Glagolski oblici

U hrvatskom jeziku postoje

sljedei glagolski oblici:
vremena: prezent, perfekt, imperfekt, aorist,
pluskvamperfekt, futur prvi i futur drugi
naini (koji izriu odnos izricatelja reenice
prema vritelju glagolske radnje): imperativ,
kondicional prvi i kondicional drugi
pridjevi (kojima se najee tvore sloeni
glagolski oblici): glagolski pridjev radni i
glagolski pridjev trpni
prilozi: glagolski prilog sadanji i glagolski
prilog proli
neodreeni oblik: infinitiv
G.I.

 Prema nainu tvorbe glagolski oblici

su jednostavni i sloeni.
Jednostavni se tvore nastavcima.
Sloeni se sastoje od dvije ili tri rijei.

G.I.

Jednostavni glagolski oblici

INFINITIV
neodreeni glagolski oblik kojim se
ne daje nikakav podatak o osbi,
broju, vremenu ili nainu
zavrava na:
a) ti: biti, cvasti, plivati;
b) i: ii, pei, rei.
G.I.

PREZENT

jednostavan glagolski oblik kojim

izriemo sadanjost
tvorba:
od svrenih i nesvrenih glagola
nastavcima
- em
- am
tresem
itam

- jem
pijem

- im
radim

G.I.

prezent pomonog glagola

biti
svreni
budem
bude
bude
budemo
budete
budu

jesam
jesi
jest
jesmo
jeste
jesu

naglaeni

nenaglaeni

G.I.

nesvreni
sam
si
je
smo
ste
su

prezent pomonog glagola htjeti

naglaeni
hou
hoe
hoe
hoemo
hoete
hoe

nenaglaeni
u
e
e
emo
ete
e
G.I.

AORIST
prolo svreno vrijeme koje izrie brze, dinamine
radnje u prolosti, ili radnje koje su se dogodile
neposredno prije trenutka u kojem se o njima govori
tvorba:
od svrenih glagola nastavcima
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe
(dooh, doe, doe, doosmo, dooste, dooe)
- h, -, -, -smo, -ste, -e
(vidjeh, vidje, vidje, vidjesmo, vidjeste, vidjee)

G.I.

aorist pomonih glagola

BITI

HTJETI

bih
bi
bi

htjedoh
htjede
htjede

bismo
biste
bie

htjedosmo
htjedoste
htjedoe
G.I.

IMPERFEKT
prolo nesvreno vrijeme koje izrie radnje
koje su trajale u prolosti
tvorba:
od nesvrenih glagola dodavanjem nastavaka
-ah, -ae, -ae, -asmo, -aste,
-ahu
-jah, -jae, -jae, -jasmo, -jaste,
-jahu
-ijah, -ijae, -ijae, -ijasmo, -ijaste,
-ijahu
G.I.

vikah
vikasmo
vikaevikaste
vikaevikahu
ujah
ujasmo
ujaeujaste
ujaeujahu
tresijah tresijasmo
tresijae tresijaste
tresijae tresijahu

imperfekt pomonih
glagola:
bijah/bjeh
bijasmo/bjesmo
bijae/bjee
bijaste/bjeste
bijae/bjee
bijahu/bjehu
hoah/htijah
hoasmo/htijasmo
hoae/htijae
hoaste/htijaste
hoae/htijae hoahu/htijahu
G.I.

IMPERATIV
zapovjedni nain
i jednostavni i sloeni glagolski oblik
( u 3. osobi jednine koriste se sloeni
oblici)
nema oblik za 1. osobu jednine
tvorba: osnova + nastavci - , -mo, -te;

-j, -jmo, -jte;

-i, -imo, -ite;
-ji, -jimo- jite
G.I.

1. 2. broj
daj
nosi pii
3. neka broji
neka daju
neka nose
pie

1. brojimo
piimo
2. brojite
3. neka broje
piu

dajmo

nosimo

dajte
neka daju

nosite
neka nose

(jotacija!)
pis+ji

G.I.

neka

piite
neka

GLAGOLSKI PRIDJEVI
RADNI -glagolski oblik koji
izrie vritelja radnje;
tvorba: osnova + nastavci
-o, -la, -lo, -li, -le, -la
jednina:

radio radila
bio
bila
htio
htjela

radillo
bilo
htjelo

mnoina:

radili
bili
htjeli

radile radila
bile
bila
htjele htjela

TRPNI - glagolski oblik koji izrie

trpitelja radnje;
tvorba: osnova + nastavci
-n, -en, -jen, -t
jednina:

bacan
bacana
donesen donesena
ovijen
ovijena
ganut
ganuta

bacano
doneseno
ovijeno
ganuto

mnoina:

bacani
doneseni
ovijeni
ganuti

G.I.

bacane
bacana
donesene donesena
ovijene
ovijena
ganute
ganuta

GLAGOLSKI PRILOZI
PROLI izrie radnju
koja se dogodila prije
radnje predikata
tvorba: infinitivna
osnova svrenog
glagola + nastavak
-vi ili avi

SADANJI izrie
radnju istovremenu
radnji predikata
tvorba: 3. osoba
mnoine prezenta
nesvrenog glagola
+ nastavak -i

(baciti baci+vi =
bacivi)

(ii idu+i =
idui)
G.I.

Sloeni glagolski oblici

PERFEKT
prolo sloeno vrijeme
tvorba: glagolski pridjev radni i nesvreni
prezent pomonog glagola biti
rekao sam bio sam htio sam
rekao si bio si htio si
rekao je bio je htio je
rekli smo bili smo htjeli smo
rekli ste bili stehtjeli ste
rekli su bili su htjeli su
G.I.

PLUSKVAMPERFEKT
bio sam bio
bio si bio
bio je bio
bili smo bili
bili ste bili
bili su bili

pretprolo vrijeme sloeno

od glagolskog pridjeva
radnog i perfekta ili
imperfekta pomonog
glagola biti:
bio sam doveo
bijah doveo
bio si doveo
bijae doveo
bili smo doveli
bijasmo
doveli
bili ste doveli bijaste doveli
bili su doveli bijahu doveli

bijah bio
bijae bio
bijae bio
bijasmo bili
bijaste bili
bijahu bili

bio sam htio

bijah htio
bio si htio
bijae htio
bio je htio
bijae htio
bili smo htjeli
bijasmo htjeli
bili ste htjeli
bijaste htjeli
bili su htjeli
bijahu htjeli

G.I.

FUTUR PRVI
budue vrijeme sloeno od infinitiva i

nenaglaenog prezenta pomonog glagola htjeti

osjetit u ja u osjetiti
osjetit e ti e osjetiti
osjetit e on e osjetiti

zai u
ja u zai
zai e ti e zai
zai e
on e zai

osjetit emo mi emo

osjetiti
osjetit etevi ete osjetiti
osjetit e oni e osjetiti

zai emo mi emo zai

zai ete vi ete zai
zai e
oni e zai

G.I.

FUTUR DRUGI
predbudue vrijeme sloeno od
glagolskog pridjeva radnog i
dvovidnog prezenta pomonog
glagola biti
budem dolazio
budemo dolazili
bude dolazio
budete dolazili
bude dolazio budu dolazili
G.I.

KONDICIONAL

glagolski nain kojim se izrie pogodba,

KONDICIONAL DRUGI tvori

se od glagolskog pridjeva radnog
i kondicionala prvog pomonog
glagola biti:

KONDICIONAL PRVI tvori

se od glagolskog pridjeva radnog
i nenaglaenog aorista
pomonog glagola biti:

znao bih
znao bi znali biste
znao bi znali bi

mogunost ili elja

bio bih ostao bili bismo ostali

bio bi ostao bili biste ostali
bio bi ostao bili bi ostali

znali bismo

bio bih bili bismo

bio bi bili biste
bio bi bili bi

bio bih bio bili bismo bili

bio bi bio bili biste bili
bio bi bio bili bi bili

htio bih
htjeli bismo
htio bi htjeli biste
htio bi htjeli bi

bio bih htio bili bismo htjeli

bio bi htio bili biste htjeli
bio bi htio bili bi htjeli
G.I.