Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu

Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost

Predmet: Metodoloki pristupi knjievnom tekstu

Suzana Jerkovi

HORACIJE: POSLANICA PIZONIMA

Seminarski rad

Mentori: prof. dr. sc. Miroslav Palameta

prof. Lucijana Armanda undov
Split, listopad 2013.
Sadraj

1.

UVOD

2.

HORACIJE

3.

POSLANICE

4.

POSLANICA PIZONIMA

4.1. Podjela Poslanice Pizonima

4.2. Utjecaj Poslanice Pizonima

ANALIZA

5.1. O jedinstvenosti i cjelovitosti

5.2. Ciljevi pisca

5.3. to nalae tradicija

5.4. Inovacija / imitacija

5.5. O karakterizaciji

5.6. O bogovima, koru i glazbi

5.7. O stilu

5.8. O metru i versifikaciji

10

5.9. Tragedija i komedija

10

5.10. Talent / umjetnost

10

5.11. Kombiniranje pouke i zabave

10

5.12. Izbjegavanje prosjenosti

11

5.13. Talent i znanje; prepoznavanje greaka

11

ZAKLJUAK

12

Literatura

13

5.

6.

1.

UVOD
1

Tema mog seminarskog rada jest Poslanica Pizonima, djelo Kvinta Horacija Flaka.
Sama poslanica ee je poznata kao Pjesniko umijee, a taj naziv joj je dodijelio Kvintilijan.
Radi se o jednoj od najznaajnijih poetika svih vremena kojom autor nudi brojne savjete u
svrhu pomoi prilikom pisanja knjievnog dijela. Po brojnim karakteristika moda se ne bi
mogla ni nazvati poetikom u pravom smislu te rijei, ali ona to svakako jest, samo na poneto
drugaiji nain. Glavne odlike djela svakako su Horacijev autobiografski pristup i izraavanje
njegovih stavova o knjievnosti.
Za poetak sam odluila iznijeti nekoliko bitnih injenica iz Horacijeva ivota tek
toliko da se itatelj moe upoznati s autorom poslanice. Nakon toga slijedi kratak osvrt na
dvije knjige poslanica koje je napisao, a zatim dublji uvid u Poslanicu Pizonima. Sluei se
brojnim izvorima pokuala sam saznati to vie podataka o konkretnoj poslanici radi lake
analize i boljeg razumijevanja. Analiza koja slijedi opirna je i podijeljena na dijelove po
nainu kojeg sam preuzela iz jednog internetskog lanka. Samu analizu poslanice obavljala
sam iskljuivo sama, ali potpomognuta objanjenjima Miroslava Bekera iz glavne literature.
Proitala sam i nekoliko lanaka na engleskom jeziku da bih sagledala stav drugih prema
poslanici. Nakon itanja kompletne analize itatelj moe, poprilino jednostavno, dobiti uvid
u Horacijevu poslanicu te razumjeti brojne savjete koje nudi za pisanje knjievnog djela.

2.

HORACIJE
2

Horacije, ije je puno ime Kvint Horacije Flak 1, bio je, uz Vergilija i Ovidija,
najznaajniji pjesnik Augustova doba koje je poznato kao zlatno doba rimske knjievnosti.
Rodio se 65. godine pr. Kr. na podruju june Italije kao sin imunog osloboenog roba koji
mu je omoguio kolovanje na prestinoj koli, najprije u Rimu, a zatim i u Ateni gdje je
studirao Grki jezik i filozofiju. Kao mladi se prikljuio vojsci, ali se nakon poraza u bitci
vratio u Rim gdje ga je prijatelj Vergilije uveo u Mecenatov krug, blizak caru Augustu ije je
politike i drutvene koncepcije Horacije propagirao i u svojoj poeziji. Darovano mu je
imanje te se o njemu financijski brinulo to mu je omoguilo da se na miru posveti pisanju pa
stoga ni ne udi njegov bogat i raznorodan opus.
Napisao je dvije knjige Satira (Satirae), zbirku pjesama Epode (Epodon libri), etiri knjige
Oda (Carmina), Pjesme stoljetnice (Carmen saeculare), dvije knjige Poslanica (Epistulae) od
kojih je najznamenitija ona trea u drugoj knjizi pod nazivom Poslanica Pizonima (Epistula
ad Pisones) koja je jo u antiko vrijeme bila navoena pod nazivom Pjesniko umijee (Ars
poetica). Umro je 8. godine pr. Kr. u 57. godini ivota.2

3.POSLANICE
Poslanice (Epistulae) naziv je za dvije knjige s ukupno 23 pisma pisanim
heksametrima. Imaju obiljeje razgovornog stila, jednako kao i njegove Satire, ali napisane su
u obliku pisama upuenih razliitim primateljima. To, naravno, nisu pisma u pravom smislu te
rijei, ve taj izbor epistolarnog oblika predstavlja knjievno sredstvo kojim je Horacije htio
izrei svoje misli. Tono datiranje poslanica jo uvijek nije pouzdano utvreno, ali se smatra
da je prva knjiga objavljena 20. godine pr. Kr., a druga u posljednjim godinama Horacijevog
ivota. Taj izbor novog knjievnog oblika Horacije objanjava svojom starou, odnosno,
kako kae, trenutano mu vie odgovaraju filozofske misli i obraivanje pitanja o nainu
ivljenja, nego tematika lirske poezije.
Tematika prve njegove knjige poslanica jesu filozofska razmiljanja, ali Horacije pie i
o vlastitom ivotu i svojim ivotnim situacijama te svojim prijateljima nudi razne savjete.
1 Quintus Horatius Flaccus
2 Opirnija biografija Horacijevog ivota moe se proitati na sljedeoj internetskoj stranici http://www.webbooks.com/Classics/ON/B1/B1539/05MB1539.html

Posljednja poslanica prve knjige predstavlja, primjerice, poslanicu samoj toj knjizi koja slika
mladog roba koji udi da se oslobodi svog gospodara.
Druga knjiga sadri samo tri poslanice, ali je trea poprilino dugaka i poznatija pod
nazivom Pjesniko umijee (Ars poetica).

4.

POSLANICA PIZONIMA
Horacije je treu poslanicu druge knjige poslanica nazvao Poslanica Pizonima

(Epistula ad Pisones). Sastoji se od 476 stihova, a napisana je latinskim jezikom. Ova

poslanica upuena je Pizonima, ocu i njegovim dvama sinovima, iji identiteti nisu poznati 3.
Pizonovi sinovi navodno su htjeli biti pjesnici pa im je ovom poslanicom Horacije htio dati
nekoliko savjeta. Ime Ars poetica dao joj je Kvintilijan4. Datiranje ove poslanice, takoer, nije
tono poznato, ali smatra se da je itava druga knjiga objavljena u zadnjim godinama
Horacijevog ivota. Takoer, poto Horacije u stihovima od 305 do 309 navodi da u to
vrijeme ne pie poeziju moe se zakljuiti da je ova poslanica napisana prije objavljivanja
etvrte knjige oda ili u vrijeme nakon izdavanja te knjige. Stihovi kojima potvruje da ne pie
lirske pjesme jesu sljedei:
Dakle, bit u ko brus, koji moe dodue
eljezu dati otrinu, no sam ipak ne moe sjei:
uit u slubu i dunost kad nita sam ne piem vrijedno
otkud se gradivo stjee, to hrani, to stvara poetu,
to se pristoji, to ne, kud vodi vrsnoa, kud bludnja.
Kako navodi Beker mnogi su se u to vrijeme prihvatili pisanja te se javila potreba za spisom
koji bi naglasio potrebu umjetnikog stvaralatva. Na taj nain je iz obilne grae, koja je
3 Miroslav Beker u svom djelu Povijest knjievnih teorija navodi kako su Pizoni pripadali brojnom
rimskom plemenu Kalpurnija. Ova poslanica upuena je Luciju Kalpurniju Pizonu istaknutoj linosti
u rimskom javnom ivotu, kao vojskovoi, namjesniku i pokrovitelju pjesnitva i dvojici njegovih
sinova, kae Beker.
4 Quintilius
4

prikupljena pjesnikovim zanimanjem za knjievna pitanja, nastala trea poslanica. Njome

Horacije na prijateljski nain ui Pizone kako umjetniki stvarati.
4.1.

Podjela Poslanice Pizonima

Postoje razne podjele same poslanice, ali najee je podijeljena na sljedei nain:

Stihovi 1 37: O jedinstvenosti i cjelovitosti

Stihovi 38 72: Ciljevi pisca
Stihovi 73 118: to nalae tradicija
Stihovi 119 152: Inovacija / imitacija (dosljednost)
Stihovi 153 188: O karakterizaciji
Stihovi 189 219: O bogovima, koru i glazbi (u traginoj drami)
Stihovi 220 250: O stilu (posebno u satirama)
Stihovi 251 274: O metru i versifikaciji
Stihovi 275 294: Tragedija i komedija
Stihovi 295 332: Talent / umjetnost
Stihovi 333 365: Kombiniranje pouke i zabave
Stihovi 366 407: Izbjegavanje prosjenosti (pogreke dopustive)
Stihovi 408 437: Talent i znanje
Stihovi 438 476: Prepoznavanje greaka i zadravanje dosjetki
4.2.

Utjecaj Poslanice
Horacije je, smatra se, kroz svoje djelo propagirao Aristotelovu kritiku filozofiju i

zadrao njegov duh ivim sve do 18. st. Posudio je svoju doktrinu i percepciju od starih
grkih velikana, osobito od Aristotela. Platon je uoavao didaktiku ulogu poezije i time
naglaavao da ljude treba uiniti boljima, a Aristotel je naglaavao njezinu estetsku vrijednost.
Horacije je sintetizirao i jedno i drugo stajalite

Kritiari su se dugo muili da bi dokuili koja je glavna namjena Pjesnikog umijea.

Kao rasprava, ona nije toliko sistematina, nema jasan oblik ni teoriju. Dok je Aristotelova
Poetika analitika i deskriptivna, Horacijeva je impresionistika i osobna. Prijelaz s jedne
teme na drugu poprilino je iznenadan, a same teme organizirane su bez nekog oitog reda ili
plana pa ih je zbog toga moda malo tee pratiti. Njezina koncentracija na epiku i dramske
vrste na neki nain je irelevantna za vrijeme u kojem je ivio Horacije odnosno za tadanju
knjievnost. No svejedno, ivi autobiografski pristup i ekspresija osobnih stavova o
knjievnosti ine je unikatnim kritikim djelom u antikom svijetu.
Postoji poprilian broj citata koji su preli u svakidanju upotrebu, ukljuujui
primjerice sljedee: 'in medias res' (popularna pripovjedna tehnika kojom pripovijedanje
zapoinje bez pretjeranih uvoda, ve se odmah prelazi na bit; bila je karakteristina za antike
epove, a ostala je popularna i do danas), 'bonus dormitat Homerus' (indikacija da i najvjetiji
pjesnik poput Homera moe ponekad napraviti nekoliko pogreaka), 'purpureus pannus'
(odnosi se na opisivanje odjeljaka ili ponekad itavih knjievnih djela, ali tako ekstravagantno
i ureeno da se itava pozornost s radnje prebacuje na sam nain opisivanja), 'ut pictura
poesis' (poezija se treba odlikovati jednako brinom interpretacijom kao i slike Horacijevog
vremena).
Ovo djelo ostavilo je velik utjecaj na renesansnu europsku knjievnost, a poglavito na
francusku dramu kroz Nicholasa Boileaua i njegovo djelo L'Art Poetique koje je napisano
1674. godine kao imitacija Horacijevog djela. Horacijevu poslanicu prvi put je na engleski
preveo Ben Jonson 1640. godine.

5.

ANALIZA POSLANICE
Ne postoji nikakva podjela Poslanice Pizonima koju je Horacije sam nainio, ve su je

brojni kritiari, radi lakeg itanja, na odreene naine podijelili. Dakle, razne podjele se
mogu nai, a nie e biti prikazana samo jedna od njih.
5.1.

O jedinstvenosti i cjelovitosti5 (1 37)

Horacije uvodi itatelje u svoju poslanicu s motivom slikara koji svojim djelom spaja

naizgled nespojive stvari. Horacije postavlja pitanje kako bismo reagirali kada bismo vidjeli
5 On unity and harmony
6

tog istog slikara da 'ljupkoj ovjejoj glavi' pridodaje 'konjsku iju' pa udove prekriva
'arenim perjem' itd. Ti nabacani motivi su toliko razliiti jedan od drugoga da jednostavno
izazivaju smijeh kod itatelja. U 6 stihu doznajemo da se Horacije obraa Pizonima, a samo
ime Pizona spominje i u 234. stihu. Kae, da e i umjetniko djelo biti upravo takvo kao ta
slika ako u njoj bude obraen 'nesuvisli niz privienja' odnosno ako sve to o emu se pie nije
na neki nain povezano. On je svjestan toga da je i slikarima kao i pjesnicima dozvoljeno
slobodno stvarati svoja djela i on podupire slobodu, ali ipak moli da se ne ide u krajnost:
samo da s pitominom divljina se ne zdrui gruba / i da se s pticama zmije ni s tigrima ne
spare jagnjad.6 Svim ovim povie napisanim Horacije trai da umjetniko djelo bude
jedinstveno i cjelovito. Time se moe zakljuiti da bi se Horacije strogo protivio Jamesu
Joyceu i njegovoj struji svijesti koja prevladava u dobu modernizma. Upozorava, takoer, na
to da se preesto vanim radnjama pridodaju raznorazni opisi, najee lirski opisi krajolika,
koji su suvini jer time razbijaju jedinstvenu cjelinu djela koja se oekuje. On kae da tome
sada nije vrijeme: Za to sad ne bjee zgoda!7. Potrebno je radnju odmah uvesti in medias
res.
5.2.Ciljevi pisca8 (38 72)
to se tie izbora teme Horacije predlae da se izabere ona tema koja je prikladna
snazi odreenog pjesnika. Kada se dosta vremena posveti paljivom odabiru teme onda se ne
moe dogoditi da pjesniku ponestane rijei ili da njegovo djelo nije dovoljno jasno itateljima.
Odgovarajua tema je poetna toka dobrog djela, prema Horaciju. Rijei koje e biti
pridodane djelu moraju biti paljivo i profinjeno izabrane. Horacije posebno cijeni ako se
nekakvim duhovitim spojem ve poznata rije premetne u novu. Ako je pak potrebno, prema
temi djela, dodati nekakav novi izraz to je potpuno prihvatljivo. Beker nudi objanjenje da
Horacije ne preporuuje upotrebu grkih rijei, ve tvorbu latinskih rijei po grkom uzoru.
Horacije doivljava promjenu jezika odnosno unoenje novih rijei kao prirodnu pojavu:
Kako uma se liem, u jurnjavi godina, mijenja: / preanje sputa se k tlu, tako propadnu
starije rijei / i tek stvorene cvatu i bujaju poput mladia.9

6 Stihovi 12 i 13
7 Stih 19
8 The writer's aims
7

5.3.to nalae tradicija10 (73 118)

Zavravajui prethodni dio Homerovom usporedbom iz Ilijade, objanjava Beker, i ovaj dio
zapoinje govorei o tome kako bi Homer trebao biti uzor pri pisanju djela o dogaajima
kraljeva, voa i o ratovima. Naglaava vanost dosljednosti, po tko zna koji put. Ukoliko neki
pjesnik nije sposoban drati se svoga pravca pisanja tada se ne bi ni trebao zvati pjesnikom.
Pravac je bitan jer ako se radi o komediji tada sve u djelu mora biti komino, a ako se pie
tragedija elementi traginog moraju biti prisutni. Ne da komika radnja da zbori se tragiki
u njoj;11 Moe se izvesti zakljuak da se nain pripovijedanja mora prilagoditi vrsti djela.
Nije jedina svrha pjesme da bude lijepa, ve ta pjesma mora imati i neku ulogu. Ovdje se
Horacije ugleda i na Platona i na Aristotela. Pjesma mora zanijeti sluatelja. Likovi moraju
biti tako snano okarakterizirani da svojim smijehom ili plaem prizivaju jednaku emociju
kod sluatelja. Da ja se rasplaem, tebe / najprije treba da boli 12 Ako se ovo pravilo ne
bude potivalo reakcija kod sluatelja nee biti dobra, oni e ili spavati ili se smijati pjesmi. U
ovom dijelu se moe primijetiti mali pomak s pjesme na dramu koji je poprilino neoekivan.
Jezik je taj koji je zaduen za vjerno prikazivanje duevnog stanja pojedinog lika. Horacije
gleda na to slino kao i Aristotel koji naglaava pravi izbor rijei i pravilno postavljanje u
kompoziciji. Govor lika mora vjerno moi prikazati svaku pojedinu osobinu. Ne moe se
govor mladia mijeati s govorom starca, niti govor bogataa s govorom siromaha. Horacije
ponovno naglaava ozbiljni pristup djelu i potpunu perfekciju. Nakon ponuenih nekoliko
primjera za nain govora prelazi se na obradu grae.
5.4.Inovacija / imitacija13 (119 152)
Nakon pojanjenja upotrebe govora prelazi se na pitanje je li potrebno drati se predaje.
Horacije dozvoljava i koritenje predaje i da se samostalno izmisli to god je potrebno. Jako je
bitno ukoliko se opisuje ve postojei junak da se njegove karakterne osobine preslikaju iz
9 Stihovi 60, 61 i 62
10 What the tradition dictates (decorum)
11 Stih 89
12 Stihovi 102 i 103
13 Invention vs. imitation (be consistent if you are original)
8

ve postojeih opisa. Pa se tako ne moe stvarati neki novi Ahilej, ve on mora biti: neka
je djelatan, ljut, nepristupaan k tome i estok, / za nj neka zakon nevrijedi, sve samo nek
orujem trai.14 Naravno, nije potrebno pridravati se tradicije, moe se izmisliti i svoje, ali u
tom je sluaju potrebno ostati dosljedan, to Horacije esto naglaava.

U ovom dijelu

spominje poznatu pripovjednu tehniku 'in medias res': vazda se uri k svretku i prenosi
pomnog sluaa / usred zbivanja samog, ba kao da poznato sve je 15 Ponovno istie kako
su pretjerani opisi nepotrebni i da je potrebno drati se one glavne radnje koja se uvodi
odmah. itava koncepcija djela mora biti povezana, radnja mora biti dosljedna i dijelovi djela
moraju izgledati kao skladna cjelina.
5.5O karakterizaciji16 (153 188)
Prilikom karakterizacije lika od pisca se oekuje da potuje obiljeja svojstvena odreenom
dobu kod lika. Pa se na taj nain djeaka mora okarakterizirati na poseban nain koji je
udaljen od karakterizacije primjerice momka, mukarca, starca. nek svojstva se pristala
starcu / ne daju moda mladiu, ni muevna svojstva djeaku. / Sve emo osobine pridrati
prekladne dobi.17 Radnja se, naravno, odvija na sceni, ali ne moe se rei da sve dolikuje
sceni. Ono to se prepriava uglavnom manje djeluje na gledatelja nego ono to se izvodi pa
se stoga savjetuje da se osjetljive stvari ne izvode, ve samo prepriavaju.
5.6.O bogovima, koru i glazbi18 (189 219)
Dramsko djelo ne bi trebalo biti krae od tri ina ni dulje od pet. Horaciju se ne svia zamisao
boga koji se pojavljuje da bi razrijeio radnju deus ex machina. Dozvoljava to jedino u ba
potrebnim situacijama ako se radnja toliko zamrsi. Takoer, u govoru ne bi trebao sudjelovati
etvrti glumac, najvie tri. Uloga je kora je bitna i trebao bi pomagati likovima, dijelei im
savjete i molei se za njih. Uloga kora da samo pjeva izmeu inova nije dobra. Kor mora biti
sastavni dio radnje. On nek je dobrima sklon, nek svjetuje prijaznom rijeju, / neka stiava
14 Stihovi 121 i 122
15 Stihovi 148 i 149
16 On characterization (the four ages of man)
17 Stihovi 176, 177 i 178
18 On the gods, chorus and music (in tragic drama)
9

gnjevne i voljno im blai tjeskobu.19 Koru se treba pridruiti glazbena pratnja: ili frula ili
kitara. U ovom dijelu je Horacije ponudio nekakve propise za vanjski sastav drame.
5.7.O stilu20 (220 250)
Ukoliko pisac eli prijei s tragedije na satiru taj prijelaz mora biti postupan i opravdan. Spoj
rijei mora biti takav da iznenadi gledatelje. Beker nudi objanjenje govorei da Horacije kae
kako postanak tragedije ide zajedno sa satirskom dramom. U klasino doba uz tri tragedije
dodavana je, kao zavrni dio prikazivanja, satirska igra, ne snizujui se ipak u svojoj
ozbiljnosti na nestanu lakrdiju. Horacije pristaje uz tumaenje da se tragedija razvila iz
natjecanja za jarca, prigodom proslave Dionisove sveanosti. (Beker 1979: 75)

5.8.

O metru i versifikaciji21 (251 274)

Horacije predlae pisanje jambikim metrom i za tragediju i za komediju. On zna da svi ljudi
nisu sposobni uvidjeti greke u stilu, ali smatra da to ne bi trebao biti izgovor piscima da se ne
dri dosljednog i pravog naina pisanja. Horacije kae da su i kritiari ti koji su krivi jer
pjesnike nisu odvratili od krivoga pisanja, ali ni to to se kritika ogluila ne odobrava piscu da
svata pie. Napominje da su vani grki uzori i da se njih treba strogo drati.
5.9.

Tragedija i komedija22 (275 294)

Reeno je da je Tespis izumio novu vrstu tragedije, a da je komedija nastala iza nje.

Eshil je bio taj koji je podigao pozornicu. Svata su pjesnici tijekom prolih vremena
pokuavali pisati, a poneki su se pokuali i ogluiti na grke uzore, a Horacije im to ne
odobrava. Tu se ponovno javlja isti prijekor.

19 Stihovi 200 i 201

20 On style (especially in satyr plays)
21 On metre and versification
22 Tragedy and comedy, Greek and Roman poets
10

5.10.Talent / umjetnost23 (295 332)

U ovom dijelu on daje do znanja da u to vrijeme ne pie pjesme, ve sada samo eli
svoje znanje povjeriti drugima. Prvi zakon pri pisanju pjesme je umjeti odnosno znati. On se
ponovno vraa na onaj pravilan izbor grae jo s poetka. Ako se graa dobro izabere rijei e
na neki nain same nadoi.
5.11.Kombiniranje pouke i zabave24 (333 365)
Pjesnici ele zabaviti, ali i pruiti pokoji savjet. Ako pruaju savjete oni bi trebali biti kratki
da bi ih dua prihvatila i drala u sebi. Naglaava vanost i uitka i uenja, pouke i zabave:
Svi e pristat uz onog tko korisno mijea sa slatkim, / kada veseli itaa i podjedno svjetuje
pri tom.25 to se tie greaka on ih razumije i zna da se i one uvijek potkradu. Ovdje
spominje ponovno Homera kojemu se isto moe ponekad koja greka potkrast. Pri samom
kraju ovoga dijela ponovno usporeuje pjesmu sa slikom govorei da su nalik jedna drugoj.
Ukoliko gledatelj stane preblizu slike/pjesme neke stvari se bolje vide, a ukoliko se udalji tada
se vide neke druge.
5.12.Izbjegavanje prosjenosti pogreke dopustive26 (366 407)
Horacije prihvaa osrednjost u raznim poslovima, ali kod pisanja pjesama tome jednostavno
nema mjesta. dok pjesnika osrednje vrste / jo ne priznae ljudi, ni bozi, ni oglasne
ploe.27 Savjetuje ovome kome govori da ako napie sastav neka ga da nekome da ga
procijeni pa i samom Horaciju jer jednom kada se rije izgovori vie je nita ne moe vratiti.
5.13.Talent i znanje28 (408 437) i prepoznavanje greaka29 (438 476)

23 How to be a good poet (talent versus art)

24 Combine instruction with pleasure
25 Stihovi 343 i 344
26 Avoid mediocrity (errors are permissible if there are compensating pleasures)
27 Stihovi 372 i 373
28 Study and talent are both needed, but beware oft he flattery critics
11

Postavljaju se esto pitanja zbog ega je odreena pjesma dobra, zbog talenta ili znanja.
Horacije kae da bez uenja ne moe biti ni talenta odnosno da nije bitan. I jedno i drugo je
jednako bitno i povezano. Naglaava, jo jednom, potrebitost uoavanja vlastitih greaka i
ispravljanje istih jer su to odlike pravog pisca koji mora teiti perfekciji.

6.

ZAKLJUAK
Brojni kritiari stoljeima su Horaciju zamjerali nain kojim je njegova Poslanica

Pizonima pisana zbog nesistematinosti i nepreglednosti. Ja sa ne bih sloila s njima. Istina je

da su teme na neki nain neorganizirane, to jest nisu poredane po nekoj vanosti, ve ih
Horacije iznosi kao 'struju svijesti'. Takoer, iznenadni skokovi s jedne teme na drugu ine
itanje malo teim, ali Horacijevi savjeti i upute prilino su itljivi. Bez obzira na to to ova
poslanica nije organizirana kao prava poetika, to ne umanjuje njezinu vrijednost jer moramo
imati na umu da je Horacije nije ni pisao kao poetiku, ve u razgovornom stilu upuenu
prijateljima. Smatram da je upravo to jedna velika prednost ovoga djela. To to se Horacije ne
29 Know your faults and keep your wits
12

postavlja previe kritiki i strogo, ve na prijateljski nain nudi svoje savjete. Sama svrha
ovog djela nadasve je pohvalna. Potrebno je prisjetiti se toga da je Horacije ivio u vremenu
kada su se mnogi latili pisanja knjievnih djela iako nisu imali znanja, a ponekad ni talenta.
Horacije im ovim djelom nesebino nudi svoju pomo.
Vrijednost ovoga djela nemjerljiva je. Prepoznali su je jo i ondanji kritiari, a i
stoljeima kasnije ona se nije umanjivala, ve samo rasla. Poslanica je mnogima zasigurno
posluila kao pomo, a znamo da se i Boileau, stoljeima nakon, ugledao na nju.

Literatura

Beker, Miroslav (1979). Povijest knjievnih teorija. Zagreb: Sveuilina naklada Liber.
Beki-Vejzovi, Majda; Bratuli, Josip; Farka, Lidija; Jurii, Dinka; Kouti-Brozovi,
Nevenka; Solar, Milivoj; Novakovi, Darko; Zlatar-Violi, Andreja; ivny, Mirjana (2006).
itanka za prvi razred gimnazije. Zagreb: kolska knjiga.

13

Preuzeto sa:
http://www.poetryfoundation.org/learning/essay/237830?page=5

http://literarism.blogspot.com/2011/03/ars-poetica-horace.html
http://neoenglish.wordpress.com/2010/12/16/give-a-critical-summary-of-arspoetica/

http://www.ancient-literature.com/rome_horace_ars.html
http://sh.wikipedia.org/wiki/Pesni%C4%8Dko_ume%C4%87e
http://www.web-books.com/Classics/ON/B1/B1539/05MB1539.html

http://sh.wikipedia.org/wiki/Pisma_%28Horacije%29

14