bra(na i (e)era !klonjeni
s! svi minerali5 a neobra"eno sjemenje i zrnje5 kao i 7jelovite žitari7e5
otimaj! na(im kostima i z!bima minerale pa tako doprinose stvaranj!
osteoporoze5 karijesa i dr!gih zdravstvenih problema. :edostatak
željeza !zrok!je anemij!5 pove)ava sklonost inek7ijama5 prenatalni
mortalitet te smanj!je mentalni razvoj kod dje7e. :edostatak 7inka
može !tje7ati na za!stavljanje rasta5 smanjen! aktivnost jajnika i testisa
te zaka(njeli početak p!berteta.
Dektini s! ! žitari7ama glavni antin!trijenti. Sastoje se od (iroke
sk!pine bjelančevina koje koriste svak! prilik! da se vež! na molek!le
koje sadrže !gljikohidrate. Aazličite žitari7e sadrže nekoliko različitih
lektina. =otovo svaka stani7a tijela i svaki izvanstanični element može
se vezati na lektine (to može dovesti do (tetnih reak7ija. Dektini s!
toplinski stabilni i otporni na razgradnj! ! probavnom s!stav!5 vež! se
na stani7e 7rijevne sl!zni7e (to izaziva o(te)enja i promjene na
stani7ama. vo ometa probav! i apsorp7ij! hranjivih tvari te dovodi do
promjena bakterijske lore5 im!nolo(kog stanja i prop!snosti 7rijeva.
$ove)ana prop!snost 7rijeva olak(ava prolaz lektinima5 kao i
nerazgra"enim i djelomično razgra"enim bjelančevinama5 ! krvotok i
lim!. +onz!ma7ijom žitari7a5 kon7entra7ija ovih neželjenih !ljeza
postaje previsoka (to negativno !tječe na zdravlje. $(enični lektini5 na
primjer5 izazivaj! pove)anje g!(terače5 smanjenje tim!sa @prsne
žlijezdeC5 smanjeno l!čenje inz!lina te inhibi7ij! stanične diobe.
'nogi mije(aj! pojmove gluten$ gliadin$ lektin i W3A @agl!tinin iz
p(enične kli7eC. =l!ten je izvedeni7a iz latinskog i znači ljepilo. I jest
ljepljiv. 0o je mje(avina pohranjenih biljnih bjelančevina prolamina i
gl!telina. U p(eni7i5 prolaminska je bjelančevina gliadin5 a gl!telinska
gl!tenin. U dr!gim se žitari7ama nalaze dr!ge vrste prolamina i
gl!telina. 3akle5 kod različitih žitari7a postoje različite kombina7ije
gl!tena i njegovih komponenti. U laičkoj interpreta7iji pod pojmom
gl!ten najče()e se misli na gliadin iz p(eni7e. 'e"!tim5 postoje različite
vrste gliadina pa priča o gl!ten! i nije ba( tako jednostavna.
Uglavnom5 može se re)i da gl!ten i lektini izazivaj! iste probleme i
poznati s! !zročni7i brojnih a!toim!nih bolesti. 0ako"er5 preko a!to
im!nolo(kih p!tova i opioidnih re7eptora ! mozg!5 sve če()e se
znanstveno povez!j! i s mentalnim bolestima kao (to s! 335 335
a!tizam5 epilepsija5 shizorenija i depresija.

0itari1e možemo jesti samo ako su pravilno pripremljene

Istraživanja tradi7ionalnih k!lt!ra s! pokazala da narodi koji s! !
prehrani koristili žitari7e5 najprije s! ih namakali5 proklijavali iRili
ermentirali kako bi iz njih !klonili antin!trijente. :amakanjem žitari7a
omog!)!je se da enzimi i laktobakterije razgrade i ne!traliziraj!
itinsk! kiselin!. :amakanje ! toploj vodi tako"er ne!tralizira
inhibitore enzima @spojevi koji blokiraj! rad enzima veoma važnih za
praviln! probav! hraneC koji se nalaze ! svim žitari7ama5 pa se
njihovom ne!traliza7ijom potiče proizvodnja brojnih drago7jenih
enzima koji nam pomaž! da iskoristimo p!no vi(e vitamina iz žitari7a5
osobito onih L sk!pine.
:amakanje bra(na ! jog!rt! ili kiselom mlijek!5 1% do %4 sata5
ne!tralizira itinsk! kiselin!. 'liječna kiselina i laktobakterije iz
ermentiranih mliječnih proizvoda razgra"!j! kompleksne molek!le
(kroba5 iritiraj!)e tanine i te(ko probavljive bjelančevine na
jednostavnije komponente koje tako postaj! lak(e za apsorp7ij!.
0ako"er5 tijekom pro7esa namakanja pove)ava se i sadržaj vitamina.
 Sjemenje koje se natopi ! mlakoj vodi Gmisli2 da je vrijeme za rast
pa onesposobljava itate i pr!ža svoje mlade izdanke traže)i zemlj! !
kojoj )e rasti. vi izdan7i5 kli7e5 posebno s! bogati enzimima5
vitaminima i mineralima koji bilj7i trebaj! za !spje(an razvoj i rast. U
pro(losti s! lj!di diljem svijeta znali kako !činiti sjemenje i zrnje lak(e
probavljivim i korisnijim5 a danas se5 !z sv! znanost5 o tome ne zna
gotovo ni(ta. Stari narodi (irom svijeta tis!)ama s! se godina koristili
ovim tehnikama pripremanja žitari7a5 sve do modernog doba ! kojem je
ind!strija pre!zela stvar ! svoje r!ke i počela s brzom proizvodnjom
hrane. 6ivotinje preživači5 npr. krava5 imaj! četiri žel!7a od kojih prvi
sl!ži kao prostor za ermenta7ij! ! kojem bakterije razgra"!j! sastojke
iz biljne hrane. +ako mi ! svom probavnom s!stav! nemamo ov!
mog!)nost predprobave biljne hrane5 ako ipak želimo jesti žitari7e5
trebamo opona(ati ovaj pro7es prije njihovog !no(enja ! organizam.
+r!h koji s! pekli stari narodi5 !vijek je bio pripremljen od kiselog
tijesta koje je kvasalo nekoliko dana. 0im post!pkom ne!tralizirali s!
antin!trijente iz žitari7a i !činili s! ih lak(e probavljivim za čovjeka5 čiji
žel!da7 i 7rijeva nis! gra"eni za probavljanje žita i zrnja.

3epodnoenje glutena ' uzrok mnogih kroničnih bolesti

Sve vi(e znanstvenih istraživanja !kaz!je na snažn! povezanost
nepodno(enja gl!tena iz žitari7a s a!toim!nim bolestima. Lrojni
znanstveni7i dolaze do zaklj!čka da je o(te)enje probavnog trakta
!slijed nepodno(enja gl!tena5 čest !zrok a!toim!nih bolesti5 kao (to s!
na primjer dijabetes tipa 15 l!p!s5 poreme)en rad (titnjače i mnoge
dr!ge. $ro7jenj!je se da / od 1& osoba koje ne podnose gl!ten to i ne
znaj!P 3akle na jedn! dijagnosti7iran! 7elijakij!5 kako se ta bolest zove5
postoji jo( / osoba čiji organizam ne podnosi gl!ten iz žitari7a. Non
"eliac 3luten Intolerance  ne7elijakijsko nepodno(enje gl!tena je
a!toim!na bolest koja !op)e nema klinički naziv i ! medi7ini je
potp!no zanemarena !natoč tome (to je pris!tna kod velikog broja lj!di.
Diječni7i ne priznaj! osjetljivost na gl!ten ili nepodno(enje gl!tena ako
nije dijagnosti7irana 7elijakija5 najteži oblik osjetljivosti na gl!ten.
'e"!tim5 veliki broj osoba bez dijagnosti7irane 7elijakije pati od raznih
a!toim!nih bolesti kojima je !zrok nepodno(enje gl!tena. Fa svoje
tegobe !zimaj! lijekove koje s! im propisali liječni7i5 bez d a j e
!tvr"en pravi !zrok njihove bolesti.
;ijela moderna medi7ina orijentirana je na liječenje simptoma
pojedinih bolesti5 a ne na otkrivanje njihovih !zroka. 'e"!tim5 lijekovi
s! t! samo da olak(aj! simptome bolesti5 ali oni ne liječe !zrok koji
najče()e ostaje neotkriven. :a ovaj način ne može do)i do ozdravljenja
i čovjek se pretvara ! doživotnog pa7ijenta5 redovnog potro(ača
lijekova. Ind!strija lijekova je jedna od četiri najproitabilnije ind!strije
! svijet!5 !z drog!5 or!žje i pornograij!5 s najve)im obrtajem nov7a
koji se broji ! stotinama milijardi dolara godi(nje. Usprkos takvoj
gigantskoj proizvodnji i potro(nji5 lj!di ipak nis! zdraviji5 jer lijekovi
!glavnom nis! osmi(ljeni da liječe5 nego da samo prikrivaj! simptome
bolesti. 0emeljena na logi7i proita5 ind!strija lijekova pa7ijentima niti
ne n!di jednostavna i jetina rje(enja njihovih tegoba5 kao (to s! npr.
promjena prehrambenih navika ili dodatke prehrani ! oblik! vitamina5
minerala ili probiotika.
$onovimo5 gl!ten je bjelančevina pris!tna ! žitari7ama kao (to s!
p(eni7a5 raž5 kr!pnik @pir5 dinkelC5 ječam i zob te prera"evinama i
proizvodima od bra(na ovih žitari7a. :epodno(enje gl!tena ili
osjetljivost na gl!ten znači da na( organizam ne može probaviti gl!ten
iz žitari7a. :a( im!nolo(ki s!stav prepoznaje ove neprobavljene
bjelančevine kao strana tijela i zato stvara vlastita antitijela koja imaj!
zadatak da ih !ni(te. +ad se jednom stvore antitijela na gl!ten5 ona
senzibiliziraj! tijelo tako da svaki p!t kad gl!ten dospije ! na( probavni
s!stav dolazi do im!nolo(kog odgovora< tijelo ga opet prepoznaje kao
ne(to strano i aktivira se napad im!nolo(kog s!stava. 0o se doga"a
svaki p!t kad pojedemo i najmanj! količin! gl!tena5 a to je približno *
do - p!ta dnevno kada se hranimo normalno25 tj. kada nam se prehrana
temelji na žitari7ama.
'e"!t
'e"!tim5
im5 veliki
veliki proble
problem
m leži
leži ! sljede
sljede)em
)em<< bjelan
bjelančev
čevine
ine gl!ten
gl!tenaa
slične s! na(im vlastitim bjelančevinama5 onima od kojih s! gra"eni
organi na(eg tijela5 vezivna tkiva5 hormoni5 živ7i5 žlijezde itd. Stoga
antitijela koja imaj! zadatak !ni(titi gl!ten5 a!tomatski !ni(tavaj! tijelo5
tj. neke njegove dijelove5 ne prepoznaj!)i koje s! bjelančevine strane5 a
koje vlastite. :a taj način ovaj im!nolo(ki odgovor organizma pokre)e
7ijeli niz lančano povezanih reak7ija i !zrok!je poreme)aje5 ne samo !
probavnom trakt!5 ve) i 7ijelom tijel!. Fato je osjetljivost na gl!ten
redovno povezana i s dr!gim kroničnim bolestima.

4elijakija nije jedini oblik nepodnoenja glutena

;elijakija je bolest ! kojoj antitijela na gl!ten napadaj! stani7e
7rijevne stjenke i 7rijevnih resi7a pa dolazi do njihovog !ni(tavanja
@atroije vilijaC (to onemog!)!je apsorp7ij! hranjivih tvari iz hrane koja
se inač
inačee no
normrmal
alno
no od
odvi
vija
ja prek
prekoo 7rij
7rijev
evni
nihh resi
resi7a
7a.. +o
+odd 7eli
7elija
jaki
kije
je ili
ili
alergije na gl!ten pretrage )e pokazati antitijela na gl!ten i o(te)enje
7rijevne sl!zni7e i resi7a. ko pretrage ovo ne pokaz!j!5 ne)e biti
dijagnosti7irana 7elijakija ili alergija na gl!ten5 jer liječni7i5 da bi ne(to
dijagnosti7irali5 trebaj! laboratorijski dokaz.
$rilikom s!mnje da bi osoba mogla biti alergična na gl!ten5 radi se
pretraga krvi koja otkriva da li tijelo proizvodi antitijela na gliadin @to je
vrsta
rsta gl!t
gl!ten
enaa iz p(en
(eni7eC.
7eC. v
vaa pret
pretra
ragga mož
ožee popoka
kaza
zatti razl
različ
ičiite
vrijednosti5 od niskih do visokih5 i ve)ina se nalaza smatra negativnim
ako se pokaže niska vrijednost antitijela na gliadin5 tj. vrijednost niža od
reerentnih vrijednosti. 'e"!tim5 nalaz krvi koji pokaz!je i najmanj!
vrijednost antitijela na gliadin5 ne može biti normalanP Fa(to bi tijelo
proizvodilo antitijela na gliadin ako se ! njem! ne doga"a nikakav a!to
im!ni pro7es?  znamo da takvi pro7esi ! tijel! !vijek dovode do neke
vrste !n!tra(njih o(te)enja. Kak i ! sl!čaj! potp!no razvijene 7elijakije5
do njenog dijagnosti7iranja može pro)i i vi(e godina dok se biopsijom
7rijeva ne otkrij! potp!no !ni(tene 7rijevne resi7e.
Smatra se da na jedn! dijagnosti7iran! 7elijakij! postoji jo( devet
sl!č
sl!čaj
ajev
evaa ne
nepo
podn
dno(
o(en
enja
ja gl!t
gl!ten
ena.
a. :e
:epopodn
dno(
o(en
enje
je gl!t
gl!ten
enaa i stva
stvara
ranj
njee
antitijela na gl!ten ne dovodi obavezno i do !ni(tavanja 7rijevne stjenke
i 7rij
7rijev
evni
nihh resi
resi7a
7a55 ba
barr ne ! toli
toliko
kojj mjer
mjerii ka
kaoo ko
kodd dija
dijagn
gnos
osti
ti7i
7ira
rane
ne
7elijakije5 ve) dolazi i do post!pnog !ni(tavanja dr!gih tkiva5 organa5
hormona5 žlijezda ili živa7a ! organizm!5 (to !zrok!je brojne a!toim!ne
bolesti koje liječni7i !op)e
!op)e ne povez!j! s gl!tenom.
$ostoje različiti st!pnjevi osjetljivosti na gl!ten5 a čak i najblaži
obli7i !zrok!j! kronične simptome osjetljivosti koji5 nažalost5 najče()e
nikada ne b!d! dijagnosti7irani. :ajče()i probavni simptomi s! bolovi !
trb!h!5 nad!tost5 proljev5 zatvor @opstipa7ijaC5 plinovi5 gastritis5 grčevi i
slično. Kak i kod pa7ijenata s kroničnim bolestima probavnog s!stava5
npr. sindroma iritabilnog 7rijeva @SI;C ili ;rohnove bolesti5 rijetko se
pos!mnja na osjetljivost
osjetljivost na gl!ten.
:eka istraživanja pokaz!j! da je5 primjeri7e dijabetes tipa 15
a!to
a! toim
im!n
!naa bo
bole
lest
st ko
kojo
jojj je mog!
mog!)i
)i !z
!zro
rokk ne
nepo
podn
dno(
o(en
enje
je gl!t
gl!ten
ena5
a5 tj.
tj.
antitijela na gl!ten napadaj! i !ni(tavaj! stani7e g!(terače koje inače
proizvode inz!lin. Uni(te li se ove stani7e5 onemog!)ena je vlastita
proizvodnja inz!lina pa se tada dijagnosti7ira dijabetes tipa 15 radi čega
je bolesnik doživotno os!"en !zimati injek7ije inz!lina. :ije li se onda
logično !pitati za(to se dijabetičari tipa 1 obavezno ne !p!)!j! na
laboratorijske pretrage za otkrivanje 7elijakije? 'e"!tim5 liječni7i ovo
ne dovode ! vez!5 kao (to ni dr!ge a!toim!ne bolesti ne povez!j! s
nepodno(enjem gl!tena.
Istra
Istraži
živa
vanj
njaa s! po
poka
kaza
zala
la da mnog
mnogaa dje7
dje7aa s ga
gast
stro
roin
inte
testi
stina
naln
lnim
im i
alergijskim stanjima imaj! visok! razin! Ig= antitijela na gliadin. vi
rez!ltati s! !glavnom bili zanemareni5 ali kad s! dje7a stavljena na
bezgl!tensk! dijet!5 ve)ini je dje7e bilo bolje5 čime se potvrdilo da s!
bila osjetljiva na gl!ten. 3o(lo se do zaklj!čka da je ne7elijakijska
osje
osjetl
tlji
jivo
vost
st na gl!t
gl!ten
en de
dese
sett p!
p!ta
ta če()
če()aa od 7eli
7elija
jaki
kije
jePP L!
L!d!
d!)i
)i da je
približan broj osoba s 7elijakijom ! pop!la7iji 1 na svakih 1&& ili 1 na
svakih %&&5 znači da je broj osoba koje ne podnose gl!ten zapravo 1 na
svakih 1& ili 1 na svakih %& osobaP vo je ogroman broj lj!di s
kron
kronič
ični
nim
m zd zdra
ravs
vstv
tven
enim
im prob
proble
lemi
mima
ma kokoji
jima
ma bi se stan
stanje
je zn
znač
ačaj
ajno
no
pobolj(alo jednostavnom
jednostavnom promjenom prehrane i izbjegavanjem
izbjegavanjem gl!tena.

Promjena prehrane može biti

biti spas
Uspore
Usporedna
dna st!di
st!dija
ja objavl
objavljen
jenaa ! medi7i
medi7insk
nskom
om časopis
časopis!! he Ne'
1ngland 7ournal o% /edicine2iii na navo
vodi
di 99 bobolelest
stii ko
koje
je mog!
mog! biti
biti
!zrokovane nepodno(enjem gl!tena. 0o s! izme"! ostalih osteoporoza5
sindrom iritabilnog 7rijeva SI;5 inlamatorne bolesti 7rijeva5 anemija5
rak5
rak5 čirevi
čirevi55 re!mat
re!matoid
oidnini artrit
artritis5
is5 l!p!s
l!p!s55 dijabe
dijabetes
tes55 m!lti
m!ltiplapla sklero
skleroza5
za5
psorijaza5 ek7em5 sindrom kroničnog !mora5 neplodnost5 problemi sa
(titnjačom i skoro sve dr!ge a!toim!ne bolesti. =l!ten se povez!je i sa
psihijatrijskim i ne!rolo(kim bolestima kao (to s! anksioznost5
depr
de presi
esija5
ja5 sh
shiz
izo
ore
reni
nija5
ja5 de
deme
men7n7ij
ija5
a5 migr
migrenena5
a5 ep
epil
ilep
epsisija
ja i nene!r
!rop
opatatij
ijaa
@o(te)enja živa7aC. 0ako"er se povez!je i s a!tizmom. $oražavaj!)a je
činjeni7a da postoji toliko znanstvenih istraživanja koja pokaz!j! vez!
izme"! nepodno(enja gl!tena i 7ijelog niza a!toim!nih bolesti5 a da to !
kliničkoj praksi !op)e nije poznato iRili priznato. Famislite samo (to bi
dijel! pa7ijenata značila spoznaja da je Glijek2 za njihove tegobe tako
jednostavan kao (to je to bezgl!tenska dijetaP $rije"! li osobe koje ne
podnose gl!ten na bezgl!tensk! dijet!5 a!tomatski prestaje
a!to
a! toim
im!n
!nol
olo(
o(ko
ko !n!ni(
i(ta
tava
vanj
njee tkiv
tkivaa ko
koje
je !z
!zro
rok!
k!je
je kron
kronič ične
ne bo
bole
lest
stii i
organizam se sam obnavlja i liječi.
Ukoliko imate nek! kroničn! ili a!toim!n! bolest ili dr!ge !čestale
tegobe5 zatražite od svog liječnika da vas testira na gl!ten5 jer tako
možd
ždaa ko
konnačno
ačno otkri
tkrije
jette (to
(to je prav
ravi !zro
zrok va
va(i
(ihh zd
zdra
ravvstve
stvennih
problema. $ripremite se na to da vam ! velikom
velikom broj! sl!čajeva liječni7i
ne)e dijagnosti7irati 7elijakij! ili osjetljivost na gl!ten ne !stanove li
ve)a o(te)enja 7rijevne stjenke ili visok! razin! antitijela na gl!ten !
krvi. 'e"!tim5 i najmanji st!panj o(te)enja probavnog trakta5 kao i
najmanja količina antitijela na gl!ten @ili gliadinC nis! normalna pojava i
pokaz!j! da se ! tijel! doga"a
doga"a a!toim!na reak7ija.
:ai"ete li pak na liječnika koji ne)e imati raz!mijevanja za va(!
molb!5 !vijek možete i sami isprobati bezgl!tensk! dijet!  jednostavno
prestanite jesti žitari7e koje sadrže gl!ten @p(eni7!5 kr!pnik5 raž5 ječam i
zobC5 kao i prera"evine i proizvode od njihovog bra(na. 6itari7e koje ne
sadrže gl!ten s! heljda5 proso5 riža5 k!k!r!z5 T!inoa i amaranth5 pa njih
možete jesti5 no osobe koje se odl!če na D;E prehran! ionako ne jed!
žitari7e te je time gl!ten a!tomatski isklj!čen. $rovodite ov! dijet!
barem dva ili tri mjese7a i pratite kako se osje)ate. ko s! va(e tegobe
nestale5 znači da ste osjetljivi na gl!ten5 a ako nis!5 možda niste bili
dosljedni s prehranom @treba voditi rač!na o skrivenom gl!ten! koji se
nalazi ! velikom broj! k!povnih namirni7aC ili doista niste osjetljivi na
gl!ten.
+od osoba koje nis! osjetljive na gl!ten5 radi se o tome da ga
jednostavno bolje podnose ili ga manje ili rje"e jed!5 (to izaziva manje
problema. Smatra se da gl!ten !vijek i kod svih ipak izaziva neki
st!panj aktiva7ije im!nolo(kog s!stava te time izaziva !palni pro7es.
:epodno(enje gl!tena jo( je jedno obja(njenje za(to se toliki broj lj!di
koji s! pre(li na D;E prehran!5 prehran! bez žitari7a5 odjednom p!no
bolje osje)aj!5 a mnogi prijavlj!j! kako im se popravlja i stanje raznih
kroničnih bolesti. sim (to se D;E prehranom postiže kontrola (e)era
i inz!lina ! krvi @smanjenim !nosom (e)era i (kroba iz žitari7aC5 (to
dovodi do reg!la7ije metabolizma masti i (e)era5 reg!la7ije tjelesne
težine
težine i pob
pobolj
olj(an
(anja
ja bolest
bolestii metabo
metabolič
ličkog
kog sindro
sindroma5
ma5 istovr
istovreme
emeno
no se
eliminira i ovaj veliki alergen iz žitari7a  gl!ten5 a sve to naposljetk!
dovodi do pobolj(anja stanja kod mnogih a!toim!nih bolesti.
 Fapravo nije neobično da tako mnogo lj!di ne podnosi gl!ten5 jer
žitari7e !op)e nis! prirodna čovjekova hrana na koj! je čovjek genetski
prilago"en. 'nogi )e re)i da s! lj!di prije tako"er jeli žitari7e5 a ipak
nis! toliko obolijevali od ovih modernih bolesti. 0o je istina5 ali nikad
se prije žitari7e nis! jele ! tolikoj mjeri kao danas5 a bra(no nije bilo
toliko manip!lirano kao dana(nje koje sadrži jo( ve)i !dio gl!tena da bi
tijesto i kr!hovi bili lak(i za obrad! @npr. !zgojene s! posebne
visokogl!tenske sorte p(eni7e za tjestenin!C. 0radi7ionalni narodi !vijek
s! namakali i ermentirali žitari7e pa s! tako bile lak(e probavljive5 a
moderna prehrana temelji se na genetski i kemijski manip!liranim i
nepravilno pripremljenim žitari7ama.

Peni1a5 od zemlje do kruha

d svih žitari7a ! modernoj se prehrani najvi(e koristi p(eni7a i
p(enično bijelo bra(no5 a mnogima je život bez kr!ha nezamisliv.
He)ina smatra da je p(eni7a prirodna namirni7a jer raste iz zemlje5 ali
zapitajmo se (to sve prolazi p(eni7a na p!t! od zemlje do kr!ha?
S!vremeni !zgoj i prerada p(eni7e doveli s! do osiroma(enja tla zbog
kori(tenja !mjetnih gnojiva5 pesti7ida i dr!gih kemikalija5 mljevenja na
visokim temperat!rama i rainiranja. Umjesto da se proizvodnja !smjeri
na plodnost tla i pomni odabir sjemena kako bi se !zgojile vrste točno
prilago"ene mikroklimi pojedinog podr!čja5 moderni !zgoj koristi
visok! tehnologij! za bitk! s nametni7ima i bolestima5 (to dovodi do
prekomjerne ovisnosti o kemikalijama i dr!gim (tetnim tvarima.
Kak i prije sijanja p(eni7a se tretira !ngi7idima i insekti7idima radi
s!zbijanja bolesti sjemena i sadni7a. Insekti7idi5 herbi7idi i !ngi7idi
koji se koriste na komer7ijalnim !sjevima kemikalije s! koje doprinose
!k!pnom toksičnom optere)enj! organizma te pove)avaj! podložnost
ne!rotoksičnim bolestima5 kao i bolestima raka. 'nogi pesti7idi djel!j!
pop!t ksenoestrogena te mog! poremetiti hormonsk! ravnotež! i
dovesti do čitavog niza zdravstvenih problema. sim toga5 kao
reg!latori biljnog rasta primjenj!j! se hormonima slične tvari kojima se
!tječe na vrijeme klijanja5 čvrsto)! vlati te dr!ge poželjne promjene.
:akon žetve5 da bi se p(eni7a za(titila od molja7a i dr!gih k!ka7a
tijekom d!gotrajnog skladi(tenja5 tako"er se koriste brojne kemikalije !
toksičnim kon7entra7ijama.
Šteta nanesena p(eni7i ne zavr(ava s !zgojem i skladi(tenjem5 nego
se nastavlja pro7esom mljevenja i prerade Jezgra zrna sastoji se od tri
sloja< ovojni7e5 kli7e i endosperma. vojni7a je vanjski sloj i ! njem! je
ve)ina vlakana. +li7a je !n!tarnji sloj ! kojem nalaze hranjive tvari i
esen7ijalne masne kiseline. >ndosperm je (krobni5 srednji sloj. Hisoka
kon7entra7ija hranjivih tvari koja se povez!je sa žitari7ama5 postoji
samo kad s! ova tri sloja netakn!ta. $ojam integralno odnosi se na
žitari7! prije nego je samljevena ! bra(no. 0ek ! kasnom 1/. stolje)!
počeo se pe)i bijeli kr!h5 keksi i kolači napravljeni od bijelog bra(na i
(e)era5 a s vremenom s! postali glavna podloga prehrane modernog
čovjeka.
3r. eston $ri7e je promatrao neizbježne posljedi7e ovih promjena
! prehrani tijekom svojih p!tovanja i dok!mentirao je njihove !činke na
zdravlje lj!di. Faklj!čio je da te promjene nis! rez!ltirale samo
kvarenjem z!bi5 nego i problemima s plodno()!5 mentalnim zdravljem i
napredovanjem bolesti.
Izvorno je bra(no nastajalo mljevenjem žitari7a izme"! dva velika
kamena. Favr(ni proizvod5 1&&O kamenom mljeveno 7jelovito bra(no5
sadržavalo je sve (to je bilo ! zrn!5 !klj!č!j!)i kli7!5 vlakna5 (krob i
(irok raspon vitamina i minerala. :o5 bez hla"enja ili kemijskih
konzervansa5 svježe5 kamenom mljeveno bra(no5 brzo se kvari. :akon
(to je p(eni7a samljevena5 prirodno !lje p(eničnih kli7a brzo postaje
!žeglo pa je neophodno hla"enje i kr!ha od integralnog bra(na i bra(na
samog.
S obzirom na to da kameni mlinovi nis! dovoljno brzi za masovn!
proizvodnj!5 ind!strija koristi mlinove s čeličnim valj7ima koji izba7!j!
kli7! i ovojni7!. He)i dio ovog otpada25 !stvari najhranjiviji dio
žitari7e5 prodaje se kao n!sproizvod za životinje. 3obiveno bijelo
bra(no sadrži tek dio hranjivih tvari početnog zrna. Kak je i integralno
bra(no s!vremenim post!pkom mljevenja dovedeno ! pitanje. 'linovi
velikih brzina dosež!. %&& ;5 a na toj temperat!ri !ni(tavaj! se sve
vitalne hranjive tvari i stvara se !žeglost kli7e i ovojni7e. Hitamin > iz
kli7e tako biva potp!no !ni(ten5 (to je zaista (teta b!d!)i da je 7jelovita
p(eni7a najdost!pniji izvor vitamina >.
3oslovno dese7i aditiva za kondi7ioniranje bra(na i konzervansa
dodaj! se modernom kr!h!5 kao i toksični sastoj7i pop!t djelomično
hidrogeniziranih biljnih !lja i sojinog bra(na. Sojino bra(no5 inače
prep!no antin!trijenata5 dodaje se danas ! gotovo sve vrste kr!ha radi
boljeg dizanja i sprječavanja lijepljenja. $ost!pak ekstr!diranja5 kojim
se dobivaj! hladne žitari7e za dor!čak i nap!hane žitari7e5 nanosi
dodatni !dara7 žitari7ama jer taj pro7es tako"er !klj!č!je visoke
temperat!re i tlakove koji stvaraj! dodatne toksične sastojke i jo( vi(e
!ni(tavaj! hranjive tvari5 čak i sintetske vitamine koji se dodaj!
naknadno ! zamjen! za vitamine !ni(tene rainiranjem i mljevenjem
p(eni7e.
Dj!di koji s! navikli na masovno proizvedene5 ljepljive5 beživotne2
i n!tritivno siroma(ne kr!hove i pe7iva5 slabo se sje)aj! kakav bi ok!s
trebao imati pravi kr!h. +emijski konzervansi omog!)!j! prijevoz
kr!ha na velike !daljenosti i stajanje na poli7i vi(e dana bez kvarenja5 a
sve bez hla"enja.
sobe koje jo( !vijek ne mog! zamisliti život bez kr!ha5 trebale bi
barem koristiti 1&&O kamenom mljeveno integralno bra(no iz
organskog ili biodinamičkog !zgoja koji ne dozvoljava sintetičke i
kan7erogene kemikalije i gnojiva. d takvog bi bra(na trebali sami pe)i
kr!h na tradi7ionalan način5 od kiselog tijesta. 'etoda kiselog kvasanja5
kao i namakanje i klijanje5 ne!traliziraj! antin!trijente iz žitari7a pa
tako smanj!j! (tetno djelovanje žitari7a na zdravlje.
 Hrana koja ubija
+oliko smo p!ta otvorili vrata hladnjaka ili ormari)a s hranom !
k!hinji traže)i ne(to za jelo5 iako zapravo !op)e nismo bili gladni?
+oliko često jedemo zbog gladi5 a koliko često zbog potrebe ili želje za
jelom? Heliki je broj lj!di koji s! gotovo zaboravili (to je to @ili kako se
osje)aC pravi osje)aj gladi5 i koji najče()e jed! zato (to osje)aj!
pretjeran! potreb! ili želj! za jelom.
'nogi s! doživjeli da se ! odre"enim prilikama jednostavno ne
mog! kontrolirati i ne mog! prestati jesti sve dok ne osjete m!čnin!. +
tome jo( i vjer!j! da se radi o lo(em karakter! ili proždrljivosti. :o
!stvari se radi o osjetljivoj kemiji mozga. vaj problem5 tj. poreme)aj5
izazvan je krivim izborom namirni7a5 jer odre"ene vrste hrane stvaraj!
opijatske aktivnosti ! mozg!.
$rva takva namirni7a je (e)er. n izaziva pretjeran! potreb! za
jelom5 posebi7e za jo( slatkog. Jednim dijelom zbog podizanja i
opadanja (e)era ! krvi (to izaziva glad i želj! za jelom5 ali !glavnom
zbog !tje7aja na osjetljive s!pstan7e ! mozg! koje s! sastavni dio na(eg
vlastitog sistema nagra"ivanja5 čime dolazi do stvaranja ovisnosti. Slatki
ok!s sam po sebi5 čak i ako ne potječe od (e)era nego5 re7imo5 od
!mjetnih sladila5 dovodi do opijatskih aktivnosti ! mozg! i stvara
potreb! za jo( slatkog ok!sa.
:ovija istraživanja pokaz!j! da i hrana poznata kao junk %ood stvara
gotovo isto tako jak! ovisnost kao heroin. Fnanstveni7i smatraj! da
debljina i ovisnost o drogama imaj! zajedničk! ne!robiolo(k!
pozadin!. va vrsta hrane5 jednako kao i droge5 izaziva sličn! aktivnost
! kemiji mozga koja dovodi do ovisnosti jer izaziva promjene !
vlastitom s!stav! nagra"ivanja. 7unk %ood sadrži kombina7ije slatkog i
masnog te slanog i masnog5 velike količine tijesta5 (e)er i jetine
zamjene za (e)er ! oblik! (krobnog5 gl!koznog i r!ktoznog sir!pa5
margarine i mas! neprirodnih hidrogeniziranih @očvrsn!lihC biljnih !lja
koje nar!(avaj! ravnotež! omege* i omege- ! mozg! i 7ijelom
organizm!.
=l!taminati @pojačivači ok!sa >-%1>-%9C tako"er potič! apetit i
želj! za vi(e hrane nego (to nam je potrebno. +ao (to im i ime kaže5
gl!taminati pojačavaj! ok!se pa je mnogim lj!dima hrana s
gl!taminatima !k!snija5 (to dovodi do prejedanja. sim (to s! vrlo
(tetni5 izazivaj! pojačano izl!čivanje inz!lina i brz! ponovn! glad5
gl!taminati tako"er djel!j! na osjetljiv! kemij! lj!dskog mozga.
=l!ten @bjelančevina iz žitari7aC i kazein @mliječna bjelančevinaC
dovode do stvaranja s!pstan7i koje potič! aktivnost ! mozg! na sličan
način kao droge. Lrzi !gljikohidrati @npr. proizvodi od bijelog bra(naC
izazivaj! pretjeran! želj! za jelom5 a kod nekih osoba tako djel!j! sve
vrste !gljikohidrata. :eki lj!di ne mog! prestati kad počn! jesti
kr!mpiri)e5 koki7e5 tjestenin!5 sendviče... +od nekih osoba i neke
zdrave namirni7e mog! stim!lirati apetit< vo)e  zbog sadržaja (e)era5
ora(asti plodovi @pogotovo posoljeni i prženiC  zbog kombina7ije
slanog i masnog5 a mnogima konz!ma7ija tvrdih sireva stvara jak! želj!
za jelom koja traje čak i nekoliko narednih dana.
:edostatak prirodnih masno)a ! prehrani5 posebno esen7ijalne
omege*5 pove)ava rizik od stvaranja ovisnosti i pretjerane želje za
jelom. :edostatak ove masno)e često se očit!je kao potreba za masnom
hranom pa5 nažalost5 mnogi ovo rje(avaj! čipsom i prženim
kr!mpiri)ima čime samo jo( vi(e pogor(avaj! problem. 'odernom
prehranom ! svoje tijelo !nosimo previ(e neprirodne hrane koja sadrži
prazne kalorije i mno(tvo (tetnih sastojaka i dodataka5 a ne !nosimo
dovoljno prave prirodne hrane bogate hranjivim tvarima. rana je riječ
koja je odavno izg!bila svoje pravo značenje. rana bi trebala biti ne(to
(to hrani tijelo5 a ne sve ono (to stavljamo ! !sta. :ažalost5 danas se
hranom nazivaj! i stvari koje ne samo da ne hrane5 nego i !bijaj!.
 ,visnost o e!eru
Še)er je ozbiljna droga koja izaziva ovisnost na isti način kao
alkohol i heroin. Iako je (e)er za sve lj!de vrlo opasan5 mnogi ga mog!
povremeno konz!mirati ! !mjerenim količinama bez tragičnih
posljedi7a. :o5 kod osoba koje s! razvile ovisnost o (e)er!5 radi se o
vrlo ozbiljnom zdravstvenom problem!. Še)er !tječe na osjetljiv!
kemij! mozga i ometa !nk7ij! na(eg vlastitog s!stava nagra"ivanja.
Še)er i dr!gi brzi !gljikohidrati5 kao i alkohol5 !tječ! na s!pstan7e !
mozg! koje djel!j! smir!j!)e i daj! osje)aj zadovoljstva5 smanj!j!
spontane osje)aje !n!tarnjeg zadovoljstva i !mjesto toga stvaraj! jak!5
često komp!lzivn! ovisnost koja traži stim!la7ij! izvana5 ! oblik!
(e)era5 hrane5 ili dr!gog stim!lansa.
Fanimljiva paralela može se pov!)i izme"! (e)era i alkohola. 'nogi
lj!di pij! alkohol5 ali nis! svi ovisni7i. He)ina povremeno popije ča(!
alkohola i nemaj! s tim nikakvih problema5 me"!tim ovisnik o alkohol!
ne može !zeti samo jedn! ča(!5 on pije bez ikakve kontrole. 0ako je i sa
(e)erom  mnogi mog! povremeno pojesti ne(to slatko5 jedan kolač5
kri(k! torte ili nekoliko ko7ki7a čokolade5 ali ovisnik o (e)er! ne može
!zeti samo jedan red čokolade5 taj pojede 7ijel! čokolad!5 7ijel! vre)i7!
bombona5 7ijelo pakiranje keksa ili čega dr!gog. visnost znači g!bitak
kontrole nad konz!ma7ijom i pojav! apstinen7ijske krize prilikom
!zdržavanja. 3roga5 bilo da je ! pitanj! (e)er5 alkohol5 7igarete5
narkoti7i ili dr!go5 konz!mira se ! sve ve)oj mjeri zato (to je opijatski
s!stav mozga poreme)en i potrebne s! sve ve)e količine za postizanje
istog !činka. +onz!ma7ij! ove droge prati nezadovoljstvo5 kajanje5
anksioznost i obe)anje Gnikad vi(e25 ali potreba koja stalno nastaje5 jača
je od svega. vdje se ne radi o lo(em karakter!5 nego o promijenjenoj
kemiji mozga. ko dje7i dok s! mala često dajemo (e)er5 pripremamo !
njihovom mozg! podlog! za razvoj dr!gih ovisnosti ! odrasloj dobi
zato (to se radi o istom opijatskom s!stav!. Še)er je vrlo ozbiljna droga
koja može izazvati d!goročne (tetne posljedi7e na na(e zdravlje.
 Še)er je otrov koji !ni(tava tijelo na mnoge razne načine5 a ipak
nitko ne !pozorava na njegov! (tetnost. :a k!tiji 7igareta stoji natpis
Gp!(enje !bija25 a (e)er nam se bez !pozorenja n!di na svakom korak! i
pris!tan je sv!da. I (to je najgore5 ne nalazi se samo ! kolačima5
keksima i dr!gim slatki(ima5 ve) je skriven i tamo gdje ga !op)e ne
oček!jemo5 ! tzv. Gzdravim2 namirni7ama kao (to s! vo)ni jog!rti5
pah!lji7e za dor!čak5 s!(eno vo)e5 vo)ni sokovi i sl. Še)er se dodaje !
kečap5 majonez!5 salatne !make5 s!homesnate proizvode5 začine. Še)er
se krije ! deklara7ijama pojedinih proizvoda i pod imenom gl!kozni5
r!ktozni5 (krobni i k!k!r!zni sir!p5 (to s! sve jetinije varijante pravog
(e)era kojima prehrambena ind!strija p!ni svoje proizvode. Še)era ima
i ! tjestenini5 kr!mpir!5 kr!h! i dr!gim namirni7ama bogatim
!gljikohidratima5 jer se svi !gljikohidrati ! tijel! pretvaraj! ! gl!koz! i
! na(em tijel! izazivaj! isti !činak kao i obični (e)er.
Še)er 7rpi hranjive tvari iz na(eg tijela. :agle promjene razine
(e)era ! krvi do kojih dolazi stalnom konz!ma7ijom (e)era dovode
izme"! ostalog i do problema s kon7entra7ijom5 !mora i pove)anog
stresa. Še)er podiže razin! hormona stresa5 a snižava razin! smir!j!)ih
hormona i minerala ! tijel!. &anna 1hdin5 neovisna znanstveni7a s
doktoratom iz im!nologije5 ! svojoj knjizi 89 veckor tili ett sjalvlakande liv
@3vanaest tjedana do samois7jeljenjaC navodi koja (tetna djelovanja ima
(e)er na na(e zdravlje<
pove)ava krvni tlakM
doprinosi začepljenj! žila i srčanožilnim bolestimaM
doprinosi pove)anj! masno)a ! krviM
stvara previsok! temperat!r! pri sagorijevanj! ! stani7ama i time
o(te)!je antioksidante i dr!ge vitalne s!pstan7eM
pove)ava izl!čivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalinaM
 smanj!je iskori(tavanje kal7ija i magnezija koji s! smir!j!)i
minerali5 a njihov nedostatak !tječe na lo( sanM
kratkotrajno stim!lira izl!čivanje dopamina ! mozg! (to tren!tno
pove)ava o(trin! i kon7entra7ij! ! razmi(ljanj!5 ali d!goročno dovodi
do smanjenja količine dopamina ! mozg!M
dovodi do izl!čivanja serotonina i endorina5 koji tren!tno djel!j!
smir!j!)e i daj! osje)aj zadovoljstva5 ali njihova prekomjerna
konz!ma7ija dovodi do s!protnog !činkaM
djel!je na opijatski s!stav ! mozg!5 tj. na vlastite tjelesne s!pstan7e
protiv bolova5 ali prevelika !potreba dovodi do pove)anja bolova !
tijel!M
stvara nemir i neravnotež! me"! signalnim s!pstan7ama ! mozg! na
isti način kao morij i nikotinM
doprinosi !palnim pro7esima i oslablj!je im!nolo(ki sistem
organizmaM
m!(kar7i postaj! !morni5 iritirani i agresivniM
žene postaj! poti(tene5 depresivne i bezvoljneM
dje7a postaj! hiperaktivna5 nemirna i razdražljiva.
$ro7jenj!je se da je jedna petina stanovni(tva zapadnih zemalja
ovisna o (e)er!. ni koji vole slatki(e i slatk! hran!5 koji ih jed! p!no i
često5 koji vole tjestenin! i proizvode od bra(na i kr!mpira5 te stalno
misle na hran!5 tijelo i težin!5 vjerojatno se nalaze ! ovom Gdobrom2
dr!(tv!. visnost o (e)er! dovodi do deprimiranosti iz koje se te(ko
izlazi5 jer je često povezana s vlastitim obe)anjima i odl!kama koje se
kr(e. vo može biti i nasljedno5 pa ako s! roditelji bili ovisni o (e)er!
ili s! imali dr!ge probleme s ovisno()! @alkohol5 drogeC5 mog!)e je od
njih naslijediti ov! sklonost prema ovisnosti.
 $otreba za slatkim tako"er je i stvar navike. no (to tijelo dobiva5 to
tijelo i traži5 a kad se odviknemo od slatkog ok!sa5 tijelo ga vi(e ne)e ni
tražiti. :aj!činkovitiji način za osloba"anje od ovisnosti o (e)er! je
radikalna promjena prehrane i izba7ivanje svega (to može poti7ati želj!
za slatkim ili op)enito pretjeran! potreb! za jelom. $ri takvoj odl!7i
može nam pomo)i Felena k!raQiv koj! je osmislila 5ilten 7onsson5
spe7ijalisti7a za bolesti ovisnosti @ addiction C koja se zadnjih 18 godina
posvetila ovisnosti o (e)er!.
Felena k!ra od nas traži da iz !potrebe izba7imo sv! rainiran!
hran! i da prehran! !temeljimo na čistim namirni7ama5 ! njihovom
izvornom oblik!5 tj. na ribi5 mes!5 jajima5 p!no zelenog povr)a5
ora(astim plodovima5 masla7!5 maslinovom i kokosovom !lj!. vakva
prehrana zadovoljava n!tritivne potrebe na(eg tijela5 za!stavlja
opsesivno razmi(ljanje o hrani i dovodi do normalnog odnosa prema
jel!< jedemo onda kad smo gladni i ! količinama koje s! tijel! dovoljne.
Kim se oslobodimo ovisnosti o (e)er!5 stabilizira se (e)er ! krvi5
vra)a nam se bolje raspoloženje i !n!tarnje zadovoljstvo5 pobolj(ava se
san5 smanj!je rizik od dijabetesa i dr!gih bolesti5 g!bi se vi(ak
kilograma5 smanj!je rizik od gljivičnih inek7ija i osteoporoze5
smanj!j! se prehlade i inek7ije5 imamo vi(e energije i pobolj(ava nam
se samopo(tovanje. 'ožda ovo zadnje zv!či č!dno5 ali kad jedemo
slatko5 postajemo slabiji. +ao i droge5 (e)er nas razjeda i stvara
praznin! izn!tra5 sprječava nas da se osje)amo potp!nima5 za razlik! od
čistih prirodnih namirni7a koje osnaž!j! tijelo te donose bistrin! !ma i
!n!tarnje zadovoljstvo d!ha Qv.

6lutaminat 7/$%'/$8 opasan dodatak u namirni1ama

U znanstvenim pok!sima5 kada znanstveni7i za odre"ena testiranja
trebaj! debele mi(eve i (takore5 hrane ih gl!taminatom kako bi postali
debeli. 0a je metoda vrlo !činkovita b!d!)i da se ! normalnim
okolnostima mi(evi i (takori ne)e lako !debljati5 jer imaj! dobr!
prirodn! reg!la7ij! tjelesne težine. :o5 kad dobij! gl!taminat5 natekn!
kao baloni. va činjeni7a dobro je poznata ! znanstvenim kr!govima.
=l!taminat pove)ava proizvodnj! inz!lina5 a djel!je i na s!pstan7e !
mozg! koje pove)avaj! apetit. Istraživanje je pokazalo da osobe koje
!potrebljavaj! gl!taminat imaj! pove)an rizik za pretilost.
=l!taminat se ! velikoj mjeri koristi ! proizvodnji hrane kao
pojačivač ok!sa. 3odaje se ! sve gotove i pol!gotove proizvode5 !
mje(avine začina i ko7ke za j!h!. :alazi se ! s!homesnatim
proizvodima5 hrenovkama5 salamama i kobasi7ama. $rehrambena
ind!strija !vijek nam želi prodati (to vi(e vode i jetinog (kroba5 a (to
manje pravih sirovina5 zato ! svoje vodom razrije"ene hrenovke i mesne
prera"evine dodaje mas! kemijskih dodataka i pojačivača ok!sa5 inače
ih tako bez!k!sne ne bi mogla prodati. +ad sljede)i p!t posegnete za
omiljenom vrstom hrenovki5 kobasi7a ili hamb!rgera5 pročitajte
deklara7ij!. $rovjerite koliki se postotak mesa nalazi ! hrenovkama5 sve
ostalo s! voda5 (krob5 kemikalije i pojačivači ok!sa. Uz pomo)
gl!taminata bjelančevine poprimaj! mesni2 ok!s5 čak i kada !
proizvod! !op)e nema mesa. vo je odličan način da se prevare osjetila
ok!sa5 zato prehrambena ind!strija vrlo pametno dodaje gl!taminat gdje
god stigne5 jer nas na taj način tjera da k!p!jemo p!no vi(e5 inače
bez!k!snih5 proizvoda.
=l!taminat smeta !nk7ijama mozga i !zrok!je migrene5 promjene
raspoloženja pa čak i astm!. Jedna četvrtina stanovni(tva reagira na
visoke doze gl!taminata bez da raz!mije o čem! se radi. U vrlo visokim
dozama gl!taminat !ni(tava živčane stani7e i mrežni7! oka. vi se
problemi prvi p!t spominj! kao sindrom kineskog restorana. sobe
koje s! često jele kinesk! hran!5 nakon jela dobivale s! glavobolj!5
astm!5 promjene raspoloženja i dr!ge simptome. U kineskoj k!hinji
koriste se velike količine gl!taminata @tzv. umami  peti ok!sC i !pravo
zbog tih pove)anih količina5 ! d!žem vremenskom period!5 ovi s!
poreme)aj! najprije otkriveni kod redovitih posjetitelja kineskih
restorana.
Kim je otkrivena povezanost izme"! gl!taminata i zdravstvenih
problema5 ! medijima je započela kritika prehrambene ind!strije zbog
nekontroliranog dodavanja gl!taminata ! sve gotove i pol!gotove
proizvode. Učestalo predoziranje gl!taminatom dovelo je do rast!)eg
broja osoba s raznim simptomima preosjetljivosti5 a ispitivanje je
pokazalo da 1& do %9O stanovni(tva negativno reagira na visoke
količine gl!taminata.
Lojkot ovih proizvoda od strane potro(ača sve je ve)i i inteligentni
proizvo"ači sa sl!hom za promjene počeli s! proizvoditi namirni7e bez
gl!taminata te to jasno istič! na pakiranjima. 0ako"er5 i mnogi restorani
postaj! bezgl!taminatni5 a po restoranima diljem svijeta sve če()e )emo
nailaziti na oznak! : 'S=. :ajbolji način da se za(titimo od (tetnih
gl!taminata je da ne k!p!jemo ind!strijske prera"evine koje ga sadrže.
:ajsig!rnije je da k!p!jemo čiste nezaga"ene namirni7e i sami k!hamo
svoj! hran!5 jer samo tako možemo znati (to jedemo. :ažalost5
ind!strija nas i dalje nastoji prevariti pa se na deklara7ijama ne navodi
skriveni gl!taminat koji se krije pod dr!gim imenima.
:a deklara7ijama može stajati gl!taminat5 pojačivač ok!sa5 >-%&
-%95 'S= @engl. monosodium glutamate:$ ':= @hrv. mononatrijev
glutaminat:$ kva(čev ekstrakt5 hidrolizirani biljni protein5 hidrolizirani
sojin protein5 sojini proteini itd. U nastavk! slijedi detaljni popis
sastojaka koji !vijek ili često sadrži gl!taminate5 a jako ih je p!no gdje
je naziv gl!taminat  skriven.
Izvori preraene nevezane "l#taminske kiseline.
$oznato je da neki lj!di nakon konz!miranja hrane koja sadrži
mononatrijev gl!taminat imaj! reak7ije pop!t migrene5 nervoze žel!7a5
pom!tnje ! glavi5 proljeva5 nepravilnosti rada sr7a5 astme iRili nagle
promjene raspoloženja. 'anje je poznato da vi(e od 4& različitih
sastojaka sadrže kemikalij! mononatrijev gl!taminat @prera"ena
nevezana gl!taminska kiselinaC5 koja je !zrok tih reak7ija. Sljede)i
popis sastojaka koji sadrže prera"en! nevezan! gl!taminsk! kiselin!5
složen je iz izvje()a potro(ača o n!spojavama ! posljednjih %& godina i
iz inorma7ija dobivenih od proizvo"ača i prehrambenih tehnologa.
Nazivi sastojaka koji U*I-E sa%rže preraen# nevezan#
"l#taminsk# kiselin#
gl!taminska kiselina @> -%&C5 gl!taminat @> -%&C
mononatrijev gl!taminat @> -%1C
monokalijev gl!taminat @> -%%C
kal7ij ev gl!taminat @> -%*C
monoamonijev gl!taminat @> -%4C
magnezij ev gl!taminat @> -%9C
natrijev gl!taminat
kva(čev ekstrakt
bilo (to Ghidrolizirano2
bilo koji Ghidrolizirani protein2
kal7ijev kazeinat5 natrijev kazeinat
kvasa75 sastoj7i kvas7a
a!tolizirani kvasa7
želatina
tekst!rirane bjelančevine
Hetsin5 jinomoto @trgovačka imena mononatrijevog gl!taminataC
:apomena< =l!taminska kiselina koja se nalazi ! neprera"enoj
bjelančevini ne !zrok!je navedene reak7ije. +ako bi izazvala reak7ije5
gl!taminska kiselina mora biti prera"enaRproizvedena ili mora dolaziti
iz ermentiranog proteina.
Nazivi sastojaka koji /E0T1 sa%rže ili proizvo%e preraen#
nevezan# "l#taminsk# kiselin#
karagenan @> 4&#C
b!jon i temelja7
ko7ke za j!h!
protein sir!tke5 kon7entrat proteina sir!tke
izolat proteina sir!tke
bilo koji Gok!s2 ili Garoma2
maltodekstrin
lim!nska kiselina @> **&C
bilo (to G!ltrapasterizirano2
ječmeni slad
pektin @> 44&C
proteaza
bilo (to Genzimski modii7irano2
bilo (to koje Gsadrži enzime2
sladni ekstrakt
sojin !mak
ekstrakt sojinog !maka
sojini proteini5 kon7entrat sojinih proteina5 izolat sojinih proteina
bilo (to Gpojačano bjelančevinama2
 bilo (to ermentirano
začini
0astojci koji zaje%no s mononatrijevim "l#taminatom
pojačavaj# ok#s !nalaze se # namirnici #vijek zaje%no s 2N34om$
dinatrijev9Vgvanilat @>-%#C
dinatrijev9Vinozinat @>-*1C
dinatrijevi9V ribon!kleotidi @>-*9C
0astojci za koje se 0U2N-A %a sa%rže ili %a stvaraj# s#vi+ak
preraene nevezane "l#taminske kiseline, koje sl#že kao oki%ač
reakcija 2N34a ko% visoko osjetljivih oso5a
k!k!r!zni (krob
k!k!r!zni sir!p
modii7irani (krob
lipolizirane mliječne masno)e
dekstroza5 rižin sir!p5 sme"i rižin sir!p
mlijeko ! prah!5 mlijeko smanjene masno)e @npr. obrano mlijekoM
1O mlijekoM %O mlijekoC
ve)ina nemasnih ili malomasnih proizvoda bilo (to oboga)eno ili
oboga)eno vitaminima. Qvi
Steknite navik! čitanja deklara7ije i ne k!p!jte one proizvode koji
imaj! d!ge popise sastojaka i riječi koje ne raz!mijete.

Soja ili priča o prijevari

He) nekoliko desetlje)a prehrambena ind!strija reklamira soj! kao
s!periorn! namirni7! koja može spasiti lj!dsko zdravlje i planet Femlj!.
va m!ltimilijarderska ind!strija !spjela je !vjeriti potro(ače (irom
svijeta da prihvate proizvode kao (to s! to!5 sojino mlijeko5 sojin sir5
sojine kobasi7e i slično ! zamjen! za meso5 sireve i dr!g! prirodn!
hran!. Soja5 koja donedavno !op)e nije smatrana pogodnom za jelo5
danas se vi(e ne prodaje kao jetina hrana za (iroke narodne mase5 ve)
kao č!desna namirni7a namijenjena ekskl!zivnom konz!ment!5
namirni7a koja sprječava srčane bolesti i rak5 č!va kosti5 !manj!je
probleme menopa!ze i n!di nam vječn! mladost.
Soja5 me"!tim5 sadrži velike količine prirodnih otrova5 tzv.
antin!trijenata. $rvi s! inhibitori enzima koji blokiraj! djelovanje
tripsina i dr!gih enzima važnih za razgradnj! i iskori(tavanje
bjelančevina. vo može !zrokovati probleme sa žel!7em5 nepotp!n!
razgradnj! bjelančevina iz hrane i kronični nedostatak aminokiselina.
Soja sadrži5 i hemagl!tinine5 tvari koje potič! koag!la7ij! i !zrok!j!
zgr!(avanje 7rvenih krvnih zrna7a. Inhibitori tripsina i hemagl!tinini
otežavaj! normalan rast i razvoj. ve se tvari mog! deaktivirati jedino
ermenta7ijom pa s! +inezi počeli koristiti soj! tek kad s! otkrili pro7es
ermenta7ije.
Soja sadrži i tvari koje smanj!j! !nk7ij! (titnjače i !zrok!j!
g!(avost. Jo( jedan od otrova koje soja sadrži je itinska kiselina koja
sprječava iskori(tenje minerala ! tijel!< kal7ija5 magnezija5 bakra5
željeza i 7inka. va se kiselina5 nažalost5 ne može ne!tralizirati
namakanjem niti d!gim k!hanjem pa redovnom konz!ma7ijom soje
riskiramo te(ki nedostatak minerala ! organizm!. Hisoki je sadržaj
itinske kiseline osobito (tetan za rast i razvoj dje7e i mladih5 a samo
ermenta7ija može smanjiti sadržaj itinske kiseline ! soji. Japan7i5 koji
konz!miraj! dosta sojinih proizvoda5 !zimaj! npr. to! samo ! malim
količinama i to zajedno s ribom ili mesom5 čime se dodatno red!7iraj!
negativni eekti itinske kiseline.
Dektini s! bjelančevine sa sposobno()! prodiranja kroz 7rijevn!
stjenk! i !koliko razgradnja bjelančevina nije potp!na5 njihovi osta7i
mog! !zrokovati alergijske reak7ije ! organizm!. L!d!)i da osta7i tih
bjelančevina nalik!j! na na(e vlastite bjelančevine ! tijel!5 im!nolo(ki
s!stav može napasti i vlastite bjelančevine5 pa kao (to je ve) bilo
rečeno5 tako dolazi do tzv. a!toim!nih bolesti. Dektini kao i itinska
kiselina sprječavaj! iskori(tenje minerala ! organizm!. 0ako"er
sprječavaj! i iskori(tenje bjelančevina. Soja je5 osim ovoga lo( izvor
bjelančevina ! !sporedbi s hranom životinjskog porijekla5 jer ne sadrži
sve važne aminokiseline5 npr. metionin i 7istein. 'etionin je esen7ijalna
aminokiselina koj! tijelo ne može proizvesti samo pa je moramo !nositi
hranom. Kovjek je jednostavno prilago"en bjelančevinama iz hrane
životinjskog porijekla.
0ehnolo(ki je napredak omog!)io proizvodnj! izolata sojinog
proteina.5 koji se dobiva iz odma()enog5 bjelančevinama bogatog5
sojinog čipsa5 onog (to se nekada smatralo otpadom. Lezlična tvar
!žasnog ok!sa se5 pomo)! br!talnih ind!strijskih pro7esa te
dodavanjem sredstava za konzerviranje5 zasla"ivača5 sredstava za
zg!(njavanje i sintetskih vitamina i minerala5 pretvorila ! s!persastojak
novog doba5 kojim se oboga)!j!2 razne ind!strijski proizvedene
namirni7e. 0ijekom kemijskih pro7esa nastaj! i (tetne tvari pop!t
kan7erogenih nitrita5 a gotovom proizvod! dodaje se i ':=
@mononatrijev gl!taminatC koji !spje(no maskira r!žni ok!s ove tvari.
:aposljetk! se tako proizvedena tvar dodaje pe7ivima5 dijetalnim
pi)ima5 raznim gotovim jelima i (to je najgore5 koristi se ! prehrani
(kolske dje7e ! zapadnim zemljama. Ind!strija soje sponzorirala je niz
istraživanja kako bi dokazala da se bjelančevine soje mog! koristiti za
lj!dsk! prehran! !mjesto tradi7ionalnih prehrambenih namirni7a5 ali s!
mnoge dr!ge st!dije pokazale da iste izazivaj! te(ke nedostatke
hranjivih tvari kod dje7e.
Soja se reklamira kao sredstvo koje sprječava nastanak raka5 a kao
dokaz se navode Japan7i. Istina je5 oni jed! vi(e soje nego zapadnja7i i
manje obolijevaj! od raka dojke5 materni7e i prostate5 ali ! takvim se
reklamama ne navodi da Japan7i5 kao i mnogi dr!gi zijati5 p!no če()e
obolijevaj! od dr!gih vrsta raka5 i to raka jednjaka5 žel!7a5 nadb!brežne
žlij
žlijez
ezde
de55 jetr
jetree i (tit
(titnj
njač
ače.
e. $reh
$rehram
rambe
bena
na ind!
ind!st
stri
rija
ja be
besr
sram
amno
no ok
okre
re)e
)e
činjeni7e ! svoj! korist tvrde)i da soja !blažava post klimakterijske
simptome te (titi od osteoporoze5 dok !pravo sojini proizvodi blokiraj!
kal7ij i !zrok!j! nedostatak vitamina 3 (to dovodi do poroznih kostij!.
+ao primjer opet se navode zijati5 jer kod njih nema toliko oboljelih
od osteoporoze kao na zapad!5 ali se istovremeno ne navodi da oni
konz!miraj! p!no vi(e vitamina 3 iz rakova i dr!gih morskih plodova5
kao i iz masti.
Jo( jedan veliki problem sa sojom je njezin sadržaj itoestrogena koji
nalik!j! na ženski hormon estrogen5 zato česta konz!ma7ija soje može
dove
do vest
stii do po
pore
reme
me)a
)aja
ja ! rad!
rad! hohorm
rmon
onaa i slab
slablj
ljen
enja
ja im!n
im!nol
olo(
o(ko
kogg
s!stava. :ajstra(nije s! ipak zamjene za majčino mlijeko na bazi soje5
jer s takvim mlijekom dje7a ! sebe !nose tvari koje odgovaraj!
ženskom hormon! estrogen! ! količini od približno pet kontra7ep7ijskih
pil!la na danP U meri7i se oko %9O beba beba prehranj!je mlijekom od soje
koje je zamjena za majčino mlijeko5 (to se dovodi ! vez! sa preranim
spol
sp olni
nimm razv
razvoj
ojem
em ko
kodd djevo
jevojč
jči7
i7aa i zaka
zaka(n
(nje
jeli
lim
m ili
ili za!s
za!sta
tavl
vlje
jeni
nim
m
spolnim razvojem kod dječaka. Fnanstveni7i s! otkrili da kod djevojči7a
hranjenih zamjenom za majčino mlijeko na bazi soje p!bertet počinje
prije osme godine života5 a neki zna7i ranog spolnog razvoja čak i prije
tre)e godine života. St!dije pokaz!j! da prerana spolna zrelost kod
djevo
djevojči
jči7a
7a !zrok!
!zrok!je
je proble
probleme
me s reprod
reprod!kt
!ktivn
ivnim
im s!stav
s!stavomom kasni
kasnije
je !
život!5 kao (to s! nedostatak menstr!a7ije5 neplodnost i rak dojke.
Lrojne st!dije pokaz!j! vez! izme"! konz!ma7ije soje i
zdra
zd ravs
vstv
tven
enih
ih prob
proble
lema
ma55 ka
kaoo np
npr.
r. ve
vez!
z! izme"
izme"!! ko
konz
nz!m
!ma7
a7ij
ijee to!
to!aa !
sred
srednj
njoj
oj do
dobi
bi i prer
preran
anog
og star
staren
enja
ja mozg
mozga5
a5 lzh
lzhei
eime
mero
rove
ve bo bole
lest
stii i
senilnosti ! starijoj dobi te vez! izme"! bolesti reprod!ktivnih organa
kod djevojaka čije s! majke bile vegetarijanke koje s! se tijekom
tr!dno)e hranile sojom.
 Soja
Soja je sv svooj! pop!
p!la
larn
rnoost do
dobi
bila
la kao zamzamjen
jensk
skaa na
nami
mirn
rni7
i7a.
a.
Aeklamirana je i kori(tena !mjesto mesa5 !mjesto mlijeka5 !mjesto sira.
:o čak i ! sl!čajevima kad ima razloga da se ove namirni7e nečim
nadomje(taj!5 p!no je vi(e razloga zbog kojih ih nikako ne bismo trebali
nadomje(tati sojom.

Margarin ' izbjegavati pod svaku

svaku 1ijenu
'argarin se na svjetskoj s7eni pojavio 18-/. godine5 promoviran
kao jetina zamjena za masla7 za radničk! klas!. 'argarin5 me"!tim5
nema ni(ta zajedničko s masla7em. tkako je ratarstva na zemlji5 čovjek
je koristio masla7 koji je jedna prirodna5 hranjiva i zdrava namirni7a.
'argarin je ne(to sasvim dr!go  to je jedan potp!no neprirodan5
nejesti
stiv i (tetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati
namirni7om.
'argarin se proizvodi od biljnih !lja. Hisoka temperat!ra ! pro7es!
pre(anja !lja !ni(tava ! njima antioksidante5 a tako nastaj! slobodni
radikali koji mog! izazvati velika o(te)enja ! stani7ama i pove)ati rizik
od rak
raka. Fat
Fatim se na br!ta
r!tallni ke
kem
mijsk
jski način
ačin !lja
!lja stvr
stvrddnjav
javaj!5
j!5
post!pkom hidrogena7ije ili promjenom masnih kiselina. U tim se
post!p7ima kao katalizatori koriste opasne kemikalije čiji se osta7i
nalaze i ! gotovom proizvod! na poli7ama prodavaoni7a.
Heliki je problem (to i hidrogeniza7ija i promjena masnih kiselina
dovode do toga da se molek!le masno)e mijenjaj! ! takve oblike kojih
!op)e nema ! prirodnim masno)ama pa s! potp!no nepoznate na(em
metabolizm!. 'asno)e grade staničn! stjenk! koja je po Lr!7e Dipton!5
me"!na
me"!narod
rodno
no poz
poznat
natom
om znanst
znanstven
venik!
ik! s pod
podr!č
r!čja
ja stani
stanične
čne biolog
biologije
ije55
glavni dio stani7e jer omog!)!je kom!nika7ij! stani7e s okoli(em. ko
se ! nj! !grade neprirodne masno)e iz margarina5 ona vi(e ne radi na
normalan način.
 U post!pk! hidrogeniza7ije !lje se obra"!je vodikom !z pomo)
nikl
niklaa ka
kaoo ka
kata
tali
liza
zato
tora
ra.. Usli
Uslije
jedd ov
ovog
og pro7
pro7es
esaa do
dola
lazi
zi do stva
stvara
ranj
njaa
tran
transm
smas
asno
no)a
)a za kokoje
je je do
dokakaza
zano
no da s! vrlo
vrlo (tet
(tetne
ne za zd
zdra
ravl
vlje
je..
Ind!strijske transmasno)e pove)avaj! rizik od dijabetesa5 raka5 srčano
žilnih bolesti te o(te)enja et!sa. sim ! margarin!5 nalaze se i !
mnogim vrstama k!povnih pe7iva5 keksa i kolača5 sladoleda5 čokolade i
čipsa.
$romjena masnih kiselina znači da se molek!le masno)e najprije
razbijaj! pa se ponovo spajaj! po načel! sl!čajnosti !z pomo) natrij
metilata. vdje se ne stvaraj! transmasno)e5 ali masno)e koje nastaj!
potp!no se razlik!j! od prirodnih masno)a i na(em s! organizm!
nepr
neprep
epoz
ozna
natl
tlji
jive
ve.. +a
+ako
ko masn
masno)o)ee s!
s!ddjel!
jel!j!
j! ! 7ije
7ijelo
lom
m niz!
niz! va
važn
žnih
ih
biokemijskih pro7esa ! tijel!5 tako ove izobličene masno)e izazivaj!
razne poreme)aje i dovode do bolesti. :pr. stvrdn!to palmino !lje5 čest
sastojak ! margarinima5 može pridonijeti stvaranj! tromboze @stvaranj!
!gr!(aka ! krvotok!C.
vakvi
vak vim
m prel
prelas
asko
komm ! čvčvrs
rst!
t! ko
konz
nzis
iste
tenn7ij!
7ij!55 !lja se !ž!žeg
egnn! i
poprimaj! ne!godan miris pa se ovo mazivo @b!d!)i margarinC mora
ispr
isprat
atii pa
paro
rom
m. Uz po pomo
mo)) ka
ka!s
!sti
tičn
čnee so
sode
de i ke kemi
mijs
jski
kihh sred
sredst
stav
avaa za
izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjelj!je kako se ne bi vidjela njegova
neprivlačna siva boja. $osljednji pro7es ispiranja i izbjeljivanja potp!no
!ni(tava i posljednje tragove vitamina i minerala5 ako ih je !op)e ostalo
nakon pro7esa stvrdnjavanja. :akon svega nastaje jedna bezlična masa
kojoj se jo( dodaj! !mjetni ok!s i boja masla7a.
sta
sta7i
7i slje
sljede
de)i
)ihh op
opas
asni
nihh ke
kemi
mika
kali
lija
ja mog
og!! se na
na)i
)i ! go
goto
tovo
vom
m
proizvod!  margarin!<
margarin!<
ekstra
ekstrak7
k7ij
ijsk
skii be
benz
nzin
in he
heks
ksan
an55 ! od
odre
re"e
"eno
nojj ko
koli
liči
čini
ni ek
eksp
splo
lozi
ziva
van5
n5
o(te)!je živ7eM
a7eton5 zapaljiva tvar5 (tetan za mozak i živ7eM
osorna kiselina5 jaka i opasna kiselinaM
 ka!stična sodaM
metal nikal kao katalizator kod hidrogeniza7ijeM
metanol @stvara se od natrijmetilata ! post!pk! promjene masnih
kiselinaCM
izbjelj!j!)a sredstvaM
$ poliaromatski !gljikovodi7i @jedna od najjačih kan7erogenih
tvariC.Qvii
3io se ovih kemikalija koristi ! pro7es! proizvodnje5 a dio se stvara
kao rez!ltat kemijskih reak7ija ! tom pro7es!. Jedan dio kemikalija
dolazi čak s brodova za transport sirovina5 jer se ! istim tankovima
prevoze kemikalije @npr. razna kemijska otapalaC i !lja od kojih se pravi
marga
argari
rin.
n. Sve
Sve vi(e
vi(e znznan
anst
stvven
enih
ih st!
st!dija
dija pok
okaz az!j
!jee ve
vez!
z! izme"
zme"!!
kon
onz!
z!ma
ma7i
7ije
je marga
argari
rina
na i aleralergi
gija
ja55 ek
ek7e
7em
ma5 ast astme5 aler
alerggijsk
ijskoog
začepljenja nosa i !l7eroznog kolitisa kod dje7e Qviii.
S obzirom na to da se margarin sastoji od biljnih !lja bogatih
omeg
omega-
a- masn
masno)
o)am
ama5
a5 time
time se dododa
datn
tnoo reme
remeti
ti os
osje
jetl
tlji
jiva
va ravn
ravnot
otež
ežaa
izme"! omege* i omege-. va neravnoteža5 tj. pretjerani !nos omege
-5 izaziva !palne pro7ese ! tijel! te je !zročnik mnogih kroničnih
bolesti.
'argarin je potp!no neprirodan proizvod prep!n opasn sniih
kemi
kemikakali
lija
ja55 br!t
br!tal
alno
no mani
manip!
p!li
lira
rann na mole
molek!
k!lar
larno
nojj razi
razini
ni te sadr
sadrži
ži
masn
masno)o)ee stra
strane
ne lj!ds
j!dsko
kom
m orga
organinizm
zm!.
!. 'o
'oždždaa bi treb
trebal
alii na
napr
prav
avit
itii
eksp
eksper
erim
imenentt i ososta
tavi
viti
ti jeda
jedann ko
komamadd marg
margar
arin
inaa i isti
isti toli
toliki
ki ko
koma
madd
masla7a vani ! prirodi. 'asla7a )e vrlo brzo nestati5 jer )e postati hrana
razn
raznim
im živo
životi
tinj
njam
ama5a5 k!
k!k7
k7im
imaa i mikr
mikroo
oorg
rgan
aniz
izmi
mimama kokoji
ji se na
nala
laze
ze !
prirodi5 a margarin )e ostati netakn!t.
netakn!t.
Liljna !lja koja se koriste za proizvodnj! margarina vrlo s! jetina
pa s! ovi proizvodi jako isplativi. 'ediji ih reklamiraj! jer s! dobro
pla)eni da (!te pa se od njih ne može očekivati preno(enje
vjerodostojne inorma7ije. :a kon7! svaki pojedina7 ipak sam odl!č!je
gdje )e !ložiti svoj nova7 i ho)e li biti potro(ač ili žrtva. Fato ne k!p!jte
hran! koja to nije.
 Hrana kao lijek
;Neka tvoja hrana bude tvoj lijek$ a tvoj lijek neka bude tvoja
hrana.+
Hipokrat$ otac moderne medicine
Kovjekov organizam ima nevjerojatn! sposobnost samois7jeljenja i
brojne mehanizme za borb! protiv bakterija5 vir!sa5 alergena5 toksina i
dr!gih !zročnika bolesti. no (to igra najve)! !log! ! svem! tome je
dobar im!nitet. Imamo li snažan5 zdrav organizam i dobar im!nitet5
mo)i )emo iza)i na kraj s gotovo svim bolestima. I obrn!to5 imamo li
oslabljen im!nitet5 sve )e i)i p!no sporije i simptomi )e biti teži.
Im!nitet se5 me"!tim5 ne jača lijekovima5 ve) samo zdravom5 n!tritivno
bogatom hranom iz koje na( organizam 7rpi sve važne hranjive sastojke
potrebne za pravilan rad i !nk7ioniranje.
Dj!dski je organizam jedna zapanj!j!)a tvorni7a ! kojoj se ! svakoj
sek!ndi odvijaj! milijarde različitih biokemijskih5 me"!sobno ovisnih5
pro7esa.  njima !op)e ne trebamo razmi(ljati5 samo trebamo nastojati
da ! tijelo !nosimo elemente potrebne za njihovo normalno odvijanje.
Samo prava5 izvorna i prirodna hrana sadrži sve te elemente 
esen7ijalne bjelančevine5 masno)e5 vitamine5 minerale5 antioksidante5
probiotičke bakterije i dr!ge tvari koje lj!dskom tijel! pr!žaj! sve (to
m! treba.
Dj!dsko tijelo ima antastičn! sposobnost proči()avanja i
ne!traliziranja raznih toksičnih tvari iz hrane5 zraka i vode5 ali zbog
neprirodnog načina prehrane može do)i do prezasi)enja i !sporavanja
ovih prirodnih tjelesnih pro7esa. Aazni otrovi koje !nosimo ! tijelo
optere)!j! !n!tarnje organe i oslablj!j! njihov! !nk7ij!5 a toksini i
hrana strana na(em organizm! dovode do !palnih stanja i ozljeda tkiva
(to izaziva brojne kronične bolesti.
 'ožda ne možemo !tje7ati ba( na sve toksine s kojima se s!sre)emo
! ovom modernom vremen!5 ali sig!rno možemo !tje7ati na one koje
!nosimo hranom. $rvenstveno treba izba7iti iz prehrane tvari koje
potič! !palne pro7ese i oslablj!j! tijelo5 kao (to s! (e)er5 rainirana i
hidrogenizirana biljna !lja5 margarini i dr!ge namirni7e koje sadrže
inlamatorne omega- masno)e5 rainirane žitari7e i dr!ge ind!strijske
prera"evine prep!ne gl!taminata5 (e)era i njegovih jetinih zamjena5
!mjetnih boja i aroma5 kan7erogenih konzervansa i dr!gih kemikalija.
3a bi se ojačao im!nitet5 obrambena sposobnost organizma5
potrebno je ! prehran! !klj!čiti namirni7e s prot!!palnim @anti
inlamatornimC djelovanjem5 kao (to s! povr)e jarkih boja5 riba5
maslinovo !lje te začini pop!t če(njaka5 l!ka5 "!mbira5 k!rk!me5
kajenskog papra i čilija.
0ako"er je važno ! prehran! !klj!čiti namirni7e bogate
probiotičkim bakterijama da osig!ramo normaln! 7rijevn! lor! koja
igra pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta. 0! gr!p! namirni7a čine
ermentirani mliječni proizvodi kao (to s! jog!rt5 a7idoil ili kiselo
mlijeko5 ali najbolji je ! svakom sl!čaj! doma)i keir. dličan izvor
dobrih probiotičkih bakterija je i !kiseljeno povr)e pop!t doma)eg
kiselog k!p!sa.
Istraživanja tradi7ionalnih naroda pokazala s! da s! masno)e
životinjskog porijekla bile osnova svake izvorne tradi7ionalne prehrane
prije ind!strijaliza7ije. Upravo s! masno)e smatrane &vetom hranom
kod naroda koji s! imali potp!ni izostanak 7iviliza7ijskih5 tj.
degenerativnih bolesti. I mi se danas možemo voditi ovim prin7ipima i
!klj!čiti ! prehran!<
rib! i plodove mora5 !lje riblje jetreM
izn!tri7e divljih životinja ili pa(nih životinjaM
masno)! organskih ili doma)ih svinjaM
 ž!manjke od koko(i iz organskog ili doma)eg !zgojaM
svježe neobra"eno ili ermentirano mlijeko5 vrhnje5 sir i masla7 od
mlijeka pa(nih životinjaM
kokosovo !ljeM
srž i hrskavi7e ! j!hama od kosti.

3jegovo veličanstvo ' masla1

'noge k!lt!re (irom svijeta tis!)lje)ima s! 7ijenile masla7. sim
(to je božanstvenog ok!sa i može se koristiti !z svako jelo i za priprem!
svih jela5 masla7 ima brojna za(titna svojstva za na(e zdravlje.
Istraživanja tradi7ionalnih gr!pa naroda otkrivaj! da je masla7 često bio
osnovna namirni7a mnogih iznimno zdravih naroda. U izoliranim
(vi7arskim alpskim selima čak je postojao običaj da se ! 7rkvi ostavi
zdjela masla7a s !paljenim itiljem da gori kao znak božanstva !
masla7!. rapski s! narodi tako"er 7ijenili masla75 posebi7e onaj
d!boke ž!tonarančaste boje dobiven od životinja koje s! pasle po
zelenim livadama ! prolje)e i jesen. merička narodna predaja svjedoči
kako s! dje7a odrasla na masla7! bila rob!sna i čvrsta5 dok s! dje7a
koja s! pila obrano mlijeko bila blijeda i slaba(na. QiQ
+ao (to je poznato5 medi7inski a!toriteti tvrde da je masla7 opasan
za sr7e i da ga5 kao i dr!ge prirodne masno)e životinjskog porijekla5
trebamo izbjegavati. 'e"!tim5 najnovija saznanja pokaz!j! da prirodne
masno)e pop!t masla7a5 nemaj! nikakve veze sa srčanožilnim i dr!gim
oboljenjima. Štovi(e5 dokazano je da masla7 sadrži mnoge hranjive tvari
koje djel!j! preventivno protiv tih bolesti. $rva je vitamin  koji je
potreban za zdravlje (titnjače i nadb!brežnih žlijezda5 koje igraj! !log!
! održavanj! pravilnog !nk7ioniranja sr7a i krvožilnog s!stava.
bnormalnosti sr7a i ve)ih krvnih žila javljaj! se ! dje7e čije majke
imaj! nedostatak vitamina . 'asla7 sadrži le7itin5 tvar koja pomaže !
pravilnoj asimila7iji i metabolizm! kolesterola i dr!gih komponenti
masno)a5 tako"er sadrži niz antioksidanata koji nas (tite od odre"ene
vrste slobodnih radikala koji oslablj!j! arterije. Hitamin  i vitamin >5
kao i selen iz masla7a5 igraj! snažn! antioksida7ijsk! !log!.
'asla7 je dobar izvor kolesterola. +olesterol je5 kao i zasi)ene
masno)e5 neosnovano opt!žen d a j e opasan5 a zapravo ima brojne
za(titne !nk7ije ! tijel!. +olesterol izme"! ostalog ima mo)no
antioksida7ijsko djelovanje protiv (tetnih slobodnih radikala5 koje
!nosimo kroz o(te)ene i !žegn!te masno)e iz margarina i dr!gih
ind!strijskih proizvoda koji sadrže hidrogenizirane masno)e.
Istraživanja s! pokazala da lj!di koji jed! pravi masla7 imaj! !pola
manji rizik od razvijanja srčanih bolesti5 nego lj!di koji !mjesto
masla7a biraj! margarin.
Kesto nam se neke op)eprihva)ene tvrdnje t!mače kao rez!ltati
istraživanja koje !stvari nitko ne preispit!je. 0ako s! i istraživanja iz
1/4&ih !kazivala da pove)ani !nos zasi)enih masno)a izaziva rak5 ali
ono (to nam je tisak zaboravio istakn!ti je činjeni7a da Gzasi)ene
masno)e2 ! ovim istraživanjima nis! bile prirodne zasi)ene masno)e5
ve) djelomično hidrogenizirane ili očvrsn!le masno)e ! ind!strijskim
proizvodima kojih ! masla7! nema. Fnanstveni7i s! tvrdili da nema
razlike izme"! prirodnih zasi)enih masno)a ! masla7! i kemijski
stvrdn!tih masno)a ! zamjenskim proizvodima. :o moderna na!ka je
pokazala da masla75 !pravo s!protno od zastarjelog vjerovanja5 ima
snažna antikan7erogena svojstva. 'asla7 je bogat kratkim i srednjim
lan7ima masnih kiselina koje imaj! snažne !činke protiv t!mora.
'asla7 tako"er sadrži ;D @konj!giran! linolensk! kiselin!C koja pr!ža
izvrsn! za(tit! protiv raka i koja je osim toga i snažan antioksidant te
jača im!nolo(ki s!stav. Sadržaj ;D je me"!tim tri do pet p!ta ve)i !
masla7! onih životinja koje pas! trav!5 nego ! masla7! životinja koje se
hrane žitari7ama. Hitamin  te antioksidanti ! masla7!< vitamin >5 selen
i kolesterol5 (tite protiv raka kao i protiv srčanih bolesti. Hitamin 5 kao
i kratki i srednji lan7i masnih kiselina jačaj! i im!nolo(ki sistem. Fa
razlik! od masla7a5 hidrogenizirane masno)e i vi(ak d!golančanih
masnih kiselina ! vi(estr!ko nezasi)enim biljnim !ljima imaj! (tetan
!činak na im!nolo(ki sistem.
Wulzen %aktor <anti=sti%%ness %actor C5 tzv. aktor protiv !kočenosti5
jedinstvena je komponenta masla7a. :izozemski na!čnik !lzen otkrio
je da ovaj aktor (titi od kal7iika7ije ! zglobovima5 degenerativnog
artritisa5 kao i od stvrdnjavanja arterija. :ažalost5 ova vitalna s!pstan7a
!ni(tava se pasteriza7ijom i nalazi se samo ! svježem nepasteriziranom
mlijek! i masla7!.
Hitamini  i 3 koje nalazimo ! masla7! esen7ijalni s! za praviln!
apsorp7ij! kal7ija i stoga neophodni za jake kosti i z!be. $o(ast
osteoporoze ! zemljama gdje se pije p!no mlijeka posljedi7a je toga (to
lj!di biraj! pasterizirano obrano mlijeko s manje mliječne masti
vjer!j!)i da je to bolje za njihovo zdravlje. :o kal7ij se iz mlijeka ne
može iskoristiti bez masti i vitamina topivih ! mastima5 kao ni bez
enzima koji se !ni(tavaj! pasteriza7ijom. 'asla7 ima tako"er
antikariogeni !činak5 tj. Štiti z!be od propadanja.
'asla7 je dobar izvor joda ! takvom oblik! koji se dobro apsorbira.
Fato masla7 sprječava g!(avost ! planinskim podr!čjima ! kojima nis!
dost!pni morski plodovi. sim toga5 vitamin  iz masla7a neophodan je
za pravilno !nk7ioniranje (titne žlijezde.
'liječna mast sadrži glikos%ingolipide 5 spe7ijaln! kategorij! masnih
kiselina koje (tite od gastrointestinalnih inek7ija5 osobito ! vrlo mladih
i starijih osoba. Fbog toga dje7a koja pij! obrano mlijeko imaj! proljev
! * do 9 p!ta ve)oj mjeri5 nego dje7a koja pij! p!nomasno mlijeko.
+olesterol ! mliječnoj masti promiče zdravlje 7rijevne stjenke i (titi od
kar7inoma kolona. +ratki i srednji lan7i masnih kiselina (tite od
patogena i imaj! jaki antigljivični !činak5 zato masla7 igra važn! !log!
! liječenj! kandide @lat. "andida albicans:.
 'nogi čimbeni7i ! masla7! osig!ravaj! optimalan rast dje7e. =lavni
me"! njima je vitamin . 3je7a koja s! kao bebe ! majčinoj !trobi bila
li(ena dovoljne količine vitamina  često imaj! !ska li7a i ko(tan!
str!kt!r!5 mala nep7a i zbijene z!be. zbiljni nedostatak vitamina 
dovodi do sljepo)e5 skeletnih problema i dr!gih !ro"enih deorma7ija.
3je7a koja s! od zače)a imala dovoljne količine vitamina 5 imaj!
lijepo razvijene (iroke kosti li7a5 snažne i zdrave z!be i odličn! ko(tan!
str!kt!r!. Hitamin  tako"er ima značajn! !log! ! razvoj! spolnih
obilježja.
)aktor >$ kojeg je otkrio doktor eston $ri7e5 i za kojeg se danas
vjer!je d a j e to vitamin +%5 tj. životinjski oblik vitamina +5
neophodan je za optimalan rast. $ris!tan je samo ! mliječnoj masti
dobivenoj od krava sa zelenih pa(njaka. +olesterol koji se nalazi !
masla7! igra važn! !log! ! razvoj! mozga i živčanog s!stava. 'ajčino
mlijeko p!no je kolesterola i sadrži preko 9&O kalorija iz mliječne
masti. $rehrana s niskim !djelom masno)e povez!je se sa slabim
napredovanjem dje7e5 a svjedo7i smo da se takva prehrana prepor!č!je
mladima. Fa optimalan rast i razvoj dje7a !pravo trebaj! mnoge tvari
koje se nalaze ! masla7! i dr!gim životinjskim masno)ama.
Ideja da masla7 !zrok!je debljanje t!žna je zabl!da. +ratki i srednji
lan7i masnih kiselina ne pohranj!j! se ! masnom tkiv! ve) se koriste za
brz! energij!. 'asno tkivo kod lj!di !glavnom se sastoji od d!žih
lana7a masnih kiselina koje dolaze iz vi(estr!ko nezasi)enih !lja5 a
tako"er se stvaraj! iz !gljikohidrata. L!d!)i da je masla7 bogat
hranjivim tvarima5 daje dobar osje)aj sitosti5 za razlik! od n!tritivno
siroma(nih prera"evina i !mjetnih tvorevina pop!t margarina5 koje
tijel! ne pr!žaj! ono (to m! treba pa tako izazivaj! glad i potreb! za
prejedanjem.
S3 je5 kao (to je poznato5 zemlja light proizvoda. Aez!ltat
na7ionalnog straha od masno)e je epidemija debljine ! toj zemlji. 3vije
tre)ine svih merikana7a pati od pretilosti ili prekomjerne tjelesne
težine. Slična sit!a7ija5 iako ! blažoj ormi5 mogla se do nedavno pratiti
i ! Švedskoj. d 1/8&ih godina5 otkada je kren!la agresivna kampanja
za light proizvode i otkada je potro(nja masla7a pala za skoro -&O5
pretilost i prekomjerna tjelesna težina pove)ala se za 9&O @s *&O na
49O !k!pnog stanovni(tvaC. 'e"!tim5 od %&&9. godine potro(nja
masla7a je ponovo porasla za 19O5 a svaki četvrti Šve"anin jede prema
D;E prin7ip!. 0e s! promjene prehrambenih navika ! Švedskoj
konačno ob!zdale tenden7ij! pove)anja broja pretilih osoba.
Hi(e nije tajna da s! margarin i hidrogenizirane masno)e iz keksa5
kolača5 pe7iva i dr!gih ind!strijskih proizvoda glavni !zrok po(asti raka
i srčanožilnih bolesti5 ali se !porno i dalje o7rnj!je masla7 i
prepor!č!je margarin kao njegova zdravija alternativa. :avodno
margarin vi(e ne sadrži hidrogenizirane masno)e5 ali svejedno se jo(
!vijek proizvodi od visoko pro7esiranih !žeglih biljnih !lja5 izolata
sojinog proteina i mno(tva kemikalija. 0ko ima koristi od propagande
protiv masla7a? Dista je d!ga i !klj!č!je ortodoksn! medi7in!5 bolni7e5
arma7e!tsk! i prehramben! ind!strij! te agrobiznis. S dr!ge strane5
sve (to donosi najve)i proit< soja5 k!k!r!z i slične monok!lt!re5
agresivno se propagira kao zdrava hrana.
:arod koji tro(i masla7 je narod koji održava obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo. ko bismo bili voljni platiti dobr! 7ijen!
za visokokvalitetni masla7 i vrhnje5 dobiven od krava !zgajanih na
prirodnim zelenim pa(nja7ima5 tada bi i svaki vlasnik manjeg ili
srednjeg gospodarstva mogao imati koristi od posjedovanja boljih
pasmina krava5 npr. 7erse$ koje daj! ekstra masno mlijeko. +ako bi im
osig!rao zelen! ispa(!5 on bi naravno trebao rotirati !sjeve5 ostavljaj!)i
različite dijelove arme za krave da pas! istovremeno pr!žaj!)i zemlji
koristan odmor i visokokvalitetno gnojivo. $olja koja se obra"!j! na
ovaj način daj! vrlo kvalitetno povr)e i !sjeve ! kasnijim sezonama5 bez
dodavanja d!(ičnih gnojiva i s minimalnom !potrebom pesti7ida.
+oko(i koje trče po dvori(t! i klj!7aj! 7rvi)e daj! jaja vrh!nske
prehrambene kvalitete5 koja obil!j! vitaminom  i korisnim
masno)ama. 6elimo li obnoviti prosperitetno gospodarstvo i dobr!
tradi7ij!5 k!povat )emo organski masla75 vrhnje5 p!nomasno mlijeko5
p!nomasni jog!rt i jaja koja nis! iz objekata zatvorenog tipa. 0o )e
proizvo"ač! donijeti dobr! i po(ten! dobit5 a nama potro(ačima osig!rat
)e n!tritivno bogate visokokvalitetne prehrambene namirni7e.

"okosovo ulje
+okosovo !lje ima visok! hranjiv! vrijednost i armakolo(ko
djelovanje. :ažalost5 ovo je !lje d!go bilo obezvrije"eno i zaboravljeno
! modernoj medi7ini. Ipak5 ! novije se vrijeme ova nepravda polako
ispravlja i kokosovo se !lje vra)a ! !porab!.
+lj!čni je sastojak kokosovog !lja la!rinska kiselina5 koja ima
snažno antivir!sno i antibakterijsko djelovanje te na taj način (titi od
mnogih inek7ijskih bolesti. Da!rinska se kiselina nalazi jo( jedino !
majčinom mlijek! ! kojem je životno važni sastojak jer (titi dijete od
raznih inek7ija dok njegov im!nolo(ki s!stav jo( nije potp!no razvijen.
3r!gi važan sastojak kokosovog !lja je kaprilična kiselina koja potiče
rast korisnih bakterija5 osobito mliječno kiselih bakterija. Fnanstvena s!
istraživanja pokazala da kaprilična kiselina djel!je protiv kandide i
!ni(tava nametnike ! probavnom trakt!.
0zv. srednje lančane masne kiseline @';EC ! kokosovom !lj! vrlo
se lako probavljaj! i apsorbiraj! ! organizm!. Fa razlik! od dr!gih !lja5
!op)e ne optere)!j! probavni. s!stav i !n!tra(nje organe. Lrzo daj!
energij! i potič! samo is7jelj!j!)! sposobnost organizma jačaj!)i
im!nolo(ki s!stav. vo je !istin! jako važno za bolesnike kojima je
potrebna sva snaga organizma za izlječenje od ozbiljnih bolesti. Daka
probavljivost ovog !lja važna je za osobe s probavnim tegobama koje
te(ko probavljaj! masno)! pa tako kokosovo !lje pomaže iskori(tavaj!
vitamina topivih ! masno)i @5 35 >5 +C.
 ';E masne kiseline iz kokosovog !lja ne mog! se spremati !
tijel! kao masne zalihe zato (to ne 7irk!liraj! kroz krvotok nego se
direktno kroz ven! vratari7! @ven! port!C transportiraj! ! jetr! gdje se
odmah pretvaraj! ! energij!. ';E masne kiseline !brzavaj!
metabolizam i sagorijevanje kalorija pa tako doprinose mr(avljenj!.
+ako stari5 organizam vi(e na !nk7ionira kao prije. =!(terača
proizvodi manje enzima potrebnih za probav!5 pa se apsorp7ija vitamina
i minerala iz hrane i 7ijeli probavni s!stav otežava. Svakodnevna
!poraba kokosovog !lja pomaže boljem iskori(tavanj! važnih vitamina i
minerala i olak(ava probavni s!stav.
+okosovo je !lje odlično i kao !lje za masaž! i njeg! kože. Stvara
preprek! inek7ijama5 čini kož! mek(om5 sprječava stvaranje bora i
staračkih mrlja. Eine molek!le kokosovog !lja lako prodir! ! kož! te
jačaj! vezivno tkivo (to doprinosi čvrsto)i i elastičnosti kože.
+okosovo !lje otporno je na visoke temperat!re pa se može koristiti
! pripremanj! hrane5 za prženje i pečenje5 kao dresing za salat!5 kao
dodatak ! jelima ili ! pripremi napitaka @ smoothieC. Svakodnevnim
!nosom kokosovog !lja5 može se osjetiti lagano povi(enje tjelesne
temperat!re zbog pojačanog metabolizma kad se sagorijevaj! srednje
lančane masne kiseline. +okosovo !lje daje vi(e energije i osje)aj sitosti
pa organizam manje traži hran! bogat! (e)erom i (krobom5 (to
post!pno olak(ava prijelaz na zdraviji način prehrane.
Umjerena terape!tska doza je * do 4 žli7e !lja dnevno5 Kime se !
tijelo !nosi dovoljno la!rinske kiseline koja jača im!nitet. $rilikom
k!pnje ! prodavaoni7ama zdrave hrane ili biljnim ljekarnama treba
pripaziti da se k!pi hladno pre(ano djevičansko kokosovo !lje @ virginC5
a ne rainirano kakvo se možda može na)i ! običnim prodavaoni7ama i
koje je dosta jetino. Aainirano i stvrdn!to kokosovo !lje izl!č!je se iz
s!he tvari koja je ostala nakon hladnog pre(anja5 a izdvaja se !z pomo)
visokih temperat!ra te se zatim hidrogenizira @očvr()!jeC kao margarin.
0a masno)a nema iste karakteristike kao hladno pre(ano !lje.
 :a hladnijoj temperat!ri kokosovo je !lje ! čvrstom stanj!5 a na oko
%* ; postaje tek!)e. Fato možemo re)i da zimi imamo kokosov! mast5
a ljeti kokosovo !lje.

9stine i laži o mlijeku

'lijeko i mliječni proizvodi jo( s! jedna sk!pina namirni7a o kojoj
se p!no priča i oko kojih s! mi(ljenja podijeljena. Sl!žbeni je stav da je
mlijeko dobra i vrlo zdrava hrana @iako ! light verzijiC5 a brojni
alternativni prav7i savjet!j! da ga izbjegavamo ili čak potp!no
izba7imo iz prehrane.  čem! se ovdje radi5 za(to vladaj! takva
potp!no s!protna mi(ljenja5 kome vjerovati i konačno< piti mlijeko ili
ne?
Sirovo mlijeko5 pod time mislim na svježe nepasterizirano mlijeko5
prirodna je i zdrava namirni7a5 kao i svi mliječni proizvodi pripremljeni
od njega. vo je mlijeko izvanredan izvor n!trijenata5 ali i vrlo važnih
korisnih bakterija kao (to s! lakto bakterije5 za koje danas znamo da
igraj! pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta i za(titi organizma od raznih
bolesnih stanja. Sirovo je mlijeko tako"er izvrstan izvor vitamina5
minerala i enzima te sadrži p!novrijedne bjelančevine i masno)e koje
čine gra"evinski materijal za tijelo.
$roblem je ! ind!strijskoj obradi mlijeka. +ako je to sl!čaj i s
velikim brojem dr!gih namirni7a5 ind!strijska obrada !ni(tava i ov!
izvanredn! namirni7! i daje joj sasvim dr!gačija svojstva. 'lijeko koje
k!p!jemo ! prodavaoni7ama pasterizirano je i homogenizirano.
$asteriza7ija je pro7es kojim se mlijeko zagrijava na visokim
temperat!rama da bi se !ni(tile bakterije ! mlijek!. 'e"!tim5
pasteriza7ija potp!no mijenja njegov! str!kt!r!. sim (to zagrijavanje
na visokim temperat!rama !bija patogene bakterije5 ono !bija i korisne
lakto bakterije i !ni(tava brojne dr!ge hranjive komponente. Hisoka
temperat!ra5 a posebno naglo zagrijavanje5 potp!no mijenja str!kt!r!
osjetljivih mliječnih bjelančevina koje denat!riraj! i postaj! vrlo te(ke
za probav! te poten7ijalno (tetne za zdravlje.
$asteriza7ija !ni(tava enzime iz mlijeka potrebne za razgradnj! i
probav! komponenti mlijeka5 smanj!je sadržaj vitamina5 denat!rira
mliječne bjelančevine5 onemog!)!je apsorp7ij! kal7ija iz mlijeka5 !bija
korisne bakterije i promiče patogene. ko ostavimo sirovo mlijeko na
sobnoj temperat!ri5 ono se ne)e pokvariti5 nego )emo dobiti kiselo
mlijeko5 (to je prirodan način prod!žavanja trajnosti mlijeka. 0o )e se
dogoditi zato (to korisne bakterije iz sirovog mlijeka drže pod
kontrolom množenje lo(ih bakterija. :o5 pasterizirano mlijeko nema
korisnih bakterija koje bi ga č!vale od tr!ljenja5 jer s! one !ni(tene
pasteriza7ijom pa se pasterizirano mlijeko ne može !kiseliti5 ve) samo
pokvariti.
'liječna ind!strija tvrdi da se hranjiva vrijednost mlijeka
pasteriza7ijom ne mijenja. :aravno da )e to re)i kada se radi o
njihovom proit!. Kinjeni7a je da zagrijavanje mlijeka !slijed
pasteriza7ije !ni(tava ov! savr(en! namirni7! na toliko mnogo raznih
načina da se ove dvije namirni7e ne bi ni smjele nazivati istim imenom.
>vo nekih znanstveno potvr"enih činjeni7a o tome (to se doga"a s
mlijekom tijekom pasteriza7ije<
Uni(tava se ve)i dio vitamina L-5 L1%5 tiamina5 olne kiseline5
vitamina ; i 3.
3eaktiviraj! se životno važni enzimi @enzimi s! biolo(ki katalizatori
neophodni za absorp7ij! hranjivih tvari iz mlijekaC.
$otp!no se deaktivira enzim osataza5 neophodan za absorp7ij!
kal7ija @ova dekal7iika7ija pasteriziranog mlijeka može !zrokovati
osteoporoz!C.
Uni(tava se enzim lipaza potreban za razgradnj! masno)e iz mlijeka.
 Uni(tavaj! se lakto bakterije @istraživanja pokaz!j! da lakto
bakterije čak i same pomaž! ! proizvodnji enzima laktaze koji nedostaje
osobama koje ne podnose mliječni (e)er laktoz!5 (to obja(njava
činjeni7! da ve)ina osoba netolerantnih na laktoz!5 bez problema mog!
piti nepasterizirano mlijekoC.
Ljelančevine mlijeka mijenjaj! svoj! str!kt!r! (to dovodi do
alergija i kod dje7e i kod odraslih.
Daktoza @mliječni (e)erC pretvara se ! beta laktoz! koja brže podiže
(e)er ! krvi @ovo dovodi do prekomjerne tjelesne težine i !pravo je
obrn!to od !vriježenog mi(ljenja da se debljamo od p!nomasnog
nepasteriziranog mlijeka5 jer nemasno mlijeko lak(e dovodi do
debljineC.
Uni(tava se beta laktoglob!lin koji pomaže iskori(tavanje vitamina
 ! organizm!.
!lzen aktor @antistiness a7torC5 tzv. aktor protiv !kočenosti5
nalazi se samo ! negrijanom mlijek! @ta tvar (titi životinje i lj!de od
ovapnjenja zglobova5 artrozeC.
Uni(tava se četvrtina joda iz mlijeka @neophodan nam je za sintez!
hormona (titnjače koja izme"! ostalog reg!lira metabolizamC.
Uni(tavaj! se prirodna antibakterijska svojstva mlijeka5 kao i
svojstvo jačanja im!niteta @mlijeko postaje lako prijemčivo za lo(e
bakterijeC.QQ
sim toga istraživanja pokaz!j!<
+onz!ma7ija pasteriziranog mlijeka povez!je se sa dijabetesom tipa
1. Fnanstveni7i s! ! pasteriziranom mlijek! prona(li bjelančevin! koja
je možda okidač2 a!toim!ne reak7ije kojom se !ni(tavaj! stani7e koje
proizvode inz!lin.
 $asterizirano se mlijeko povez!je s rakom jajnika. 6ene koje
konz!miraj! pasterizirano mlijeko imaj! tri p!ta ve)i rizik od oboljenja
raka jajnika.
$asterizirano mlijeko povez!je se s m!ltiplom sklerozom i
neplodno()! kod žena.
$asterizirano mlijeko sadrži kolesterolepoksid i kolesteroloksid
@oksidirani kolesterolC. Istraživanja s! pokazala da oksidirani kolestrol
doprinosi razvoj! raka i ovapnjenj! žila. QQi
6elite li i dalje piti pasterizirano mlijeko? Lojite se mikrobiolo(kog
oneči()enja25 tj. da )e se mlijeko pokvariti? 0oga se ne treba bojati5 jer
mlijeko ima vlastiti im!nolo(ki s!stavP :epasterizirano je mlijeko
jedina namirni7a koja ima !gra"eni vlastiti za(titni mehanizam. Svježe
mlijeko krave5 ov7e ili koze sadrži vi(estr!ke5 prirodne5 bioaktivne
komponente koje !bijaj! strane bakterije koje dospij! ! mlijekoP vo s!
neke od njih< laktoperoksidaza5 makroagi5 laktoerin5 le!ko7iti5
makroagi5 ne!troili5 antitijela5 srednje lančane masne kiseline i
lizozim. Fa sprječavanje prodora stranih bakterija kroz žel!da7 i 7rijeva
brin! se polisaharidi5 oligosaharidi5 m!7ini5 ibronektini i
glikomakropeptidi. 3a bi ojačali im!nolo(ki s!stav aktivni s! le!ko7iti5
limo7iti5 im!noglob!lini5 antitijela5 hormoni i aktori rasta. sim toga
t! s! korisne bakterije la7toba7illi i biid!s bakterije5 biid!s aktor i
L1% vezni protein. Sve ove komponente pris!tne s! i ! majčinom
mlijek!5 no (to se s njima doga"a prilikom pasteriza7ije? Inaktiviraj! se5
tj. !ni(tavaj!. Fagrijavanje mlijeka kod pasteriza7ije zapravo podržava
rast patogenih bakterija5 jer !ni(tava aktore koji sprječavaj! rast
bakterija.QQii
S pasteriza7ijom se počelo dvadesetih godina pro(log stolje)a5 !
vrijeme kad je t!berk!loza bila česta5 ali i dr!ge zarazne bolesti
!zrokovane lo(im zdravstvenim stanjem životinja i lo(im higijenskim
!vjetima i metodama proizvodnje. 'e"!tim5 vremena s! se promijenila
i danas se !potrebljavaj! spremni7i od nehr"aj!)eg čelika5 strojevi za
m!žnj! i s!stavi rashla"ivanja te se provode stroge sanitarne inspek7ije
čime pasteriza7ija postaje potp!no nepotrebna.
Ind!strija koristi naziv svježe2 mlijeko5 ali je svako k!povno
mlijeko pasterizirano5 čak i ono koje se naziva svježim2. Aazlika
izme"! svježeg2 i trajnog2 mlijeka je ! temperat!ri i vremen! kojem
se mlijeko izlaže tijekom pasteriza7ije. Svježe se mlijeko zagrijava na
-& do #& ;5 najče()e ! trajanj! od *& min!ta5 dok se trajno mlijeko
naglo zagrijava na temperat!re preko 1*& ; @tzv. U0 pro7esC (to m!
jo( vi(e prod!žava rok trajanja. 0vrdnja da se mlijeko pasterizira radi
za(tite potro(ača samo je jo( jedan mit5 jer se zapravo mlijeko
pasterizira radi prod!žene trajnosti. Ind!strijska prerada tako"er maskira
mlijeko lo(e kvalitete5 jer se oneči()eno mlijeko koje sadrži patogene
bakterije proči()ava pasteriza7ijom i bakto!giranjem.
3r!gi pro7es kojem se mlijeko izlaže je homogeniza7ija5 tj.
razbijanje molek!la masno)e pod velikim pritiskom radi sprječavanja
izdvajanja vrhnja na mlijek!. I ovo je vrlo neprirodan post!pak jer
masno)a koj! dobijemo vi(e nema svoj! prirodn! str!kt!r!. sim toga
iz mlijeka se !klanja @obireC masno)a pa k!povno mlijeko sadrži najvi(e
*O mliječne masti. Usporedbe radi5 mlijeko koje k!p!jem izravno kod
stočara5 od krava pasmine 7erse5 sadrži preko -O mliječne masti.
'liječna mast sadrži vitalne tvari kao (to s! vitamini 5 3 i +%5
potrebne za optimaln! asimila7ij! kal7ija i bjelančevina. Lez njih kal7ij
i bjelančevine postaj! teže iskoristivi i poten7ijalno opasni. 'liječna je
mast tako"er bogata kratkim i srednje d!gim lan7ima masnih kiselina
koje predstavljaj! za(tit! protiv bolesti i stim!liraj! im!nolo(ki s!stav.
:adalje5 mliječna mast sadrži vrlo vrijedn! ;D @konj!giran!
linolensk! kiselin!C koja ima snažno antikan7erogeno djelovanje. Svi
ovi važni n!trijenti nestaj! ind!strijskom preradom mlijeka.
'e"!tim5 klj!č za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko je ispa(a.
+ao (to čovjek treba prirodn! hran!5 tako je trebaj! i životinje5 a prava
prirodna hrana za krave je zelena trava ! prolje)e5 ljeto i jesen te sijeno i
silaža zimi. 0ako"er je važan i boravak na s!n7!5 jer kao (to danje
svjetlo ima pozitivne !činke na hormonsk! ravnotež! kod lj!di5 tako
djel!je i na životinje.
:ažalost5 krave se ! masovnom @konven7ionalnomC !zgoj! hrane
žitari7ama i sojom5 a često i ind!strijskim otpadom5 (to !grožava
im!nolo(ki sistem i kvalitet! mlijeka. 0! s! nadalje i problemi
antibiotika5 pesti7ida i hormona rasta5 koji se dodaj! životinjama. Sve
ovo mijenja sastav i kompozi7ij! masno)a ! mlijek!. 'lijeko krava
koje se hrane komer7ijalno5 žitari7ama i sojom5 sadrži manje omega*
masno)e i vi(e omega- te manje ;D. Hitamini  i 3 se drastično
smanj!j!5 a +% potp!no nestaje. 3a bi krava davala dobro i zdravo
mlijeko5 i sama mora imati !vjete da živi prirodno kao krava.
:e tako davno5 prije modernih ind!strijskih metoda5 lj!di s!
nara(tajima koristili i dje7a odrastala na doma)em svježem
p!nomasnom mlijek!5 prirodnom ž!tom masla7!5 svježim doma)im
sirevima i vrhnj!. ko imate mog!)nosti nabavljati doma)e sirovo
mlijeko5 to je ne(to najbolje (to možete !činiti za zdravlje svoje obitelji.
$riroda je stvorila savr(en sistem i jedinstven! prehramben! namirni7!
koja se potp!no !ni(tava pasteriziranjem. Jedan moderan i praktičan
način za distrib!7ij! svježeg mlijeka s! mljekomati5 koji se sa
evropskog polako probijaj! i na na(e trži(te.

"e:ir ' čudesna hrana s "avkaza

3anas je poznato5 a medi7inski je i znanstveno potvr"eno5 da s!
zdrava 7rijeva i pravilna i potp!na probava hrane pres!dni za dobar
im!nitet i oč!vanje zdravlja. U na(em se probavnom s!stav! nalazi se
oko kilogram i pol bakterija koje predstavljaj! najmanje 8&O !k!pnog
im!niteta. 'liječnokisele bakterije5 lakto bakterije ili probiotičke
bakterije koje žive ! 7rijevima5 igraj! pres!dn! !log! ! jačanj!
im!niteta i za(tite organizma od raznih bolesnih stanja. 'e"!tim
dana(nja moderna neprirodna ishrana koja obil!je (e)erom5 (krobom5
dr!gim ind!strijskim prera"evinama i raznim kemikalijama5 a koja je
istovremeno vrlo siroma(na namirni7ama koje sadrže probiotičke
bakterije5 doprinosi nar!(avanj! 7rijevne lore.
$oreme)aj 7rijevne lore znači lo( bakterijski sastav i nedostatak
Gdobrih bakterija2 koji dovodi do prekomjernog množenja lo(ih
bakterija i gljivi7a5 (to !zrok!je razne probavne tegobe @nap!hanost5
bolove ! 7rijevima5 proljev5 zatvorC5 ali i brojne dr!ge ozbiljne bolesti.
$oreme)aj 7rijevne lore dovodi do nepotp!nog iskori(tavanja
n!trijenata iz hrane te do stvaranja toksičnih tvari koje proizvode lo(e
bakterije i gljivi7e. vo tako"er može dovesti do sindroma propusnosti
crijeva (to znači da se nepotp!no razgra"ene molek!le hrane kroz
stjenke 7rijeva apsorbiraj! ! krvotok i !zrok!j! im!nolo(ki odgovor
tijela5 (to dovodi do a!toim!nih bolesti. $rekomjerni !nos
!gljikohidrata iz hrane @(e)era i (krobaC5 ! kombina7iji s neravnotežom
7rijevne lore5 dovodi do vrenja (e)era i stvaranja alkoholnih para koje
krvotokom dospijevaj! do mozga i vrlo (tetno djel!j! na dje7! čiji je
mozak tek ! razvoj!. Sve ve)i broj str!čnjaka smatra da !pravo disbioza
7rijeva @nezdrava 7rijevna lora5 tj. lo( sastav 7rijevnih bakterijaC
!zrok!je psiholo(ke poreme)aje pona(anja kod dje7e5 izme"! ostalih
335 disleksij!5 dispraksij! i a!tizam.
Do( sastav 7rijevne lore nije posljedi7a samo krive prehrane nego se
može naslijediti ve) prilikom ro"enja5 b!d!)i da beba koja se ra"a
dobiva svoje prve 7rijevne bakterije od majke. 0ako"er5 stresni način
života i često kori(tenje antibiotika i hormonalnih kontra7ep7ijskih
sredstava nar!(ava sastav 7rijevne lore. Fdrava 7rijeva s normalnom
7rijevnom lorom znači manj! osjetljivost na toksine i kemikalije iz
hrane. :ažalost5 velika ve)ina lj!di ima poreme)en! 7rijevn! lor! zbog
pretjeranog !nosa !gljikohidrata i zbog nedovoljnog !no(enja
probiotičke hrane. Svaki zdravstveni problem trebao bi se rje(avati na
način da m! se otkrije i !kloni !zrok5 a ne tako kako se danas prakti7ira
 s!zbijanjem simptoma. Do(a 7rijevna lora !zrok je p!no ve)em broj!
bolesti nego (to se misli5 pa ozdravljenje 7rijeva i !spostava normalnog
sastava 7rijevnih bakterija dovodi do mnogih zdravstvenih pobolj(anja.
vo se postiže prvenstveno smanjivanjem !nosa !gljikohidrata
@(e)era i (krobaC p!tem hrane te obveznim i svakodnevnim !no(enjem
namirni7a koje obil!j! probiotičkim bakterijama. 0o s! ermentirani
mliječni proizvodi i ermentirano @!kiseljenoC povr)e. :o ovdje trebamo
biti oprezni5 jer ind!strijski proizvodi koji s! navodno oboga)eni
probiotičkim k!lt!rama najče()e sadrže (e)er ili njegove jetine
zamjene< gl!kozni5 r!ktozni ili (krobni sir!p5 a probiotičke k!lt!re tek
! tragovima. $robioti7i se danas mog! k!piti i ! tabletama5 ali nije
sasvim sig!rno da imaj! tako dobar !činak kao prava hrana. :ajbolja
namirni7a koja nam osig!rava obilje dobrih probiotičkih k!lt!ra i
izgradnj! normalne 7rijevne lore je doma)i keir.
+eir je ermentirani mliječni napitak kiselkastoosvježavaj!)eg
ok!sa s laganom notom po svježem kvas7! @ili veoma lagan ok!s po
piv!C5 koji se dobiva !z pomo) k!lt!re ke6ira ili keirnih zrnaca.
Smatra se da je porijeklom s +avkaza i d a j e star i do 1 &&& godina.
6itelji +avkaza poznati s! po svojoj d!govječnosti i dobrom zdravlj!5
žive gotovo bez bolesti5 (to se pripis!je njihovoj svakodnevnoj i
neograničenoj konz!ma7iji keira. +!lt!ra keira ! na(im se krajevima
često naziva i tibetanska gljiva ili ke%irna gljiva$ ali ke6irna zrnca
nis# "ljive.
+eirna zrn7a5 koja izgledom podsje)aj! na k!han! 7vjetač!5 po
sastav! s! mje(avina bjelančevina5 aminokiselina5 lipida i topljivih
polisaharida te sadrže simbioz! izme"! velikog broja dobrih5 mliječno
kiselih bakterija5 o7tenih bakterija i sojeva kvasa7a. Frn7a keira hrane
se i razmnožavaj! ! mlijek! i nemaj! rok trajanja5 mog! živjeti vječno.
Lrojni pok!(aji mikrobiologa da keirna zrn7a proizved! ! laboratorij!
!porno zavr(avaj! ne!spjehom. $itanje otk!d dolaze i kako s! nastala
ostaje bez znanstvenog odgovora. Degenda kaže da s! keirna zrn7a dar
od Loga5 mana s neba2 koj! je Log poslao Izrael7ima kad ih je 'ojsije
izveo iz >gipta da bi ih poveo ! obe)an! zemlj!.2 QQiii
+eir! se pripis!j! mnogi pozitivni !čin7i kod velikog broja bolesti i
bolesnih stanja5 izme"! ostalog<
djel!je kao najjače sredstvo protiv alergija i intoleran7ije na hran!M
djel!je kao prirodni antibiotikM
smanj!je inlamatorne @!palneC bolesti kao (to s! re!ma i artritisM
jača im!nolo(ki sistem i !brzava za7jeljivanje tijelaM
pobolj(ava probav! i pravilno iskori(tavanje n!trijenata iz hraneM
liječi bolesti 7rijeva kao (to s! ILS ili SI; @sindrom iritabilnog
7rijevaC5 sindrom prop!snosti 7rijeva5 zatvor5 proljev5 nad!tostM
pomaže kod bolesti žel!7a kao (to s! gastritis i čir na žel!7!M
čisti i detoksi7ira tijeloM
pobolj(ava !nk7ij! jetre i djel!je protiv ž!čnih kamena7aM
pomaže kod srčanožilnih oboljenjaM
snižava (e)er ! krvi5 visoki krvni tlak i visoke masno)e ! krvi
@trigli7erideCM
liječi gljivična oboljenjaM
pomaže ! za!stavljanj! rasta malignih stani7aM
normalizira metabolizam i time potpomaže g!bljenje prekomjerne
tjelesne težineM
pomaže kod nesani7e i depresijeM
pomaže kod bronhitisa i astmeM
pomaže kod psorijaze i ek7ema.
 +eirna zrn7a mog! se dobiti od nekoga tko ih ve) ima i sam pravi
keir kod k!)e. +ontakt s takvom osobom najlak(e možete !spostaviti
preko Interneta5 a zrn7a se bez problema mog! spakirati ! plastičn!
vre)i7! s malo mlijeka i poslati po(tom. Lrzo se razmnožavaj! pa se
onda mog! podijeliti dr!gima.
+eir se lako priprema kod k!)e. 'al! količin! zrna7a stavite s
mlijekom ! staklenk!5 poklopite i ostavite na sobnoj temperat!ri da
ermentira %4 sata. Frn7a se hrane mliječnim (e)erom i proizvode
mliječn! kiselin! i ;&%. :akon %4 sata keir pro7ijedite kroz 7jedilo
mije(aj!)i ga žli7om. +eirna zrn7a koja s! ostala ! 7jedil! stave se !
nov! količin! mlijeka5 a pro7ije"eni keir je gotov i spreman za pi)e.
'ožete ga piti odmah ili ga ohladite ! hladnjak!.
Jedna p!na velika žli7a zrna7a dovoljna je za otprilike pola litre
keira. 'ože se koristiti svaka vrsta mlijeka  kravlje5 kozje ili ovčje5 a
mlijeko može biti s ve)im ili manjim postotkom masno)e5 k!hano ili
nek!hano5 samo ne smije biti vr!)e. 3aleko najbolje je doma)e svježe
nepasterizirano mlijeko od pa(nih životinja5 ali za izrad! keira dobro je
i pasterizirano mlijeko. +eir je gotov kad je mlijeko ermentiralo5 tj.
kad se zg!sn!lo i izgleda kao jog!rt. :a dn! staklenke može se odvojiti
tek!)ina5 to je sir!tka keira i normalna je pojava. +eir može biti g!()i
ili rje"i5 vi(e vodenast ili vi(e kremast5 ovisi o vrsti mlijeka i
temperat!ri. Fa 7ije"enje keira možete koristiti metalne5 plastične ili
drvene žli7e i 7jedila5 samo se ne prepor!č!je keir č!vati ! plastičnim
pos!dama5 jer plastika isp!(ta kemikalije od kojih je napravljena5
naročito kada je ! dodir! s kiselim sadržajem. Fato je keir najbolje
č!vati ! staklenim pos!dama. $ro7ije"ena zrn7a ne treba ispirati vodom5
samo se stave ! novo mlijeko i ostave na mir!.
U terapijske svrhe za pobolj(anje zdravlja može se !zimati i litra
keira dnevno. Fa početak je dobro kren!ti s manjom dozom5 npr.
de7ilitar dnevno5 potom post!pno pove)avati količin!. :aime5 keir
radikalno mijenja sastav 7rijevne lore  korisne bakterije !ni(tavaj!
patogene i za!zimaj! njihovo mjesto5 a to kod nekih osoba može
!zrokovati prolazne probavne smetnje. sobe osjetljive na mliječne
proizvode obično dobro podnose keir5 jer se pro7esom ermenta7ije
te(ko probavljive komponente iz mlijeka razgra"!j! i predprobavljaj!.
Lakterije iz keira razgra"!j! mliječni (e)er laktoz!5 zato ga mog!
koristiti i oni koji ne podnose laktoz!. 'inerali iz mlijeka5 npr. kal7ij5
pro7esom ermenta7ije postaj! lak(e biolo(ki dost!pni @organizam ih
može lak(e iskoristitiC.
ni koji paze na !nos !gljikohidrata @D;E prehranaC mog! jo( i
vi(e smanjiti sadržaj (e)era ! keir! na način da ga nakon 7ije"enja
ostave jo( jedan do dva dana na sobnoj temperat!ri da sazre2. vakav
zreli keir sadrži najmanje (e)era5 a sadržaj vitamina L 1 5 L- i L/ @olna
kiselinaC se pove)ava. 0ako"er se pove)ava i sadržaj alkohola ! keir!
koji može iznositi od &5&8O do %O. Uobičajena količina alkohola !
jednodnevnom keir! iznosi &5&8 do &51O. stavi li se da zrije dva
dana5 treba označiti staklenke keira ! različitim stadijima5 npr. ke%ir sa
zrncima$ jednodnevni ke%ir i dvodnevni ke%ir. $ro7ije"eni keir koji zrije
ne treba čvrsto poklopiti nego se poklopa7 samo nasloni na tegl!5 a
dobro ga j e promije(ati dvap!t dnevno.
6elite li napraviti pa!z! ! pripremi keira5 možda odlazite na p!t ili
slično5 pro7ije"ena zrn7a keira isperite hladnom vodom5 prelijte ih s
malo mlijeka i spremite ! hladnjak. 'ožete ih č!vati i ! običnoj vodi5
oko # dana ! hladnjak!. 6elite li ih pohraniti na d!že vrijeme5 isprana
zrn7a slobodno zamrznite ili os!(ite. +ad je vrijeme da se zrn7a ponovo
aktiviraj!5 stavite ih ! malo mlijeka na sobn! temperat!r! i čekajte da
prorade. $rv! količin! zg!sn!tog mlijeka pro7ijedite i ba7ite.
Hi(ak zrna7a koja se razmnožavaj! treba povremeno !klanjati. ko
ih nemate kome pokloniti5 najkorisnije ih je pojesti. :is! ba( neki
doživljaj za žvakanje pa ih izmiksajte s dr!gim sastoj7ima ! !k!sni
ka(asti sok @smoothieC ili sladoled.
a+asti sok o% ke6ira i +#msko" vo)a
 1 (ali7a keira
vi(ak zrna7a kad se razmnože
% ž!manjka
% žliči7e kokosovog !lja
1 (ali7a smrzn!tog (!mskog vo)a
kad radite napitak za dje7!5 možete dodati 1 do % žliči7e meda
Izmiksajte sve ! m!ltipraktik! i !živajte.
0la%ole% o% ke6ira i +#msko" vo)a
9 jaja
%9& ml slatkog vrhnja
1 (ali7a keira
vi(ak zrna7a kad se razmnože
%&& do %9& g smrzn!tog (!mskog vo)a
% žliči7e prave bo!rbon vanilije
malo stevije ! prah! ili žli7a meda
Ist!7ite zasebno bjelanjke5 ž!manjke i slatko vrhnje. U m!ltipraktik!
izmiksajte (!msko vo)e s keirom pa dodajte preostale sastojke i sve
dobro izmiksajte. Fasladite prema ok!s!. Sladoled rasporedite !
prikladne zdjeli7e i zamrznite. Izvadite ga pola sata prije posl!živanja.
vo je odličan način da i dje7a koja ne vole ok!s običnog keira
!klj!če ovaj vrijedni probiotički dodatak ! svoj! prehran!.
 Sirovojelstvo ;<a= :ood pokret>
0rendovi ! prehrani jači s! nego ikad prije5 a pripadanje nekom
pokret! ili str!ji doprinosi i stvaranj! osobnog identiteta. 0ako je
zadnjih godina sve pop!larniji ra' %ood @sirova hrana ili sirovojelstvoC i
living %ood @živ!)a hranaC. Fa(to nam treba sirova hrana? Sirova hrana
bogata je netakn!tim vitaminima5 mineralima5 antioksidantima i
probiotičkim bakterijama. :o najve)a vrijednost sirovih namirni7a leži
! njihovom sastav! enzima koji se k!hanjem deaktiviraj! na
temperat!ri od 48 ;. :ažalost5 kao i najče()e čim kren! priče o
Gzdravoj2 hrani5 i sirovojelstvo se zbog agresivne vegetarijanske
propagande pogre(no interpretira pa se sve svodi na to da se jede sirovo
povr)e i vo)e. (iving %ood !klj!č!je jo( i ermentirane namirni7e te
proklijalo zrnje i sjemenje. Sljedbeni7i ovih načina prehrane !vjereni s!
kako je to jedini zdrav način prehrane5 k!hana hrana je hrana bez
života2 te kao takva pogor(ava na(e zdravlje. Stvari me"!tim nis! tako
jednostavne5 a svako zastranjivanje ! krajnosti bilo koje vrste može biti
i opasno. $rehrana samo vo)em5 povr)em i kli7ama potp!no je
neprirodna za čovjeka i !zrok!je nedostatak važnih n!trijenata koji s!
gra"evinski materijal na(eg organizma5 jer čovjek po svojoj iziologiji
nije biljojed.
 pravilnom pripremanj! hrane možemo p!no na!čiti iz
tradi7ionalnih načina na koje s! hran! pripremali nara(taji prije nas.
Iako nis! mogli dati neko znanstveno obja(njenje za(to to tako rade5 iz
isk!stva s! znali da tako treba. Istraživanja tradi7ionalnih k!lt!ra
pokazala s! da s! gotovo sve tradi7ionalne k!lt!re ! svojem k!hanj!
!klj!čivale i sirove5 enzimima bogate namirni7e5 ne samo povr)e5 ve) i
sirove životinjske bjelančevine i masno)e ! oblik! mliječnih proizvoda
od neobra"enog @sirovogC mlijeka5 sirov! rib!5 kao i izn!tri7e životinja.
ve s! k!lt!re tako"er tradi7ionalno !klj!čivale odre"en! količin!
k!ltiviranih ili ermentiranih namirni7a čiji se sadržaj enzima na taj
način jo( vi(e oboga)ivao. $rehrana nekih sk!pina naroda sadržavala je
velike količine sirove ermentirane ribe koja je na taj način pro(la
pro7es predprobavljanja i kao takva bila lak(a za probav! i apsorp7ij! !
organizm!. +!ltiviranje mliječnih proizvoda kod gotovo svih
predind!strijskih k!lt!ra5 oboga)ivalo je sadržaj enzima ! mlijek!5
vrhnj!5 masla7! i sir!. +!ltivirani sojini proizvodi ! ziji kao natto i
miso tako"er s! dobar izvor enzima ako se koriste bez zagrijavanja5 no
čak i nakon zagrijavanja5 ermentirana se hrana lak(e apsorbira jer je
ve) predprobavljena !z pomo) enzima.
Što s! zapravo ti amozni enzimi? >nzimi s! kompleksne
bjelančevine koje djel!j! kao katalizatori ! gotovo svim biokemijskim
pro7esima koji se odvijaj! ! lj!dskom organizm!. :jihova aktivnost
ovisi o pris!tnosti odgovaraj!)ih vitamina i minerala5 posebi7e
magnezija. 'nogi enzimi pripajaj! pojedinačne molek!le elemenata !
tragovima5 kao (to s! mangan5 bakar5 željezo ili 7ink5 bez kojih ti enzimi
ne mog! !nk7ionirati. 3o danas je otkriveno preko 9 &&& enzima i oni
se dijele ! tri velike sk!pine< najve)a s! metabolički enzimi koji djel!j!
! svim tjelesnim pro7esima !klj!č!j!)i disanje5 govor5 kretanje5
razmi(ljanje5 pona(anje i održavanje im!nog s!stava. :eki od ovih
enzima djel!j! tako da ne!traliziraj! otrovne i kan7erogene tvari5 kao
(to s! razni zaga"ivači5 330 i d!hanski dim5 mijenjaj!)i ih ! manje
toksične oblike koje potom tijelo može eliminirati. 3r!ga kategorija s!
probavni enzimi5 njih ima oko %%. He)ina ovih enzima proizvodi se !
g!(terači odakle se izl!č!j! ! dvanaesnik5 gornji dio tankog 7rijeva5
gdje razgra"!j! djelomično probavljen! hran! koja dolazi iz žel!7a.
0re)a gr!pa enzima s! prehrambeni enzimi5 ! velikim s! količinama
pris!tni ! sirovim namirni7ama i započinj! pro7es probave ! !stima i
žel!7!. $rehrambeni enzimi !klj!č!j! proteaze za probav!
bjelančevina5 lipaze za probav! masno)a i amilaze za probav!
!gljikohidrata. milaze iz sline pomaž! ! razgradnji !gljikohidrata ve)
prilikom žvakanja i svi enzimi koji se nalaze ! namirni7ama nastavljaj!
ovaj pro7es ! žel!7!. 6el!čane žlijezde izl!č!j! žel!čan! kiselin! i
pepsin koji započinj! razgradnj! bjelančevina5 kao i !n!tarnji aktor
potreban za apsorp7ij! vitamina L1%. He)i broj enzima potrebnih za
potp!n! probav! hrane izl!č!je se tek ! tankom 7rijev!. 'e"!tim5
enzimi pris!tni ! namirni7ama koje smo jeli5 mog! !činiti dio posla ve)
i prije nego ova pol! probavljena masa stigne ! tanko 7rijevo.
>nzimi ! sirovoj hrani5 posebi7e ! sirovim ermentiranim
namirni7ama5 pomaž! ! pro7es! probave i smanj!j! potreb! tijela za
vlastitom proizvodnjom prehrambenih enzima. $rehrana koja se temelji
!glavnom na k!hanoj hrani predstavlja ozbiljno optere)enje za
g!(terač!5 smanj!j!)i njezine zalihe. ko se g!(terača neprestano
stim!lira kako bi proizvodila enzime koji bi trebali biti ! hrani5 rez!ltat
)e biti smanjena !nk7ija g!(terače5 ali i ostalih probavnih organa. 3r.
>dBard oBell5 pionir na podr!čj! istraživanja enzima5 smatrao je da
ovo preoptere)enje probavnih organa dovodi do skra)enja životnog
vijeka5 pojave bolesti te smanjene otpornosti organizma na razne tipove
stresa. n je otkrio kako i lj!di i životinje čija se prehrana sastoji
ve)inom od k!hane hrane5 osobito žitari7a5 imaj! pove)an! g!(terač!5
dok im se dr!ge žlijezde i organi5 posebi7e mozak5 zapravo smanj!j!. QQiv
6itari7e5 ora(asti proizvodi5 mah!narke i sjemenje bogati s!
enzimima5 kao i ostalim n!trijentima5 ali sadrže i inhibitore enzima koji
sprječavaj! !nk7ij! enzima te tako predstavljaj! veliki napor za
probavni sistem. +lijanje5 namakanje ! toploj kiselkastoj vodi5 kiselo
kvasanje5 k!ltiviranje i ermenta7ija5 svi pro7esi kori(teni !
tradi7ionalnim k!lt!rama5 deaktiviraj! inhibitore enzima čime hranjive
tvari ! žitari7ama5 ora(astim plodovima i sjemenj! postaj! lak(e
dost!pne.
He)ina vo)a i povr)a ne sadrži p!no enzima5 ali neke biljne vrste
poznate s! po visokom sadržaj!. 0o s! djevičansko maslinovo !lje i
dr!ga hladno pre(ana !lja5 sirovi med5 grož"e5 smokve i mnoge vrste
tropskog vo)a pop!t avokada5 dat!lja5 banana5 papaje5 ananasa5 kivija i
manga.
 +oliko god da je važno !klj!čiti ! prehran! mno(tvo sirovih
namirni7a5 mora se povesti rač!na da odre"eni n!trijenti postaj! lak(e
dost!pni za apsorp7ij! !pravo k!hanjem5 a k!hanje tako"er ne!tralizira
i mnoge toksine koji se prirodno nalaze ! biljnoj hrani. :ačelno5
žitari7e5 mah!narke i odre"ene vrste povr)a treba k!hati. :amirni7e
životinjskog porijekla trebalo bi konz!mirati i sirove i k!hane. $rimjer
sirovih namirni7a koje se lako mog! !klj!čiti ! prehran! s!<
sirovo mlijeko @svježe5 nepasteriziranoC i proizvodi od sirovog
mlijeka5 npr. vrhnje i masla7 dobiven od pa(nih životinjaM
sirova jaja5 naročito ž!manj7iM
sirova !lja kao hladno pre(ano maslinovo i kokosovo !ljeM
laktoermentirane namirni7e kao (to s! doma)i keir5 doma)i kiseli
k!p!s5 ermentirano !lje jetre bakalaraM
sirovi medM
riba i plodovi mora kao Škampi5 kozi7e ili jela pop!t 7arpa77iaM
sirovo meso5 npr5 tartar bitekM
s!(eno mesoM
!soljena srdelaM
ora(asti plodovi i sjemenkeM
sirovo povr)e i (!msko vo)e.

"aasti sokovi # zdravlje iz miksera

Jedan od boljih načina da se započne novi dan je priprema svježe
smiksanog smoothieja  ka(astog soka sa svježim sirovim namirni7ama<
povr)em5 dobrim masno)ama5 jajima5 ora(astim plodovima5 keirom i
dr!gim vrijednim namirni7ama.
 vi napit7i jednostavno se pripremaj!5 svi sastoj7i samo se !ba7e !
mikser i za par min!ta je osvježavaj!)a n!tritivna bomba gotova. 3obra
stvar s ka(astim sokovima je da ih možete pripremiti od namirni7a koje
s! vam tren!tno pri r!7i i svaki p!t možete miksati nove kombina7ije5
jer mog!)nostima nema kraja.
>vo nekoliko primjera5 ali slobodno dajte svojoj ma(ti na volj! i
isprobajte i dr!ge. vo s! kombina7ije koje sam ja isprobala i mislim da
sastoj7i lijepo odgovaraj! zajedno.
a+asti sok o% avoka%a
1 manji ili pola ve)eg avokada
1 (aka zelenog lisnatog povr)a
1 žli7e djevičanskog maslinovog !lja 1 is7ije"eni lim!n malo
morske soli 19& ml vode
a+asti sok o% lje+njaka
1&& ml slatkog vrhnja 9& ml vode 1 jaje
1 ž!manjak
1 žliči7a kokosovog !lja 9& g ino mljevenih lje(njaka 1 žliči7a
kakaa malo stevije malo prave vanilije
a+asti sok o% cikle
1 manja ili pola ve)e 7ikle 1. (ali7a (!mskog vo)a 1&& ml
p!nomasnog jog!rta
1 žli7e ino samljevenih badema 1&& ml vode
U ka(aste sokove volim dodati sirovo jaje5 osobito ž!manjak koji je
bogat hranjivim tvarima ! lako iskoristivom oblik!. 6!manjak sadrži
minerale i vitamine5 naročito vitamine topive ! mastima i esen7ijalne
masne kiseline. Jaja se k!haj!5 tj. toplinski obra"!j! prvenstveno radi
za(tite od salmonele5 zato sirovo jaje mog! prepor!čiti jedino ako
nemate straha od salmonele ili ako imate mog!)nost nabaviti jaja
zdravih koko(i iz doma)eg ili organskog !zgoja. Jaja slobodnih koko(i
koje klj!7aj! trav! i k!k7e5 imaj! p!no ve)! hranjiv! vrijednost od jaja
koko(i zatvorenih ! !zgojnim kavezima. Slobodne koko(i s! zdravije i
kod njih je salmonela vrlo rijetka. Jaja prirodno imaj! i sl!zav! za(tit!
od prodora bakterija koja se pranjem skida5 stoga malo zadržane
nečisto)e na jajet! ne smeta. Jaje smoothij! daje zanimljiv ok!s5 pomalo
na vanilij!5 kao i in! pjenast! konzisten7ij!.

Povr!e
Što se tiče izbora povr)a5 !vijek je dobro nabavljati neprskano5
organski ili biodinamički !zgojeno povr)e kad je to god mog!)e.
Smatra se da je -&O herbi7ida5 /&O !ngi7ida i *&O insekti7ida
kan7erogeno i da ve)ina (tetno djel!je na živčani s!stav. ve opasne
kemikalije povez!j! se s brojnim zdravstvenim problemima koji
!klj!č!j! ne!rotoksičnost5 poreme)aj endokrinog sistema5
kan7erogenost5 smanjenje im!nolo(ke sposobnosti organizma5 smanjen!
plodnost5 spontane pobačaje5 $arkinsonov! bolest.
:ije !vijek jednostavno do)i do organski !zgojenog povr)a5 koje je
osim toga i dosta sk!plje od konven7ionalnog. Ipak da biste se nekako
za(titili od prekomjernog izlaganja pesti7idima5 navodim sljede)!
inorma7ij!. 1nvironmental Working 3roup ! meri7i izvr(ila je
mjerenje zasi)enosti konven7ionalno !zgojenog vo)a i povr)a
pesti7idima. Ho)e i povr)e koje je pokazalo visok! zasi)enost
pesti7idima5 zbog čega ih je bolje k!povati iz organskog !zgoja s!<
breskve5 jab!ke5 slatke paprike5 7eler5 nektarine5 jagode5 tre(nje5 zelena
salata5 grejpr!t5 kr!(ke5 (pinat i kr!mpir. S dr!ge strane5 vo)e i povr)e
koje je pokazalo nisk! zasi)enost pesti7idima5 (to ih čini sig!rnijima za
k!povin! iz konven7ionalnog !zgoja s!< brok!la5 patlidžan5 k!p!s5
banane5 kivi5 (paroge5 gra(ak5 mango5 ananas5 k!k!r!z5 avokado5 l!k.
 Lilo koje povr)e !vijek je bolje nego nikakvo5 zato ako nemate
mog!)nosti nabaviti organsko5 svakako nastavite koristiti
konven7ionalno !zgojeno povr)e5 samo pripazite da b!de svježe. $ovr)e
prije !potrebe možete potopiti ! mlak! vod! s malo o7ta (to )e iz njega
djelomično izv!)i ostatke pesti7ida. 'iksanje povr)a ! smoothije
omog!)ava lak(! apsorp7ij! n!trijenata iz povr)a5 konz!ma7ij! ve)e
količine sirovog povr)a kao i ve)! raznolikost povr)a ! prehrani.
:o ipak nis! sve vrste povr)a pogodne za jelo ! sirovom stanj!.
dre"ene vrste se trebaj! k!hati !pravo da ne bi na(kodile zdravlj!.
+!p!(njače @cruci%eraC kao (to s! riga @r!kolaC5 brok!la5 kelj5 7vjetača5
k!p!s5 repa5 ra(tika5 prok!li7a5 rotkvi7a5 ž!ta koraba i potočarka sadrže
goitrogene5 kemijske tvari koje blokiraj! proizvodnj! tiroidnog
hormona (titnjače (to znači da mog! doprinijeti razvoj! hipotireoze.
:aročito bi osobe koje ve) imaj! smanjen! !nk7ij! (titnjače trebale
izbjegavati ovo povr)e ! sirovom stanj!. +!hanje smanj!je količin!
goitrogena ! ovom povr)! za dvije tre)ine. Eermenta7ijom se goitrogeni
ne smanj!j!5 ali obično se kiseli k!p!s jede kao dodatak ! malim
količinama5 (to onda ne smeta ako prehrana sadrži dovoljno joda.
Feleno lisnato povr)e< (pinat5 blitva5 per(in5 vlasa7 i listovi 7ikle
sadrže oksaln! kiselin! koja je vrlo iritiraj!)a za probavni trakt.
0ako"er blokira apsorp7ij! željeza i kal7ija ! organizm! i može
doprinijeti stvaranj! b!brežnih kamena7a. ksalna se kiselina potp!no
ne!tralizira k!hanjem5 tako da je ovo povr)e najbolje malo o!riti ili
sk!hati na pari te jesti s rastopljenim masla7em. $onovimo5 da bi se
apsorbirali minerali iz povr)a potrebni s! vitamini topivi ! mastima.
sim toga5 k!hano povr)e s masla7em p!no je boljeg ok!saP :e
vjer!jem da netko jede sirovi kr!mpir5 ali za svaki sl!čaj navodim ovo
!pozorenje< sirovi kr!mpir sadrži hemagl!tinine koji ometaj! rad
7rvenih krvnih stani7a. Sirovi slatki kr!mpir izaziva vjetrove.
 "lijanje zrnja. oraastih plodova i sjemenja
+lijanje sjemenja doista je jedan od očaravaj!)ih enomena !
prirodi. Iz minijat!rnog privje(či)a5 sasvim malog dijela sjemena5 ra"a
se nova biljka. +akv! izvanredn! sposobnost imaj! te male kli7e da
proizved! 7ijeli niz tvari5 !glavnom vitamina i minerala5 kojih !op)e
nema ili s! pris!tni ! ekstremno malim količinama ! neproklijalom
sjemen!.
U pro(losti se ve)ina žitari7a jela ! djelomično proklijalom stanj! i
to je jedan od razloga zbog kojeg s! žitari7e tada bile manje (tetne nego
danas. 6ito koje je stajalo ! snopovima i stogovima na otvorenim
poljima5 gdje je bilo vlage i topline5 često je započinjalo pro7es klijanja
prije nego (to je bilo pohranjeno ! spremi(ta. 'e"!tim5 moderna
poljoprivreda5 gdje sve ide brzo5 onemog!)!je ovaj inače prirodan
pro7es klijanja žita.
+lijanjem se sastav zrnja i sjemenja mijenja na brojne korisne
načine. +lijanjem se proizvodi vitamin ;5 pove)ava se sastav vitamina
L5 osobito L%5 L9 i L-. Sadržaj karotena drastično se pove)ava5 čak do
8 p!ta. Što je jo( važnije5 klijanje ne!tralizira itinsk! kiselin!5
s!pstan7! pris!tn! ! zrnj! svih žitari7a koja onemog!)!je apsorp7ij!
kal7ija5 magnezija5 željeza5 bakra i 7inka. +lijanje tako"er ne!tralizira i
inhibitore enzima pris!tne ! zrnj! žita5 koji mog! ne!tralizirati na(e
vlastite korisne enzime ! probavnom trakt!. +ompleksni !gljikohidrati
koji izazivaj! vjetrove ! 7rijevima razgra"!j! se tijekom klijanja.
+lijanje ne!tralizira i alatoksine5 vrlo kan7erogene tvari prona"ene !
žitari7ama. I konačno5 brojni enzimi koji pomaž! probav!5 proizvode se
tijekom klijanja.
$roklijala zrna i sjemenke predstavljaj! living%ood$ živ! hran!2 i
trebali bi se redovno nalaziti ! na(oj prehrani. 'og! se koristiti na
brojne načine< ! salatama5 jelima od povr)a5 namazima5 kao pah!lji7e s
jog!rtom te kao dodatak kod pečenja kr!ha i dr!gih pe7iva. :o sa
sirovim kli7ama zrnja žitari7a ne treba pretjerivati zbog toga (to ove
sirove kli7e sadrže odre"ene iritiraj!)e tvari pa ih je zato najbolje
!zimati lagano prok!hane ili kao dodatke ! j!hama i varivima.
Post#pak klijanja
:ikakva posebna oprema nije nam potrebna za klijanje zrnja i
sjemenja osim staklenki koje ne zatvaramo poklop7em nego komadi)em
gaze koj! !čvrstimo elastičnom trakom. 'etoda klijanja svega zrnja i
sjemenja je ista5 samo je vrijeme koje je potrebno da se postigne
potp!no klijanje različito i ovisi o veličini i vrsti sjemenja. Jednostavno
nap!nimo jedn! tre)in! staklenke zrnjem ili sjemenkama5 do vrha
nalijemo vode pa staklenk! zatvorimo gazom i g!mi7om. stavimo da
se sjemenke namač! preko no)i5 a ! !j!tro izlijemo vod! i sjemenje
dobro isperemo. Sjemenje vratimo ! staklenk!5 zatim je okrenemo
naopako5 naslonjen! na ne(to tako da stoji koso5 da se voda može
7ijediti van dok istovremeno zrak može 7irk!lirati. Sjemenje treba
ispirati nekoliko p!ta na dan. +li7e s! gotove za 1 do 4 dana5 tada se
isper! i spreme ! staklenk! s normalnim poklop7em i č!vaj! !
hladnjak!.
Sjemenke koje teže klijaj! s! lanene sjemenke koje postan! tako
sl!zave da ih je te(ko isprati5 kao i zrno zobi koje ne)e proklijati kad se
odvoji od svoje vanjske opne. :eke sjemenke5 najče()e one koje
koristimo kao začine5 tako"er ne mog! proklijati jer s! ! pro7es!
proizvodnje namjerno ozračene da im se !ni(ti sposobnost klijanja.
$ostoji samo jedna vrsta sjemena koja se ne prepor!č!je za klijanje @niti
! bilo kojem oblik!C5 a to je alaala ili bijela djetelina. $ored m!ngo
graha5 alaala je najpop!larnija kli7a me"! sljedbeni7ima zdrave
prehrane i vegetarijan7ima. :ažalost5 nezasl!ženo s! progla(ene
zdravom hranom. Ispitivanja s!5 naime5 pokazala da kli7e alaale
inhibiraj! @kočeC im!nolo(ki s!stav i mog! doprinijeti razvoj! !palnog
artritisa i l!p!sa. laala kli7e sadrže i jedn! aminokiselin! zvan!
kanavanin koja može biti toksična za lj!de i životinje ako se !zima !
ve)im količinama. va tvar nije prona"ena ! zreloj bilj7i5 očigledno se
metabolizira tijekom njenog rasta.
+ako klijati sjemenke?
6itari7e @p(eni7a5 raž5 ječamC. 0reba ih ispirati % do * p!ta dnevno.
+li7e s! gotove za * do 4 dana5 narast! oko - mm. 'ožemo ih dodati !
kr!h ili ! j!he i variva. d proklijale p(eni7e možemo napraviti b!lg!r.
7ije"en! proklijal! p(eni7! stavimo na papir za pečenje i s!(imo !
pe)ni7i na 9& ; dok se dobro ne os!(i. K!vamo ih dobro zatvorene !
hladnjak!.
eljda @7ijela zrna heljdeC. Ispir! se % do * p!ta na dan5 gotove s! za
% dana. d proklijale heljde možemo napraviti kash!. 7ije"en!
proklijal! heljd! stavimo na papir za pečenje i s!(imo ! pe)ni7i na 9&
; dok se dobro ne os!(i. 0reba ih č!vati dobro zatvorene ! hladnjak!5
a možemo ih koristiti ! j!hama i varivima.
=rah @m!ngo i az!kiC. :ap!nimo samo četvrtin! staklenke i
ispiremo 4 ili vi(e p!ta na dan. +li7e s! gotove za oko 4 dana. +li7e
m!ngo graha gotove s! kad narast! oko 9 7m5 a az!ki graha %59 7m.
=rah. Ispiremo ga * do 4 p!ta na dan5 a kli7e s! gotove za oko *
dana5 tj. čim narast! do - mm. $roklijali se grah k!ha kao i obični grah5
ali je potrebno vrijeme k!hanja kra)e5 nego za grah koji je bio samo
namočen ! vodi.
Lademi. Ispiremo ih * p!ta na dan. +li7e s! gotove za * dana5
sasvim s! kratke5 pop!t malog privjeska @* mmC.
De)a. Ispiremo je * p!ta dnevno5 a klijanje traje % do * dana dok
kli7e ne narast! - mm. :ježne s! pa ih k!hamo lagano5 može i na pari.
S!n7okretove sjemenke. vo sjemenje najbrže proklija i jako je
!k!sno ! salatama5 ali kli7e treba brzo potro(iti5 jer brzo po7rne. Ispir!
se % p!ta dnevno5 a gotove s! za 1% do 18 sati. 'ale s! i jedva se vide.
 L!čine sjemenke. Ispiremo ih * p!ta dnevno. =otove s! za * dana5
kad narast! na - do # mm.
Sezamove sjemenke. +oristimo neolj!(tene sjemenke i ispiremo ih 4
p!ta dnevno. Sitne kli7e gotove s! za % do * dana.
$roklijale žitari7e i grahori7e ne!sporedivo s! zdravije nego
neproklijale. 'e"!tim5 ako ste na D;E prehrani radi mr(avljenja5 ne
koristite ih ! ve)im količinama jer sadrže !gljikohidrate. 'ale količine
dodane ! j!hama i varivima s! ! red!. $roklijale sjemenke ne k!hajte5
nego ih jedite ! salatama i namazima za kr!h.

jekovita biljka stevija 'prirodni zaslađivač

Slatki ok!s ne mora n!žno biti nezdrav. Liljka stevija5 rodom iz
J!žne merike5 vrlo je tražena diljem svijeta zbog svoje ljekovitosti5 ali
i slatkog ok!sa. s!(eno li()e stevije je 4& p!ta sla"e od (e)era5 a
ekstrakti stevije čak s! %&& do 4&& p!ta sla"i od (e)era. Stevija sadrži &
kalorija5 & grama !gljikohidrata s glikemijskim indeksom &. sim !
J!žnoj meri7i5 !zgaja se ! Izrael!5 0ajland!5 !straliji5 Japan!5 +oreji
i +ini. U ve)ini zapadnih zemalja stevija je bila sabotirana i progla(ena
zabranjenom biljkom zbog interesa velikih m!ltina7ionalnih kompanija
koje proitiraj! na !mjetnim zasla"ivačima i (e)er!.
;iklamat5 saharin i aspartam samo s! neki od tis!)a !mjetnih
zasla"ivača koji se koriste ! svijet!. sim (to st!dije pokaz!j! da !op)e
ne doprinose g!bitk! tjelesne težine kao zamjena za bijeli (e)er5 riječ je
o kemikalijama za koje se ozbiljno s!mnja da osim brojnih kroničnih
bolesti !zrok!j! i kar7inome. Lolonjski 7entar za istraživanje raka
"esare /altom %&&9. okrivio je aspartam za niz raznih kar7inoma5 a jo(
se !vijek istraž!j! s!mnje da izaziva depresij!5 hiperaktivnost5
vrtoglavi7e5 osipe i napade epilepsije te da !tječe na razvoj m!ltiple
skleroze i lzheimerove bolesti.
 E3 @merička agen7ija za hran! i lijekoveC promijenila je %&&8.
godine stajali(te i stevija vi(e nije zabranjena. Slatki glikozidi iz stevije
sada se smatraj! sig!rnim za !potreb! pa se pretpostavlja da )e "oca=
"ola i dr!ge m!ltikompanije !skoro početi !potrebljavati stevij! za
zasla"ivanje hrane i pi)a. :o trebamo biti na oprez! i ne vjerovati d a j e
sve (to sadrži stevij! zdravo5 jer je mog!)e da )e mnogi !z stevij!
koristi dr!ge jetinije zasla"ivače5 a na rač!n stevije te proizvode
reklamirati kao Gzdrave2. Sa stevijom ili bez nje5 to s! i dalje
osiroma(ene ind!strijske prera"evine5 a ne prava hrana.
Unatoč ekstremno slatkom ok!s! prirodnih spojeva glikozida !
bilj7i steviji5 ona ne izaziva karijes5 ne podiže (e)er ! krvi i ne pridonosi
debljanj!. 'og! je koristiti dijabetičari i ! svakom je pogled!
ne(kodljiva za organizam. $rema najnovijim istraživanjima smatra se da
stevija<
pomaže ! sprječavanj! nastanka rakaM
pomaže ! liječenj! bakterijskih bolesti probavnoga s!stavaM
pomaže ! reg!la7iji prekomjerne tjelesne težineM
smanj!je povi(en! razin! masno)a ! krvi i visok krvni tlakM
snižava razin! (e)era ! krvi i ne !tječe na inz!lin5 (to je posebi7e
važno za dijabetičare i osobe koje žele smr(avjetiM
smanj!je anemij!M
oporavlja organizam poslije terapije antibioti7ima te nakon gripe ili
prehladeM
pomaže ! zarastanj! rana i za!stavljanj! alergija na hran!M
!sporava razvoj osteoporozeM
pomaže bržem izlječenj! kod inek7ija gljivi7om kandidomM
odlična je za detoksika7ij! organizmaM
 sprječava nastanak karijesa i z!bnog plakaM
reg!lira probav!M
jača im!nitet.
$rema mojem mi(ljenj!5 koristiti li()e stevije zbog njene
ljekovitosti5 nije isto (to i koristiti ekstrakt stevije radi postizanja slatkog
ok!sa. Stevija nam ne treba kao zamjena za (e)er ! svakodnevnoj
!potrebi i najbolje je odvi)i se od slatkog ok!sa. 'e"!tim5 za spe7ijalne
prilike5 proslave5 ro"endane i slično5 možemo i trebamo se počastiti i
napraviti neki lijepi kolač od zdravih prirodnih sastojaka kojeg onda
možemo zasladiti stevijom. Slatki ok!s je sredstvo za !živanje5 ali ga ne
smijemo zlo!potrebljavati.
 Mravljenje bez gladi
:ajče()i odgovor na pitanje zbog čega se neke osobe debljaj! svodi
se na zaklj!čak da sig!rno previ(e jed! i premalo se kre)!. :erijetko se
može č!ti i to da debljanje ima veze s karakterom pa se osobe s
prekomjernom tjelesnom težinom etiketiraj! kao osobe lo(ih osobina5
smatra se da s! lijeni i proždrljivi. :a pitanje kako smr(avjeti5 i
str!čnja7i i amateri dat )e odgovor koji kao da se sam po sebi
podraz!mijeva< jedi manje i kre)i se vi(e5 mora( potro(iti vi(e kalorija
nego (to pojede(P ko sami nismo imali slično isk!stvo5 sig!rno
poznajemo nesretnike koji s! bili na dijetama pomo)! kojih s! izg!bili
manji ili ve)i broj kilograma5 vjerojatno i vi(e nego jednom. $oznajete li
te lj!de5 sig!rno ste svjedočili i tome da s! se nerijetko izg!bljeni
kilogrami vratili5 često i na ve)! težin! od početne. 0aj poznati o=o
e%ekt dobro je poznat i !običajen enomen koji prati gotovo sve dijete za
mr(avljenje.
:a(a osobna isk!stva5 isk!stva poznanika5 ali i znanstvena
istraživanja pokaz!j! da izgladnj!j!)e dijete @dijete s red!7iranim
!nosom kalorijaC gotovo ! svim sl!čajevima dovode do mr(avljenja5 ali
nakon toga i do povratka na početn! ili jo( ve)! težin!. 'nogi s!
!spje(no izg!bili kilograme5 ali vrlo s! rijetki oni koji s! nov! težin! i
zadržali. Fa(to je to tako te(ko? Fa(to je skoro nemog!)e održati vitk!
linij!? Svi oni koji provode dijete sa smanjenim !nosom kalorija5 bilo
da s! dostigli svoj 7ilj ili s! stigli samo do polovi7e p!ta5 kadtad se
vra)aj! starom način! prehrane i tada je povratak kilograma neminovan.
Izgladnj!j!)e dijete sa smanjenim !nosom kalorija i smanjenim
!nosom masno)e5 dovode do toga da tijelo smanj!je potro(nj! energije
zbog (tednje5 jer je to jedan od najstarijih programiranih mehanizama za
preživljavanje. +ad se vi(e ne može podnijeti gladovanje5 (to na d!že
staze ne može nitko5 počinje ponovno debljanje bez obzira na to (to se
jede5 jer tijelo koje je osjetilo glad5 sv! dobiven! hran! sprema Gza
kasnije2. :ajče()e se zavr(i s jo( vi(e kilograma nego !oči dijete5 s vi(e
masnog tkiva i manje mi(i)ne mase. vo dovodi do sporijeg
sagorijevanja i !sporavanja metabolizma5 a to dodatno otežava svaki
slijede)i pok!(aj mr(avljenja. ni koji s! mnogo p!ta provodili dijete
za mr(avljenje5 znaj! da je svaka slijede)a sve teža i manje !činkovita.
$osljednjih se godina do(lo do novih5 jo( drastičnijih rje(enja5
kojima se pretilim osobama prepor!č!j! opera7ije smanjenja žel!7a
@ova je pojava postala vrlo !čestala ! zapadnom svijet!C. :akon takvog
zahvata čovjek je prisiljen doživotno jesti malene por7ije hrane5 ali zar
je ovo doista neophodno? +ako to da prije nije bilo toliko problema s
debljinom5 prije nego (to s! se pojavili svi ti str!čnja7i i dijetetičari sa
svojim prehrambenih savjetima i raznim sredstvima za mr(avljenje?
Fa(to !z sve dost!pne inorma7ije i metode mr(avljenja i dalje
ne!spje(no vodimo bitk! s prekomjernom tjelesnom težinom?
U svepris!tnoj priči o G!nos! kalorija2 i G!tro(k! kalorija2 str!čnja7i
zaboravljaj! re)i @ili ni sami to ne znaj!C da hormoni imaj! veliki !tje7aj
na promjen! tjelesne težine. $oznato je npr. da nedostatak hormona
(titnjače @!sporeni metabolizam5 hipotireozaC može dovesti do
pove)anja tjelesne težine5 kao (to i vi(ak istog hormona @!brzani
metabolizam5 hipertireozaC može dovesti do mr(avljenja. $oznato je i da
hormon kortizol dovodi do debljanja5 bilo da ga primamo kao terapij! ili
ga sami proizvodimo previ(e @npr. kod stresa i nedovoljno snaC. 6ene
koje !potrebljavaj! kontra7ep7ijske tablete ili slične hormonske
preparate5 često dobivaj! na težini @! odre"enim sl!čajevima čak i
p!noC5 zbog !činka djelovanja hormona ž!tog tijela.
Spomen!ti hormonalni poreme)aji !zrok s! debljanja samo kod
manjeg broja pretilih osoba i ne mog! biti obja(njenje za dana(nj! sve
!čestalij! pretilost. Ipak5 ! lj!dskom organizm! postoji jedan dr!gi
hormon za kojeg s velikom sig!rno()! možemo re)i da je najče()i
!zrok debljanja.
 9nzulin 'glavni kriva1 za debljanje
:amirni7e bogate !gljikohidratima @(e)erom ili (krobomC kao npr.
kr!mpir5 riža5 kr!h5 tjestenina5 pe7iva i bilo (to načinjeno od bra(na5
razgra"!j! se na osnovne molek!le (e)era  gl!koz!5 koja se brzo
apsorbira ! krvotok (to dovodi do naglog podizanja razine (e)era ! krvi.
dmah zatim iz g!(terače se izl!č!je hormon inz!lin koji ima zadatak
da iz krvi !kloni (e)er5 Inz!lin to radi tako da jedan mali dio (alje !
mi(i)e i jetr!5 za gorivo tijel! sljede)ih nekoliko sati5 a ostatak (e)era
pretvara se ! masno)! i pohranj!je ! masnim stani7ama kao zaliha
energije Gza kasnije2.
+ako je ! čitavom krvotok! normalno imati samo 9 grama gl!koze5
jer je sve preko toga opasno za zdravlje5 tako inz!lin brzo isprazni
krvotok od gl!koze pa je (e)er ! krvi nekoliko sati nakon jela jo( niži
negoli prije jela. 0ijelo tada Gmisli2 da m! nestaje goriva @energijeC5 ali
jo( !vijek visoka razina inz!lina ! krvotok! sprječava kori(tenje
spremljene masno)e za energij!. Upravo tada nast!pa problem5 jer dok
god je inz!lin pris!tan ! krvotok! ne može do)i do sagorijevanja
masno)e za energij!5 b!d!)i da inz!lin jednostavno Gzaklj!čava2
masno)! !n!tar masnih stani7a. Aez!ltat je glad i potreba za hranom
bogatom !gljikohidratima koja daje brz! energij!. ko tada posegnemo
za !gljikohidratima5 tijelo ih ponovno sprema kao energij! ! vid!
masnih naslaga sve dok je inz!lin ! krvi visok.
0e(ki nedostatak ovog hormona do kojeg dolazi !slijed dijabetesa
tipa 1 @tzv. mladenačkog dijabetesaC dovodi do toga da se zalihe masti
skoro potp!no isprazne. 0ijelo tada ne može proizvoditi inz!lin pa se
tjelesna težina naglo smanj!je bez obzira na to kolika se količina hrane
!nosi ! organizam. S!protno tome5 davanje injek7ija ovog hormona
zdravim osobama dovodi gotovo bez gre(ke do pove)anja tjelesne
težine5 tj. stvaranja masnih zaliha. 3okazano je tako"er5 da deblje osobe
imaj! visok! razin! ovog hormona ! krvotok! za razlik! od mr(avih
osoba kod kojih je razina inz!lina niska.
3r!gim riječima5 visoka razina inz!lina ! krvi5 zbog prehrane bogate
(e)erom i (krobom5 dovodi do nak!pljanja masnih naslaga i debljanja.
:aprotiv5 ods!stvo inz!lina omog!)!je sagorijevanje masno)e @kako
one iz hrane koj! jedemo5 tako i one iz na(ih masnih zalihaC (to dovodi
do mr(avljenja. ds!stvo inz!lina omog!)!je masnim stani7ama da
polako otp!(taj! svoj sadržaj masno)e ! krvotok gdje se masno)a
pretvara ! energij! koja je tijel! potrebna za normalan rad. 3obra vijest
je da čovjek sam može !tje7ati na količin! inz!lina ! krvi. 0o je5
dapače5 relativno lako. $otrebno je samo pozorno birati hran! koj!
!nosimo ! organizam. Še)er i dr!gi !gljikohidrati izazivaj! izl!čivanje
inz!lina5 dok masno)a i proteini ne dovode do iste stim!la7ije ovog
hormona. Upravo ovo je razlog zbog kojeg prehrana s dovoljno niskom
količinom !gljikohidrata kod osoba sa prekomjernom tjelesnom
težinom gotovo bez gre(ke dovodi do mr(avljenja5 a b!d!)i da se
istovremeno može jesti ostala hrana @osim !gljikohidrataC5 kod ovakvog
načina mr(avljenja nema gladi.

"ako nas )zdrava*i )uravnotežena*prehrana dovodi do

debljine
$rema sl!žbenim prehrambenim smjerni7ama zdrava se prehrana
treba sastojati od -&O kalorija iz !gljikohidrata @iz kr!ha5 kr!mpira5
žitari7a tjestenine i riže te vo)a i povr)aC. sobama s prekomjernom
tjelesnom težinom savjet!je se da izbjegavaj! masno)!5 (e)er i slatki(e
ne bi li se hranili Gzdravo2 i Gbalansirano2. Savjet!je im se da jed!
7jelovite žitari7e5 razne pah!lji7e5 zobene ka(i7e5 7rni kr!h5 kr!mpir5
riž!5 integraln! tjestenin!5 povr)e5 vo)e te ne(to nemasnih sireva i krtog
mesa. 'e"!tim5 ono (to Gstr!čnja7i2 krij!5 ili ni sami ne raz!mij!5 jest
sljede)e< bez obzira odakle !gljikohidrati dolaze5 da li iz (e)era5
slatki(a5 bijelog kr!ha i kr!mpira ili iz integralne tjestenine5 7rnog
kr!ha5 pah!lji7a i vo)a  oni ! tijel! postiž! potp!no isti !činak zato jer
nis! ni(ta dr!go nego najobičniji (e)erP
Što je !op)e (e)er? naj Glo(i2 bijeli kristalni (e)er kojeg stavljamo
! kolače naziva se saharoza i po sastav! je disaharid5 (to znači da se
sastoji od dvije osnovne molek!le< jedne molek!le gl!koze i jedne
molek!le r!ktoze. sim gl!koze i r!ktoze5 postoji jo( galaktoza5 i to
s! tri osnovne molek!le (e)era5 tj. monosaharidi od kojih se sastoje svi
(e)eri koje dobivamo iz hrane. 'liječni (e)er laktoza tako"er je
disaharid koji se sastoji od jedne molek!le gl!koze i jedne molek!le
galaktoze. 3isaharidi se razgra"!j! ve) ! !stima i zato od njih odmah
osje)amo sladak ok!s.
6itari7e i svi proizvodi od bra(na i žitari7a @bez obzira jes! li
7jelovite ili rainiraneC5 zatim riža5 k!k!r!z i kr!mpir5 sastoje se
najve)im dijelom od (kroba. Škrob je polisaharid (to znači da se sastoji
od d!gih lana7a osnovnih molek!la5 pogodite čega  gl!kozeP Kiste
gl!koze5 one iste od koje se sastoji i (e)erP Aazlika je ta (to se ovi d!gi
lan7i ne razgra"!j! istom brzinom kao gore spomen!ti jednostavniji
(e)eri5 zato i ne osje)amo isti sladak ok!s ! !stima dok ih jedemo5 ali
!natoč tome5 ne pro"e mnogo min!ta dok se i oni ne razgrade na svoje
osnovne molek!le  gl!koz!.
I (to se sad doga"a s gl!kozom? na se iz probavnog trakta brzo
apsorbira ! krvotok5 nakon čega je zovemo G(e)er ! krvi2. $ovi(en (e)er
! krvi dovodi do izl!čivanja inz!lina5 kojeg trebamo da Gpotjera2 t!
gl!koz! ! stani7e gdje )e biti iskori(tena za energij!. Jedan mali dio
ovog (e)era @gl!kozeC može se pohraniti ! mi(i)ima i jetri ! oblik!
glikogena da b!de gorivo tijel! slijede)ih nekoliko sati5 no kako mi
jedemo p!no vi(e (e)era i (kroba nego (to nam treba za pop!njavanje
glikogenskih rezervi @jer str!čnja7i savjet!j! da -&O dnevnog !nosa
kalorija b!de iz (e)era i (krobaC5 tako imamo preveliki vi(ak (e)era !
krvi. L!d!)i da je visoka razina (e)era ! krvi vrlo opasna5 g!(terača
brzo proizvodi velike količine hormona inz!lina kojem! je zada)a
!kloniti vi(ak gl!koze iz krvotoka. I k!d sad sa svim tim vi(kom
(e)era? Sada konačno dolazimo i do odgovora na osnovno pitanje koje
nas m!či  za(to se debljamo? Sav taj vi(ak (e)era inz!lin tjera ! masne
stani7e gdje se (e)er pretvara ! mastP :a taj način postaje rezerva
energije za kasnije. +ada ne bismo toliko p!no i tako često jeli hran!
bogat! (e)erom i (krobom5 tijelo bi stiglo iskoristiti te masne rezerve
pretvaraj!)i ih ! energij!5 me"!tim mi stalno !nosimo ! tijelo nove
količine (e)era koje tijelo onda mora pretvarati ! mast koj! na kraj! ne
stigne potro(iti.
'ala napomena< masno)a iz hrane !op)e ne podiže (e)er ! krvi niti
djel!je na izl!čivanje inz!lina. vo je važno zapamtiti5 jer je inz!lin
apsol!tno glavni čimbenik spremanja masnih zaliha5 odnosno glavni
!zrok debljanja. +ako masno)a ne potiče l!čenje inz!lina ! krvotok5 !
tijel! jednostavno ne postoji mehanizam kojim bi masno)a iz hrane
vodila do spremanja masnih zaliha i debljanja5 osim ako istovremeno !
tijelo ne !nosimo !gljikohidrate. naj tko tvrdi da konz!miranje
masno)e dovodi do debljanja5 jednostavno ne raz!mije kako organizam
!nk7ionira.
Sljede)i je problem taj da kad se razina gl!koze ! krvotok! vrati na
normal!5 otprilike /& min!ta nakon obroka5 razina inz!lina jo( !vijek je
visoka pa i dalje !klanja gl!koz! iz krvotoka i (alje je ! masne stani7e.
Aez!ltat je da (e)er ! krvi pada ispod grani7e normale5 (to se osje)a kao
glad koja se najče()e !taži Gbrzom energijom25 tj. novim por7ijama
!gljikohidrata i na taj način 7ijeli pro7es započinje iznova. Jednostavno
se vrtimo ! kr!g!5 debljamo se i istovremeno smo gladniP
:ažalost5 ovaj se mehanizam ne ponavlja ! nedogled bez posljedi7a
i s vremenom nas dovodi do sljede)eg velikog problema5 tj. inz!linske
rezisten7ije !zrokovane stalnom visokom razinom inz!lina ! krvi5 koja
smanj!je sposobnost zadovoljavanja 7entra za sitost ! mozg!5 (to jo(
vi(e doprinosi prejedanj!5 debljini i razvoj! dijabetesa tipa %. GFdrava2 i
G!ravnotežena2 prehrana tako nas dovodi do toga da možemo pojesti
p!no vi(e kalorija nego (to na(em organizm! treba5 a kako pritom i
dalje osje)amo glad5 jedemo jo( vi(e. vo je isti mehanizam kojim se
stoka tovi žitari7ama. :a ovaj način !lazimo ! začarani kr!g stalnog
dobivanja na težini !z stalno pris!tni osje)aj gladi. $od ovim
okolnostima nemog!)e je ne jesti i debljina je neizbježna. Upravo je
inz!linski odgovor na visok! gl!koz! ! krvi glavni aktor debljanja na
d!že staze i ovaj je eekt posebno izražen kod lj!di koji s! ve) razvili
inz!linsk! rezisten7ij!.
3ok god ima dost!pne !gljikohidrate5 tijelo kao Gpogonsko gorivo2
bira i koristi gl!koz! a ne nak!pljene masne naslage5 pa ako nastavimo
s niskokaloričnom G!ravnoteženom2 prehranom5 temeljenom na
!gljikohidratima i ograničenom !nos! masno)e5 prisiljavamo na(e tijelo
da proizvodi masno)!5 jer je inz!lin anabolni @izgra"!j!)iC hormon5 koji
čak i ! niskoj kon7entra7iji aktivira sintez! masnih kiselina  stvaranje
masnih naslaga. Inz!lin tako"er onemog!)!je lipoliz!5 tro(enje
masno)e5 jer sprječava proizvodnj! lipaze5 enzima potrebnog za
sagorijevanje masno)e. 0ime sprječava tijelo da tro(i spremljen!
masno)!5 (to mr(avljenje čini nemog!)im.
Samo red!7iranjem (e)era i (kroba tijelo prestaje tražiti gl!koz! i
prirodno se preba7!je na iskori(tavanje masno)e za energij!. +ad se
tijelo preba7i na sagorijevanje masno)e !mjesto (e)era5 tada vi(e ne
osje)amo tako čest! glad b!d!)i da tijelo vi(e ne ovisi o novim
obro7ima da bi dobilo izvor energije @kao (to je to sl!čaj dok
iskori(tavamo (e)ere za energij!C. 0ijelo tada sagorijeva masno)!5 kako
on! iz hrane tako i on! iz masnih zaliha5 pa vi(e nema česte gladi niti
potrebe da se jede 9 do - p!ta na dan.
 , čovjeku. medvjedu i sumo bor1ima
0e(ko da bi lj!dska vrsta preživjela stotinama tis!)a godina da
čovjek nije znao (to treba jesti. +ao lova7 i sak!pljač čovjek je na!čio
da hrana biljnog porijekla nije prist!pačna tijekom 7ijele godine i ne
daje nam d!gotrajn! energij! i izdržljivost potrebn! za opstanak. d
pamtivijeka je lj!dska vrsta živjela na mes! i masno)i životinja i ni(ta
se od životinja nije ba7alo. Izn!tri7e s! se koristile za prehran!5 krzno je
postajalo odje)a ili pokrivač5 a kosti i kljove kori(tene s! ! gradnji5 za
pravljenje or!"a i izrad! !krasa.
rana životinjskog porijekla čovjek! daje gra"evinski materijal za
tijelo  bjelančevine i masno)e5 te vitamine topive ! mastima koji s!
katalizatori o kojima ovisi asimila7ija svih dr!gih hranjivih tvari
@bjelančevina5 minerala i vitaminaC. vih sastojaka ! biljnoj hrani nema.
Liljna hrana bogata je !gljikohidratima koji nis! gra"evinski materijal
za tijelo ne sadrže nikakve esen7ijalne komponente. Kovječje tijelo
treba jedn! količin! gl!koze5 ali čak ni nj! ne treba !nositi izvana5 jer
tijelo samo proizvodi potrebn! gl!koz! iz proteina i masti. Kinjeni7a je
da hranom ne trebamo !nositi ni jedan jedini gram (e)era da bismo
preživjeli.
=orivo koje tijelo tro(i za energij! zapravo nis! ni gl!koza @koj!
dobivamo iz !gljikohidrataC niti masno)a5 ve) kemijski spoj koji se zove
adenozin triosat @0$C. Jedna tipična lj!dska stani7a može ! svakom
tren!tk! sadržavati milijard! molek!la 0$a koje se tro(e i ponovo
stvaraj! svake tri min!te. va ogromna potreba za 0$om rez!ltirala
je time da je čovječje tijelo razvilo nekoliko različitih načina
proizvodnje ove važne molek!le. $ostoje tri izvora iz kojih stani7e
mog! proizvesti energij!<
gl!koza5 koja dolazi iz !gljikohidrata @ali se ! nedostatk!
!gljikohidrata može dobiti iz proteina i mastiCM
masno)e5 kako one iz hrane tako i one iz masnih naslaga na tijel!M
 ketoni5 koji nastaj! iz metabolizma masno)e.
:e !potrebljavaj! sve stani7e ! tijel! isto gorivo. :eke stani7e mog!
koristiti sva tri izvora< gl!koz!5 masno)! i ketone5 a ako imaj! izbora5
najradije biraj! masno)e. 3r!ge stani7e ne mog! koristiti masno)!5 ve)
trebaj! ili gl!koz! ili ketone5 od čega se radije preba7!j! na potro(nj!
ketona. I na kraj! imamo stani7e koje s! potp!no zavisne o gl!kozi.
vo znači da kad ograničimo !nos !gljikohidrata5 najve)a količina
energije proizvodi se iz masno)a i ketona koji se dobivaj! iz masno)a5 a
jedan manji dio energije proizvodi se iz gl!koze.
tk!d nam onda gl!koza ako smo ograničili !nos !gljikohidrata?
Izvora je vi(e. 0ijekom povijesnog razvoja čovjek nije !vijek imao
prist!p hrani ! količinama ! kojima je ima danas5 a glad ili nedostatak
hrane bili s! česta pojava. $osebi7e nije !vijek bilo prist!pa hrani
bogatoj !gljikohidratima. 3a se nis! razvili mehanizmi pomo)! kojih
tijelo dolazi do potrebne gl!koze5 lj!dska bi vrsta odavno iz!mrla.
=l!koz! koj! trebaj! stani7e5 dobivamo razgradnjom glikogena iz jetre i
mi(i)a @ograničene rezerve gl!koze ! tijel!C5 kao i proizvodnjom
gl!koze iz masnih kiselina. 'asno)e s! ! na(em tijel! pohranjene !
oblik! trigli7erida5 molek!la koje se sastoje od tri masne kiseline i
jednog gli7erola. 'asne kiseline se !potrebljavaj! direktno kao gorivo5
a gli7erol se koristi za stvaranje gl!koze. vim pro7esima !pravlja
hormon glukagon$ koji može djelovati samo ! ods!stv! inz!lina5 jer ova
dva hormona imaj! s!protno djelovanje. 3akle5 !nk7ija gl!kagona je
proizvodnja potrebnog (e)era ! krvi5 dok se sagorijeva masno)a za
energij!.
Fa vrijeme d!goročne gladi5 gl!koza se može proizvesti iz proteina
mi(i)nog tkiva ! pro7es! koji se naziva glukoneogeneza. 0ijelo radije
(tedi proteine vlastitog mi(i)nog tkiva i tro(i proteine iz hrane5 ali !
nedostatk! hrane tro(e se mi(i)i. $roteini iz hrane se pretvaraj! !
gl!koz! s 98O !činkovitosti5 (to znači da trebamo 1&& grama proteina
da bi proizveli 98 grama gl!koze.
 Ugljikohidrati @(e)er i (krobC daj! t!rbo2 energij! i odlični5 s! za
spremanje te energije za kasnij! !potreb! ! oblik! sala. 'ehanizam
debljanja zapravo je način da se energija iz hrane pohrani za kasnij!
!potreb!5 (to je ! davna vremena kad hrane nije bilo ! izobilj!5 bilo vrlo
važno za preživljavanje. 'oderni Kovjek ima iste osnovne genetski
programirane mehanizme za zadovoljavanje gladi5 obran! od opasnosti5
opstanak i razmnožavanje. U vremenima kad hrana nije bila toliko
dost!pna kao danas5 čovjek je ! ljeto i jesen jeo korjenasto povr)e5
(!msko vo)e i dr!ge plodove bogate !gljikohidratima. va hrana
izaziva izl!čivanje inz!lina5 pomo)! kojeg se spremaj! masne rezerve5
od kojih se moglo preživjeti zimi kad je hrane bilo manje. Inz!lin
reg!lira nak!pljanje sala i kod sisava7a koji zapadaj! ! stanje zimskog
sna. 'edvjed je odličan primjer< ! kasno ljeto i jesen5 prije nego ode !
brlog gdje )e provesti zim!5 jede velike količine (!mskog vo)a @(e)eraC
kako bi nataložio masne rezerve od kojih )e preživjeti zim!.
I (to se sad doga"a? U na(em modernom svijet! nema osk!di7e
hrane5 imamo je ! izobilj! ! svako doba godine5 a najdost!pnije s! nam
!pravo namirni7e bogate (e)erom i (krobom5 (to na(a paleolitska2
tijela t!mače ovako< kasno je ljeto ili jesen5 treba nak!piti zalihe sala da
mog! preživjeti te(k! hladn! zim! koja !skoro dolazi. 'e"!tim5
problem je ! tome (to ta zima nikad ne do"e5 b!d!)i da stalno jedemo
hran! bogat! (e)erom i (krobom pa se masne zalihe stalno stvaraj! i
nemaj! prilik! da se istro(eP
Kovjek je ! stanj! nataložiti čak i stotine kilograma masno)e na
svom tijel!. Fnate li kako se debljaj! s!mo bor7i? :jihova povijest
debljanja počiva na 1 4&& godina d!goj tradi7iji i isk!stv!5 zato oni
najbolje znaj! kako se postaje debeo. 3a bi dosegli težin! od približno
19& do %9& kilograma5 s!mo hrvači dnevno jed! * kilograma riže5 1&&
grama masno)e i 1&& do *&& grama bjelančevina. vo je prehrana
bogata !gljikohidratima i izrazito siroma(na masno)ama5 s dovoljnom
količinom bjelančevina za održavanje mi(i)ne mase5 tj. prehrana slična
onoj koj! savjet!j! str!čnja7i.
 He)ina lj!di ne podnosi pretjeran! konz!ma7ij! !gljikohidrata. Kak
i oni koji s! naizgled vitki5 često imaj! metaboličke poreme)aje i masne
naslage oko organa (to može biti jo( opasnije nego potkožni sloj
masno)e. Heliki5 postotak lj!di ima masn! jetr! <Nonalcoholic )att
(iver !isease: koj! prema prepor!7i liječnika liječe nemasnom hranom5
iako se ! znanstvenim kr!govima dobro zna da masn! jetr! !zrok!je
(e)er. Kovjek nije genetski prilago"en velikoj količini (e)era i (kroba.
6itari7e5 ta nova hrana bogata (krobom5 pris!tna je ! lj!dskoj prehrani
tek zadnjih 9 &&& do 1& &&& godina5 (to je tek mali djeli) povijesti
čovječanstva. $osebi7e je nova sva ta rainirana i ind!strijski obra"ena
hrana prep!na (e)era i (kroba koja je postala dost!pna ! ve)oj mjeri tek
! 9?. stolje)!. Svako živo bi)e zna kako i (to treba jesti da bi preživjelo5
a lj!dska vrsta izgleda da je to zaboravila. Hrijeme je da se podsjetimo.

4H@ prirodna prehrana za bolje zdravlje i regula1iju

tjelesne težine
:aziv D;E nastao je ! Švedskoj5 a dolazi od (o' "arb High )at (to
znači smanjeni !nos !gljikohidrata i pove)ani !nos masno)a. U praksi
to podraz!mijeva strogo red!7irani !nos namirni7a bogatih (e)erom i
(krobom kao (to s! kr!h5 tjestenina5 žitari7e5 kr!mpir5 riža i slično5 dok
se istovremeno prepor!č!je prava izvorna hrana koj! čine riba5 meso5
jaja5 raznoliko povr)e i prirodne masno)e. 'liječni proizvodi5 kao i
ora(asti plodovi i vo)e5 tako"er s! dio ovog načina prehrane5 a naglasak
je stavljen na čiste prirodne namirni7e ! njihovom izvornom oblik!5
koliko je mog!)e5 iz doma)eg ili organskog !zgoja. sim (e)era i
(kroba izbjegavaj! se rainirana i hidrogenizirana biljna !lja i dr!ge
ind!strijske prera"evine koje s! prep!ne !mjetnih dodataka i (tetnih
kemikalija. D;E je prirodan način prehrane5 najsličniji izvornoj
prehrani na(ih predaka kojoj je čovjek genetski prilago"en i koja je
optimalna za oč!vanje dobrog zdravlja i normalne tjelesne težine.
 graničavanjem !nosa !gljikohidrata održava se stabilan (e)er !
krvi čime se izbjegava pretjerano izl!čivanje inz!lina i svi oni
zdravstveni problemi koje donosi kronično povi(eni inz!lin5 a
izbjegavanjem rainiranih i hidrogeniziranih biljnih !lja i margarina
smanj!je se !nos vi(estr!ko nezasi)enih masno)a iz obitelji omege-5
koje djel!j! inlamatorno5 tj. izazivaj! !palne pro7ese ! tijel!. 0ako se
smanj!je i rizik od brojnih kroničnih bolesti povezanih s !palnim
stanjima. Istovremeno5 izbjegavaj!)i žitari7e5 tijelo osloba"amo gl!tena5
jednog od najve)ih alergena i !zročnika mnogih a!toim!nih bolesti.
D;E je samo jedan od mnogih naziva ovakvog načina prehrane koji je
najsličniji izvornoj lj!dskoj prehrani. 3r!gi nazivi tog sve pop!larnijeg
pokreta ! svijet! s! npr. Paleo$ Primal i lo' carb. Fanimljivo je da se i
mnoge poznate i vrlo !činkovite medi7inske dijete tako"er zasnivaj!
!pravo na načelima D;Ea.
$oznati američki pedijatar dr. SidneW Halentine aas5 ! prvoj je
polovi7i %&. stolje)a razvio S;3 he &peci%ic "arbohdrate !iet
@spe7iična !gljikohidratna dijetaC i sa svojim je kolegama proveo d!gi
niz godina istraž!j!)i !činke ovakve prehrane pri liječenj! 7elijakije i
dr!gih probavnih i 7rijevnih oboljenja. Aez!ltati njihovih istraživanja
bili s! objavljeni ! medi7inskom !džbenik! he /anagment o% "eliac
!isease @0retiranje 7elijakijeC 1/91. godine pa je ova dijeta bila
prihva)ena (irom svijeta kao lijek za 7elijakij!5 a dr. aas je nagra"en
za svoj pionirski rad na podr!čj! pedijatrije. :ažalost5 ! tren!tk! kad je
7elijakija deinirana kao netoleran7ija gl!tena5 S;3 je postala
zaboravljena kao kakva zastarjela inorma7ija. U život j! je vratila
biokemičarka >laine =otts7hall koja je godinama pomagala tis!)ama
lj!di oboljelih od ;rohnove bolesti5 !l7eroznog kolitisa5 7elijakije i
dr!gih probavnih bolesti. S;3 prehrana ograničava !nos !gljikohidrata
i ind!strijskih prera"evina te !klj!č!je izvorne namirni7e< meso5 rib!5
jaja5 povr)e5 ora(aste plodove i manje slatko vo)e. Aez!ltate svog
istraživanja i rada >laine =otts7hall je objavila ! knjizi 5reaking the
@icious "cle = Intestinal Health hrough !iet @Aazbijanje začaranog
kr!ga  Fdravlje 7rijeva kroz prehran!C.
3oktori7a :atasha ;ampbell'7Lride5 spe7ijalisti7a ne!rologije i
n!tri7ionizma5 spe7ijalizirala se za kori(tenje n!tri7ionističkog prist!pa
liječenj! raznih bolesti. Sa S;3 kao bazom5 razvila je poseban protokol
dijete koj! je nazvala 3AP0 3ut and Pscholog &ndrome @7rijevno
psiholo(ki sindromC i s njom5 osim brojnih 7rijevnih oboljenja5 vrlo
!spje(no tretira i dr!ge zdravstvene probleme kojima pravi !zrok leži !
neravnoteži probavnog trakta. 3oktori7a ;ampbell'7Lride tako je
postala jedan od vode)ih svjetskih str!čnjaka za liječenje pa7ijenata
oboljelih od a!tizma5 pote(ko)a s !čenjem5 kon7entra7ijom i dr!gih
poreme)aja pona(anja. tkrila je snažn! povezanost izme"! ovih
poreme)aja i nezdrave 7rijevne lore5 slabe probave i toksičnosti
kemikalija nastalih od neprobavljene hrane koje djel!j! na osjetljiv!
kemij! mozga. =$S dijeta podraz!mijeva izba7ivanje svih žitari7a5
ind!strijskih prera"evina i (e)era5 a sastoji se od mesa5 ribe5 jaja5
povr)a5 prirodnih masno)a5 ermentiranih mliječnih proizvoda te manje
količine ora(astih plodova i vo)a. Aez!ltat svog istraživanja objavila je
! knjizi 3ut and Pscholog &ndrome0 Natural reatment %or Autism$
A!!A!H!$ !sle2ia$ !spra2ia$ !epression$ &chizophrenia
@;rijevnopsiholo(ki sindrom< prirodno liječenje a!tizma5 33R335
disleksije5 dispraksije5 depresije5 shizorenijeC.
$oljski liječnik Jan +BasnieBski postao je poznat5 čak je nominiran
i za :obelov! nagrad! ! medi7ini5 radi izvrsnih postign!)a sa svojom
metodom koj! je nazvao ptimal 3iet @optimalna dijetaC. vo je dijeta s
vrlo niskim !nosom !gljikohidrata i vrlo visokim !nosom masti gdje se
proteini5 masti i !gljikohidrati !nose ! spe7iičnom omjer!< na 1 gram
proteina !nosi se %59 do *59 grama masti i &59 grama !gljikohidrata.
+oličina proteina odre"!je se tako da se rač!na 1 g proteina na svaki
kilogram normalne tjelesne težine5 dakle visina min!s 1&& @XR 1&OC.
Uz pomo) ove dijete5 dr. +BasnieBski je izliječio tis!)e lj!di koji s!
patili od dijabetesa5 gastrointestinalnih problema5 pretilosti5
re!matoidnog artritisa i mnogih dr!gih oboljenja. Aez!ltat svog
istraživanja i rada objavio je ! knjizi !ieta Bptmalna @ptimalna
dijetaC koja je prevedena na mnoge jezike.
3anski ginekolog Ljarne StigsbW osmislio je način prehrane pomo)!
kojeg liječi probleme neplodnosti. :azvao ga je I00 Clinisk In&ulin
&ankende kost22v @prehrana za snižavanje inz!linaC5 jer je poznato da
visoki inz!lin5 !slijed prehrane s visokim !djelom !gljikohidrata5 može
pogor(ati !nk7ij! jajnika i smanjiti ertilitet. d velikog broja žena
koje s! zatr!dnjele ! njegovoj klini7i5 vi(e od polovi7e s! to !spjele !z
pomo) promjene prehrane koja snižava razin! inz!lina5 potp!no bez
hormonske terapije ili potpomogn!te oplodnje. 3r. StigsbW izvje(tava da
svaka sedma žena koja posjeti njegov! klinik! ima toliko povi(en!
razin! inz!lina da je to direktan !zrok njihove neplodnosti. ve žene
zato dobivaj! !p!t! da drastično smanje !nos (e)era5 bra(na5 kr!mpira
te da !mjesto toga jed! vi(e proteina i masno)e kroz meso5 perad5 rib!5
jaja5 povr)e i ora(aste plodove. :akon promjene prehrane5 žene često
dobij! normaln! menstr!a7ij! i ov!la7ij! čime se omog!)ava prirodno
zače)e. Istom metodom dr. StigsbW liječi $;S @sindrom poli7ističnih
jajnikaC. Aez!ltate svojih istraživanja obavio je ! knjizi &pis dig gravid
@Jedi da zatr!dni(C.
U meri7i tako"er postoje liječni7i koji pomo)! nisko
!gljikohidratne <lo' carbC prehrane liječe mnoge moderne bolesti.
$rimjera je jako p!no5 a sljedbenika izvorne prehrane svakim je danom
sve vi(e. :eka vas ne zavaraj! različiti nazivi ovih dijeta i režima
prehrane5 jer s! svi osmi(ljeni prema istim prin7ipima. Aadi se o
odba7ivanj! one hrane koja izaziva bolesti i o povratk! na izvorn!
lj!dsk! prehran!. vaj pokret @D;E5 Paleo$ Primal lo'=carb: nastajao
je post!pno5 tempom kojim se dolazilo do spoznaje da je moderan način
prehrane s previ(e (e)era5 (kroba i ind!strijskih prera"evina postao
glavni !zročnik mnogih modernih bolesti te da se odba7ivanjem takve
hrane tijel! pr!ža mog!)nost da se vrati ! ravnotež! i svoje prirodno
zdravo stanje.
 $relaskom na D;E način prehrane može se znatno pobolj(ati
zdravlje i izg!biti vi(ak kilograma. Stabilna razina (e)era ! krvi5 bez
pretjeranog izl!čivanja inz!lina5 omog!)!je djelovanje gl!kagona5 tj5
osloba"anje masnih zaliha iz stani7a i njihovo tro(enje. Umjesto (e)era5
tijelo tako tro(i masno)! za energij!5 pa se vi(e ne osje)a česta glad ni
želja za jelom. :edostatak energije i kronični !mor nestaj!5 b!d!)i da
vi(e ne ovisimo o obro7ima kojima nadop!nj!jemo energij!5 koja nam
je sada dost!pna iz vlastitih masnih rezervi.
D;E nije samo jo( jedna nova dijeta za mr(avljenje koja )e se
provoditi nekoliko tjedana i nakon toga )ete se mo)i vratiti starom
način! prehrane bogatom (e)erima i (krobom. D;E je stil življenja za
lj!de koji s! shvatili da im Gmoderan2 način prehrane nar!(ava zdravlje
i donosi vi(ak kilograma. :amijenjen je onima koji prihva)aj! izvorn!
prehran! kao način življenja5 ! 7ilj! pobolj(anja i održavanja svog
zdravlja i reg!la7ije tjelesne težine. D;E nema sličnosti s dr!gim
dijetama za mr(avljenje zato (to kod ovog načina prehrane nema gladi.
Jede se do sitosti5 ali se biraj! namirni7e. 0e(ko da i(ta može biti
jednostavnije od togaP D;E ne znači da se jede vi(e mesa nego !
standardnoj prehrani5 ve) se jede vi(e raznog povr)a i prirodnih
masno)a koje daj! hranjive tvari5 energij! i d!gotrajniji osje)aj sitosti.
:a kraj! se količinski jede manje5 ali se osje)ate sitije.
1snovne namirnice ili temelj prehrane
'eso i perad. :ajbolje je meso pa(nih životinja i slobodnih koko(i.
:e !klanjajte masno)! s mesa i kož! s piletine.
Aiba i dr!ga hrana iz mora5 rakovi5 (kampi5 (koljke5 alge. Jedite
če()e plav! rib! zbog omege* @npr. srdele i sk!(eC.
Jaja. :ajbolje da b!d! organska ili jaja slobodnih koko(i.
$ovr)e koje raste iznad zemlje5 po mog!)nosti iz organskog !zgoja<
sve vrste k!p!sa5 brok!la5 7vjetača5 kelj5 prok!li7a5 (pinat5 blitva5 ra(tika
@broskvaC5 zelene mah!ne5 artičoka5 (paroge5 tikvi7e5 patlidžani5
masline5 sve vrste zelene salate5 krastav7i5 rajči7a5 paprika5 koromač5
7eler5 gljive.
'asti< masla75 pile)a5 pačja5 gove"a i svinjska mast.
ladno pre(ana !lja< maslinovo5 kokosovo5 laneno i sezamovo5 !lje
jetre bakalara.
D!k5 če(njak5 "!mbir i začinsko bilje.
Daktoermentirane namirni7e kao (to s! doma)i keir5 doma)i
jog!rt i doma)i kiseli k!p!s.
Izn!tri7e.
S!ho meso5 slanina5 pr(!t5 čvar7i5 krvavi7e i kobasi7e5 ali samo
doma)e proizvodnje5 bez nitrita5 gl!taminata i dr!gih opasnih
kemikalija.
ladetina i j!he od kostij!.
3oma)a majoneza i !ma7i napravljeni od hladno pre(anog
maslinovog !lja5 masla7a5 doma)ih jaja5 začinskog bilja.
vokado.
Hoda je najbolje pi)e.
3odatne namirni7e<
$!nomasni mliječni proizvodi5 kiselo i slatko vrhnje5 sirevi te sirovo5
nepasterizirano mlijeko.
+orjenasto povr)e< 7ikla5 čičoka5 koraba5 mrkva @ali ne kr!mpir niti
slatki kr!mpirC.
Dim!n5 grejp i dr!go manje slatko vo)e. :ajbolje je (!msko vo)e
@maline5 ribiz5 borovni7e5 jagode5 k!pineC koje sadrži manje (e)era.
 ra(asti plodovi i sjemenke< orasi5 bademi5 lje(nja7i5 b!čine5
s!n7okretove5 lanene i sezamove sjemenke. 'ljevene ora(aste plodove i
sjemenke možemo koristiti !mjesto bra(na za razna pe7iva i kr!h.
+okosovo bra(no5 kokosovo mlijeko5 nezasla"eni kakao prah.
+ava5 čajevi5 topla ili hladna lim!nada @!z stevij! kao sladiloC.
;iljevi zbog kojih želimo promijeniti prehran! mog! biti različiti5
zato prema njima treba prilagoditi i jelovnik. :amirni7e iz prve
kategorije sadrže malo ili nimalo !gljikohidrata i čine temelj prehrane5
njih možete jesti do sitosti. :amirni7e iz dr!ge kategorije sadrže ne(to
vi(e !gljikohidrata5 zato ih treba vi(e ili manje ograničiti ako želite
mr(avjeti @neke čak treba potp!no izba7iti5 vidi npr. Felen! k!r! ili anti
kandida dijet!.CQQvi
:amirni7e koje se izbjegavaj!<
Še)er5 slatki(i5 sokovi i svi zasla"eni napit7i5 kolači5 keksi5 pe7iva.
Ho)ni jog!rti5 pah!lji7e i m!sli za dor!čak i slični proizvodi.
Sve žitari7e i sve mah!narke.
0jestenina5 kr!h5 svi proizvodi od bra(na i žitari7a.
+r!mpir5 slatki kr!mpir5 čips i prženi kr!mpiri)i.
Aiža5 k!k!r!z5 k!sk!s5 b!lg!r5 koki7e.
'argarin.
+!povni s!homesnati proizvodi koji sadrže kemijske dodatke<
gl!taminate @pojačivače ok!saC5 konzervanse @nitriteC i (e)ere.
Ulja bogata omega- masno)ama< k!k!r!zno5 sojino5 s!n7okretovo i
sve vrste !lja koja se deklariraj! pod nazivom jestivo !lje.
$ivo5 koje je tek!)i kr!h.
Slatko i s!(eno vo)e.
 Praktični savjeti za provođenje 4H@ prehrane
U prehran! !vedite sirovo povr)e i dr!ge sirove namirni7e5 jer s!
bogate netakn!tim vitaminima5 mineralima5 antioksidantima5
probiotičkim bakterijama i enzimima. 'noge od ovih važnih s!pstan7i
g!be se ili potp!no nestaj! k!hanjem5 a jedan od jednostavnijih načina
konz!miranja sirovih namirni7a je smoothie5 ka(asti sok od povr)a i
zdravih masno)a.
Kitajte deklara7ije na proizvodima5 osobito obratite pozornost na
!dio bjelančevina5 masno)a i !gljikohidrata. :abavite tabli7!
prehrambenih vrijednosti kako biste mogli provjeriti koliko
!gljikohidrata sadrže pojedine namirni7e5 a ako želite mr(avjeti5
koristite namirni7e s maksimalno 9O !gljikohidrata @9 g na 1&& g
namirni7eC. +ad god je to mog!)e i koliko dozvoljavaj! va(e
mog!)nosti5 !vijek birajte čiste prirodne namirni7e ! njihovom
izvornom oblik!5 iz organskog ili doma)eg !zgoja. Izbjegavajte sve
ind!strijske prera"evine prep!ne !mjetnih dodataka i kemikalija.
Umjesto klasičnih priloga jel!5 kao (to s! kr!mpir5 tjestenina i riža5
jedite povr)e na razne načine< pečeno5 prženo5 pirjano5 k!hano i sirovo5
!vijek !z dosta masno)e jer je tako !k!snije5 sitije i hranjivije @da bismo
iskoristili minerale iz povr)a trebamo vitamine topive ! mastimaC.
-e%ite ka% ste "la%ni, je%ite %ok ne #tažite "la% i nemojte se
preje%ati. :akon nekoliko tjedana na!čit )ete sl!(ati svoje tijelo i
shvatit )ete da ste siti s p!no manjom por7ijom hrane nego ranije. 0aj
osje)aj možete zahvaliti ve)oj količini masno)e koja je hranjiva i
zasitna5 ali i ods!stv! (e)era i (kroba koji pob!"!j! apetit. Jedite
konkretne obroke i ne gri7kajte izme"! njih. Jedite kad ste gladni5 ali se
istovremeno ne !str!čavajte preskočiti obrok kada ne osje)ate glad.
D;E ne znači da )ete sada jesti vi(e bjelančevina ni vi(e mesa.
+alorije iz !gljikohidrata nadoknadit )e kalorije iz masno)e5 a ne iz
bjelančevina. +ako n!tritivno bogate namirni7e daj! sve (to tijel! treba5
tako se s p!no manjom količinom hrane postiže zadovoljavaj!)i osje)aj
sitosti. D;E zapravo znači da se jede manje5 a sitije.
+oliko )ete jesti masno)e5 to je prilično individ!alno. Iako svi
!nk7ioniramo prema istim prin7ipima5 ipak smo različite jedinke i
svima ne)e odgovarati ista vrsta niti količina hrane Jedite hran! koja
vam prija5 pripremljen! na način koji volite5 naravno ! okvirima D;E
dozvoljenih namirni7a. $ok!(ajte osl!(kivati svoje tijelo i njegove
potrebe. :eke osobe koje s! godinama bile na nemasnoj hrani5 mogle bi
osjetiti da im masno)a jako prija5 čini se kao da tijelo samo traži ono (to
m! je godinama nedostajalo. :akon nekoliko tjedana5 čim se zadovolji
ta potreba5 količina masno)e se spontano smanj!je. ni koji s! živjeli
na ind!strijskim prera"evinama prep!nim toksina5 obično osjete potreb!
za či()enjem pa im tijelo traži lagane obroke ! oblik! salata ili
smoothija s p!no zelenog povr)a. :akon perioda či()enja5 tijelo je
spremno primiti i apsorbirati n!trijente iz konkretne hrane. D;E ne
odre"!je količine hrane5 D;E je model prehrane ! čijem okvir! svatko
treba prona)i sebe.
sl!(k!j!)i tijelo i prate)i znakove gladi i sitosti5 ve)ina lj!di !brzo
reg!lira svoj! težin!5 bez zamornog vaganja hrane i rač!nanja kalorija.
:o nekima bi se moglo dogoditi da i !z D;E prehran! te(ko mr(ave.
U tom sl!čaj! treba pribje)i kontroli i ograničavanj! namirni7a iz dr!ge
kategorije5 jer mliječni proizvodi5 ora(asti plodovi i vo)e kod mnogih
osoba mog! blokirati mr(avljenje.
Napomena ko imate dijabetes i koristite inz!lin ili dr!ge lijekove5
trebate znati da prehrana s manje !gljikohidrata smanj!je potreb! za
nekim lijekovima. S nepromijenjenim dozama lijekova riskirate da
doživite pad (e)era ! krvi5 zato se konz!ltirajte sa svojim liječnikom
prije nego započnete s ovom prehranom.
$rije nego se odl!čite na ovaj način prehrane5 dobro je da !poznate
pojmove ketoza i ketoa7idoza @obja(njenje slijedi ! ovom poglavlj!C
kako vas ne bi prepla(ili komentari pojedinih str!čnjaka i medija do
kojih dolazi zbog mije(anja pojmova i nedovoljnog poznavanja lj!dskog
metabolizma.
0ako"er je važno !naprijed !poznati mog!)e smetnje koje se mog!
pojaviti s promjenom prehrane. +ada tijelo prelazi s kori(tenja (e)era
@gl!kozeC kao primarnog izvora energije5 na kori(tenje masno)e5
mog!)e je prva tri do četiri dana5 a najvi(e do tjedan dana5 osjetiti
odre"ene smetnje. Uobičajene s! smetnje glavobolja5 !mor ili otežana
kon7entra7ija5 iako neke osobe mog! osjetiti !brzani rad sr7a5 grčeve !
nogama ili mog! dobiti zatvor. +od nekih opet do"e do pojačanog
znojenja ili osjete lo( zadah ili metalni ok!s ! !stima. Hažno je znati da
s! ovo normalne i bezopasne pojave koje nastaj! zbog prilago"avanja
tijela na dr!go gorivo. :akon kratkog vremena tijelo se prilago"ava
sagorijevanj! masno)e i vi )ete se osje)ati p!no bolje nego prije na
prehrani koja se zasnivala na !gljikohidratima. =rčevi ! nogama mog!
nastati zbog toga (to se prvih dana vi(e mokri pa se g!bi i jedan dio
mineralnih tvari. 0ada može pomo)i !zimanje tableta magnezija i j!he
od kostij!. 3o zatvora može do)i ako se ne !zima dovoljno masno)e i
dovoljno tek!)ine. 0ada pove)ajte !nos masti @npr. kokosovo !lje je
antastičnoPC i !zimajte dovoljno vode i sirovog povr)a.
$azite se !mjetnih zasla"ivača. 'nogi zamjenj!j! (e)er sladilima
vjer!j!)i da )e smanjenje kalorija dovesti do smanjenja kilograma. Iako
je to teoretski mog!)e5 ipak se ! praksi pokazalo da !mjetni zasla"ivači
imaj! isti !tje7aj na težin! kao i (e)er. 3o toga vjerojatno dolazi zato
(to se od slatkog ok!sa ! tijel! počinje izl!čivati inz!lin ! i(čekivanj!
da )e ! krvotok do)i (e)er5 no mi ve) znamo da inz!lin blokira
sagorijevanje masno)e. sim toga5 ok!s slatkog potiče želj! za jelom i
dovodi do čestog gri7kanja izme"! obroka. Fato je najpametnije
izbjegavati zasla"ivače i odvikn!ti se slatkog ok!sa.
 4H@ i vo!e
p)eprihva)ena je tvrdnja da je vo)e korisno i hranjivo5 p!no
vitamina i antioksidanata. Istina5 vo)e jest 7jelovit plod prirode i kao
takav pripada izvornoj lj!dskoj prehrani5 ali s pravom možemo postaviti
pitanje koliko je dana(nje vo)e doista izvoran plod prirode? 'asovna
proizvodnja is7rplj!je zemlj! koja ostaje bez minerala pa plodovi vi(e
nis! tako korisni kao nekad. Ho)e je križano i manip!lirano da bi bilo
sla"e. Uzgaja se ! stakleni7ima5 hrani !mjetnim gnojivima5 prska
insekti7idima i pesti7idima čime se značajno smanj!je sastav hranjivih
tvari5 dok se sastav (e)era i kemikalija pove)ava. 'e"!tim5 kao i kod
svake dr!ge namirni7e5 postoji bolje i lo(ije vo)e. Ho)e s nižim !djelom
(e)era5 npr. (!msko bobičasto vo)e te vo)e iz organskog ili doma)eg
!zgoja koje nije tretirano !mjetnim gnojivima i (pri7ano kemikalijama5
svakako je p!no zdravije od vo)a iz konven7ionalnog !zgoja.
Ho)e je zast!pljeno ! D;E prehrani5 ali ako je 7ilj mr(avljenje5
tada se !nos vo)a mora ograničiti. Še)er iz vo)a5 pop!t svakog dr!gog
(e)era5 djel!je na podizanje (e)era ! krvi5 (to dovodi do izl!čivanja
inz!lina5 a inz!lin onemog!)ava sagorijevanje masno)e. :a kraj! sve
sk!pa dovodi do ponovne brze gladi i eto nas ponovo ! začaranom
kr!g! koji vodi do debljanja.
+ako smo svi različito osjetljivi na (e)ere @!gljikohidrateC5 tako se
ne može govoriti o nekoj !niverzalnoj orm!li za !spje(no mr(avljenje.
'nogi lako mr(ave čak i dok jed! vo)e5 a dr!gima visoki sadržaj (e)era
! vo)! može blokirati mr(avljenje. Isto se odnosi i na mliječne
proizvode te ora(aste plodove i sjemenke5 zato je najbolje sve namirni7e
isprobati na sebi i prona)i svoj! Gčarobn! orm!l!2.
$rema D;E prehrani prepor!č!je se (!msko vo)e kao (to s!
maline5 k!pine5 borovni7e5 ribiz i jagode. Ipak5 mnogi koji se
pridržavaj! D;E pravila bez želje da izg!be vi(ak kilograma5
slobodno mog! jesti i dr!go vo)e5 kao i osobe na standardnoj prehrani.
ni koji se !z D;E prehran! žele !debljati5 trebali bi jesti ve)e
količine vo)a jer5 sjetimo se5 za debljanje trebamo inz!lin. Uvijek ima i
onih koji !op)e ne jed! vo)e5 bilo da s! na standardnoj ili D;E
prehrani5 a ima i osoba koje s! zbog odre"enih razloga na Felenoj k!ri
ili antikandida dijeti pa opet ne jed! vo)e.
+ad je riječ o !nos! vitamina i minerala5 treba znati da sve one
vitamine i minerale koje nalazimo ! vo)!5 nalazimo i ! povr)!5 s tom
razlikom (to povr)e sadrži manje (e)era. $rema D;E! se jede vi(e
povr)a nego na standardnoj prehrani. U standardnoj prehrani vol!men
obroka predstavljaj! kr!mpir5 riža5 tjestenina ili kr!h5 dok s! kod
D;Ea (krobne namirni7e zamijenjene povr)em. 'nogi s! !pravo s
D;Eom otkrili vrste povr)a za koje ranije nis! ni znali da postoje.
:emojmo zaboraviti da iz mesa5 ribe5 jaja i masno)e dobivamo sve
vitamine i minerale osim vitamina ;5 kojeg dobivamo ! izobilj! iz
povr)a5 lim!na i (!mskog vo)a. Hažno je napomen!ti da se potreba za
vitaminom ; smanj!je kad jedemo manje (e)era i obrn!to< pove)ava se
kad jedemo vi(e (e)era @!gljikohidrataC zato (to !gljikohidrati i ;
vitamin konk!riraj! na istim metaboličkim p!tovima ! tijel!. :aročito
je važno (to se !z D;E prehran! dobivaj! vitamini topivi ! masti 5 3
i +% kojih nema ! biljnoj hrani5 a koji s! važni katalizatori o kojima
ovisi asimila7ija svih dr!gih hranjivih tvari< bjelančevina5 minerala i
vitamina.
Uz D;E prehran! nije potrebno !zimati m!lti vitaminske
pripravke5 osim vitamina 3 ! zimskom period! kad nema s!n7a te
ribljeg !lja ili !lja jetre bakalara zbog omege* (to je posebno važno za
osobe koje ne jed! često plav! rib!5 gdje se pod pojmom Gčesto2 misli
na svaki dr!gi dan. :ajbolji dodatak prehrani koji sadrži i 3 vitamin i
omeg!* je ermentirano !lje jetre bakalara5 npr. 3reen Pasture.
Faklj!čimo  D;E i vo)e? 3a5 samo naprijedP li ako osjetite da
vam smeta ! postizanj! va(eg 7ilja5 ograničite njegov !nos ili ga
izba7ite na neko vrijeme i pri tome se ne zabrinjavajte zbog vitamina. S
D;E prehranom sig!rno ih dobivate vi(e5 nego osobe koje jed!
Gnormalno.2

"etoza ili ketoa1idoza. visokoproteinske ili visokomasne

dijete
'ediji te5 nažalost5 ponekad i str!čnja7i5 često brkaj! značenje
pojmova ketoza i ketoacidoza. +etoza je normalno i bezopasno stanje
tijela koje tro(i masno)! kao potrebn! energij!5 dok je ketoa7idoza
pojava do koje dolazi kod neliječenog dijabetesa i može biti atalna.
0ako"er5 govore)i o ketozi5 često se ! vez! dovode visokoproteinske i
visokomasne dijete koje nikako nis! jedno te isto.
'etabolizam masno)a stvara ketonska tijela5 a vi(a kon7entra7ija
ketonskih tijela ! krvi i !rin! naziva se ketoza. +oličina ketonskih tijela
kod lj!di koji jed! prehran! s niskim !djelom !gljikohidrata @tkins5
loB 7arb5 D;EC jedno je od vječnih spornih pitanja. :o kad bi kritičari
ove prehrane5 kako oni medi7inske str!ke tako i oni iz medija5 malo
bolje poznavali biokemij! organizma5 prestali bi s kritikom.
Dj!dsko tijelo kao Gpogonsko2 gorivo može tro(iti gl!koz! @(e)erC
i l i masno)!. +ada tijelo nema prist!p (e)er!5 tada mi(i)i i tkiva
sagorijevaj! masno)! za energij!5 a mozak sagorijeva ketonska tijela ili
ketone5 molek!le masno)e proizvedene ! jetri. 0ada se kaže da je
organizam ! ketozi5 a prehrana koja dovodi do ketoze naziva se
ketogena prehrana ili ketogena dijeta. sim masno)e i ketona5 neke
stani7e tijela trebaj! gl!koz!5 a ako ne !nosimo dovoljno (e)era kroz
prehran!5 tada jetra stvara potrebn! gl!koz! iz bjelančevina i masno)a.
Kinjeni7a je da čovjek ne treba prehranom !nositi ni jedan jedini gram
!gljikohidrata5 dok bez masti i bjelančevina ne može opstati b!d!)i da
oni sadrže esen7ijalne tvari koje tijelo ne može izgraditi samo.
'e"!tim5 ketoaci%oza je ne(to sasvim dr!go. 0o je opasno stanje
koje može nastati kod dijabetičara !slijed nedostatka inz!lina5 kad je
(e)er ! krvi visok5 a ne zbog smanjenog !nosa !gljikohidrata. ko
dijabetičar na inz!lin! ima ketone ! !rin! istovremeno kad i visoki
(e)er ! krvi5 to je znak da nema dovoljno inz!lina. +ako nema dovoljno
inz!lina da potjera (e)er ! stani7e5 tijelo ne može tro(iti (e)er pa tro(i
masno)! i ot!da ketoni. vo stanje može biti smrtonosno5 ali nema
nikakve veze sa smanjenim !nosom !gljikohidrata ! prehrani. :is!
opasni ketoni ve) visoki (e)er. 3ijabetičar koji istovremeno ima povi(en
(e)er i ketone mora !zeti inz!lin5 popiti dosta vode te potražiti
liječničk! pomo).
:ovinar =arW 0a!bes intervj!irao je str!čnjake za ketoz! kada je
pisao svoj revol!7ionarni Klanak za Ne' 4ork imes = What I% Its All
5een a 5ig )at (ie? @Što ako je sve to bila jedna velika debela laž?C. QQvii
>ksperti s! objasnili da medi7inska str!ka i mediji mije(aj! pojmove
ketoze i ketoa7idoze5 od kojih je ovaj posljednji jedna varijanta ketoze
koja poga"a neliječene dijabetičare i može biti smrtonosna5 dok je
ketoza sasvim prirodno stanje. 0a!bes obja(njava da ketoni nis! otrovni
kako se to ! medijima često tvrdi5 nego !pravo s!protno Jedan od
str!čnjaka pokazao je da i sr7e i mozak rade %9O !činkovitije na
ketone5 nego na (e)ere. +ad smo ! ketozi imamo stabiln! razin! (e)era
! krvi5 osje)amo ve)i priljev energije5 ne osje)amo !mor ni glad i tijelo
može p!no d!že izdržati bez hrane b!d!)i da je prist!p masti kao izvor!
energije praktički neograničen @čak i osobe s normalnom tjelesnom
težinom imaj! zalihe masti ! tijel!C.
Fbog svega navedenog5 često dolazi do pogre(nog t!mačenja D;E
prehrane5 osobito kada je se zamjenj!je s visokoproteinskim dijetama.
$rehrana s niskim !djelom !gljikohidrata ili ketogena dijeta može imati
visoki sadržaj bjelančevina ili visoki sadržaj masno)e5 ovisno o tome
čime nadomje(tamo smanjeni !nos !gljikohidrata. Hisokoproteinske
dijete smanj!j! !nos !gljikohidrata i !nos masno)a5 kao npr. 3!kanova
dijeta ili $rotekal dijeta koja se zasniva na proteinskim napi7ima.
vakve dijete5 ! kojima se za energij! tro(e bjelančevine5 dovode do
stvaranja vi(ka d!(ika i nekih dr!gih elementa koji optere)!j! tijelo5
naročito jetr! i b!brege. monijak koji se inače normalno stvara p!tem
metabolizma aminokiselina @iz bjelančevinaC i izl!č!je !rinom5 !
velikim kon7entra7ijama dovodi do hiperamonemije5 stanja toksičnog za
mozak.
+ako je ve) poznato5 sadržaj bjelančevina ! D;E prehrani nije
pove)an5 on je normalan kao i ! standardnoj prehrani5 ali je pove)an
!nos masti. Smanjeni !nos !gljikohidrata5 !z visok !nos masno)e5 nije
nimalo (tetan. 0ijekom svoje d!ge povijesti čovjek nije !vijek imao
prist!p obilj! namirni7a koje s! bile bogate !gljikohidratima5 zato se
često nalazio # stanj# ketoze. U zimskom period! energij! je
!glavnom dobivao od mesne i masne hrane te vlastitih masnih naslaga
koje je nak!pljao ! period! ljeta i jeseni kada je imao prist!p vo)! i
korjenastom povr)!5 tj. !gljikohidratima. Istraživanja !ro"eničkih
naroda npr. >skima5 'asaija i Saama @Dapona7aC pokazala s! da s! ovi
narodi tradi7ionalno jeli ekstremno masn! hran! s vrlo ograničenim
!nosom !gljikohidrata bez ikakvih negativnih posljedi7a na svoje
zdravlje. 3apače5 njihovo zdravstveno stanje istraživači s! pro7ijenili
kao iz!zetno dobro5 dokle god s! se držali svoje tradi7ionalne prehrane.
ntropolog Hilhjalm!r Steansson pro!čavao je početkom %&.
stolje)a >skime na ljas7i čija se prehrana sastojala /&O od mesa i ribe.
Fa vrijeme svog boravka me"! >skimima5 Steansson nije !očio ni
jedan sl!čaj debljine5 dijabetesa niti dr!gih tipičnih bolesti dana(nji7e. I
sam je prihvatio njihov način prehrane te je s 7ijelom svojom ekipom
jeo samo meso i rib! ! trajanj! od - do / mjese7i svake godine. vo je
bila čista ketogena dijeta @bez imalo !gljikohidrataC i Steansson se tako
hranio svih devet godina dok je živio s >skimima. +ad se vratio !
gradski život i opisao svoje isk!stvo5 liječni7i s! ostali zapanjeni nad
činjeni7om da njegovo zdravlje nije bilo nimalo nar!(eno.
L!d!)i da se i sam Steansson pitao kakve je posljedi7e takva
prehrana mogla ostaviti na njegovo zdravlje5 pristao je napraviti
eksperimentaln! st!dij!. $lan je bio da provede 7ijel! godin! ! bolni7i
5ellevue ! :eB York! gdje ne)e jesti ni(ta dr!go osim mesa i masno)e.
Diječni7i !klj!čeni ! ovo istraživanje koji s! do(li sa Harvarda$
"ornella i dr!gih prestižnih organiza7ija5 bili s! !vjereni da )e
Steansson i jo( jedan njegov kolega dobrovolja7 dr. +arsten nderson5
razviti ozbiljne zdravstvene probleme ili ! najmanj! r!k! ozbiljne
nedostatke vitamina.
:jihov !nos hrane pratio se !z strog! znanstven! provjer! i varanje
nije dolazilo ! obzir. Sva hrana koj! s! !zimali bila je analizirana i na
kraj! st!dije zabilježeni s! prosječni dnevni !nosi<
kalorijaod % &&& do * 1&&
proteina  od 1&& do 14& grama @19%9O kalorijaC
masno)a  od %&& do *&& grama @#989O kalorijaC
!gljikohidrata  od # do 1% grama @1%O kalorijaC
:a kraj! eksperimenta5 Steansson i nderson i dalje s! bili
izvanrednog zdravlja5 nije do(lo ni do nedostatka vitamina niti do
dr!gih zdravstvenih problema. Aez!ltati ove st!dije objavljeni s! !
7ournal o% 5iological "hemistr22viii jo( 1/*&. godine.
3akle5 razloga za brig! nema. Uostalom5 sve je vi(e znanstvenih
istraživanja koja potvr"!j! prednosti prehrane sa sniženim !djelom
!gljikohidrata !z pove)ani !nos masno)e5 ! odnos! na standardn!
prehran! bogat! !gljikohidratima. $ozitivni rez!ltati !očeni s! kod
mr(avljenja5 srčanih oboljenja5 dijabetesa i mnogih dr!gih tipičnih
7iviliza7ijskih bolesti.

6rani1a unosa ugljikohidrata kod mravljenja

D;E nije dijeta niti program koji je za svakoga identičan. D;E je
samo model ili okvir !n!tar kojeg svatko treba prona)i vlastiti način
prehrane5 ovisno o tjelesnim predispozi7ijama i 7iljevima. +od
mr(avljenja je najvažnije odrediti količin! !gljikohidrata ! prehrani5 a
b!d!)i da je svatko različito osjetljiv na !gljikohidrate5 nekim )e
osobama manja količina !gljikohidrata izazvati jač! inz!linsk! reak7ij!
@i nak!pljanje masnog tkivaC5 nego ve)a količina kod dr!gih.
U D;E prehrani dozvoljene s! neke namirni7e koje5 ako se ne
koriste !mjereno5 mog! blokirati mr(avljenje. Fato sam dozvoljene
namirni7e svrstala ! dvije kategorije< prva kategorija s osnovnim
namirni7ama koje predstavljaj! baz! prehrane5 i koje sadrže malo ili
nimalo !gljikohidrata5 te dr!ga kategorija koja ob!hva)a dodatne
namirni7e s ne(to vi(om količinom !gljikohidrata5 zbog čega je njihov
dozvoljeni !nos dosta individ!alan. 0o s! mliječni proizvodi5 ora(asti
plodovi i sjemenke5 vo)e i korjenasto povr)e.
:eke osobe imaj! t! sre)! da se ne moraj! zamarati zbrajanjem
!nesenih !gljikohidrata pa !spje(no mr(ave koriste)i i namirni7e dr!ge
kategorije. +od jednih se radi o manjoj osjetljivosti na !gljikohidrate5 a
kod dr!gih o !mjerenosti ! kori(tenj! ovih namirni7a. :eki lj!di
jednostavno vi(e vole meso5 rib!5 jaja i povr)e s masno)om nego orahe5
vo)e i mliječne proizvode.
'e"!tim5 kod odre"enog broja lj!di ne dolazi do zadovoljavaj!)eg
g!bitka kilograma i najče()e se radi o prekomjernoj !porabi !pravo
n a mirni7a iz dr!ge kategorije. U tom je sl!čaj! možda potrebno
posegn!ti za tabli7om prehrambenih vrijednosti i početi pratiti svoj
dnevni !nos !gljikohidrata. :erijetko se iznenadimo kad otkrijemo
koliko !gljikohidrata !stvari !nosimo prehranom5 čak i kada ne jedemo
klasične namirni7e bogate (e)erom i (krobom.
L!d!)i da smo me"!sobno jako različiti po osjetljivosti na
!gljikohidrate i sklonosti nak!pljanj! s!vi(nih kilograma5 tako je i
grani7a !nosa !gljikohidrata na kojoj počinje sagorijevanje masno)a5
kod svakog različita. Fato vam netko dr!gi te(ko može odrediti točn!
količin! !gljikohidrata s kojom )ete !spje(no mr(avjeti i bolje je da to
!činite sami. Jednostavno počnite zapisivati točne količine svega Što
jedete tijekom dana i takav dnevnik vodite nekoliko dana da se ne bi
dogodilo da je !pravo taj jedan dan kad ste zapisivali namirni7e bio
iznimka. $otom pomo)! tabli7e prehrambenih vrijednosti izrač!najte
količin! !nesenih !gljikohidrata.
Sadržaj ugljikohidrata u nekim namirni1ama koje najče!e koristimo5
:'IA:I; +DIKI: S3A6J U
mlijeko5 jog!rt 1 dl 9g
slatko vrhnje 1 dl *g
mileram5 kiselo vrhnje 1 dl *g
avokado 1 kom. 1%& g 1g
ba de mi 1 dl @-9 gC 45 9 g
orasi 1 dl @9& gC %g
lje(nja7i 1 dl @-9 gC %59 g
s!n7okretove sjemenke 1 dl@-9 gC 8g
kokosovo bra(no 1 dl@*9 gC %59 g
med 1 Kajna žliči7a @9 gC 4g
zelena salata 1&& g 1g
Špinat 1&& g 1g
krastava7 1&& g 159 g
(paroge 1&& g %g
rotkvi7a 1&& g %g
kelj p!pčar 1&& g %g
7vjetača 1&& g %59 g
poril !k 1&& g %5 9 g
l!k 1 kom. @99 gC *g
tikvi7e 1&& g %59 g
b! nd eva 1&& g %g
rajči7a 1&& g *59 g
bi je li k!p!s 1&& g 4g
zelene mah!ne 1&& g 4g
pa pr ika 1 ko m. @1& & gC 45 9 g
lim!n bez kore 1 kom. @1&& gC %59 g
 grejp bez kore Z kom. @8& gC 9g
jab !k a Z k om. @-& gC 45 9 g
(!msko vo)e @prosjekC 1&& g #g

Najbolje je da sami provjeravate sadržaj ugljikohidrata na

pakiranjima namirnica$ kao i u tablicama prehrambenih vrijednosti.

,sje!aj gladi i sitosti je najbolji vodič

Jedite kad ste gladni5 jedite dok vi(e niste gladni i nemojte se
prejedati. vo je najvažnije pravilo5 ali iako zv!či jednostavno5 mnogi
ga ne raz!mij!. Što znači jesti kad smo gladni? 0o znači da ne jedemo
ako nismo gladni5 bez obzira koliko je sati i da li je Gvrijeme2za jelo.
:ekome možda jeste vrijeme za jelo5 vama možda nije. Dj!di čija se
prehrana zasniva na !gljikohidratima tro(e gl!koz! @(e)erC za energij!5
a kako zbog djelovanja inz!lina nemaj! mog!)nost tro(iti masno)e5
tako s! ovisni o novim obro7ima kojima nadop!nj!j! nove količine
(e)era za energij!. 'e"!tim5 osobe koje s! se preba7ile na tro(enje
masno)e5 nemaj! neprestan! potreb! za jelom5 jer masno)! kao izvor
energije dobivaj!5 kako iz hrane5 tako i iz vlastitih masnih naslaga. Fato
se ne trebate bojati preskočiti obrok5 ako ne osje)ate glad.
Što znači jesti dok vi(e nismo gladni i ne prejedati se? 0o znači da
jedemo polako5 !živamo ! hrani5 ali i osl!(k!jemo vlastiti osje)aj
sitosti. +ada vi(e ne osje)amo glad5 znači da je dosta. U tom tren!tk!
ve)ina lj!di jo( može nastaviti s jelom dok ne osjete da s! se prejeli i da
ne mog! vi(e5 no to je ve) vi(ak. Istog tren!tka čim osjetimo da vi(e
nismo gladni5 tada je dosta. 'nogima se čini da s! gladniji nego (to
doista jes! pa često nap!ne tanj!r s vi(e hrane. $redlažem da svoj tanj!r
nap!nite !mjerenom količinom hrane5 jedite polako i osl!(k!jte kada )e
se pojaviti osje)aj sitosti5 a tada je dosta.
ko ste ve) neko vrijeme na D;E prehrani5 sig!rno ste primijetili
da je osje)aj sitosti d!gotrajan. :akon obroka trebali biste osje)ati sitost
najmanje 4 do 9 sati5 a ako ogladnite ve) nakon % do * sata5 to je znak
da ! zadnjem obrok! niste !nijeli dovoljno masno)e ili ste pak !nijeli
previ(e !gljikohidrata5 zato to popravite ! sljede)im obro7ima. sje)ate
li glad5 pojedite obrok5 ali ne gri7kajte izme"! obrokaP :a početk! se
nekim lj!dima doga"a da s! zaista gladni i tada je sasvim ! red! jesti5
ne treba trpjeti glad.
D;E daje bolj! i d!gotrajnij! sitost i s manjim količinama hrane5
no dok smo jo( navikn!ti na ve)e količine (krobne hrane koja treba
isp!niti na( stomak5 iako ne isp!njava potreb! za hranjivim tvarima5
često se na početk! doga"a da jedemo vi(e nego (to tijel! doista treba.
vo ja nazivam Gpsiholo(ka glad2 i na samom početk! nema ni(ta lo(e
! toj pojavi5 ispočetka se jednostavno ne optere)!jte količinom hrane.
Ubrzo )ete primijetiti da ste siti i s manjom količinom hrane5 a nakon
kra)eg perioda prilagodbe5 na!čit )ete jesti kad ste gladni5 kao (to )ete
na!čiti prestati jesti kad vi(e niste gladni.
Lademe i sjemenke izme"! obroka gri7kamo najče()e samo iz
navike5 iz dosade ili zato (to naprosto volimo gri7kati. v! biste navik!
polako trebali izba7ivati !koliko želite ostvariti normalan odnos prema
hrani. 'nogima je !pravo !zimanje hrane izme"! obroka i donijelo
vi(ak kilograma. ;ilj D;Ea nije samo skidanje prekomjernih
kilograma5 nego i stvaranje zdravih prehrambenih navika koje nas vi(e
nikad ne)e dovesti do prekomjerne tjelesne težine. ;ilj je ostvariti
normalan odnos prema hrani  da jedemo zato (to smo gladni5 količine
koje s! nam dovoljne da se zasitimo i to sve raspore"eno ! nekoliko
glavnih obroka5 najče()e % do 4.
:aravno d a j e hrana vi(e od p!kog zadovoljavanja tjelesnih
potreba5 hrana je i !živanje i so7ijalna kategorija. D;E !pravo jest
hrana za !živanje5 jer nam to omog!)!j! namirni7e s kojima možemo
ma(tovito pripremati !k!sna jela. 0ako"er5 ! posebnim prilikama5 na
proslavama5 ro"endanima i dr!ženjima5 možemo si pri!(titi slasti7e i
slične privlačne prigriske5 kao i ča(! vina5 jer je ta hrana za to i
zami(ljena.
Kim se približimo svojoj normalnoj tjelesnoj težini5 mr(avljenje se
!sporava i na kraj! za!stavlja. vo nekima može biti r!striraj!)e5
pogotovo osobama koje s! optere)ene pogre(nim idealima izgleda. Fa
ovo je kriva ind!strija mode koja name)e ideale manekenske5 skoro
anoreksične mr(avosti5 čem! s! mlade djevojke često vrlo podložne.
Dj!dsko tijelo5 a pogotovo žensko5 genetski je predodre"eno da ima
odre"eni postotak masnog tkiva koje je potrebno za hormonaln!
ravnotež! organizma. 'nogi koji misle da imaj! 9 do - kg vi(ka5
zapravo imaj! normaln! tjelesn! težin!5 ali je mog!)e da nemaj!
čvrsto)! tijela zbog nedostatka tjelesne aktivnosti i zbog krive prehrane
s p!no (e)era5 (kroba5 nezdravih biljnih !lja i kemikalija iz ind!strijski
obra"enih namirni7a. +od njih )e D;E prehrana i tjelesna aktivnost
dovesti do preoblikovanja i čvrsto)e tijela. +ako je mi(i)na masa teža
od masnog tkiva5 mog!)e je izg!biti par kilograma masno)e5 a da vaga
to ne pokaže b!d!)i da se istovremeno pove)ala mi(i)na masa. Fato s!
7entimetar ili vlastita odje)a bolji pokazatelji mr(avljenja od vage.

2ko mravljenje ne ide kako bismo htjeli

3r. ndreas >eneldt ! svojoj knjizi /atrevolutionen @$rehrambena
revol!7ijaC dao je nekoliko korisnih savjeta za !spje(no mr(avljenje na
d!že staze.
zbiljniji vi(ak kilograma ne može nestati ni za mjese7 ni za dva5
koliko god nam to mediji obe)avali sa svim najnovijim č!dotvornim
preparatima i metodama. Fa trajno mr(avljenje potrebne s! d!gotrajne
promjene ! način! života i5 ono čega možda imamo najmanje 
strpljenje. D;E nije instantdijeta5 D;E je način života. Aazmi(ljajte
pozitivno< ako ipak pomalo mr(avite5 na kraj! )ete se rije(iti vi(ka
kilograma5 koliko god vremena za to trebalo. Kak i spori napredak je
napredak5 a pronalaženje načina prehrane s kojim se !z sitost reg!lira
tjelesna težina5 osig!rat )e vam rez!ltat kojim )ete d!goročno biti
zadovoljni.
Jedite dovoljno masno)e da biste bili siti i zadovoljni. :e
zabrinjavajte se da )ete se !debljati5 jer je nemog!)e dobiti masne zalihe
bez dovoljno velikog !nosa !gljikohidrata. 3okle god je razina inz!lina
! krvi niska5 stani7e ne mog! spremati masno)! ! oblik! naslaga.
U nekim je sl!čajevima ipak mog!)e dobiti nekoliko kilograma na
početk! D;E prehrane5 ali tada se radi o težini5 a ne o ob!jm!. ko
smo ranije d!gotrajno provodili izgladnj!j!)e dijete5 to nas je dovelo do
g!bitka tek!)ine i mi(i)ne mase5 a vrlo je mog!)e da nas je dovelo i do
smanjenja !n!tarnjih organa i demineraliza7ije kostij!. +ada počnemo
!nositi vi(e hranjivih tvari5 tijelo nezaobilazno nastoji popraviti nastal!
(tet!. Fato je sasvim !običajeno da se nakon zavr(ene k!re
izgladnjivanja5 ponovno brzo dobije na težini. vo donekle vrijedi i kad
se prije"e na D;E5 s jednom razlikom< dokle god ograničavamo !nos
!gljikohidrata5 razina )e inz!lina biti niska5 a time )e biti otežano
nak!pljanje masno)e na tijel!.
:e možemo spriječiti tijelo ! vra)anj! izg!bljenog mi(i)nog tkiva i
obnovi !n!tra(njih organa i kostij!. 0o ne bi ni bilo dobro. Što nam se
vi(e mi(i)a vrati5 vi(e )e se !brzati sagorijevanje masno)e. Fato je
mog!)a ne(to ve)a brojka na vagi5 ili možda nepromijenjena5 ako
istovremeno dok dobivamo mi(i)e5 g!bimo masne naslage. :a kraj! )e i
vaga početi pokazivati rez!ltat5 iako to ! težim sl!čajevima može
potrajati i nekoliko tjedana do nekoliko mjese7i. :o5 dotad )e tijelo ve)
poprimiti dr!gačiji5 zdraviji oblik.
3io osoba koje počn! s D;E prehranom ponekad doslovno shvate
da ne trebaj! brojati kalorije i da mog! jesti koliko ih volja5 pa
jednostavno pretjer!j! s količinom hrane. +od pretjeranog !nosa hrane
tijelo nema razloga sagorijevati energij! iz masnih naslaga5 ve) tro(i
energij! iz dobivene hrane. :ajče()e se radi o namirni7ama koje jedemo
i kad vi(e nismo gladni. Fbog toga treba biti oprezan s vrhnjem5
sirevima i ora(astim plodovima5 b!d!)i da s! to kalorične namirni7e s
kojima se ! tijelo začas !nese 9&& do 1 &&& dodatnih i nepotrebnih
kalorija. ko !sprkos tome ne dobivate na težini5 to je zapravo
antastično5 ali naravno5 može za!staviti pro7es mr(avljenja. 'og!)e je
jo( i to da mliječni proizvodi imaj! negativan !činak na mr(avljenje
zbog mliječne bjelančevine koja potiče dodatni inz!lin. Fato se treba
držati osnovnih namirni7a ili baze prehrane5 a sireve5 vrhnje i ora(aste
plodove tretirati kao poslasti7e ili slatki(e koje treba koristiti s mjerom i
oprezom.
Isprobajte povremeni post @. Intermittent%asting$ I):$ vrlo pop!laran
med! sljedbeni7ima Primal i Paleo stila življenja. $ovremeno
preskočite obrok kad ba( niste jako gladni ili preskočite obroke jedan
7ijeli dan !z !zimanje dovoljno tek!)ine. vaj je savjet ipak vi(e
!p!)en osobama koji s! ve) neko vrijeme na D;E prehrani i čije tijelo
se preba7ilo na tro(enje masti za energij!. ni koji jed! standardn!
prehran! bogat! !gljikohidratima za energij! tro(e gl!koz! i zato ovise
o redovnim obro7ima kojima nadop!nj!j! energij!. 0akve osobe te(ko
podnose glad5 no oni koji sagorijevaj! masti5 nemaj! nikakvih problema
kada povremeno preskoče pokoji obrok. Uostalom5 to s! često radili i
na(i davni pre7i5 jer hrane nikad nije bilo ! izobilj!. 0o je ne(to na (to
s! na(i geni prilago"eni. $ozitivni !čin7i povremenog posta s!
blagotvoran odmor za probavni s!stav5 či()enje i detoksika7ija tijela5
sjajnija i či()a koža5 mirniji i d!blji san te g!bitak pokojeg tvrdoglavog
kilograma.
 4H@ prehrana za posebne potrebe
6el!da7 i trb!(na (!pljina 7entar s! na(eg tijela iz kojeg 7rpimo
snag!5 zdravlje i izdržljivost. 3a bi se hrana koj! jedemo pretvorila !
energij! i hranjive tvari potrebne tijel!5 hrana se mora pravilno i
potp!no razgraditi i probaviti ! probavnom trakt!. 'e"!tim5 zbog
neprirodnih namirni7a koje sačinjavaj! modern! prehran!5 probava se
često ne odvija kako treba. +aže se da !sta možemo prevariti5 ali trb!h
ne5 (to znači da nam !pravo on javlja da li je neka hrana koj! jedemo za
nas dobra ili lo(a.
Sve je ve)i broj osoba koje pate od raznih probavnih tegoba i
kroničnih 7rijevnih bolesti. 3anas je vrlo !običajena sk!pina simptoma
koja je dobila naziv ILS <Irritable 5o'el &ndrome: ili SI; @sindrom
iritabilnog 7rijevaC. Aadi se o tipičnim simptomima koje pa7ijenti
opis!j! kao Gbalon ! trb!h!25 bolove5 nad!tost i kronični zatvor ili
proljev. Diječni7i ne znaj! na)i !zrok5 a njihove prepor!ke !glavnom se
svode na re7ept< jedite vi(e vlakana i integralnih žitari7a. :o sve je vi(e
s!protnih saznanja da !pravo prehrana zasnovana na žitari7ama i
velikom !djel! !gljikohidrata pridonosi razvoj! iritabilnog 7rijeva5 kao i
dr!gim 7rijevnim bolestima.
sim (to žitari7e sadrže velik! količin! (kroba5 (to nikako ne
odgovara na(em probavnom s!stav!5 ve)ina žitari7a sadrži i te(ko
probavljiv! bjelančevin! gl!ten5 koj! veliki broj osoba ne podnosi iako
toga nis! ni svjesni. St!panj osjetljivosti5 kao i simptomi5 mog! biti vrlo
različiti od osobe do osobe5 a preosjetljivost na gl!ten može se pojaviti
! bilo kojem razdoblj! života. =l!ten može direktno ili indirektno
o(tetiti 7rijevn! stjenk! i pro!zročiti sindrom propusnosti crijeva.
Sindrom prop!snosti 7rijeva znači da velike molek!le neprobavljene ili
samo djelomično probavljene hrane prolaze kroz stjenk! 7rijeva i !laze
! krvotok gdje iritiraj! im!nolo(ki s!stav i stvaraj! !palne pro7ese čiji
simptomi s! bol i nad!tost ! trb!h!.
 He)e količine vlakana iz žitari7a nis! dobre za osjetljiv! probav!.
'oramo razlikovati topiva i netopiva vlakna. $rvih ima prvenstveno !
vo)! i povr)!5 a dr!gih !glavnom ! žitari7ama. 0vrdnja da s! vlakna iz
žitari7a potrebna za dobr! probav! jo( je jedan veliki n!tri7ionistički
mit i ne postoji niti jedan dokaz da bi ta netopiva vlakna bila korisnija
za tijelo od topivih vlakna iz povr)a. Fapravo je obrn!to5 jer vlakna iz
žitari7a i mah!narki5 čak i nekih vrsta povr)a5 djel!j! iritiraj!)e na
7rijeva i mog! !zrokovati 7ijeli niz problema. S dr!ge strane5 topiva
vlakna iz povr)a i vo)a korisna s! zato (to se tope ! vodi pa tako
poprimaj! želatinozn! konzisten7ij! i pomo)! 7rijevnih bakterija
!spje(no ermentiraj!5 (to dovodi do sek!ndarnog iskori(tavanja
odre"enih masnih kiselina. 0opiva vlakna iz povr)a tako"er
pobolj(avaj! probav!5 kao i dovoljno masno)e5 dok prehrana siroma(na
mastima i bogata netopivim vlaknima iz žitari7a5 stvara nad!tost i
zatvor. 'noge osobe koje s! 7ijeli život patile od zatvora i nad!tog
trb!ha5 dok god s! se držale Gzdrave2 prehrane bogate integralnim
žitari7ama i netopivim vlaknima5 prelaskom na D;E napokon s!
dobile normalno svakodnevno pražnjenje 7rijeva i ravni trb!h !mjesto
nap!hanog balona.
U 7rijevima živi kilogram i pol korisnih mliječnokiselih bakterija
koje sačinjavaj! 8&O im!niteta. U 7rijevima se nalazi i velik broj
živčanih stani7a koji je približno jednak broj! moždanih stani7a5 te se !
7rijevima l!či i /9O važnog ne!rotransmitera serotonina. Serotonin
!mir!je probavni s!stav i (alje por!ke od 7rijeva prema mozg!.
:epravilna prehrana koja se zasniva na ve)em !djel! !gljikohidrata5 !
kombina7iji sa stresom i k!rama antibiotika5 pogod!je razmnožavanj!
lo(ih bakterija i gljivi7a (to stvara neravnotež! 7rijevne lore.
Jo( jedan čest !zrok trb!(nih i probavnih problema s! mliječni
proizvodi. Heliki broj osoba ima pote(ko)e s probavljanjem laktoze
@mliječnog (e)eraC5 a mnogi reagiraj! i na mliječne bjelančevine5
naročito kazein. :o ve)ina osoba koje ne podnose pasterizirano5 nemaj!
problema sa sirovim nepasteriziranim mlijekomP $asteriza7ijom se
mlijeko zagrijava na visoke temperat!re (to izme"! ostalog dovodi do
denat!riranja mliječnih bjelančevina koje tako mijenjaj! svoj prirodni
oblik i postaj! te(ko probavljive. 0ako"er se !ni(tavaj! enzimi i lakto
bakterije potrebne za razgradnj! mliječnog (e)era laktoze.
:epodno(enje laktoze je najče()e sek!ndarno5 tj. nastaje kao
posljedi7a nepodno(enja gl!tena5 pa kada se iz prehrane izba7i gl!ten5
često dolazi do ponovne toleran7ije mlijeka. 0reba napomen!ti da s!
ermentirani mliječni proizvodi p!no lak(i za probav!5 naročito ako s!
dobiveni od neobra"enog mlijeka. sobe koje imaj! bilo koji st!panj
osjetljivosti na mliječne proizvode ne bi trebale nikada piti pasterizirano
mlijeko5 ve) samo sirovo i neobra"eno. 'asla7 ni kod osjetljivih ne
predstavlja problem5 jer sadrži ve)inom mliječn! mast koja je ne!tralna
i ne sadrži bjelančevine ni mliječni (e)er. U sl!čaj! iz!zetne
osjetljivosti5 tj. alergije na mliječn! bjelančevin!5 može se napraviti
maslo5 tj. proči()eni masla7 <ghee:.
:ajbolje (to možemo !činiti za svoj stomak5 za dobar im!nitet i
zdravlje op)enito5 je da osig!ramo dnevni !nos zdravih 7rijevnih
bakterija probiotika5 zato ! prehran! treba !vesti kiseli k!p!s i
ermentirane mliječne proizvode. 3oma)i keir je naročito dobar za
!spostavljanje zdrave5 !ravnotežene 7rijevne lore5 a ! sl!čaj!
osjetljivost na mliječne proizvode5 može se početi s malim količinama5
npr. jedna žliči7a nekoliko p!ta na dan pa onda post!pno pove)avati
količin!.
Jo( je ne(to pravi melem za 7rijevne probleme  j!ha od kostij!. :a(i
s! stari imali dobr! i zdrav! navik! pa s! redovito k!hali takve j!he5 a
mi danas k!p!jemo meso bez kostij!5 bez masno)e5 bez ko(tane srži i
loja oko kostij!. La7amo najzdravije. Upravo se ! kostima nalaze neke
vrlo važne s!pstan7e koje ne možemo na)i ! dr!gim namirni7ama i koje
pomaž! za7jeljivanj! 7rijevne stjenke i izlječenj! problema prop!snosti
7rijeva.
 Aelena kura
Felena k!ra je jedna varijanta D;E prehrane s ne(to strožim
izborom namirni7a koja dovodi do svojevrsnog či()enja organizma.
vim načinom prehrane !klanja se osje)aj nad!tosti i bolovi ! trb!h!5
kronični !mor nestaje i osje)a se novi priljev energije. Imate li
tvrdokorni vi(ak kilograma kojeg se nikako ne možete rije(iti5 Felena
k!ra )e vam i ! tome pomo)i. '!či li vas neodoljiva želja za slatkim ili
gri7kanjem izme"! obroka5 ili osje)ate da nemate kontrol! nad
apetitom5 tada je Felena k!ra !pravo za vas jer se s ovim načinom
prehrane liječi ovisnost o (e)er! i pretjerana potreba za jelom.
Felena k!ra znači da se nekoliko tjedana5 jo( bolje i nekoliko
mjese7i5 jede hrana koja se sastoji od !glavnom zelenog povr)a5
bjelančevina i masno)e. 3akle D;E prehrana5 ali bez mliječnih
proizvoda i bez vo)a. ;ilj Felene k!re je da se za!stave pro7esi vrenja !
tijel! do kojih dolazi zbog pretjeranog !nosa !gljikohidrata i nepravilne
i nepotp!ne razgradnje namirni7a ! probavnom trakt!. Ugljikohidrati
svih oblika predstavljaj! hran! za kvasne gljivi7e5 slične onima koje
koristimo kad pečemo kr!h. ve kvasne gljivi7e !zrok!j! pro7ese
vrenja ! tijel!5 a otpadni prod!kti tih pro7esa5 izme"! ostalog5 pr!žaj!
osje)aj otečenosti5 !zrok!j! !mor5 čak i pote(ko)e s kon7entra7ijom. 0o
se stanje može prekin!ti samo potp!nim izba7ivanjem hrane za gljivi7e
 !gljikohidrata. :aravno5 na neko vrijeme.
3osljednost ! provo"enj! k!re neophodna je za dobar rez!ltat. vo
je čista detoksiika7ija tijela koja probavnom s!stav! daje prijeko
potreban odmor od pro7esa vrenja5 pobolj(ava probav! hrane i pomaže
tijel! da se vrati ! ravnotež!. Aez!ltati se vide brzo5 !z pozitivne
zdravstvene promjene5 kao i ravniji trb!h. Iako zv!či radikalno5 Felen!
k!r! ipak nije te(ko provoditi zato (to nema osje)aja gladi. +ao i kod
D;E prehrane5 dozvoljene se namirni7e jed! do sitosti.
 Felen! k!r! je razvila Litten Jonsson5 spe7ijalisti7a i vode)a osoba !
Skandinaviji za liječenje ovisnosti o (e)er!. +!r! tako"er prepor!č!je i
Sanna >hdin5 nezavisna znanstveni7a s doktoratom iz im!nologije5
predavač i pisa7 knjiga o samois7jeljenj! s holističkim pogledom na
zdravlje.
Hrlo je jednostavno i)i ! k!povin! i pripremati hran! s čistim
namirni7ama5 sve ide p!no bržeP Lez osje)aja grižnje savjesti možemo
koristiti prirodne masno)e5 a to nam omog!)ava da b!demo siti i s
manjom količinom hrane nego ranije. sim toga pobolj(avaj! se ten i
kosa5 pam)enje i san5 dobiva se vi(e energije i vitalnosti.

6ljivi1a kandida 'poast modernog doba

$ostoji mnogo vrsta kvasnih gljivi7a koje žive ! na(em probavnom
trakt!5 a kod žena i ! rodni7i5 koje se pod odre"enim okolnostima @npr.
kod bakterijske neravnoteže nakon k!re antibioti7imaC mog! pretvoriti !
agresivni oblik i dovesti do mnogih zdravstvenih problema. 'oderni stil
života5 brza hrana5 pretjerani !nos (e)era i bijelog bra(na5 stres5 r!tinsko
prepisivanje antibiotika5 kontra7ep7ijskih pil!la itd.5 mog! dovesti do
inek7ije patogenim obli7ima gljivi7a koje !zrok!j! mnoge kronične
poreme)aje ! tijel!. :ajče()e dolazi do inek7ije gljivi7om kandida @lat.
;andida albicans: koja napada kož! i nokte te oraln!5 vaginaln!5
!rinarn! i analn! sl!zni7!5 a može napasti i bronhije i pl!)a.
U normalnim okolnostima kontrol! nad kvasnim gljivi7ama drže
dobro)!dne bakterije pris!tne ! na(im 7rijevima5 im!nolo(ki s!stav i
!ravnotežena p vrijednost. :o ako se 7rijevna lora poremeti5 gljivi7e
se pretvaraj! ! patogeni oblik. $ris!tnost kandide može se
dijagnosti7irati pomo)! testova. visno o laboratorij!5 može se izvr(iti
analiza stoli7e na gljivi7e5 analiza plj!vačke ili krvi na antitijela @Ig= i
IgC na kandid! ili analiza !rina koja pokaz!je pris!tnost gljivi7a
@east%ungal dsbiosis markers:.
 :ajče()i simptomi kod inek7ije kvasnim gljivi7ama s!< snažna želja
za slatkom hranom5 kr!hom5 tjesteninom i slično5 lo( zadah iz !sta5
bijele naslage na jezik!5 vjetrovi i nap!hanost ! trb!h! za vrijeme i
nakon jela5 osje)aj prezasi)enosti5 inek7ije i !pale5 česte prehlade5
alergije ili preosjetljivost5 s!ha sl!zni7a5 s!ha koža i ek7em5 problemi s
kon7entra7ijom5 kronični !mor5 česte glavobolje5 poreme)ena razina
(e)era ! krvi5 psihička nestabilnost i promjene raspoloženja5 $'S5
hladne r!ke i stopala5 hemoroidi5 proljev ili zatvor5 vaginalna inek7ija
iRili bol5 svrbež5 is7jedak iz rodni7e.
$arazitski oblik kandide ! organizm! izl!č!je otpadne tvari koje
optere)!j! jetr! i 7ijelo tijelo. :pr. kandida može proizvesti jedn! vrst!
lažnog estrogena koji tijel! signalizira da ga ima dovoljno. 0ime se
nar!(ava prirodna proizvodnja ovog hormona (to može dovesti do
poreme)aja menstr!alnog 7ikl!sa. ko je razina (e)era ! krvi visoka5
gljivi7a može proizvesti etanol @alkoholC5 a jo( jedan n!sproizvod
aktivnosti gljivi7a je a7etaldehid5 tvar slična ormaldehid!5 koji se
zamje)!je ! lo(em zadah! iz !sta.
Inek7ija kandidom može dovesti do raznih biokemijskih
poreme)aja ! organizm! kao (to s! ometanje proizvodnje kolagena5
oksida7ij! masnih kiselina i blokiranje normalnih živčanih !nk7ija.
3akle5 kandida je vrlo ozbiljna bolest. Fbog različite težine i vrste
simptoma5 te(ko je pro7ijeniti koliki broj osoba ima inek7ij! kandidom5
ali statistika pokaz!je da svaka tre)a osoba ! zapadnim zemljama ima ili
je imala neki parazitski oblik kandideQQiQ.
:ajče()i !zro7i inek7ije kandidom s!< pretjerani !nos namirni7a
bogatih (e)erom i (krobom5 k!re antibioti7ima5 kori(tenje
kontra7ep7ijskih pil!la5 terapije kortizolom5 hormonalne promjene5
nepodno(enje gl!tena i kazeina5 nedostatak žel!čane kiseline5 kiselo
l!žnata ne!ravnoteženost tijela. Svi ovi aktori mog! nar!(iti osjetljiv!
ravnotež! izme"! dobrih i lo(ih mikroorganizama ! 7rijevnoj lori (to
lako dovodi do inek7ija. va neravnoteža negativno !tječe na za(titn!
!nk7ij! 7rijevne lore i time oslablj!je prirodn! otpornost organizma
prema bolestima.

2nti'kandida program
Aadikalna promjena načina prehrane i nekoliko mjese7i stroge dijete
može rije(iti problem inek7ije kandidom. =ljivi7e se hrane
!gljikohidratima5 a b!d!)i da s! gl!koza i r!ktoza vrste (e)era od kojih
gljivi7e najče()e žive5 najvažnije je ograničiti !nos !gljikohidrata.
3ijeta protiv kandide !stvari je D;E prehrana s ne(to strožim izborom
namirni7a5 ve)inom slična Felenoj k!ri. Hažno je napomen!ti da D;E
znači lo' carb high%at 5 tj. manje !gljikohidrata i vi(e masno)e5 (to znači
da se smanjeni !nos !gljikohidrata nadokna"!je pove)anim !nosom
zdravih prirodnih masno)a. vo nije dijeta koja ograničava količin!
hrane5 ve) samo vrst! hrane. Jedite kad ste gladni i jedite koliko treba
da se zasitite5 jer se ne radi o odri7anj! ve) o m!drom biranj!P
Iz prehrane iz5acite
sve namirni7e koje sadrže (e)er5 slatki(e5 kekse5 kolače5 čokolad!5
marmelad!M
sve vrste (e)era5 med5 javorov sir!p5 sir!p agave5 ječmeni i rižin
sladM
sokove i svi zasla"ene napitke5 vo)ne jog!rteM
sva alkoholna pi)a i o7atM
sve namirni7e koje sadrže bra(no i (krob5 kr!h5 tjestenin!5 pe7ivaM
pah!lji7e i m!sli za dor!čak5 žitne ka(i7eM
sve žitari7e i sve mah!narke @grahori7eCM riž!5 k!k!r!z5 palent!5 k!s
k!s5 b!lg!rM
sve vrste vo)a i s!(eno vo)eM kr!mpir5 čips5 pržene kr!mpiri)eM
 korjenasto povr)e @7ikl!5 mrkv! i sličnoCM
mlijeko i mliječne proizvode @iz!zetak s! doma)i keir5 doma)i
jog!rt i masla7CM
kvasa7M
gljiveM
k!povn! majonez! i kečapM
s!homesnate i konzervirane proizvodeM
mje(avine začina koje sadrže gl!taminate i ekstrakte kvas7aM
ind!strijske prera"evine p!ne !mjetnih dodataka i kemikalijaM
margarinM
rainirana biljna !lja @s!n7okretovo5 sojino5 k!k!r!znoCM
kav! i 7rni čaj.
2ožete jesti
meso i perad5 najbolje meso pa(nih životinja i slobodnih koko(i @ne
!klanjajte masno)! s mesa i kož! s piletineCM
rib! i dr!g! morsk! hran!5 nastojite če()e jesti plav! rib! zbog
omege* @npr. srdele5 in)!ni5 sk!(e5 t!neCM
jaja5 najbolja s! organska ili jaja slobodnih koko(iM
povr)e koje raste iznad zemlje5 ali ne gljive5 po mog!)nosti iz
organskog !zgoja @sve vrste k!p!sa5 brok!l!5 7vjetač!5 kelj5 prok!li7e5
(pinat5 blitv!5 broskv! @ra(tik!C5 zelene mah!ne5 artičoke5 (paroge5
tikvi7e5 patlidžane5 masline5 sve vrste zelene salate5 krastav7e5 rajči7e5
paprike5 koromač5 7elerCM
masti< masla75 pile)!5 pačj!5 gove"! i svinjsk! mast5 hladno pre(ano
kokosovo !ljeM
 hladno pre(ana !lja< maslinovo5 laneno i sezamovo5 !lje jetre
bakalaraM
laktoermentirane namirni7e< doma)i keir5 doma)i jog!rt i doma)i
kiseli k!p!sM
l!k5 če(njak5 "!mbir5 začinsko biljeM
avokado5 lim!nM
algeM
izn!tri7eM
s!ho meso< doma)! slanin!5 pr(!t i kobasi7e @samo ako ne sadrže
gl!taminate5 nitrite i dr!ge (tetne kemikalijeCM
j!he od kostij!< mesne5 koko(je5 ribljeM
j!he i sokove od povr)aM
ka(aste sokove od povr)a i zdravih masno)a <smoothie:D
doma)! majonez! i !make napravljene od hladno pre(anog
maslinovog !lja5 masla7a5 doma)ih jaja5 začinskog biljaM
ora(aste plodove i sjemenke ! malim količinama5 ali ne kikirikiM
kokosovo bra(no5 kokosovo mlijekoM
nezasla"eni kakao prah5 stevij!M
vod!5 biljne čajeve5 topl! i hladn! lim!nad!.
smislite obroke tako da b!d! raznovrsni i ne ponavljajte iste
nekoliko dana za redom. Fa kr!hove i pe7iva !potrijebite Gbra(no2 od
svježe mljevenih ora(astih plodova i sjemenki5 kokosovog bra(na i
psllium pra(ka5 ali ih ipak koristite ! !mjerenim količinama. brok
treba biti sastavljen po D;E prin7ipima (to znači da se sastoji od
nečeg proteinskog @meso5 riba5 jajaC5 s povr)em @pečenim5 k!hanim5
prženim5 pirjanim ili sirovimC5 !z masno)! ! kojoj se pripremala hrana
ili !z !mak napravljen od masla7a5 ž!manjaka5 maslinovog !lja i
začinskog bilja.
15avezne namirnice
:aročito je važno da jedete p!no če(njaka5 obavezno !z svaki obrok.
Ke(njak je vrlo ljekovit5 izme"! ostalog djel!je protiv bakterija5 vir!sa i
gljivi7a5 jača im!nitet i potpomaže razvoj korisnih bakterija ! 7rijevima.
3oma)i keir5 po mog!)nosti od doma)eg mlijeka @kravljeg ili
kozjegC5 !zimajte vi(e p!ta tijekom dana po jedn! (ali7!. +eir pomaže
izgradnji normalne i zdrave 7rijevne lore.
Uzimajte dnevno % do 4 žli7e hladno pre(anog kokosovog !lja.
+aprilična i la!rinska kiselina iz kokosovog !lja djel!j! anti!galno.
$očnite s 1 žliči7om na dan ako ga nikad niste koristili i post!pno
pove)avajte doz!. :ajjednostavnije je !zeti ovo !lje tako da ga rastopite
! (ali7i čaja ili kave5 no možete ga jesti i žli7om ako vam tako odgovara.
J!he od kostij! s! obavezne.
:apravite doma)i kiseli k!p!s jer je k!povni pasteriziran5 (to znači
da s! korisne laktobakterije !ni(tene.
+oristite često maslinovo !lje5 lim!n5 l!k5 alge5 "!mbir5 kajenski
papar i k!rk!m!.
'o%aci prehrani i 5iljni pripravci
$očnite !zimati dodatak vlakana za či()enje 7rijeva ! oblik! % žli7e
svježe samljevenih sjemenki lana ili 1 žli7! lj!ski psllium sjemenkiQQQ s
najmanje * dl vode.
$očnite !zimati neki anti!galni pripravak5 kao npr. ekstrakt
sjemenki grejpa ili !lje origana.
:akon nekoliko dana5 ili jednog tjedna5 počnite !zimati probiotike !
tabletama da biste potpomogli stvaranje zdrave 7rijevne lore.
 Uzimajte neki pripravak za jačanje im!niteta.
3a biste izabrali najdjelotvornije pripravke5 najbolje je da se
savjet!jte s ito terape!tom5 liječnikom ili arma7e!tom.
7or5a protiv kan%i%e mora se o%vijati na vi+e 6rontova i svi s#
%ijelovi po%je%nako važni
Izgladnjeti gljivi7! !skra)!j!)i joj hran! @pomo)! dijete s
minimalnim !nosom !gljikohidrataC.
Uni(titi je do kraja @pomo)! anti!ngalnih pripravakaC.
Izgraditi zdrav! 7rijevn! lor! @pomo)! hrane bogate probiotičkim
bakterijama @doma)i keir i doma)i kiseli k!p!sC i probio tika !
tabletama.
$omo)i 7rijevnoj stjen7i da se oporavi i za7ijeli @pomo)! j!ha od
kostij!C.
jačati im!nitet @pomo)! n!tritivno bogate hrane5 če(njaka i po
potrebi nekog dodatnog sredstvaC.
'nogi str!čnja7i prepor!č!j! dijet! protiv kandide koja isklj!č!je
(e)ere i bijelo bra(no5 ali sadrži bra(no 7jelovitih žitari7a5 riž! i slično.
:ažalost5 takva dijeta nije djelotvorna5 jer se sve žitari7e sastoje od
(kroba koji je čista gl!koza5 tako da nema razlike izme"! bijelog bra(na
i bra(na 7jelovitih žitari7a. Sve je to hrana gljivi7ama i sve jednostavno
treba izba7iti. :akon dijete i obavljenih testova pomalo vra)ajte
pojedine namirni7e ! prehran!< korjenasto povr)e5 vo)e5 mliječne
proizvode. 3obro razmislite želite li ! prehran! vratiti mah!narke i
žitari7e5 a (e)er i bijelo bra(no svakako izba7ite za!vijek.
'ie4o66 reakcija
>limina7ija kandide može dovesti do simptoma zvanih die=o%%
reak7ija. +ad stani7e kvasnih gljivi7a počinj! od!mirati5 one otp!(taj!
svoje metaboličke n!sprod!kte ! tijelo. +andida otp!(ta mnoge različite
toksine5 izme"! ostalih etanol i a7etaldehid. Jetra je glavni organ za
elimina7ij! toksičnih tvari i die=o%% reak7ija znači da je jetra
preoptere)ena. Simptomi mog! biti< m!čnina5 glavobolja5 !mor5
vrtoglavi7a5 nad!tost5 plinovi ! 7rijevima5 zatvor ili proljev5 pove)ana
bol ! zglobovima ili mi(i)ima5 povi(en broj otk!7aja sr7a5 hladne r!ke i
noge5 znojenje5 grozni7a5 p!7anje kože5 opetovane inek7ije rodni7e5
prostate ili sin!sa.
vi simptomi najče()e nestaj! ! rok! od jednog tjedna5 ali ponekad
znaj! trajati i d!že. :eke stvari mog! pomo)i da se reak7ija !spori ili da
se !brza izba7ivanje toksina iz tijela<
'lijeko čička @&libum marianum: pomaže jetri da izba7i toksine.
Smanjiti ili privremeno prekin!ti !zimanje anti!galnih pripravaka.
vi priprav7i djel!j! tako da razbijaj! stjenke stani7a kandide koja tada
otp!(ta mnoge toksine. Smanjivanjem !zimanja anti!galnih pripravaka5
smanj!je se količina oslobo"enih toksina. Kim se počnete osje)ati bolje5
ponovno možete pove)ati doz!.
Smanjiti doz! probiotika. 'anje je vjerojatno da !pravo probioti7i
!zrok!j! die=o%% reak7ij!5 ali ako imate jake simptome5 privremeno
smanjivanje doze može pomo)i.
Uzimanje vi(e vode. Hoda pomaže da se oslobo"eni toksini ispir! iz
tijela.
Usporite tempo i odmarajte se koliko god možete. Stres može
oslabiti nadb!brežne žlijezde i smanjiti sposobnost tijela da se bori
protiv patogena. dmorom i op!(tanjem pomažete svom im!nolo(kom
s!stav! da odradi svoj posao.
3odatak ; vitamina @1 &&& mgC može ojačati nadb!brežne žlijezde i
obnoviti im!nitet.
 Aazni obli7i detoksiika7ije @či()enja organizmaC ! oblik! sa!ne5
s!hog četkanja i slično potič! 7irk!la7ij! i limni protok (to pomaže
tijel! ! izba7ivanj! toksina.

"arika koja nedostaje # temelja1 ili juha od kostiju

'nogi lj!di i dje7a pate od probavnih tegoba i alergije na hran!5 ali i
mnoge dr!ge bolesti za koje vjer!jemo da nemaj! veze s probavom i
alergijama5 zapravo s! posljedi7a nepravilne probave i nepodno(enja
hrane. :ajče()i razlog ovim zdravstvenim problemima je nar!(ena
7rijevna lora koja !zrok!je prop!snost 7rijeva. 'liječnokisele
bakterije @laktobakterije ili probiotičke bakterijeC koje žive ! na(im
7rijevima igraj! pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta i za(tite organizma
od raznih bolesnih stanja. :ar!(ena 7rijevna lora znači lo( bakterijski
sastav5 prekobrojno množenje odre"enih patogenih sojeva bakterija i
prekomjerno množenje gljivi7e kandide (to !zrok!je prop!snost 7rijeva.
Fbog nar!(ene 7rijevne lore i prop!snosti 7rijeva nepotp!no
probavljene komponente hrane prolaze kroz 7rijevn! stjenk! i !laze !
krvotok5 gdje izazivaj! im!nolo(k! ili alergijsk! reak7ij!. 'nogi se
m!če da otkrij! na koj! s! hran! alergični5 ali to je zapravo jako te(ko
!tvrditi kad je ! pitanj! prop!snost 7rijeva. Fbog o(te)ene 7rijevne
stjenke ve)ina se hrane ne probavlja pravilno5 (to može izazvati
tren!tn! alergijsk! reak7ij!5 ali i zaka(njel! koja se maniestira tek
nakon nekoliko dana5 čak i nekoliko tjedana. +ako se ove reak7ije
preklapaj!5 ne možemo nikad biti sig!rni koja hrana je !zrokovala koj!
reak7ij!. 3r. :atasha ;ampbell'7Lride smatra da kada bismo radili
alergijske testove dva p!ta dnevno tijekom dva tjedna5 pokazalo bi se da
smo alergični na sve (to jedemo. 3okle god je 7rijevna stjenka o(te)ena5
ne)emo nigdje sti)i b!demo li samo izba7ivali namirni7e za koje
mislimo da ih ne podnosimo. Jedini pravi način za rje(avanje problema
sa alergijama je izlječenje 7rijevne stjenke. 0ada )e se ve)ina hrane
pravilno probavljati5 a mnoge alergije )e netragom nestati.
 :epravilna probava hrane dovodi i do dr!gih velikih problema5 jer
nedovoljno iskori(tavanje n!trijenata !jedno znači ozbiljni nedostatak
esen7ijalnih vitamina5 minerala i dr!gih vitalnih tvari o kojima ovisi
na(e zdravlje. ipokrat je davno smatrao da sve bolesti počinj! !
7rijevima i danas se sve vi(e liječnika !nk7ionalne medi7ine slaže s
tim. :epravilna probava može biti !zrok mnogim ozbiljnijim bolestima.
St!diraj!)i zdravstvena stanja stotina pa7ijenata oboljelih od a!tizma5
pote(ko)a s !čenjem i kon7entra7ijom i dr!gih poreme)aja pona(anja5
doktori7a ;ampbell'7Lride otkrila je da ! gotovo svim sl!čajevima
ova dje7a i odrasli pate od probavnih tegoba koje s! često ozbiljne
prirode. +roz svoje istraživanje5 !stanovila je !zročnoposljedičn! vez!
izme"! nezdrave 7rijevne lore5 slabe probave i toksičnosti kemikalija
nastalih od neprobavljene hrane5 koje mog! ozbiljno !groziti kemij!
mozga. vo je nazvala crijevno=psiholo6ki sindrom <3ut and
Pscholog &ndrome:$ ! medi7ini poznatiji kao =$S. :eprobavljeni
!gljikohidrati5 slaba probava i brojčana nadmo) kandide rez!ltiraj!
proizvodnjom etanola i a7etaldehida ! 7rijevima5 (to može imati te(ke
posljedi7e na kemij! i razvoj mozga5 osobito kod dje7e. I mnogi dr!gi
toksini i bakterije pris!tni s! kod =$S pa7ijenata5 jer mnoge bakterije
proizvode ne!rotoksine koji mog! imati za posljedi7! a!tistično
pona(anje.
L!d!)i da je glavni !zrok opisanih problema pogre(na prehrana5
znači da se pravilnom prehranom može izliječiti 7rijevna stjenka i
dovesti ! ravnotež! 7rijevna lora. 3oma)i keir je od svih
ermentiranih namirni7a najjače sredstvo za izgradnj! normalne i zdrave
7rijevne lore5 o čem! je ve) bilo riječi. :o ima jo( jedna zaboravljena
namirni7a koja pomaže za7jeljivanje 7rijevne stjenke5 pop!t karike koja
nedostaje ! modernoj prehrani. 0o je j!ha od kostij! ili temelja7
@b!jonC.
'esne5 koko(je i riblje j!he od kostij! osig!ravaj! gra"evinski
materijal za rast i obnavljanje stani7a 7rijevne stjenke i imaj!
za7jelj!j!)i !činak na !palne pro7ese ! 7rijevima. +ako se ! 7rijevima
nalaz
alazii 8&
8&OO im!n
im!nol
olo(
o(kke za(t
za(tit
itee organ
rganiizma5
zma5 tak
tako zd
zdra
rava
va 7ri
7rijev
jeva
osig!ravaj! op)enito dobro zdravlje. J!he od kostij! pomaž! dobr!
probav! i stolje)ima s! predstavljale narodni lijek za probavni s!stav. U
k!hinjama na(ih baka5 kao i ! ve)ini svjetskih tradi7ionalnih k!hinja5
j!he od kostij! imale s! važn! !log! ! pripremi hrane i smatrane s!
lijekom za sve. Uvijek se znalo da masna koko(ja j!ha pomaže protiv
prehlade i davala se bolesni7ima za brži oporavak. J!he od kostij!
sadrže minerale5 izme"! ostalog kal7ij i magnezij5 ! takvom oblik! !
kojem ih tijelo najlak(e može iskoristiti. J!he od kostij! sadrže tvari iz
hrsk
hrskav
avi7
i7aa i teti
tetiva
va <chondroi
<chondroitin
tin sul%ate i glucosami ne: koji se danas
glucosamine:
prodaj! kao sk!pi ljekoviti priprav7i protiv artritisa i bolova !
zglobovima. J!he od ribljih kostij! i glava sadrže jod i tvari koje
potpomaž! praviln!
praviln! !nk7ij! (titnjače.
0em
0emelja
elja77 hla"
hla"en
enje
jem
m popopr
prim
imaa žela
želati
tino
nozn
znii ob
obli
lik.
k. 0a žela
želati
tina
na je
vjeroj
vjerojatn
atnoo najsta
najstarij
rijaa !nk7i
!nk7iona
onaln hranaQQQi i stolje)ima se znalo za
lnaa hrana
njezin! ljekovitost. U velikim količinama sadrži aminokiseline arginin i
gli7in koje omog!)!j! da se proteini iz hrane najbolje iskoriste5 čak i
ako je prehrana siroma(na proteinima. :ajvažnija !nk7ija želatine je da
pomaže probav! i vrlo !spje(no se koristi za tretiranje mnogih
probavnih tegoba i 7rijevnih bolesti5 kao i kod vi(ka kiseline ! žel!7!5
kolitisa i ;rohnove bolest. 'ala dje7a ne)e imati probavnih te(ko)a ako
im ! mlijeko dodajemo želatin!. $okazalo se da ona pomaže i kod
dr!gih kroničnih bolesti5 kao (to s! anemija5 dijabetes5 distroija mi(i)a5
čak i rak. merički istraživač Eran7is $ottenger nagla(avao je da je
želatina hidroilni koloid5 (to znači da privlači i zadržava tek!)in! pa
tak
akoo olak
lak(av
(ava prob
robav
av!! jer priv
rivlači
lači prob
robav
avne
ne so
soko
kove
ve na hran
ran! !
probavnom s!stav!.
sim (to je iz!zetno zdrava5 želatina daje hrani izvrstan ok!s i zato
je temelja7 ! svim poznatim k!hinjama svijeta imao glavn! !log! !
pripremi !k!sne hrane. :o5 ! dr!goj polovi7i %&. stolje)a želatina pada
! zaborav5 jer ind!strija pre!zima stvar ! svoje r!ke. $rehrambena
ind!
ind!st
stri
rija
ja otkr
otkril
ilaa je ka
kako
ko ! labo
labora
rato
tori
rij!
j! proi
proizv
zves
esti
ti !mje
!mjetntnee ok
ok!s
!see i
arome5 otkriven je mononatrij gl!taminat @pojačivač ok!saC koji5 na
vrlo
vrlo jet
jetin
in na
nači
čin5
n5 hran
hranii da
daje
je mesn
mesnii ok
ok!!s. 0ako
0ako s! na
nast
stal
alee ko
ko7k
7kee i
kon7entrati za j!h!5 j!he iz vre)i7e5 mje(avine začina5 gotovi !ma7i i
sva gotova i pol!gotova jela. 3oma)i temelja75 tj. ljekovita j!ha od
kost
ko stij
ij!! bo
boga
gata
ta hran
hranji
jivi
vim
m tvar
tvarim
ima5
a5 izba
izbače
čena
na je iz na
na(eg
(eg jelo
jelovn
vnik
ikaa !
zamjen! za jetine s!pstit!te koji sadržavaj! iz!zetno (tetno sredstvo 
gl!taminate. Fato bi bilo jako m!dro vratiti doma)e j!he od kostij! !
na(e jelovnike.
Tele)i ili j#ne)i temeljac
Fa priprem! ovog temelj7a izaberite dijelove s kostima< koljeni7!5
zglobove5 rebra5 dijelove od vrata i sl. Famolite mesara da koljeni7!
nareže na manje dijelove5 kako biste kasnije mogli lak(e do)i do ko(tane
srži. Stavite kosti ! lona7 i pokrijte ih vodom. 3odajte malo o7ta5 može i
jab!čnog5 to )e pomo)i da se minerali izv!k! iz kostij!. :eka sve tako
odstoji jedan sat. 3ijelove kostij! koji na sebi imaj! meso5 možete !
me"!vremen! zape)i ! pe)ni7i na laganoj temperat!ri dok ne !hvate
boj!. vaj post!pak temelj7! daje bolji ok!s5 ali nije obavezan.
Fapečene kosti i sok koji s! otp!stile stavite ! lona7 s kostima pa jo(
dodajte povr)e< mrkve5 l!k i 7eler. Fak!hajte. :a vrh! )e se sk!piti
dosta pjene5 to je nečisto)a pa je !klonite žli7om. Fatim smanjite vatr!5
dodajte svježi timijan @majčin! d!(i7!C i zdrobljeni papar ! zrn! pa
ostavite da temelja7 k!ha.
Fa pravi5 g!sti5 želatinozni temelja75 trebali biste kosti k!hati 1% ili
vi(e
i(e sati
sati na tihoj
ihoj vatri
atri.. $rem
$remaa SallW
allW Eal
Eallon5
lon5 a!
a!to
tori
ri7i
7i Nourishing
raditions0 he "ookbook that "hallenges Politicall "orrect Nutrition
and the !iet !ictocrats @$rehrambene tradi7ije< +!hari7a koja propit!je
politički korektne i sl!žbene prehrambene smjerni7eC5 čak i do #% sata.
:eposredno prije zavr(etka k!hanja5 temelj7! dodajte svježi per(in i sve
prok!hajte jo( deset min!ta5 potom temelja7 pro7ijedite i ohladite.
hla
h la"e
"eni
ni tem
temelja
elja77 izgl
izgled
edaa ka
kaoo žela
želati
tina
na55 a na vrh!
vrh! )e se izdv
izdvoj
ojit
itii
stvrdn!ta masno)a. La7ite je jer nakon toliko sati k!hanja ne)e imati
dobar ok!s. 0emelja7 se može podijeliti ! male por7ije i zamrzn!ti5 a
kasnije ga koristite za k!hanje jela5 variva5 !maka5 g!la(a i j!ha. vako
k!ha
k!hani
ni teme
temelj
lja7
a7 ob
obič
ično
no je jako
jakogg ko
kon7
n7en
entr
trir
iran
anog
og ok
ok!s
!saa pa ga treb
trebaa
razrijediti vodom ako ga želite jesti kao j!h!. bratite pažnj! na to da
temelja7 nije posoljen pa !običajeno solite jela ! kojima ga koristite.
3r!g
3r!gii na
nači
činn k!
k!ha
hanj
njaa j!he
j!he od ko
kost
stij
ij!! je kra)
kra)i5
i5 prem
premaa do
dokt
ktor
ori7
i7ii
;ampbell'7Lride. U j!h! se dodaje sol i k!ha se tri sata5 (to je po
mom mi(ljenj! prekratko. Ja je k!ham najmanje (est sati. va j!ha se
ne razrje"!je vodom5 ve) se jede ili pije takva kakva jest. 'ože se
č!vati ! hladnjak! do sedam dana5 a osobe s probavnim smetnjama i
7rijevnim bolestima trebale bije piti nekoliko p!ta tijekom dana. Kim
pro7ijedimo j!h!5 jako je važno da iz nje odvojimo sve masne i
želatinozne dijelove oko kostij! i da izv!čemo srž iz kostij!. 0o s!
najzdraviji dijelovi koji s! pravi lijek za za7jeljivanje 7rijevne stjenke.
Samo gole kosti se ba7aj!. $odgrijavaj te samo on! količin! j!he koj!
)ete !potrijebiti5 ali nikad ! mikrovalnoj pe)ni7i jer ona !ni(tava hran!.
Hažno je pojesti sve masne dijelove s kostij! i srž iz kostij!5 jer je ona
ljekovita. Umjesto tjestenine ! j!h! dodajte razm!)eni ž!manjak5 a
dodajte i žliči7! masla7a ili kokosovog !lja5 ako j!ha nije dovoljno
masna.
oko+ji temeljac
+oko(ja j!ha je naročito blaga za osobe s osjetljivim 7rijevima i
probavnim tegobama. Upotrijebite 7ijel! koko( ili dijelove koko(i s
kostima< vrat5 le"a5 prsne kosti i krila. $o mog!)nosti dodajte i pile)e
noge. :aravno5 najbolje s! doma)e koko(i. $ost!pak je isti kao kod
j!ne)eg temelj7a5 koristi se isto povr)e i začini5 ali koko( ne treba
stavljati ! pe)ni7! da se zapeče. Sve odmah stavite ! hladn! vod!5 s
povr)em i malo o7ta. Kim j!ha zak!ha5 !klonite pjen! i k!hajte je na
laganoj vatri - do 8 sati. J!h! pro7ijedite5 a meso očistite od kostij!.
'ožete ga koristiti za razne salate5 jela zapečena s povr)em ili od
komada mesa napravite pa(tet!.
 Ri5lja j#ha
Fa prip
pripre
rem!
m! ribl
ribljeg
jeg teme
temelj
lj7a
7a ne ko
kori
rist
stit
itee plav
plav!! rib!
rib!.. sjet
sjetlj
ljiv
ivee
vi(estr!ko nezasi)ene masno)e iz plave ribe mog! oksidirati tijekom
d!gotrajnog k!hanja5 a osim toga plava riba daje gorak ok!s j!hi.
Lirajte bijel! rib!5 zajedno s kostima i glavama koje s! bogate jodom i
vitaminima topivima ! masti. $ovr)e možete malo popržiti na masla7!
da omek(a5 zatim dodajte rib! i sve prelijte vodom. Ili sve sastojke
stavite
stavite ! hladn!
hladn! vod! pa dodajte
dodajte maslinovo
maslinovo !lje. Aibljoj
Aibljoj j!hi obavezno
obavezno
doda
do dajt
jtee malo
malo bije
bijelo
logg vina
vina.. Kim
Kim zak!
zak!ha
ha55 !k
!kloloni
nite
te pjen
pjen!! pa do
doda
dajt
jtee
per(in5 timijan @majčin! d!(i7!C5 papar i sol. +!hajte na tihoj vatri5 (to
d!že to bolje.
ko imate osjetljiva 7rijeva5 sindrom iritabilnog kolona ili kronične
!palne 7rijevne bolesti5 povr)e treba biti dobro rask!hano5 jer sirovo
povr)e može biti iritiraj!)e za osjetljiva 7rijeva. Izbjegavajte jako
vlaknasto povr)e< k!p!s5 7eler5 stabljike 7vjetače i brok!le5 kao i dr!ge
dijelove koji izgledaj! previ(e vlaknasto. $ovr)e jedite s dosta masla7a i
nasj
na sje7
e7kakano
nogg če(n
če(nja
jaka
ka.. Jedi
Jedite
te j!he
j!he od kokoststij
ij!! s k!k!ha
hani
nimm meso
mesom m i
pripadaj!)om masno)om te dodajte ž!manjak kao dodatni izvor
vitamina i dobrih masno)a. Istovremeno5 dok se koriste j!he od kostij!5
koje pomaž! da se izliječi 7rijevna stjenka5 treba poti7ati izgradnj!
normal
normalne ne 7rijev
7rijevne
ne lore
lore pomo)!
pomo)! erme
ermenti
ntiran
ranihih mlije
mliječni
čnihh proizv
proizvoda
oda
@doma)eg jog!rta i doma)eg keiraC ili povr)a @npr. doma)eg kiselog
k!p!sa5 za početak samo njegovog sokaC.
Fdrava 7rijevna stjenka i normalna 7rijevna lora osig!ravaj! dobr!
probav!5 a dobra probava osig!rava dobro zdravlje. :ajve)i broj bolesti
počinje ! 7rijevima5 zato tamo treba tražiti njihove !zroke i tamo ih
treba liječiti.
 Prehrambena revolu1ija
Fnanstveni novinar magazina &cience5 =arW 0a!bes5 %&&#. godine
objavio je knjig! 3ood "alories$ 5ad "alories @3obre @3obre kalori
kalorije5
je5 lo(e
lo(e
kalorijeC. 0a!bes je tri p!ta nagra"en prestižnom nagradom &cience in
&oci
&ociet
et 7our
7ournanali
lism
sm A'ar
A'ard d za nanajb
jbol
olje
jegg no
novi
vina
nara
ra ! Sjed
Sjedin
inje
jeni
nim
m
mer
merič ički
kim
m 3rža
3ržavavama
ma55 ko
koje
je m! je do dodi
dije
jeli
lilo
lo !d
!dr!
r!že
ženj
njee National
Association o% &cience Writers. $ostao je op)e poznat kao o(tar kritičar
američkih prehrambenih smjerni7a5 koje s! gotovo iste kao i kod nas.
snovna ideja njegove kritike zasniva se na tvrdnji da je konz!ma7ija
!glji
gljikkoh
ohid
idra
ratta a ne masn asno)
o)e5
e5 glavn
lavnii !z
!zro
rokk ep
epid
idem
emiije debeblljin
jine i
dijabetesa koji s! galopiraj!)im korakom zahvatile merik! i ve)in!
zemalja zapadnog svijeta tijekom zadnjih %& godina. :ajve)! pažnj!
priv!kao je svojim člankom What i% itEs all 5een a 5ig )at (ie @Što ako je
sve to bila velika debela laž?C ! :eB York 0imes! %&&%. =odin[.QQQii
:jegova je knjiga G3obre kalorije5 lo(e kalorije sveob!hvatno djelo
s popisom literat!re na #& strani7a i ! njoj se nalazi sve (to je vrijedno
znat
zn atii o preh
prehra
rani
ni i djelo
jelova
vanj
nj!! preh
prehra
rane
ne na zdzdra
ravl
vlje
je.. $et
$et je go
godi
dina
na
istraživao i pro!čavao sv! relevantn! literat!r!5 od knjiga o hrani iz
ranog 1/. stolje)a do zadnje dost!pne znanstvene literat!re iz %&&#.
godine. 0ako"er je intervj!irao stotinjak znanstvenika.
va knjiga preokre)e naopako sve Što smo ranije znali5 ili smo
vjerovali da znamo5 o prehrani i !tje7aj! prehrane na zdravlje. U svojoj
knjizi5 koja je mnogima otvorila oči50a!bes zaklj!č!je sljede)e<
s ljede)e<
'asno)e iz hrane ne !zrok!j! ni debljin!5 ni srčane bolesti5 niti
kakve dr!ge kronične 7iviliza7ijske bolesti.
$rob
$roblelem
m s! !g
!glj
ljik
ikoh
ohid
idra
rati
ti ! hran
hrani5
i5 njih
njihov
ov !č!čin
inak
ak na izl!
izl!či
čiva
vanj
njee
inz!
inz!li
lina
na te time
time i 7ije
7ijel!
l! ho
horm
rmon
onsk
sk!! reg!
reg!la
la7i
7ij!
j! ho
home
meos
osta
taze
ze55 sav
sav taj
taj
hormonalni sadržaj i djelovanje ! lj!dskom tijel!. Što s! !gljikohidrati
rainiraniji5 a time lak(e probavljiviji5 to negativnije djel!j! na zdravlje i
težin!.
Še)er5 naročito saharoza i r!ktozni sir!p5 jako s! (tetni5 vjerojatno
zbog kombina7ije gl!koze i r!ktoze koje zajedno diž! razin! inz!lina !
krvi5 istovremeno dok se jetra preoptere)!je vi(kom !gljikohidrata.
Aainirani !gljikohidrati5 (e)er i (krob s!5 zbog izravnog !tje7aja na
inz!lin i (e)er ! krvi5 !zrok koronarnih @srčanihC bolesti i (e)erne
bolesti. ni s! tako"er najvjerojatniji
najvjerojatniji !zrok raka5 lzhajmerove bolesti i
dr!gih kroničnih 7iviliza7ijskih bolesti.
3ebljina je bolest pretjeranog nak!pljanja masno)e i ne ovisi niti o
prekomjernom jel! niti o premalo
premalo izičke aktivnosti.
Uno(enje previ(e kalorija nije !zrok debljanj!5 kao Što nije !zrok ni
rast! dje7e. 0ro(enje vi(e kalorija nego (to se !nosi hranom5 ne dovodi
do d!goročnog g!bitka težine5 nego samo do izgladnjivanja.
:ak!pljanje masnih zaliha i debljina ovise o neravnoteži !
hormonalnom reg!liranj! masnog tkiva i metabolizma masti. Sinteza
masno)e i nak!pljanje masno)e nadilazi razgradnj! masno)e iz masnog
tkiva pa time i sagorijevanje masno)e. 3o mr(avljenja dolazi kada
hormonalno reg!liranje masnog tkiva ponovo do"e ! ravnotež!.
Inz!lin je primarni reg!lator nak!pljanja masno)e. +ad je razina
inz!lina povi(ena5 bilo kronično ili poslije jela5 ! masnom se tkiv!
nak!plja masno)a. Kim razina inz!lina padne5 osloba"a se masno)a iz
masnog tkiva i koristi se kao energija za tijelo.
L!d!)i
L!d! )i da !g
!glj
ljik
ikoh
ohid
idra
rati
ti stim
stim!l
!lir
iraj
aj!! izl!
izl!či
čivan
vanje
je inz!
inz!li
lina
na oni
oni s!
direktni !zročnik debljine. Što se jede manje !gljikohidrata5 vi(e se
mr(avi.
sim (to !gljikohidrati potič! nak!pljanje masnog tkiva5 tako"er
pojačavaj! osje)aj gladi i smanj!j! energij! koj! koristimo za
metabolizam i za izičk! aktivnost.
 Sve je ovo znanost2 znala davno prije5 ali se zadnjih *& ili 4&
godina iz raznih razloga pred time zatvaralo oči.

3ekada se znalo bolje

0o da (e)er i (krob !zrok!j! prekomjern! tjelesn! težin!5 znalo se
p!no prije nego (to s! masno)e progla(ene kriv7em za debljanje. Jo( je
davne 18%9. godine gastronom Jean nthelme LrillatSavarin ! svojoj
knjizi he Phsiolog o% aste @Eiziologija ok!saC pisao da je debljina
!vij
!v ijek
ek !z!zro
roko
kova
vana
na preh
prehra
rano
nom
m ko koja
ja ob
obil
il!j
!jee bra(
bra(no
nomm i (k
(kro
robo
bom5
m5 da
živo
životi
tinj
njee bilj
biljoj
ojed
edii brzo
brzo po
post
staj
aj!! de
debe
bele
le akakoo ih tovi
tovimo
mo kr!m
kr!mpi
piro
rom5
m5
bra(nom ili žitom te da životinje mesojedi nikad nis! debele. L!d!)i da
(kro
(krobb i bra(
bra(no
no !z
!zrorok!
k!j!
j! de
debl
blji
jin!
n!55 s!
s!zd
zdržržav
avan
anje
je od njih
njih do
dovo
vodi
di do
mr(avljenja5 smatrao je Savarin.
U 1/. stolje)!5 proesor medi7ine ilhelm >bstein iz =ottingena !
:jemačkoj5 svojim je pretilim pa7ijentima prepisivao prehran! s niskim
!djelom !gljikohidrata !z potp!no izba7ivanje (e)era i kr!mpira. Sve
vrste mesa i sve vrste masti bile s! dozvoljene5 kao i ko(tana srž i masne
j!he te masni !ma7i i povr)e pripremljeno s p!no masla7a.
3ijabetičarima je >bstein prepisivao potp!no izba7ivanje !gljikohidrata5
!gljikohidrata5
tj. prehran! temeljen! na mes! i masti.
illiam Lanting5 londonski vlasnik jedne pogrebne tvrtke5 18-/.
godine napisao je knjiži7! (etter on "orpulence @Fapisi o debljiniC5
kojom je s dr!gima poželio podijeliti svoja drago7jena zapažanja. QQQiii
;Bd svih muka koje mogu zadesiti *ovje*anstvo$ ne poznajem niti
mogu zamisliti ne6to gore od debljine$ te mi je $ nakon 6to sam iskusio
vrlo dug period ove patnje$ želja podijeliti svoja skromna saznanja s
drug
rugim stra
strad
daln
alnici
icima u iskre
skreno
nojj žel
želji da ih to dove
ovede do isto
stog
blag
blagos
osta
tanj
njaa i sreF
sreFee koju
koju ja sada
sada osje
osjeFa
Fam
m nako
nakon
n ove
ove izva
izvanr
nred
edne
ne
promjene koja bi se mogla nazvati *udesnom da nije postignuta na
najjednostavniji
najjednostavniji na*in koji nam nalaže zdrav razum.#
r azum.#
 Lantingovo isk!stvo pokazalo je da s! svi savjeti za mr(avljenje
koje je dobivao i isprobavao godinama5 a tražio ih je zbog debljine5
nad!tog trb!ha i kile koja m! je otežavala kretanje5 bili čisti proma(aj5
sve dok od svog liječnika konačno nije dobio jedn! Gnov!2 dijet! koje
se počeo slijepo pridržavati. Iako je jeo do sita5 svaki je tjedan bio
kilogram
kilogram lak(i. Uskoro je tako skin!o
skin!o sve s!vi(ne kilograme
kilograme i vi(e nije
bio debeoP +ako s! kilogrami nestajali5 tako se i njegovo zdravlje
pomalo vra)alo. Svoj! knjiži7! GFapisi o debljini2 tiskao je ! tis!)e
primjeraka i dijelio je besplatno5 jer je želio pomo)i i dr!gima koji s!
imali iste probleme. +asnije je knjiži7a prevedena na mnoge jezike.
:jegova je dijeta bila vrlo jednostavna< trebao je izbjegavati (e)er i
(krob5 a ostalo je mogao jesti do sita. Iz prehrane je izba7io (e)er5 kr!h5
pivo i kr!mpir. Jeo je koliko je htio slanin! i jaja za dor!čak te mesna ili
riblja jela s povr)em za r!čak i večer!. Uk!sna jela čak je smio zaliti s
pokojom ča(om vina5 a bilo m! dozvoljeno i po jedno žestoko pi)e
nave
na veče
čerr Gza
Gza do
doba
barr san2
san2.. v
vaa kn
knji
jiži
ži7a
7a jeda
jedann je od rani
raniji
jihh do
doka
kaza
za
!činkovitosti načina prehrane kojeg danas zovemo D;E i koja nam
svjedoči da se nekada dobro znalo da glavn! !log! ! reg!la7iji tjelesne
težine ne igra količina5 nego vrsta hrane.

"ako je dolo do dananjih Bprehrambenih

Bprehrambenih smjerni1a*
smjerni1a*
3obroo po
3obr pozn
znat
ataa hipo
hipote
teza
za o ka kalo
lori
rija
jam
ma nanast
stal
alaa je popoče
četk
tkom
om %& %&..
stol
stolje)
je)a.
a. Sago
Sagori
rije
jeva
vaj!
j!)i
)i masn
masno)o)!5
!5 bjel
bjelan
anče
čevi
vine
ne i !g !glj
ljik
ikoh
ohid
idra
rate
te !
zatvorenom sistem!5 tzv. kalorimetrijskoj bombi 5 postalo je mog!)e
izrač!nati kalorijsk! vrijednost raznih hranjivih tvari. 0ako se pokazalo
da gramram masn asno)
o)ee ima
ima dvdvoostr!
str!kko vi(e
vi(e kalo
alorija
rija od bjel jelan
anče
čevi
vina
na i
!glj
!g ljik
ikoh
ohid
idra
rata
ta pa je s!s!kl
klad
adno
no tome
tome do done
nese
senn zakl
zaklj!
j!ča
čakk da masn
masno)o)aa
deblja. 0o je bio začetak dana(nje obije od masno)e5 a b!d!)i da s! !
to vrijeme parna lokomotiva i a!tomobili počeli svoje osvajanje svijeta5
postalo je pop!larno !spore"ivati lj!dsko tijelo s parnim strojem ili
motorom s !n!tarnjim sagorijevanjem.
 vaj novi mehanički5 kalorijski model koji je izjednačavao lj!dsko
tijelo s motorom s !n!tarnjim sagorijevanjem5 bavio se rač!nanjem
kalorija !mjesto da se bavi pitanjima hormonalnog !tje7aja na osje)aj
sitosti i stvaranje masnih zaliha.
tkri)e hormona inz!lina početkom dvadesetih godina pro(log
stolje)a donijelo je važne pokazatelje o biolo(kim mehanizmima za
spremanje i sagorijevanje masti. Famije)eno je da (e)erni bolesni7i koji
dobij! inz!lin počinj! dobivati na tjelesnoj težini. 0ako"er je
primije)eno i da s! injek7ije inz!lina dobro sredstvo za za!stavljanje
anoreksičnih stanja izgladnjelosti. +asnije5 -&ih godina5 razja(njeni s!
biokemijski mehanizmi inz!lina< pokazalo se da inz!lin blokira
sagorijevanje masno)e ! tijel!5 a omog!)!je pretvaranje !gljikohidrata
! masno)!.
$okazalo se da inz!lin koji se izl!č!je nakon konz!ma7ije
!gljikohidrata5 reg!lira nak!pljanje sala kod sisava7a koji zapadaj! !
stanje zimskog sna5 a !očilo se i to da jedna vrsta raka @ inzulinom  kada
stani7e neprestano proizvode inz!linC dovodi do brzog debljanja.
$rona"en je5 dakle5 7ijeli niz čvrstih dokaza o tome da je inz!lin glavni
aktor koji odl!č!je da li )e se masno)a nak!pljati ili sagorijevati.
sim (to !gljikohidrati5 zbog djelovanja na inz!lin5 dovode do
debljanja5 otkrilo se i to da na(em zdravlj! (tete i na dr!ge načine.
$edesetih godina pro(log stolje)a britanski je liječnik i marina7 $eter
0.D. ;leave5 pomo)! dobro razgranate mreže kolonijalnih liječnika
sak!pio je drago7jene podatke iz svih krajeva svijeta. Uvidio je jasn!
vez! izme"! zapadnjačkih bolesti i konz!ma7ije !gljikohidrata.
Smatrao je da veliki niz bolesti ima zajedničkog !zročnika kojega je
nazvao he &accharine !isease gdje riječ saccharine znači iz porodi7e
(e)era2 @i ne odnosi se na sladilo saharinC QQQiv. 3r!gim riječima5 radi se o
bolesti izazvanoj !gljikohidratima5 prvenstveno rainiranim5 kao (to s!
(e)er5 bijelo bra(no i bijela riža5 dakle namirni7ama koje mi danas
nazivamo brzim !gljikohidratima. 3anas se koristi naziv metaboli*ki
sindrom za ist! sk!pin! poreme)aja za koje je jo( ;live !tvrdio da ovise
o !gljikohidratima5 samo s tom razlikom (to s! ! novije vrijeme za ove
poreme)aje okrivljene masno)e. +ako je do toga do(lo?
0eza o (tetnosti masno)e lansirana je 9&ih godina pro(log stolje)a.
'ožemo je Gzahvaliti2 znanstvenik! n7el! +eWs! koji je bio !vjeren
da je masno)a glavni kriva7 za srčanožilne bolesti pa je to odl!čio i
dokazati. Uz pomo) prik!pljenih podataka o konz!ma7iji masno)e i
!čestalosti srčanih bolesti ! raznim zemljama5 napravio je graički
prikaz koji je pokazivao linearn! pod!darnost< (to se ! pojedinoj zemlji
tro(ilo vi(e masno)e5 to je vi(e dolazilo do srčanih bolesti. +asnije je
otkriveno da je +eWs proizvoljno izabrao podatke pa ! rez!ltate svojih
istraživanja nije !brojio zemlje ! kojima nije na(ao vez! izme"! !nosa
masno)e i srčanih bolesti stanovni(tva. Iako je njegova Gnamje(taljka2
rano otkrivena5 povratka nije bilo jer je teorija odmah objer!čke
prihva)ena od prehrambene i arma7e!tske ind!strije koje )e !
narednim godinama proitirati na rač!n ovog alsiikata. S dr!ge strane5
$eter 0.D. ;leave nije za svoj! hipotez! o (tetnosti !gljikohidrata dobio
ist! vrst! podr(ke5 jer kako bi ind!strija ostvarivala proit kada bi lj!di
odba7ili vrlo isplative rainirane proizvode od (e)era i bra(na.
S vremenom je ;leaveov izraz saccharine disease polako pao !
zaborav5 a masno)a5 prije svega ona zasi)ena5 progla(ena je kriv7em za
bolesti zapadnog svijeta. Sedamdesetih godina pro(log stolje)a iz
merike je kren!la kampanja s prehrambenim smjerni7ama koje s!
!pozoravale na opasnost od masno)a. ;ijelim svijetom zavladale s!
tvrdnje da zasi)ene masno)e i sol !zrok!j! srčane bolesti i da !mjesto
masno)a treba jesti vi(e !gljikohidrata. Iako s! ove tvrdnje svih ovih
godina bile znanstveno ne!temeljene5 ipak s! sl!žbene prehrambene
smjerni7e !spjele ostati nepromijenjene zadnjih *& godinaP Ustoličena
piramida zdrave prehrane prepor!č!je !nos 99-&O kalorija iz
!gljikohidrata5 1&19O kalorija iz bjelančevina i %9*&O kalorija iz
masno)a5 od čega maksimalno 1&O zasi)enih. 0e s! prepor!ke iste po
7ijelome svijet! i prate prepor!ke a @Svjetske zdravstvene
organiza7ijeC iza kojih5 nažalost5 stoje politika i prehrambena ind!strija5
tj. proit5 a ne znanost.
$aradoksalno je da je ova Gnemasna2 dogma stara tek tridesetak
godina5 jer je do kasnih sedamdesetih bilo op)eprihva)eno mi(ljenje da
bjelančevine i masno)e daj! sitost i time sprječavanj! prejedanje te da
(e)er i (krob debljaj!. 3ok se merika tih godina prilago"avala novim
prehrambenim smjerni7ama5 smanj!j!)i potro(nj! prirodnih masti i
pove)avaj!)i potro(nj! !gljikohidrata5 merikan7i s! oboljeli od
epidemije debljine. 3o kraja osamdesetih gotovo je svaki četvrti
merikana7 patio od debljine5 koja se kod dje7e čak !trostr!čila. Sve
če()e se može dijagnosti7irati dijabetes tipa % kod mladih5 ranije
nazivan staračkim dijabetesom.

9 2tkins je bio u pravu

Sig!rno ste č!li za dr. Aoberta tkinsa i njegov! Gmesn! dijet!2.
tkinsova dijeta dobila je5 nažalost5 negativan prizv!k5 vjerojatno zato
(to se pojavila ! krivo vrijeme. tkins je jo( 1/#%. godine objavio svoj!
pop!larn! knjig! !iet -evolution @3ijetna revol!7ijaC ! kojoj je
zagovarao prehran! s malo !gljikohidrata @ lo' carbC. S obzirom na to
da je !pravo tih godina merika dobila nove prehrambene smjerni7e
koje s! !pozoravale na (tetnost zasi)enih masno)a5 tkins je sa svojom
teorijom da se lako mr(avi ako se jede meso5 jaja i masla75 progla(en
(arlatanom i prevarantom.
'e"!tim5 trideset godina kasnije5 tkins vi(e nije sam. +ako !
meri7i5 tako se i ostatk! zapadnog svijeta pojavilo pregr(t sljedbenika
tkinsa i raznih verzija nisko!gljikohidratnihvisokomasnih dijeta
@lo' carb5 D;EC. Lrojni liječni7i5 znanstveni7i i proesori diljem
svijeta počeli s! razotkrivati mitove pa je sve vi(e onih koji tvrde da ni
masno)a ni kolesterol nis! opasni po zdravlje5 nego da s! velike
količine (e)era i (kroba ! prehrani5 kao i rainirana i hidrogenizirana
@očvrsn!taC biljna !lja !zročni7i debljanja i dr!gih modernih bolesti.
Jasno je da arma7e!tska ind!strija i medi7inski lobi jo( neko
vrijeme ne)e olako nap!stiti stare dogme na kojima masno zara"!j!5
nažalost5 na rač!n lj!dskog @neCzdravlja. :ajprodavaniji lijekovi na
svijet! s! sredstva za snižavanje kolesterola @statiniC koje milij!ni lj!di
!zimaj! potp!no nepotrebno i pri tome se izlaž! raznim n!spojavama. S
ind!strijom lijekova pod r!k! ide ind!strija hrane koja ostvar!je veliki
proit na jetinim proizvodima prep!nim (e)era5 (kroba5 biljnih !lja i
kemikalija. (ight proizvodi s! priča za sebe. Iz njih se najprije
odstranj!je prirodna masno)a5 a b!d!)i da takav odma()eni proizvod
nema vi(e nikakvog ok!sa ni konzisten7ije5 dodaj! m! se razne
kemikalije za zg!(njavanje i stabiliziranje te !mjetne arome i boje.
dstranjena masno)a5 vrhnje5 prodaje se odvojeno5 pa se na light
proizvodima zara"!je dvostr!ko.
He)in! znanstvenih st!dija kojima se Gdokaz!je2 veza izme"! !nosa
masno)e i povi(enog kolesterola s jedne strane5 te debljine5 dijabetesa5
srčanih i dr!gih bolesti s dr!ge strane5 nar!čili s! i platili !pravo oni
koji na njima najvi(e zara"!j! pa se t!mačenje rez!ltata st!dija
prilago"ava željama nar!čitelja. 3oktorima5 dijetetičarima i
n!tri7ionistima mozgovi s! isprani jo( za vrijeme st!dija pa ve)ina njih
slijepo vjer!je ! prehrambene smjerni7e o kojima odl!č!j! državne
sl!žbe za prehran! i zdravlje5 čije proesore pla)aj! velike ind!strije... I
tako se začarani kr!g zatvara.
Sre)om5 na svim stranama svijeta ima neovisnih znanstvenika i
liječnika otvorenog !ma5 koji razotkrivaj! neosnovane mitove i zabl!de
o (tetnosti masno)e i kolesterola. :ova hipoteza o tome za(to doista
dolazi do začepljenja žila i srčanih bolesti5 predstavlja vrlo plodno
podr!čje za znanstveno istraživanje.
tkins je ponovo pop!laran. Sve vi(e američkih bolni7a stavlja
svoje pa7ijente na tkinsov! dijet! kod tretiranja debljine i dijabetesa.
=arW 0a!bes je ! svojim intervj!ima saznao da je tkinsova dijeta
pop!larna !pravo me"! onim liječni7ima koji s! ga prije *& godina
proglasili prevarantom.

Aato ne možemo uvijek vjerovati znanstvenoj metodi

S pravom možemo postaviti pitanje kako je !op)e mog!)e da ne(to
postane sveop)e prihva)eno !vjerenje bez da se temelji na čvrstim
znanstvenim dokazima. +ont!re ovog disk!rsa postavio je ve)
spomen!ti n7el +eWs5 koji je pedesetih godina pod svak! 7ijen! želio
otkriti !zrok srčanih bolesti. Iznio je hipotez! da s! zasi)ene masno)e i
kolesterol glavni !zročnik pa je proveo istraživanje ! kojem je pokazao
korela7ij! izme"! !k!pnog !nosa masno)a i smrtnosti ! (est zemalja
svijeta. 'e"!tim5 !brzo je razotkriveno da je +eWs ! to vrijeme imao
podatke iz %% zemlje5 ali da je prikazao podatke sak!pljene iz svih tih
zemalja5 statistička povezanost izme"! !nosa masno)e i smrtnosti od
srčanih bolesti potp!no bi nestala.
+eWs je kasnije proveo st!dij! &even "ountries &tud @St!dija sedam
zemaljaC kojom je ob!hvatio 1- regija ! # zemalja5 s kojom je tvrdio da
je prona(ao jo( jač! vez! izme"! !nosa masno)e i smrtnosti od srčanih
bolesti. Iz te je st!dije izv!kao samo mali dio podataka koji s! se
!klapali ! njegov! hipotez!. 3obiveni rez!ltat morao je opravdati
očekivanja njegovih prista(a5 kao i !tro(ene milij!ne dolara poreznih
obveznika. :ažalost5 7ijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i
savjeti temelje se na ovoj st!diji iako dr!ge velike st!dije provedene
kasnije nis! !spjele potvrditi rez!ltat +eWsova istraživanja. *eliki
pro5lem sa znanstvenim istraživanjima je +to se znanstvenici mo"#
koncentrirati na one meto%e analize koje potvr#j# očekivanja
#pravo onih koji ih provo%e i, +to je jo+ "ore, pla)aj#. Štovi(e5
statističke analize ostavljaj! mnogo prostora za različita t!mačenja.
  tome je pisao 0homas S. +!hn5 povjesničar i kritičar znanosti.
+ada jedna hipoteza postane dominiraj!)a5 tada se koristi samo ono (to
se !klapa i (to je relevantno za potvrd! te teze5 dok se sve dr!go (to ne
potvr"!je ist! tez! !naprijed odba7!je. 0eza tada postaje dogma koj! se
iz mnogih razloga brani svim sredstvima<
$roesionalne karijere s! ! pitanj!. :erijetko s! znanstveni7i ili
doktori posvetili ve)i dio svoje karijere promoviraj!)i hipotez!
Gzasi)ene masno)e i kolesterol !zrok!j! srčane bolesti2. Iznenadni
preokret za 18& st!pnjeva ve)ini je nezamisliv5 jer takva je lj!dska
priroda  lj!di (tite svoje vlastite interese.
Fnanstveni7i bi mogli izg!biti inan7ijska sredstva za istraživanje
ako se !sprotive op)im !vjerenjima5 jer je nemog!)e na)i nova7 za
dokazivanje da s! masno)e i kolesterol korisni. Jedino ind!strija<
arma7e!tska5 prehrambena i poljoprivredna5 ima toliko nova7a da pla)a
znanstvena istraživanja5 ali oni sig!rno ne)e pla)ati dokazivanje da s!
masno)a i kolesterol zdravi jer bi to značilo rezati gran! na kojoj se
sjedi.
:ije lako priznati vlastit! odgovornost ! nečem! (to se vrlo
vjerojatno može pokazati kao najve)i medi7inski skandal ! povijesti.
Aazotkrivanje ovih dogmi može dovesti do podizanja t!žbi za davanje
krivih medi7inskih savjeta5 a ! nekim sl!čajevima čak i smrtonosnih
@npr. zamije)eno je da depresivne osobe s preniskim kolesterolom Ke()e
počine samo!bojstvoC.
$ropadanje bogatstva. $revi(e je nov7a ve) !loženo ! istraživanja o
kolesterol!5 a priznati da je sve bilo !zal!d5 sasvim je neprihvatljivo. QQQv
:eki koji s! se !s!dili !stati protiv ovih dogmi doživjeli s! sljede)e<
Fnanstvenik +ilmer '7;!llW otkrio je da je visoka razina
homo7isteina5 a ne kolesterola5 točan pokazatelj arteroskleroze
@začepljenja žilaC. tp!(ten je jer je doveo ! pitanje dogm! o
kolesterol! <he "holesterol hing: pa s! m! američke vlasti
onemog!)ile da se bilo gdje bavi daljnjim istraživanjem.
Einska mliječna ind!strija @alio proglasila je zasi)ene masno)e i
kolesterol bezopasnima. U(!tkani s! te(kim medijskim napadima koji
s! se održavali mjese7ima.
Einski prijevod knjige he "holesterol /ths @'itovi o kolesterol!C5
(vedskog znanstvenika Ue Aavnskova5 zapaljen je ! direktnom
prijenos! inske na7ionalne televizijeP
'e"!tim5 zadnjih se godina ipak počinje mijenjati trend ! svijet!
znanosti. Sve vi(e vode)ih znanstvenika preispit!je znanstven! podlog!
sl!žbenih prehrambenih prepor!ka5 raskrinkava se s!stav koji je
dozvolio zata(kavanja i manip!la7ije pod okriljem znanosti. Istraživanje
prehrane sa smanjenim !djelom !gljikohidrata5 koje je stagniralo jo( od
sedamdesetih godina5 ponovo oživljava.

Ananost u službi industrije

Svi koji vjer!j! da je medi7inska znanost neovisna djelatnost !
sl!žbi čovječanstva5 s 7iljem da se iskorijene !zro7i i prona"! najbolje
metode sprječavanja i liječenja bolesti5 potp!no s! ! kriv!. I medi7inska
znanost5 kao i sve dr!ge znanosti5 razvija se brane)i svoje dogme i teze.
+ako sve to !nk7ionira ! praksi5 svojim knjigama razotkrivaj!
liječni7i5 znanstveni7i5 biv(i zaposleni7i arma7e!tske ind!strije te biv(i
glavni !redni7i !glednih medi7inskih časopisa.
;ijela moderna medi7ina orijentirana je na traženje simptoma
bolesti5 a ne na otkrivanje njenih !zroka. $o istom prin7ip! proizvode se
i lijekovi5 kojima se samo tretiraj! simptomi5 ali ne i !zro7i bolesti. ni
i dalje ostaj! neotkriveni. 3 a j e tome tako5 potvr"!je ogromna
proizvodnja i potro(nja lijekova5 a lj!di ipak nis! zdraviji.
 Jedan medi7inski eksperiment koji !klj!č!je tis!)e s!dionika5 ko(ta
stotine milij!na dolara i samo je arma7e!tska ind!strija5 koj!
merikan7i God milja2 zov! 5ig Pharma5 zainteresirana za takve
eksperimente5 jer ima sredstva za njihovo provo"enje. Farada od jednog
preparata namijenjenog zdravim lj!dima koji )e ga dnevno !zimati do
kraja svog života5 ogromna je. :a listi 9&& najproitabilnijih tvrtki !
svijet!5 objavljenoj ! inan7ijskom časopis! )ortunes %&&%.5 !k!pna
zarada deset arma7e!tskih kompanija bila je ve)a od !k!pne zarade
svih ostalih. Iste je godine zbroj vrijednosti lijekova prodanih na re7ept5
pro7ijenjen na 4&& milijardi dolara.
sim (to pla)a istraživanja5 arma7e!tska ind!strija priprema i
str!kt!rira izvo"enje eksperimenata5 odl!č!je da li )e se rez!ltati
objaviti5 na koji način i ! kojem znanstvenom časopis!. U velikom
broj! sl!čajeva odgovorna je i za pisanje znanstvenih izvje(taja
eksperimenata. +ad se jedan znanstveni članak ili izvje(taj znanstvenog
istraživanja objavi ! nekom od mnogih svjetskih medi7inskih časopisa5
smatra se po!zdanim izvorom činjeni7a. :ažalost5 ovo je daleko od
istine. 'nogi medi7inski časopisi p!ni s! članaka koje za njih
airmativno pi(! pla)ene $A agen7ije i njihovi lažni a!tori
<ghost'riters:. 0i se tekstovi kasnije samo daj! na potpis izabranim
znanstveni7ima koje arma7e!tska ind!strija pla)a i sponzorira na razne
načine5 čak i tako da ih nagra"!je svojim dioni7ama. Isto je i s
!tje7ajnim !niverzitetima @npr. arvard sponzorira desetak medi7inskih
tvrtkiC5 kao i liječni7ima op)e prakse koji svojim pa7ijentima propis!j!
Godabrane2 lijekove ili ih nagovaraj! da s!djel!j! ! medi7inskim
eksperimentima.
U meri7i je arma7e!tska ind!strija svoje veze pro(irila i na
zakonodavstvo pa ! !pravama velikih kompanija5 kao predsjedni7i5
potpredsjedni7i5 glasnogovorni7i ili članovi !prave5 sjede ministri
obrane5 (eovi inan7ija i biv(i predsjedni7i. :a kraj!5 barem oni koji
donose sl!žbene smjerni7e za sprječavanje bolesti stanovni(tva5 trebali
bi biti neovisni liječni7i i znanstveni7i5 ali i njih kontrolira arma7ija.
 vakve jake veze i mo)ne organiza7ije ne bi bile ni potrebne kad bi
arma7e!tska ind!strija radila ono (to treba5 me"!tim5 čini se da je
njihov jedini motiv zarada pa beskr!p!lozno na trži(te plasiraj!
nedovoljno ispitane lijekove i pri tome ih !op)e ne brine činjeni7a da
mnogi od tih lijekova !zrok!j! ozbiljne5 čak i smrtonosne5 n!spojave.
Jedan od mnogih primjera je tableta protiv bolova ro%eco2ib
američke arma7e!tske tvrtke /erck5 koja se nalazila ! slobodnoj
prodaji p!nih pet godina. merička sl!žba za hran! i lijekove E3
pro7ijenila je da je ! tom period! ovaj lijek !zrokovao vi(e od 1&& &&&
srčanih inarkta ! meri7i5 od čega je jedna tre)ina bila smrtonosna.
+asnije je bilo dokazno da s! ! 'er7k! bili svjesni tog problema p!ne
četiri godine ranije. He)in! članaka o ovom lijek! pisali s! 'er7kovi
ghost'ritersi5 a poznatim znanstveni7ima samo s! ih nosili na
potpis.QQQvi
0ako"er5 o arma7e!tskoj ind!striji ovisi i egzisten7ija ve)ine
medi7inskih časopisa. Klan7i koji se ! njima objavlj!j!5 !glavnom
govore o pozitivnim eektima nekog lijeka i koriste se kao reklama
liječni7ima pa se za te potrebe tiskaj! ! gigantskom broj! primjeraka.
dbije li redak7ija takav članak5 igra se s vi(emilij!nskim g!bitkom od
neprodane tiraže časopisa koji ionako ve)in! prihoda ostvar!j! od
reklama arma7e!tske bran(e. Us!de li se objaviti neki s!vi(e kritičan
članak protiv ind!strije ili nekih lijekova5 time čak riskiraj! i b!d!)!
egzisten7ij!.

Aato 4H@'Paleo pokret nije službeno priznat?

#Prvo te ignoriraju$ zatim ti se smiju pa se bore protiv tebe$ a onda
pobjeGuje6.+
/ahatma 3andhi
 ko )emo vjerovati poznatoj izre7i 'ahatme =andhija koja opis!je
četiri aze do pobjede nekog nenasilnog aktivizma5 onda možemo re)i
ovako< Paleolo' carbRD;E pokret godinama se polako razvijao !
skrovitosti prve aze Gprvo te ignoriraj!25 a onda je proveo i koj! godin!
! dr!goj azi Gzatim ti se smij!2 ! kojoj je bio ismijavan kao dijeta
spiljskog čovjeka5 da bi sada5 nakon vi(egodi(njeg eksponen7ijalnog
rasta5 ovaj pokret napokon dostigao i tre)! az! Gpa se bore protiv tebe2.
Fa(to bi se netko !op)e borio protiv t!"eg načina prehrane? Što se
koga tiče ako netko ne želi jesti žitari7e i soj!? dgovor je vrlo
jednostavan< ! igri je 5ig /one$ veliki nova75 proit. $ostoji nebrojeno
p!no razloga zbog kojih je prehrambena ind!strija ogromna i isplativa.
6itari7e i soja jetino se otk!plj!j!5 a proizvodi napravljeni od njih
sk!po se prodaj!. I prehrambena ind!strija ima svoje mo)ne za(titnike5
medije i držav!. 'ediji žive od njihovih reklama5 a država !bire poreze.
3ržavi se prehrambena ind!strija toliko isplati da s!bven7ionira
poljoprivrednike5 ali ne zbog nesebične pomo)i poljoprivredni7ima5
nego time zapravo pogod!je ind!striji koja pla)a smije(no male otk!pne
7ijene žitari7a. :ažalost5 poljoprivredni7i ne zara"!j!5 potro(ači ne
k!p!j! jetinij! hran!5 ali se zna tko !bire proit.
U meri7i je zarada na kr!h!5 proizvodima od k!k!r!za i soje
izme"! % #&&O i - 4&&O dok je zarada na slanini 4&&O. sim toga5
proizvodi od žitari7a imaj! d!gi rok trajanja pa se lako skladi(te5 dok se
meso mora pohranjivati5 transportirati i prodavati !z stalno hla"enje5 a
ima i p!no kra)i rok trajanja. +ao dan je jasno da je isplativije prodavati
proizvode od žitari7a5 nego meso5 jaja i povr)e. :a taj način ind!strija
!bire velike prihode5 zato i može pla)ati reklame za svoje proizvode.
:akon svega5 doista postaje jasnije za(to državne sl!žbe i mediji tako
agresivno propagiraj! žitari7e kao Gbaz! zdrave prehrane2.
+ada !mjesto toga k!p!jemo meso pa(nih životinja i jaja izravno od
!zgajivača5 zaobilazimo 7ijeli taj mon!mentalni proitabilni sistem
ind!strijske poljoprivrede5 transport žita5 antibiotike5 hormone rasta5
kemijska gnojiva5 prera"ivače5 inspektore5 proizvo"ače5 dostavljače i
ogla(ivače5 koji svi zara"!j! na pametan način pretvaraj!)i jetine
žitari7e ! sk!pe stvari !pakirane ! (arene kartone5 vre)i7e i t!be.
Izbjegavaj!)i p(eni7!5 k!k!r!z i soj! i biraj!)i doma)e meso5 rib!5
jaja i povr)e iz lokalne proizvodnje5 Paleolo' carbD;E pokret5
stvorio je neke vrlo mo)ne neprijatelje<
'edi7inska i n!tri7ionistička pop!la7ija5 zato (to se otkriva
činjeni7a da s! ve) desetlje)ima ! kriv! i !bijaj! lj!de svojim krivim
prehrambenim savjetima.
$oljoprivredni biznis i ind!strijski proizvo"ači hrane5 zato (to se
smanj!je potro(nja visoko proitabilnih prera"evina od žitari7a i soje.
Earma7e!tska ind!strija5 zato (to čovjek prirodnom prehranom lako
osig!rava dobro zdravlje pa prestaje biti redovni potro(ač lijekova.
'ediji5 zato (to zara"!j! veliki nova7 od reklamiranja proizvoda od
žitari7a i lijekova.
3ržavne sl!žbe5 jer s! oni provedbena r!ka poljoprivrednog biznisa5
ind!strijskih prera"ivača hrane i medija5 i zato (to njihova potpora
stvara brda vi(ka žitari7a koje se nekako moraj! konz!mirati. QQQvii
:aravno da onda ne iznena"!je činjeni7a da država5 koja tro(i
ogroman nova7 na s!bven7ioniranje proizvoda od k!k!r!za5 soje i
p(eni7e5 ne dovodi ! pitanje prehrambene smjerni7e koje prepor!č!j!
!pravo ove proizvode kao temelj zdrave prehrane. :o5 pozitivno je da
se tren!tno nalazimo ! tre)oj azi Gpa se bore protiv tebe25 jer je to samo
korak do posljednjeg Ga onda pobje"!je(25 koj! je +!hn označio kao
promjen! paradigme.
 4H@ u Švedskoj
Siječnja %&11. dr. ndreas >eneldt5 spe7ijalist op)e medi7ine5
objavlj!je knjig! /atrevolutionen @$rehrambena revol!7ijaC. 0ema
knjige je !spon i pad obije od masno)e5 tj. važe)ih prehrambenih
smjerni7a od njihovog nastanka do doga"aja zadnjih godina koji !
Švedskoj mijenjaj! stav prema prehrani. $odatak da je knjiga za samo
nekoliko mjese7i prodana ! vi(e od %& &&& primjeraka pokaz!je koliko
je interes za D;E način prehrane porastao.
ndreas >eneldt stekao je velik! pop!larnost kroz svoj D;E blog
Costdoktorn222viii @3oktor za prehran!C5 rado se odaziva na s!čeljavanja s
prista(ama sl!žbenih prehrambenih stavova ! medijima te i tako
ne!morno dokaz!je sve prednosti D;E načina prehrane. dnedavno
se njegov blog može čitati i ! engleskom prijevod! !iet!octor 222i2. :a
svojim strani7ama on dnevno izvje()!je o najnovijim istraživanjima s
podr!čja prehrane i zdravlja5 često i s interna7ionalnih koneren7ija.
:ajvažniji m! je 7ilj5 kako sam kaže5 pro(iriti saznanje o tome kako
zastra(!j!)i broj Šve"ana pati od debljine i zapadnjačkih bolesti na
rač!n zastarjelih prehrambenih smjerni7a te kako se ovo može spriječiti.
$ored doktora >eneldta5 jedna od klj!čnih osoba za promi7anje
D;Ea ! Švedskoj je i doktori7a nnika 3ahlTvist5 koja je promjen!
doživjela na vlastitom primjer!. +ao jedna od onih koji se 7ijeli život
bore s prekomjernom tjelesnom težinom5 imala je i ibromijalgij!5
otečene zglobovi5 !kočene i bolne mi(i)e i koljena5 kao i stalno nad!t i
otečen trb!h. $romjena je nastala kad je otkrila dijet! s malo
!gljikohidrata. $očela je g!biti jedan kilogram tjedno pa je gotovo
dostigla idealn! težin!. Izg!bila je osje)aj stalne gladi i neprestane
potrebe za jelom5 a s g!bitkom kilograma povlačili s! se i njezini
zdravstveni problemi. Eibromijalgija5 bolest za koj! medi7ina nema
obja(njenja5 nestala je.
 $reko otvorenih pisama ! tisk!5 intervj!a i bloga počela je debatirati
i problematizirati vladaj!)e prehrambene prepor!ke5 a svojim je
pa7ijentima počela prepor!čivati D;E prehran!. :aposljetk! s! je
%&&9. godine dvoji7a dijetetičara prijavili so7ijalnozdravstvenoj !pravi5
jer s! smatrali da svojim prepor!kama !grožava život pa7ijenata
savjet!j!)i ih da jed! vi(e masno)e. 'e"!tim5 njihova je prijava
izazvala s!protan !činak. So7ijalnozdravstvena !prava provela je
istrag! koja je trajala preko dvije godine. Str!čnja7i s! istražili sv!
znanstven! literat!r! o prehrani sa smanjenim !djelom !gljikohidrata i
! siječnj! %&&8. godine 3ahlTvist je oslobo"ena opt!žbi. vo je ! tisk!
odjekn!lo pop!t bombe. Uslijed 7ijele te ž!čne debate oko masno)a !
prehrani5 so7ijalnozdravstvena !prava stala je na stran! pobornika
Gmasne dijete2 za koj! s! toliki tvrdili da j e (tetna. Faklj!čeno je da je
Gnisko !gljikohidratna prehrana ! sklad! sa znano()! i isprobanim
isk!stvom za red!k7ij! tjelesne težine i dijabetičare tipa %5 jer s!
znanstveno dokazani njezini dobri eekti5 te nikakvi dokazi o opasnosti
ovakve prehrane nis! prona"eni.2
d tada se D;E etablirao kao pojam ! Švedskoj5 a 3ahlTvist i
>eneldt nis! jedini liječni7i poborni7i ovakve prehrane. 'nogi
liječni7i5 znanstveni7i5 proesori i znanstveni novinari angažirali s! se
da pro(ire istin! o prehrani i zdravlj! pa s! zadnjih godina napisane
brojne knjige5 a na Internet! i ! dnevnom tisk! svakodnevno se mog!
čitati novi član7i vezani !z D;E. :aposljetk! je %&1&. godine osnovan
i D;E časopis čiji s! pokretači5 osim nnike 3ahlTvist5 jo( i Sten
St!re Skaldeman5 novinar i biv(i dijabetičar tipa % koji se !z pomo)
D;E prehrane izliječio od dijabetesa i prepolovio ! težini5 zatim Lo
Fa7krisson5 novinar i glavni !rednik znanstvenog časopisa 9???=talets
@etenskap @Fnanost %&. stolje)aC te 'argareta D!ndstrom5 pokretačka
najposje)enijeg or!ma D;E ! Švedskoj Colhdrater i %okus
@Ugljikohidrati ! ok!s!C koji danas broji 1# &&& članova.
Str!čni s!radni7i koji časopis! pr!žaj! znanstven! potpor! s!
Jorgen Hesti:ielsen5 vode)i spe7ijalist dijabetolog iz +arlshamna5 koji
je napravio najpoznatije istraživanje o D;E prehrani na dijabetičarima5
Ue Aavnskov5 do7ent iz D!nda koji je ve) preko *& godina angažiran
na pitanjima kolesterola i njegove G(tetnosti2 te je o tome napisao vi(e
knjiga na raznim jezi7ima5 zatim doktor ndreas >eneldt te Ljorn
ammarskjold5 !mirovljeni doktor biokemije.
va pod!ža lista i sama ve) dovoljno govori o ozbiljnosti D;E
pokreta ! Švedskoj. Lrojni dr!gi liječni7i5 znanstveni7i i proesori
tako"er pi(! za ovaj časopis5 kao i mnogi sljedbeni7i D;E prehrane
koji čitateljima rado dijele svoja isk!stva s ovom prehranom i njezine
!činke na zdravlje i mr(avljenje.
Fastarjelo shva)anje o (tetnosti prirodnih masno)a te iskrivljene
priče o tome da je za mr(avljenje potrebno Gjesti manje i tro(iti se vi(e25
polako ali sig!rno razotkrivaj! se kao jedan od najve)ih medi7inskih
proma(aja %&. stolje)a. Jasno je da liječni7ima5 dijetetičarima i
n!tri7ionistima nakon svega nije lako priznati da s! tolike godine bili !
kriv!5 da s! 7ijelo vrijeme svojim pa7ijentima davali pogre(ne savjete i
da s! time otežali5 ako ne i pogor(ali5 njihovo ozdravljenje. Aadi se
ovdje i o eg!5 ali i o komer7ijalnim interesima velikih ind!strija5
prehrambene i arma7e!tske5 koje (titi država. Fbog svih tih razloga5
promjene se pokre)! polako5 vrlo polako5 ali se ipak kre)!. Smjena
paradigmi je ! tijek!5 a mi smo svjedo7i velikih promjena koje )e se tek
dogoditi. Švedska je oti(la korak naprijed ! pomi7anj! paradigmi i
razotkrivanj! ovog ijaska5 a dr!gim zemljama ne preostaje ni(ta dr!go
nego da slijede ovaj p!t. $rehrambena revol!7ija je započela i vi(e se ne
može za!staviti.

4H@ i okoli
3a bismo postigli optimalne !vjete za dobro zdravlje i vitalnost5
neminovno je da se vratimo izvornom način! prehrane kojem smo
prilago"eni. 0o podraz!mijeva život ! s!radnji s prirodom5 tako d a j e
ideja o za(titi okoli(a !sa"ena ! D;E kon7ept. Kovjek ne može !ni(titi
planet!5 a da pri tome ne !ni(ti i samoga sebe pa zapravo i ne postoji
mog!)nost izbora. sim (to je čista izvorna hrana povoljnija za čovjeka5
ona tako"er pogod!je okoli(! i klimi. Fato s D;E načinom prehrane
nastojimo birati namirni7e iz organskog i lokalnog doma)eg !zgoja<
'eso i masno)! životinja koje slobodno pas! trav!5 a ne životinja
koje se hrane žitari7ama i sojom5 hormonima rasta i antibioti7ima.
Jaja koja s! snijele koko(i koje slobodno trčkaraj! i klj!7aj! po
dvori(t!5 a ne koko(i koje žive zbijene ! kavezima i hrane se
kon7entratima.
Aib! koja slobodno živi ! morima i rijekama5 a ne rib! iz !zgajali(ta
koja se hrani kon7entratima i pliva ! vlastitom izmet!.
$ovr)e i vo)e iz organskog !zgoja koje nije prskano pesti7idima ni
gnojeno !mjetnim gnojivima. Dokalno5 zrelo !brano povr)e i vo)e5 a ne
!vezeno s dr!ge strane zemaljske k!gle.
6ivotinje koje žive ! svom prirodnom okr!ženj! i hrane se onom
hranom za koj! s! i same genetski prilago"ene daj! meso5 masno)!5
mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka.
Dokalno proizvedeno i zrelo !brano vo)e i povr)e iz organskog i
biodinamičkog !zgoja5 ima ne!sporedivo ve)i sadržaj vitamina i
minerala važnih za dobro zdravlje. sim toga ovakav !zgoj pridonosi
ravnoteži ! prirodi i č!va biolo(k! raznolikost na zemlji.
$er ikholm5 pisa7 i molek!larni biolog5 nagla(ava na koje sve
načine D;E (tedi okoli(5 klim! i prirodne res!rse<
D;E nagla(ava važnost biranja namirni7a iz organskog !zgoja.
D;E ne znači da se jede vi(e bjelančevina niti vi(e mesa5 nego se
jede vi(e masno)e.
 D;E znači da se iskori(tava ve)i dio životinje. :e konz!miraj! se
samo sk!pi ileti od nemasnog mi(i)nog mesa5 ve) se koristi masno)a5
loj5 kosti5 koža5 ko(tana srž  sve ono (to se inače ba7a.
Izn!tri7e kao (to s! jetra5 b!brezi5 žlijezde5 jezik i mozak5 koriste se
za lj!dsk! prehran! !mjesto da se ba7aj! ili daj! kao hrana životinjama
koje !op)e nis! mesojedi.
Smanjeni !nos !gljikohidrata koji potič! apetit i pove)ani !nos
masno)e koja daje sitost5 dovode do spontanog smanjivanja obroka i
smanjenog !nosa kalorija5 (to pridonosi (tednji prirodnih res!rsa.
D;E znači smanjen! konz!ma7ij! slatkog vo)a koje se transportira
preko polovi7e zemaljske k!gle5 pri čem! se zaga"!je okoli( i tro(e
osilna goriva.Ql
sim toga5 prema D;E prehrani ne konz!miraj! se žitari7e ni soja.
p)e je poznato da s! za !zgoj žitari7a i soje posječene ogromne
povr(ine (!ma i pra(!ma5 preorani ogromni travnja7i i is!(ene močvare5
(to je dovelo do !ni(tenja i istrebljenja brojnih vrsta iz životinjskog i
biljnog svijeta. Fa !zgoj žitari7a potrebne s! ogromne količine osilnog
goriva5 nate koje !skoro vi(e ne)e biti5 !mjetnih gnojiva i pesti7ida.
'asovni !zgoj žitari7a !ni(tava zemlj! i is7rplj!je hranjive tvari iz nje
bez da zemlji i(ta vra)a. Uzgajanje jednogodi(njih monosadni7a ili
monok!lt!ra dovelo je do !ni(tavanja biolo(ke raznolikosti na zemlji5
istrebljenja mnogih živih vrsta i nesta(i7e vode ! mnogim dijelovima
svijeta.
'asovni !zgoj hrane !ni(tava Femlj! i čovjeka. 'oramo postati
svjesni da smo ovisni o res!rsima i da se održivi p!t ovog planeta može
posti)i samo kroz s!radnj! svih živih bi)a5 me"!sobno i s prirodom.
Svaka biljka i životinja ima svoj! !log! ! prirodi. $rirod! treba shvatiti5
a ne je pok!(avati savladavati. Aje(enje je ekolo(ka5 biodinamička5
lokalna proizvodnja5 permak!lt!ra i samoodržive zajedni7e na lokalnoj
razini. Ideja i ini7ijative ima5 samo se treba pokren!ti.
 9skustva s 4H@ prehranom
S $aleo prehranom prvi sam se p!t !poznala %&&-. godine !
Švedskoj5 a %&&#. i s pojmom D;E. $ro!čavaj!)i literat!r! i prate)i
isk!stva dr!gih te slijede)i i sama ovaj način prehrane koji mi je donio
mnoge pozitivne promjene5 osjetila sam potreb! da svoja saznanja
podijelim s čitateljima na materinjem jezik!. U travnj! %&1&. počela
sam pisati blog Istine i laži o hrani koji je !brzo postigao visok!
čitanost pa je pojam D;E zavladao i na(im prostorima.
$i(!)i blog !spostavila sam kontakte s mnogim dragim lj!dima koji
s! prate)i članke koje sam objavljivala na blog! i ! časopis! Aepete5
post!pno prihva)ali moje savjete. :jihovo od!(evljenje i spoznaje do
kojih s! do(li metodom Gvlastite kože25 drago7jena s! svjedočenja o
pozitivnim isk!stvima s D;E prehranom. +oliko god p!ta ih čitam5 te
spontano nastale priče !vijek me ponovo razvesele5 a saznanje da sam
nekome pomogla da otkrije svoj p!t do boljeg zdravlja5 neizmjerno me
isp!njava. 0akvih je isk!stava toliko da bi se mogla napisati zasebna
knjiga5 no ! ovoj ipak ima mjesta samo za nekoliko izdvojenih priča
koje slijede ! nastavk!.
Put od vegetarijanstva do 4H@ prehrane
drasla sam ! obitelji ! kojoj se tradi7ionalno jelo p!no kr!mpira5
tjestenine5 dizanih kolača i slatki(a svih vrsta. tkad znam za sebe imala
sam problema s alergijama5 inek7ijama kandidom5 aknama5 s!ho
masnom kožom5 manjkom energije5 a ! nekim azama i velikim vi(kom
kilograma i 7el!litom. Imala sam potreb! da p!no spavam5 a !j!tro bih
ipak !stajala s osje)ajem is7rpljenosti. $onekad sam imala osje)aj da mi
7ijelo tijelo gori od !pale5 koža je p!7ala i bila tako osjetljiva da sam
znala plakati od bolova i osje)aja irita7ije kad bih se poslije t!(iranja
brisala r!čnikom5  depresiji da i ne govorim5 ona je od!vijek bila t!5
pra)ena jakim promjenama raspoloženja5 ne!taživom potrebom za
slatkim i napadima gladi od kojih sam se doslovno tresla5
0ijekom posljednjih deset godina bila sam vegetarijana75 vegan5
makrobiotičar5 sirovojela7 i klasični svejed5 no ni(ta od toga @kao ni
kremi7e5 čajevi5 glina5 alge5 kontra7ep7ijske pil!le i razna či()enja
organizmaC nije imalo ba( nikakav povoljan !činak na moje stanje  bilo
izičko5 bilo psihičko. Fa to vrijeme sam se !dala za vegetarijan7a i
rodila k)er koj! sam nakon aze dojenja5 tako"er hranila žitari7ama5
sojinim proizvodima5 povr)em5 vo)em5 seitanom @tj. gl!tenomC i
mliječnim proizvodima.
Unatoč svem!5 ! mojem je organizm! i dalje vladao kaos5 a ni
malena nije napredovala kako treba. '!ž je bio vrlo mr(av5 !palog li7a5
bez energije5 jako osjetljivog žel!d7a5 tamanio je slatko kao i ja te je
imao stalne !pale5 psorijaz! i per!t. Sve je to tako bilo dok jednog dana
dijete nije kod bake slavodobitno (čepalo koko(ji batak i počelo jesti5 pa
j!ha5 ona ina masna5 od doma)e koke... >h5 tek tada smo se zapitali5 a
(to sad? 'ožda je stvarno pametno vratiti se mes!5 ribi i jajima5 za
dobrobit i zdravlje djeteta? I tako smo počeli ponovo jesti sve. 'alena
se počela pop!njavati i rasti5 ali sad s! se i kod nje počeli javljati osipi
provo7irani odre"enom hranom5 a pojavila se i kandida. čito je ne(to
nedostajalo5 ali (to? Kinilo nam se da smo sve isprobali.
nda smo po stoti p!t kren!li na neke alternativne pok!(aje< čajevi5
koloidno srebro5 glina5 a !z daljnje pretraživanje Interneta konačno smo
nai(li na nitin! strani7! o D;E prehrani. +ad se slijede)i p!t !pala
pojačala do razine boli i če(anja do krvi5 rekla sam sebi< ! red!5 sve sam
dr!go ve) probala5 probat )! i ovo. $a (to b!de.
0o (to živimo na sel! pa smo kod s!sjeda lako nabavili ono (to sami
nismo imali i (to imamo vlastiti vrt5 svakako je pomoglo. :ajprije smo
jestivo biljno !lje zamijenili svinjskom ma()!5 a (e)er stevijom.
Eorsirala sam plan da k)er i ja jedemo strogi D;E do prvih rez!ltata5 a
m!ž se ipak pomalo (ver7ao jed!)i sve5 ali po novom prin7ip!  masno i
ne slatko5 jer je onako tipično m!(ki tvrdio da Gnjem! nije ni(ta i da m!
to ne treba2.
Ja sam ! sljede)a tri mjese7a kao od (ale izg!bila (est kilograma5
iako nisam ni imala neki vi(ak5 ali počela sam dobivati mi(i)e5 a ono
potkožno5 bolno i !paljeno je počelo nestajati. +oža mi se promijenila
1&&O5 postala je glatka5 nježna5 bez akni5 bez osipa5 svrbeža5 manje sam
se znojila5 a 7el!lit se vidljivo smanjio. +andida koja me je godinama
rast!rala5 konačno je nestala. $ostala sam poletna5 bila sam dobre volje i
vi(e nisam bila depresivna5 živčana i gladna. 0rb!h mi vi(e nije bio
vječno nad!t5 probava je postala normalna prvi p!t ! život!. 3obila sam
veliki priljev energije i potreb! da se kre)em sve vi(e5 jer (to sam d!že
tako jela5 moja je energija raslaP sje)ala sam se kao a!to koji je nakon
p!no godina5 prvi p!t ! život! dobio pravo gorivoP I jo( ne(to5 sama
sebi sam po prvi p!ta ! život! bila lijepa... 'nogi s! me pitali Gna čem!
sam25 jer s! svi primijetili da odjednom zračim kao nikad prije. 'enije
to sve bilo dovoljno da me ! samo nekoliko mjese7i !vjeri da j e D;E
ono pravoP
'ojoj k)eri se stanje tako"er popravilo. :apokon je dobila
kilograme i snag! primjeren! njezinoj dobi. :arasla je5 a svrbež i s!ha
koža !zrokovana kandidijazom i vjerojatno nedostatkom odre"enih tvari
je nestala. 'ali mr(avi zombi pretvorio se ! dijete koje p!7a od energije
i napred!je5 tjelesno i mentalno5 bolje nego prije.
+ad je vidio drastične promjene na meni i k)eri5 pridr!žio nam se i
moj m!ž. +roz nekoliko sljede)ih mjese7i i on je doživio svoje
promjene< smirila s! se !palna stanja kože5 porasla m! je energija5 i kao
i kod mene5 izg!bio je interes za slatko. 'alo nakon toga5 počeo je
dobivati na težini5 mi(i)i s! se ponovo ormirali tamo gdje davno nis!
bili5 postao je bolje volje5 manje živčan i vi(e optimističan. 3o sada je
dobio 1& kg5 ali m! nedostaj! jo( malo do idealne težine. $sorijaza je
nestala5 per!t se jo( t! i tamo malo pojavi5 ali je pretežno nema. Sada5
nakon gotovo godin! dana5 svi troje smo dr!ge osobe i ne od!stajemo.
Dj!di iz na(e okoline se č!de5 pitaj!5 a mi ih !p!)!jemo ! Gtajne2. niti
smo zahvalni do neba na njenim član7ima o j!hi7ama5 mastima5
probioti7ima5 opasnostima od soje5 gl!tena5 (e)era... 0oliko smo toga
na!čiliP Spasila nam je život ! najdoslovnijem smisl!P vala nita5
hvala D;EP  vegetarijansk! prič! o nenasilj! i spa(avanj! svijeta
ostavljam po strani kao jedn! lijep! !topističk! a!todestr!ktivn! az!
koja nam je dala dobre lek7ije i na!čila nas zahvalnosti.
/aja$ 9 godina$ /eGimurje
4H@' moja nepromiljena odluka
dl!ka da D;E! dam (ans! ! pok!(aj! mr(avljenja nije bila
promi(ljena. Lila je to odl!ka očajnika. S 4/ godina i *& kg vi(ka5 bilo
je malo toga (to nisam pok!(ala ! naporima da smr(avim. Aaznovrsne
dijete i preparati davali s! nekog eekta pa sam povremeno g!bila i do
deset kilograma5 ali sve s! te epizode bile pra)ene osje)ajem gladi5
!skra)enosti5 a na kraj! i kr(enjem dijete. sje)ala sam se grozno. Lila
sam osoba bez samopo!zdanja5 ne!spje(na5 labilnog karaktera i5
naravno5 gladnaP nda sam naletjela na D;E i odl!čila m! Gdati
(ans!2. I evo me sada godin! i pol dana kasnije s 18 kilograma manje.
=!bim ih potp!no op!(tenim tempom @da mi je netko prije rekao d a j e
to mog!)e5 naravno da ne bih vjerovalaC5 sita sam5 mirna5 !živam !
hrani koja je divna i !k!sna.
'oj g!bitak kilograma odvija se s povremenim periodima
stagna7ije. U periodima kada ne mr(avim5 jednostavno se i dalje hranim
po D;E prin7ip!5 a ti periodi spontano prolaze i opet dolazi do
g!bljenja kilograma. U promjeni prehrambenih navika djelomično s! mi
se pridr!žila jo( tri člana obitelji5 ali oni s! samo smanjili !nos
!gljikohidrata. He) i to je bilo dovoljno za g!bitak kilograma5 tako da
smo nas četvoro !k!pno izg!bili preko 4& kgP sje)aj gladi postao je
sasvim normalan5 nema vi(e prisile da jedem5 nema ž!dnje da ne(to
pojedem Godmah i sad25 zato isk!(enjima svake vrste @kolači5 tijesta i
sl.C odolijevam bez ikakvih problema5 (to m i j e ranije bio najve)i
problem.
li jo( interesantnije od g!bljenja kilograma je to (to sam sredila
brojne zdravstvene tegobe i probleme< od onih relativno bezazlenih5 kao
(to je reg!liranje probave i g!bitak nad!tosti5 do mnogo ozbiljnijih i
važnijih< nestali s! simptomi mojeg l!p!sa5 a dočekala sam ve) i dr!go
prolje)e bez simptoma alergije5 s nalazima krvi koji s! odlični i s
porastom energije te op)enito dobrim osje)anjem. +ren!la sam na
z!mb! i itness5 bolje spavam. Sve ! svem!5 prelazak na D;E5 iako !
tom tren!tk! nedovoljno promi(ljena5 bila je jedna od mojih najboljih
životnih odl!kaP
7elena$ ? godina$ 5eograd
,tkud masno!a u krvi kad ne jedem masno ?
Imam 44 godine i otkako znam za sebe pazim (to jedem. U mladosti
nisam bila debela5 možda malo p!nija ! p!bertet!5 pa negdje ! to
vrijeme i započinje moja borba s dijetama. +ad god sam postajala
majka5 a bilo je to tri p!ta5 !vijek bi mi nakon tr!dno)e zaostalo
nekoliko kilograma vi(ka koje sam voljom i !porno()! skidala5 jer ne
volim biti debela. $!no sam čitala o prehrani i slijepo sam se držala
piramide pravilne prehrane< sve nemasno5 mesa malo5 masno)e gotovo
nimalo. Jela sam !glavnom žitari7e5 sjemenki7e5 dosta vo)a i povr)a.
0renirala sam !glavnom redovno5 barem dva p!ta tjedno5 aerobik i brzo
hodanje. :aravno da me kroz život pratio stres5 osobito kad sam postala
samohrani roditelj i kad sam oko četrdesete osjetila da G(teka2 moj
nalaz krvi koji je pokazao povi(en kolesterol i ostale vrijednosti vezane
!z to. Lila sam ! (ok!5 otk!d meni masno)a kad je !op)e ne !nosim !
organizam?P
L!d!)i da sam osoba koja zazire od lijekova5 prehranom sam
nastojala popraviti to novo stanje5 a i moja liječni7a mi je savjetovala da
jedem meso5 jer m i j e željezo bilo katastroa. Uz te(k! m!k! !spjela
sam pobolj(ati nalaz5 ali sam stalno bila gladna5 brojala sam kalorije i
jela jako malo. :aravno da sam imala napade gladi5 a sve je rez!ltiralo
time da sam trpala ! sebe kolače5 kekse i ostale !gljikohidrate. 0rebalo
m i j e zbilja jako p!no volje da nekako održavam kilograme koji s!
varirali 9 kg ! pl!s i min!s. +ad god bih se !debljala5 !vijek je to bilo
ono najgore debljanje koje se taloži oko str!ka i na bokove.
Sl!čajno sam krajem %&1&. godine nai(la na nitin blog i istog sam
trena shvatila da je to 0P Shvatila sam da se potp!no pogre(no hranim5
shvatila sam za(to sam nav!kla masno)e ! krvi5 za(to imam napade
gladi5 odakle mi s!ha koža i salo oko str!ka. $očela sam se pridržavati
D;Ea i to mi je postao stil života. 3ržim se ! potp!nosti pravila ove
prehrane5 ne brojim i ne važem (to jedem5 samo ne jedem ni(ta
ind!strijsko. Sve s! namirni7e doma)e i sve je masno i zasitno. U
samom početk! jela sam p!no vi(e5 kao da m i j e organizam sam tražio
da nakon svih godina izgladnjivanja i !skra)ivanja masno)a konačno
do"e do grani7e zasi)enja. 'jese7 dana kasnije ve) sam jela p!no
manje5 bez gladi5 bez zamamnog zova slatki(a i kolača5 kr!ha i pe7iva.
Sad kada sam gladna to vi(e nije v!čja glad s treskavi7om5 nego jedan
sasvim dr!gačiji i prirodniji osje)aj.
'oja energija je zavidna5 nema pospanosti5 lak(e podnosim stres5 a i
san mi j e p!no bolji. Djetos sam skin!la # kilograma5 pomoglo je tome i
trčanje svak! večer po - km. 'eni mr(avljenje nije primarni 7ilj5 vi(e
!živam ! spoznaji da činim dobro svom zdravlj! i tijel! i napokon sam
shvatila tko me i za(to lažeP sje)aj kad se tijelo očisti od (e)era i
bra(na i ostalih otrova je antastičan. $ro(lo je vi(e od godin! dana
otkako se ovako hranim5 a krvna slika i nalazi s! mi savr(eni. 3oktori7a
mi savjet!je da samo tako nastavim.
Svima toplo prepor!č!jem D;E5 jer to nije dijeta ve) prehrana za
sve one koji vole svoje tijelo i koji žele sač!vati svoje zdravlje. vala
niti (to je nesebično podijelila svoje znanje s nama koji smo bili !
zabl!di.
 Catarina$ JJ godine$ &lavonija
4H@ ':ormula za zdraviji i sretniji život
D;E sam !poznala preko bloga Istine i laži o hrani 5 gotovo bez
nade tragaj!)i za nečim (to )e mi pomo)i da se rije(im nad!tog trb!ha i
sala oko njega. $riznajem5 čitala sam i nisam vjerovala (to čitam.
3jelovalo mi je to pomalo kao na!čna antastika. Sve namirni7e za koje
s! nam godinama ponavljali da ih ne smijemo jesti5 preselile se !
r!brik! Gslobodno jedite2. Istog dana kontaktirala sam nit! i tako sam
pre(la na ovaj način prehrane.
'oj problem s vi(kom kilograma započeo je onda kada s! me
liječni7i vratili na Gbalansiran! i zdrav! prehran!2 nakon godina dijete
držane !pravo po D;E prin7ip!P :aime5 jo( kao dijete oboljela sam od
bolesti b!brega5 a čak ni vi(egodi(nje liječenje nije davalo nikakvih
rez!ltata. perirana sam5 vrlo !spje(no5 a postoperativni oporavak
podraz!mijevao je temeljite promjene prehrane. Sve je to jako sličilo na
D;E jer s! mi bili zabranjeni svi (e)eri5 ind!strijski proizvodi5 sva
gotova i pol!gotova jela5 osim doma)e hrane i malo soli. :o5 nakon
posljednje 7istoskopije5 proglasili s! me zdravom osobom !z prepor!k!
da se mog! vratiti normalnom život! i Gnormalnoj prehrani2 !z
povremene kontrole kod liječnika op)e prakse. U tom tren! počele s!
moje m!ke s kilogramima.
Fbog op)eg stanja organizma i opera7ije nikako se nisam smjela
!debljati5 ali dogodilo se !pravo to. Svi moji pok!(aji da se dovedem !
red5 rez!ltirali s! ne!spjehom. :ema načina prehrane koji nisam
isprobala i nema dijete koj! nisam držala5 čak i pod nadzorom liječnika
i n!tri7ionista. 3va sam p!ta bila ! Kigoti na Flatibor! i ! bolni7i
'erk!r ! Hrnjačkoj Lanji5 ali !zal!d. Lilo je t! odre"enih g!bitaka
težine5 ali s! se vra)ali kao b!merang5 nerijetko i po koji kilogram vi(e.
+ tome me !bijala stalna glad. :ekada mi se činilo da naprosto
tamanim sve pred sobom i da )! pojesti sve (to mi padne Šaka. 0o me je
dodatno vodilo ! očaj. Kak sam neko vrijeme pila tablete za mr(avljenje
Neni7al5 zatim razne napitke5 ali rez!ltata bilo nije. Sve moje salo
!sidrilo se oko str!ka5 točnije ! predjel! od gr!di do k!kova. Izgledala
sam kao kr!mpir ! koji s! zabodene dvije čačkali7e. :a bolove i bolesti5
ve) sam se bila navikla. :a lijekove tako"er. :isam ni sl!tila da )e
D;E ne(to promijeniti5 po tom pitanj!.
He) tijekom prvog mjese7a !z D;E prehran!5 počela sam osje)ati
bitne promjene. sje)ala sam se lak(om ! svakom smisl! te riječi5 ali ne
samo zbog g!bitka kilograma. Aeg!lirala mi se probava5 a nad!tost je
potp!no nestala. $očeli s! nestajati bolovi ! tijel!5 posebno bolovi !
glavi i kostima5 pobolj(alo mi se spavanje @kra)e5 ali kvalitetnijeC5
reg!lirao se apetit5 smanjili edemi oko zglobova5 pobolj(ao ten5 prestao
$'S. Liokemijske analize pokazale s! milij!n 7rvenih krvnih zrna7a
vi(e nego dva mjese7a prije5 kolesterol je bio manji za 159 jedini7!5
(e)er niži za dvije5 natrij koji je ranije bio ! min!s!5 popeo se na
normal! @iako zbog b!brega i dalje ne jedem solC5 transaminaze s!
savr(ene5 kreatinin @jako bitan za moje b!bregeC kao kod bebe5
trigli7eridi smanjeni za tre)in!P
3anas imam 9- kilograma5 a imala sam ih #4 na visin! od 1-1 7m.
=ladi nema5 nad!tosti tako"er. $opravio mi se san5 p!na sam energije.
Imam redovn! probav!5 a obro7i s! svedeni na tri dnevno. Svi moji
nekada(nji lijekovi zavr(ili s! ! sme)!. :isam sporta( pa se ne bavim
sportom5 ali se jako p!no kre)em pa sam svoj a!to ostavila ! garaži5 ne
treba mi vi(e.
3anas5 nakon vi(e od godin! dana na D;E prehrani5 nemam
namjer! da se ikada vi(e vratim na stare prehrambene navike. 'islim da
sam5 ne samo postigla odgovaraj!)! težin! i oslobodila se bolesti5 ve)
sam prona(la i prav! orm!l! za zdraviji i sretniji životP
/ina$ K godina$ 5ergen <Norve6ka:
 0ivotni san5 kuhati. jesti. uživati u hrani i mravjeti
3akle5 D;E je ostvario moj životni san< k!hati5 jesti5 !živati !
svem! (to volim5 a pri tom5 ne samo ne debljati se5 nego jo( i mr(avjeti.
D;E se ! mojem život! pojavio nakon ne!spje(nog pok!(aja prehrane
G! zoni2. Lilo m i j e nemog!)e držati se Gblokova25 stvar je izmakla
kontroli i b!d!)i da sam doista bila ovisna o !gljikohidratima5 začas
sam se !debljala i dostigla svoj životni maksim!m  #& kg na 1-& 7m
visine.
:o5 čim sam od!stala od Gblokova2 !gljikohidrata počela sam
mr(avjetiP Fa nekoliko sam mjese7i skin!la - kg5 ali preko ljeta na
godi(njem odmor! vratila sam ih četiri. U jesen %&1&. nailazim na
oopsie kr!h2 i blog Istine i laži o hrani i sve dr!go je povijestP čajna
pok!(avam i to5 jed!)i obožavan! pan7et!. $rvi p!t ! život! k!p!jem i
k!ham na masti5 pod pa!zom jedem čvarke i stvar se pokre)e.
Ipak !skoro shva)am da je moje mr(avljenje zapelo na krivom
kolosijek!5 jer se ne debljam5 ali i ne mr(avim. Faklj!č!jem da sam
iznimno osjetljiva na !gljikohidrate pa ih smanj!jem na oko %& g
dnevno. 3r!gim riječima5 por7ije mi moraj! biti damske5 ako želim
mr(avjeti. 3akle5 moj re7ept je< konkretna jela5 nikakvi me"!obro7i5
dor!čak obavezno. :i(ta ora(asto5 ni(ta slatko i bez vina. $or7ije
damske i strogo do sitosti5 jesti iz gladi5 a ne iz zadovoljstva.
3o sada sam skin!la 14 kg i stojim na broj! 9-. Imam težin! koj!
sam imala prije 1/ godina5 prije nego sam rodila k)er. +oža mi je bez
bora5 tijelo sjajno s obzirom na godine i činjeni7! da !op)e ne vježbam.
:ema vi(e nad!tosti koja se deinitivno izg!bila nakon (to sam se
rije(ila parazita. ni koji me znaj!5 kaž! da nisam nikada izgledala
bolje. :aravno5 ima i onih koji mi prebrajaj! bore5 ali i onih koji kaž!
da ! traperi7ama izgledam kao (kolarka.
sim zadovoljstva vitkom linijom5 ovo s! tipično ženski dojmovi5
moram se osvrn!ti na zdravstvene prednosti ovog načina života< nema
vi(e nad!tosti5 podrigivanja5 osje)aja prezasi)enosti5 napadaja v!čje
gladi. :ema os7ila7ije raspoloženja5 bolova ! kralježni7i5 bolova !
stopalima. :ema podb!hlosti ! li7! i iznimno natečenih (aka. :eka
!n!tarnja radost5 poti7aj na aktivnost i kreativnost5 jače samopo!zdanje
i sveop)a poletnost  sve to sam ja danas.
-enata$ J godina$ Zagreb
4H@ ' način prehrane za 1ijeli život
:a D;E sam naletjela sl!čajno. Lila sam se ba( jako zabrin!la za
svoje zdravlje5 osobito nakon (to sam no)! počela piti p!no vode.
$restra(ila sam se i zapitala (to se doga"a? :ije mog!)e da imam
dijabetes5 nitko od mojih nije imao s tim problema5 nemam vi(ak
kilograma... :isam oti(la liječnik!5 zbog čega mi je sada jako žao5 jer
me ba( zanima kakvi s! mi tada bili nalazi.
I bez ovog !pozorenja znala sam da moram promijeniti prehran!. 3o
tog tren!tka hranila sam se prilično jednolično i lo(e5 ali nisam imala
vi(ak kilograma pa nisam imala t! vrst! motiva7ije. sim toga5 7ijeli
sam se život bavila sportom5 ranije proesionalno5 a kasnije rekreativno5
pa sam težin! održavala bez ve)ih problema. :ajve)a moja težina bila
je #% kg na 1#- 7m visine5 (to je jo( !vijek bilo prihvatljivo i mislim da
sam dobro izgledala. 'oja je prehrana bila ve)inom !gljikohidratna5
bila sam ovisnik o slatki(ima koje sam jela ! ogromnim količinama5 a
ponekad bih 7ijeli dan provela samo na slatki(ima. Lilo je i razdoblja
kad sam se bolje hranila5 ali i tada s! podloga mojih obroka !glavnom
bili !gljikohidrati5 npr. integralna tjestenina5 riža i mah!narke. 'eso
nikad nisam previ(e voljela5 vi(e rib!5 a tako je ostalo i sada. d
masno)a sam bježala i skoro da ih nisam tro(ila.
$re(la sam na D;E istog dana čim sam saznala za taj način
prehrane. :isam vjerovala da )! izdržati5 jer je to bio model sasvim
s!protan onome (to jedem i (to volim jesti. :isam vjerovala da )! mo)i
bez slatki(a. 3a imam 19 godina manje5 vjerojatno bih brzo od!stala5 ali
svjesna da se vi(e nemam vremena igrati sa svojim zdravljem5 ozbiljno i
dis7iplinirano prihvatila sam D;E. $obolj(anja s! stigla brzo. He) za
nekoliko dana prestala sam se b!diti i piti preko no)i. $očela sam se
psihički i izički osje)ati odlično5 a moji s! se kilogrami samo topili
!natoč tome (to sam imala dobar apetit i jela sam prilične količine
hrane. +oliko sam ranije bila zabrin!ta za svoje zdravlje5 toliko se sada
nisam mogla nač!diti svem! (to mi se doga"alo. $restala sam s
popodnevnim drijemanjem5 koje je ranije bilo svakodnevno5 a nestala je
i glad. :akon dva mjese7a D;E režima prehrane5 rije(ila sam se i
kandide koja mi se ranije često javljala. :alet energije bio je
nevjerojatan5 a prestale s! i moje depresivne epizode od kojih sam se !
jednom period! čak i liječila. Spontano sam dostigla svoj! idealn!
težin! od -*59 kg i t! sam se za!stavila.
:akon nekoliko mjese7i napravila sam detaljn! pretrag! krvi i svi
nalazi s! bili besprijekorni. 3a sam barem imala početne nalaze za
!sporedb!P :akon svega dobrog (to mi se dogodilo5 dobila sam i bon!s
 po prvi p!t ! život! bila sam bez 7el!litaP Iako sam se 7ijeli život
bavila sportom pa s! mi mi(i)i lijepo oblikovani5 7el!lit sam imala od
petnaeste godine. Sada je napokon i on nestao. :ajve)a dobrobit koj!
mi je donio D;E je značajno pove)ana kvaliteta života5 nestanak
depresivnih epizoda i bezvoljnosti5 pravi priljev energije. Uživam !
tome (to lj!dima oko sebe mog! pr!žiti najbolje od sebe.
'og! re)i da se tren!tno osje)am bolje nego ikad. Imam vi(e
energije nego sam je imala s dvadeset godina5 a i moja me okolina tako
doživljava. Lez patetičnog pretjerivanja5 (to inače mrzim5 svima želim
re)i da mije D;E promijenio život i to je jedna od najboljih stvari
koje s! mi se dogodile. D;E )e biti moj način prehrane za 7ijeli život.
Anita$ J8 godina$ Zagreb
Sretna to opet mogu biti 'jaC
 d!vijek sam bila b!7ka i od!vijek sam vodila borb! s vi(kom
kilograma. :ajvi(e sam !spjela smr(avjeti pred svadb!5 jer mi je to bila
dovoljno jaka motiva7ija. 0ada sam skin!la preko %& kila5 ali bilo je
stra(no. Imala sam vrtoglavi7e5 iznemoglost do kolapsa5 energije nisam
imala !op)e5 da i ne govorim koliko sam bila živčana i čangrizava.
Izg!bljeni kilogrami s! se ponovo vratili5 jer se gladovanje jednostavno
ne može izdržati.
$rije godin! i pol dana5 s %9 godina i 1&* kilograma5 i dalje sam
pok!(avala na)i izlaz iz mojih m!ka i tada sam nai(la na nitin blog.
:jezine riječi kao da s! otjerale magl! i odmah sam shvatila da je to
ono pravo5 b!d!)i da !z mal! beb! i dojenje nikakvo gladovanje nije
bila mog!)a op7ija. S nevjeri7om sam čitala blog i !sp!t krajem oka
mjerkala s!pr!ga koji je mr(av5 a glavna namirni7a m! je (pek.
$omislila sam  spas je t!P dl!čila sam da )! pok!(ati5 jer mi se sve
činilo vrlo logično. :a kon7!5 (to sam mogla izg!biti5 osim kilaP
Ubrzo sam !očila prve predivne rez!ltate< val energije5 čisti5 blistavi
i sjajni ten. +ilogrami s! polako nestajali5 a ja nisam bila gladna. Jela
sam sir5 masla7 i (pek5 namirni7e koje sam godinama izbjegavala. 'oj
osmijeh je postajao sve ve)i kako s! brojke na vagi lagano klizile prema
dolje5 a m!ževoj sre)i nije bilo kraja5 jer kako je i on primijetio5 nisam
vi(e bila lj!ta i Ggrizla2 sebe i sve okolo sebe5 nego sam postala sretna i
energična žena.
I evo me danas5 lak(a sam ** kilograma i sretnaP Imam dovoljno
energije za 7jelodnevne borbe s klin7em5 napokon sam zadovoljna sa
sobom i svojim životom. Jednostavno op!(teno živim i radim5 sve ide
nekim svojim tokom. :a hran! i ne pomi(ljam5 a kilogrami klize prema
dolje onako !sp!t.  koliko sam si tek pobolj(ala zdravljeP :isam vi(e
depresivna5 nema vi(e bolova i grčeva ! nogama5 bolovi ! le"ima
odneseni s! kao r!kom5 nisam nap!hn!ta5 nema $'Sa i njegovih
tegoba5 nema težine ! tijel! pa sve obavljam s lako)om  jednostavno
pr(tim od energijeP Uop)e ne mog! opisati kako mi je drago (to ja opet
mog! biti ja.
:ajvi(e mi znači to (to sam se !spjela izv!)i iz vrtloga depresije !
kojem sam bila zaglavila d!ži period. Lila sam ve) na r!b! očaja5
!vjerena da )! čitav život provesti debela. Fatvorena ! začarani kr!g
depresije i (e)era5 nisam vidjela kraj5 jer je jedini način da b!dem vitka5
bilo gladovanje i patnja. :e mog! opisati koje je to olak(anje da mog!
jesti dor!čak5 r!čak i večer!5 a pri tome izgledati lijepo i Gbiti komad2.
3odajem i to da kod mene vi(e nema 7el!lita5 nema mlohavosti kože5 ali
ima mi(i)aP
Faklj!čak je jasan< nastavljam s D;E prehranom5 ne samo ja nego
moje dijete i 7ijela obitelj5 koja mi se5 primijetiv(i moje pozitivne
promjene5 odl!čila pridr!žiti. tkako smo na D;E!5 nitko nije bio
bolestan niti jednog jedinog dana5 doktore posje)!jemo samo radi
obaveznih kontrola. D;E je deinitivno način života i toplo ga
prepor!č!jem svakoj osobi kojoj je stalo do sebe5 do obitelji i vlastitog
zdravljaP
&ilvija$ 9L godina$ Hrvatsko Zagorje

Aaključak
Istine i laži o hrani  mitovi5 zabl!de i neistinite tvrdnje o tome (to je
zdravo i (to nezdravo5 dovele s! do sit!a7ije ! kojoj jedni proitiraj!5 a
dr!gi pla)aj!. >stabli(ment  prehrambena i arma7e!tska ind!strija5
poljoprivredni biznis5 državne sl!žbe5 medi7inski str!čnja7i i mediji 
proitiraj!5 a obični čovjek i potro(ač pla)a i ispa(ta. Što je najgore5
pla)a svojim zdravljem.
:ajsk!plje pla)amo zabl!d! da s! masno)e životinjskog porijekla i
kolesterol (tetni te da izazivaj! srčane bolesti5 začepljenje žila5 čak i rak.
va op)eprihva)ena tvrdnja nema znanstvene osnove5 ve) je nesretni
rez!ltat ne!temeljenih mitova5 predras!da i komer7ijalnih interesa.
Fbog ove neistine5 zadnjih smo trideset godina pok!sni k!ni)i kojima se
!mjesto tih Gstra(nih2 životinjskih masno)a n!di 7ijelo mno(tvo
Gzdravih2 rainiranih namirni7a s previ(e (e)era5 (kroba5 biljnih !lja5
margarina i transmasno)a5 p(eni7e5 gl!tena i žitari7a op)enito5 !mjetnih
dodataka i (tetnih kemikalija.
Sl!žbene prehrambene smjerni7e  da se smanji !nos masno)a i
pove)a !nos !gljikohidrata  stare s! tek tridesetak godina i otkada s!
!vedene5 zapadnim se svijetom pro(irila epidemija debljine5
metaboličkog sindroma @povi(eni (e)er ! krvi iRili inz!linska
rezisten7ija5 povi(eni krvni tlak5 abdominalna debljina5 poreme)ene
masno)e ! krviC5 dijabetesa5 srčanožilnih bolesti i mnogih vrsta raka.
3anas se bez s!mnje zna da prirodne masno)e iz mesa5 mlijeka i jaja ne
predstavljaj! opasnost za zdravlje5 a znamo i da s! od pamtivijeka
predstavljale vrlo važan dio lj!dske prehrane.
:ažalost i ! %1. stolje)! liječni7i i dr!gi medi7inski str!čnja7i jo(
!vijek stra(e pričom o povi(enom kolesterol!5 najče()e zbog toga (to s!
ne!p!)eni ili nezainteresirani za najnovija saznanja. 'ožda i zato (to ih
sponzorira arma7e!tska ind!strija5 jedna od najproitabilnijih
djelatnosti ! svijet!5 a statini5 sredstva za snižavanje kolesterola5
najprodavaniji s! lijek na kojem se zarada broji ! stotinama milij!na
dolara.
3oktor medi7ine 3Bight D!ndell5 poznati američki kardio kir!rg5
pi(e< #/i lije*nici$ uz sve na6e obrazovanje$ praksu$ znanje i autoritet$
*esto posjedujemo poprili*an ego radi kojeg vrlo te6ko priznajemo da
smo u krivu... &lužbena je medicina napravila užasnu gre6ku kad je
ljudima savjetovala da izbjegavaju zasiFene mastiM !avno
uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti
i dijabetesa$ koji su po smrtnosti$ ljudskoj patnji i materijalnom tro6ku
nadma6ili svaku drugu po6ast u povijesti *ovje*anstva.+ Qli
 +ad bi na(i medi7inski str!čnja7i bili manje ok!pirani
propisivanjem re7epata i kad bi se če()e prisjetili ipokratove prisege
koj! s! položili< #, *asu kada stupam meGu *lanove lije*ni*ke
pro%esije$ sve*ano obeFavam da Fu svoj život staviti u službu
humanosti... Najvažnija Fe mi briga biti zdravlje mojega pacijenta+$
tada bi možda shvatili da je njihova %#žnost biti inormiran5 da moraj!
redovno pratiti znanstven! i str!čn! literat!r! o !tje7aj! prehrane na
lj!dsko zdravlje5 čak i on! neovisnih a!tora @svaka čast iz!ze7ima koji
to radeC. 0ako bi možda do(li do zanimljivih saznanja da5 na primjer<
Fnanstveni dokazi o (tetnosti masno)e i kolesterola ne postoje.
+ampanja protiv kolesterola najve)a je prijevara %&. stolje)a.
Fasi)ene masno)e iz hrane životinjskog porijekla ne !zrok!j! ni
debljin!5 ni srčane bolesti5 niti dr!ge kronične 7iviliza7ijske bolesti.
3ebljina je bolest pretjeranog nak!pljanja masno)e i ne ovisi ni o
prekomjernom jel! ni o premalo tjelesne aktivnosti5 ve) o neravnoteži !
hormonalnom reg!liranj! masnog tkiva i metabolizma masti.
Inz!lin je primarni reg!lator nak!pljanja masno)e5 a !gljikohidrati5
koji potič! izl!čivanje inz!lina5 izravni s! !zročnik debljine.
Lolesti sr7a i krvnih žila nemaj! veze s !nosom zasi)enih masno)a
iz hrane. $ravi !zrok srčanožilnih bolesti s! kronične !pale !
arterijama koje nastaj! zbog pretjeranog !nosa (e)era5 (kroba i biljnih
!lja bogatih omegom-.
Što vi(e ind!strijski prera"ene hrane konz!miramo5 to vi(e potičemo
stvaranje !pala5 iz dana ! dan. Dj!dsko tijelo nije stvoreno da prera"!je
hran! kr7at! (e)erom5 (krobom i omega- !ljima.
$ostoji samo jedan način za s!zbijanje ovih !palnih stanja5 a to je
povratak na hran! ! njezinom izvornom oblik!.
 Fnanost danas n!di brojne dokaze d a j e ind!strijska neprirodna
rainirana hrana glavni !zročnik bolesti dana(nji7e< debljine5 dijabetesa
tipa %5 srčanožilnih bolesti @začepljenje žila5 srčani i moždani inarktC5
a!toim!nih bolesti5 alergija i mnogih vrsta raka. Kovjek je genetski
prilago"en odre"enoj vrsti hrane5 a ta se hrana ne proizvodi !
tvorni7ama ve) samo ! prirodi. 0o nis! n!tritivno osiroma(ene5
kemijom pretrpane ind!strijske prera"evine5 ve) prava prirodna hrana !
njezinom izvornom oblik!.
:e(to se veliko i pozitivno doga"a. Uz promjen! paradigme koja je
! tijek!5 po 7ijelom se svijet! osje)a snažno b!"enje svijesti5 ra"a se
Kovjek novog doba< čovjek koji shva)a !tje7aj prehrane i okoli(a na
svoje zdravlje i svoj! povezanost s prirodom5 čovjek koji vi(e ne želi
biti manip!liran od medija i ind!strije5 čovjek koji ! svoje r!ke
pre!zima odgovornost za vlastito zdravlje i koji odl!č!je biti svjestan
potro(ač5 a ne žrtva. 3obrodo(li ! :ovo dobaP
 (iteratura

ngell5 'ar7ia @%&&4.C he ruth About the !rug "ompanies0 ho'
the deceive us and 'hat to do about it$ Aandom o!se5 :eB York5
US
tkins5 Aobert ;. @%&&*.C Atkins dieten5 Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden
%&&9
L!renh!lt5 =oran @%&&*.C !et o%ullkomliga djuret0 kropp$ sjal och
livsstil i ett evolutionart perspektiv Natur och kultur$ Sto7kholm5
SBeden
;ampbell'7Lride5 :atasha @%&1&.C 3ut and Pscholog
&ndrome0 Natural reatment %or Autism$ A!!A!H!$ !sle2ia $
!spra2ia$ !epression$ &chizophrenia$ 'edinorm $!blishing5 U+
;olpo5 nthonW @%&&-.C he 3reat "holesterol "on = Wh
1verthing 4ouve 5een old About "holesterol !iet and Heart
!isease is WrongO D!l!.7om
;olting5 Eredrik @%&11.C /jolkrevolutionen5 :i7oteQt5 Sto7kholm5
SBeden
;ordain5 Doren @%&&%.C he Paleo !iet0 (ose Weight and 3et
Health b 1ating the )ood 4ou Were !esigned to 1at John ileW \
Sons5 In7.5 :eB York5 US
3ahlTvist5 nnika @%&&#.C !oktor !ahlvists blogg = Bm. lagkol=
hdratmat$ viktkontrol och halsa$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
3aniel5 +aaWla 0. @%&&9.C he Whole &o &tor0 he !ark &ide o%
Americas )avorite Health )ood$ :eB 0rends $!blishing5 In7.5
ashington 3;5 US
>eneldt5 ndreas @%&11.C /atrevolutionen 5 Lonnier Eakta5
Sto7kholm5 SBeden
 >hdin5 Sanna @%&&9.C 89 veckor tili ett sjalvlakande liv$ Eor!m5
Sto7kholm5 SBeden
>hdin5 Sanna @%&1&.C )inn din energikod =%a ett rikt$ lckligt och
sjalvlakande liv$ Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden
>nig5 'arW @%&&&.C Cno' 4our )ats0 he "omplete Primer %or
,nderstanding the Nutrition o% )ats$ Bils and "holesterol$ Lethesda
$ress5 Lethesda5 US
>nig5 'arW \ Eallon5 SallW @%&&-.C 1at )at$ (ose )at0 he Health
Alternative to rans )ats$ $l!me5 US
Eallon5 SallW \ >nig5 'arW @1///.C Nourishing raditions = he
"ookbook hat "hallenges Politicall "orrect Nutrition and the !iet
!ictocrats$ :eB0rends $!blishing5 In7.5 US
elander5 'aria \ S7h!7k5 ;athrine @%&11.C Helhetsmetoden = Na
din halsovikt med C5Q("H)$ :orstedts5 Sto7kholm5 SBeden
eQeberg5 Soie @%&1&.C Ntt liv med riktig mat0 %risk med ("H)$
ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
ollingsBorth5 >laine @%&1&.C ake "ontrol o% 4our Health and
1scape the &ickness Industr$ >mpoBerment $ress International5
]!eensland5 !tralia
Ingvar5 'artin \ >ldh5 =!nilla @%&1&.C Hjarnkoll pa vikten 5 :at!r
o7h k!lt!r5 Sto7holm5 SBeden
Jonnson5 Litten \ :ordstrom5 $ia @%&1&.C &ockerbomben i din
hjarna0 bli %ri %ran ditt sockerberoende 5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5
SBeden
+eith5 Dierre @%&&/.C @egetarian /th0 )ood$ 7ustice and
&ustainabilit5 $m $ress5 akland5 US
 +endri7k5 'al7olm @%&&#.C he 3reat "holesterol "on0 he ruth
about What -eall "auses Heart !isease and Ho' to Avoid It$ John
Llake $!blishing Dtd5 Dondon5 U+
Dindeberg5 Staan @%&&*.C /aten och %olksjukdomarna$
St!dentlitterat!r5 D!nd5 SBeden
Dipton5 Lr!7e . @%&&9.C ro$ dogmer och biologi = Hur vart
undermedvetna str vara gener$ Sorena Eorlag5 Spanga5 SBeden %&&8
Ditseldts5 Dars>rik @%&&#.C )ettskramd5 ptimal Eorlag5
S!ndbWberg5 SBeden
Ditseldts5 Dars>rik @%&&/.C At %et matO R bli %risk och smal med
("H) ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
'ontigna75 'i7hel @%&&%.C 7ag ater = och %orblir smal$
'ontigna7metoden5 Lokorlaget Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden
:ilsson5 'ats>ri7 @%&&8.C !en hemlige kocken0 det okanda %usket
med maten pa din tallrik 5 rdront Eorlag5 Sto7kholm5 SBeden
:ilsson5 'ats>ri7 @%&&8.C Akta vara0guide till o%or%alskad mat5
rdront Eorlag5 Sto7kholm5 SBeden
:Wstrom5 Eredrik @%&1&.C At upp till bevis0 %akta och %ordomar om
kost och halsa5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
Aavnskov5 Ue @%&&8.C )ett och kolesterol ar halsosamtO = Bm
gamla och na kolesterolmter$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
Aavnskov5 Ue @%&1&.C Hur kolesterolmten halls vid liv$ ptimal
Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
Aeimers5 JennW @%&&-.C Naturlig %oda = naturligtvisO$ 'I3L+5
S!ndsvall5 SBeden
Sahlin5 =!nilla @%&11.C @itt 5egarD 1n personlig berattelse om
sockerberoende5 $i7kabook Eorlag5 Aamlosa5 SBeden
 Simopo!los5 rtemis $5 Q Aobinson5 Jo @1///.C Bmega Cost05ra
mat och god halsa med medelhavsdiet 5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5
SBeden %&&4
Sisson5 'ark @%&&/.C he Primal 5lueprint0 -eprogram our genes
%or e%%ortless 'eight loss$ vibrant health$ and boundless energ$ $rimal
:!trition5 In7.5 US
Skaldeman5 Sten St!re @%&&-.C At dig ner i vikt0 praktisk viktmin
skning %or %eta man och runda kvinnor$ $risma5 Sto7kholm5 SBeden
Skaldeman5 Sten St!re @%&&#.C 3I=NB((O %or kvinnor som vill ata
sig smala5 $risma5 Sto7kholm5 SBeden
Smith5 Ai7hard @%&&-.C he rouble With /edical 7ournals 5 AoWal
So7ietW o 'edi7ine Dtd5 Dondon5 U+
0a!bes5 =arW @%&&#.C 3ood "alories$ 5ad "alories0 "hallenging the
"onventional Wisdom on !iet$ Weight "ontrol$ and !isease$ +nop
$!blishing =ro!p5 :eB York5 US
0a!bes5 =arW @%&1&.C Wh We 3et )at0And What to !o About .It$
+nop $!blishing =ro!p5 :eB York5 US
Hirapen5 John @%&&8.C Piller Q Pro%iter0 memoarer %ran en
Iakemedelsindustri med dodlig biverkan$ bookD!ndorlag5 D!nd5
SBeden
ikholm5 $er \ Ditseldt5 Dars>rik @%&&#.C Ideologin och
pengarna bakom kostraden5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
ilsson5 Dars @%&&%.C @al%ardens ohalsa0 kan %orntidens %oda bli
%ramtidens mat5 'edikament orlag5 Dj!sdal5 SBeden
ilsson5 Dars @%&&-.C Naturlig mat naturlig halsa$ ptimal Eorlag5
S!ndbWberg5 SBeden
 @ideo

)ood Inc5 ilm iz %&&8.5 Aobert +enner

)at Head5 ilm iz %&&/.50om :a!ghton
Hungr )or "hange$ ilm iz %&1%.5 James ;olT!ho!n and
Da!rentine ten Los7h
Nourishing raditional !iets = he Ce to @ibrant Health$
predavanje SallW Eallon
he Biling o% America$ predavanje SallW Eallon
 Internet

http<RRBBB.beWondveg.7omR
http<RRblog.BholesoWstorW.7omR
http<RRBBB.7holesterolandhealth.7omR
http<RRBBB.dietdo7tor.7omR
http<RRBBB.dire7tms.orgRpdR>vol!tion$aleolithi7R;ereal
O%&SBord.pd
http<RRBBB.do7torsaredangero!s.7omRarti7le.htm
http<RRBBB.dsolve.7omR
http<RRBBB.eatBild.7omR
http<RRBBB.ehdin.7omR
http<RRBBB.etseT.!rv.esR7dmedi7sRpdsR;elia7O%&diseaseO%&rom
O%&g!tO%&toO%&brain.pd
http<RRevol!tionarWpsW7hiatrW.blogspot.7omR
http<RRBBB.gaps.meR
http<RRgarWta!bes.7omR
http<RRgl!ten7eliaki.blogspot.7omR
http<RRBBB.g!nnarlindgren.7omRmatett.html
http<RRBBB.g!tsense.orgRibermena7eRabo!t^m.html
http<RRBBB.gWnld.inik.dkR
http<RRBBB.healthWeatingpoliti7s.7omR
http<RRhomodiet.netirms.7omR
http<RRjo!rneWtoorever.orgRarm^librarWR;leaveR7leave^to7.html
 http<RRjo!rneWtoorever.orgRarm^librarWRpri7eRpri7eto7.html
http<RRBBB.ketogeni7dietreso!r7e.7omRindeQ.html
http<RRBBB.kostdoktorn.seR
http<RRloB7arbdiets.abo!t.7omR
http<RRBBB.loB7arb.7aR7orp!len7eR
http<RRBBB.marksdailWapple.7omR
http<RRBBB.mer7ola.7omR
http<RRBBB.nWtimes.7omR%&&%R&#R&#RmagazineR&#E0.html?
mod!leSear7h\mabAeBardrelbias<B\pageBanted1
http<RRpaleodiet.7omR
http<RRpreventdisease.7omR
http<RRBBB.ravnskov.n!R7holesterol.htm
http<RRBBB.realmilk.7omR
http<RRBBB.se7ondopinions.7o.!kR
http<RRBBB.sott.netR
http<RRBBB.thin7s.orgR
http<RRBBB.tr!thinlabeling.orgR
http<RR!sers.sa.7hariot.net.a!R_dnaRkeirpage.html
http<RRBBB.vitamind7o!n7il.orgR
http<RRBBB.Bestonapri7e.orgR
 NA7A@A
'itovi i zabl!de s! razbijeni5 istine i laži o hrani s! razotkrivene5
+onačno znamo izabrati prav! hran! za bolje zdravlje5 znamo (to jesti i
(to izbjegavati.
S obzirom na to da često č!jem pitanje  kako sve to znanje provesti
! praksi5 odgovore )e vam dati moja
Prva hrvatska Paleo4(8&9 k#harica
koja )e iz tiska iza)i krajem %&1%. godine.
U njoj )e mjesta na)i re7epti za<
kr!hove i pe7iva bez bra(na5
kolače bez (e)era5
glavna jela5 ! raspon! od brzih i jednostavnih do onih koja )e
zadovoljiti i najve)e g!rmane5
zanimljive ideje (to pojesti za dor!čak ili me"!obrok te (to ponijeti
sa sobom na posao.
Iz ove )ete knjige na!čiti da zdrava prehrana nije kompli7irana5 da
nam ne trebaj! egzotični i nedost!pni sastoj7i te da možemo !živati !
k!hanj! i jedenj! neoptere)eni strahovima i zabl!dama oko pojedinih
namirni7a.
 i
http<RRjo!rneWtoorever.orgRarm.^librarWRpri7eRpri7eto7.ht
ml
ii
+eith5 Dierre @%&&/C
:o!rishing 0raditional 3iets  0he +eW to Hibrant ealth5
iii

video SallW Eallon

Hitamin + kojeg je 3r $ri7e otkrio i prozvao aktivator
iv

N2 zapravo je vitamin +% kojeg nalazimo samo ! životinjskim

masno)ama @masla75 ž!manjak5 sirevi5 jetraC i nije isto (to i
oblik +l kojeg nalazimo ! zelenom lisnatom povr)!.
Hitamin > nalazimo i ! biljnim masno)ama5 npr. ora(astim
v

plodovima i sjemenkama.
vi
Hi(e o esen7ijalnim masnim kise lina ma prona"ite !
poglavlj! Gmega *5 omega- i eikosanoidi2
vii
http<RRBBB.ravnskov.n!R!e.htm
viii
http<RRBBB.thin7s.orgR
iQ
D3D< DoB 3ensitW DipoproteinM 3D< igh 3ensitW
DipoproteinM HD3D< HerW DoB 3ensitW Dipoprotein
Q
'etabolički sindrom predstavlja sk!pin! metaboličkih
poreme)aja koji pove)avaj! rizik za razvoj srčano žilnih
bolesti i dijabetesa tipa %. 0i poreme)aji s! povi(en krvni tlak5
povi(en (e)er ! krvi iRili inz!linska rezisten7ija5 poreme)ena
vrijednost masno)a ! krvi @povi(eni trigli7eridi i nizak 3D 5C
te abdominalna pretilost @nak!pljanje masnog tkiva ! podr!čj!
trb!haC.
Qi
http<RRBBB.dietdo7tor.7om
Qii
33 @Attention !e%icit Hperactivit !isorder:
poreme)aj dei7ita pažnje s hiperaktivno()!M 3'$ <!e%iciti
in Attention$ /otor "ontrol and Perception: nedostatak pažnje5
motoričke kontrole i per7ep7ijeM disleksija< poreme)aj ! !čenj!5
prvenstveno čitanj!.
 Qiii
3r. 'ark Wman5 =l!tenM hat Yo! 3onVt +noB 'ight
+ill Yo! BBB.sott.net
Qiv
Hi(e o Felenoj k!ri pročitajte ! $oglavlj! GD;E
prehrana za posebne potrebe
Qv
>hdin5 Sanna @%&&9.C
Qvi
Izvor BBB.tr!thinlabeling.org
Qvii
http<RRBBB.ehdin.7omR
Qviii
http<RRBBB.dietdo7tor.7om
QiQ
Izvor< http<RRBBB.Bestonapri7e.orgR
QQ
;olting5 Eredrik @%&11.C
QQi
;olting5 Eredrik @%&11.C
QQii
:o!rishing 0raditional3iets  0he +eW to Hibrant ealth5
video &all )allon
QQiii
http<RR!sers.sa.7hariot.net.a!R_dnaRkeirpage.html`+eir
historW
QQiv
Eallon5 SallW \ >nig5 'arW @1///C
QQv
http<RRBBB.gWnklinik.dkR
QQvi
Hi(e o Felenoj k!ri i antikandida dijeti ! poglavlj!
GD;E prehrana za posebne potrebe
QQvii
http<RRBBB.nWtimes.7omR%&&%R&#R&#RmagazineRBhati
itsallbeenabigatlie.html
QQviii
http<RRBBB.jb7.orgR7ontentR8#R*R-91.!ll.pd
QQiQ
>hdin5 Sanna @%&&9.C
QQQ
Psllium husks$plantago ovata5 lj!ski7e indijskog
trp!t7a. Dj!ski7e psWlli!m sjemenki apsorbiraj! velik! količin!
vode i koriste se za reg!liranje probave i či()enje 7rijeva.
'oraj! se !zimati s ve)om količinom vode5 1 žli7a lj!ski7a s *