Metodologija istraivanja

SADRAJ
-I- UVOD........................................................................................
-II- TEORIJSKO RAZMATRANJE PROBLEMA....................
1. Odgoj u slobodnom vremenu...................................................
2. ta je slobodno vrijeme.............................................................
3. Slobodno vrijeme i nove mogunosti pedagokog djelovanja..............
4. Sadraji i naela odgojnog rada.........................................................

-I- UVOD

Metodologija istraivanja
Meu mnogim tekovinama dinamikog kretanja savremenog drutva u posljednje
vrijeme sve vie se istie problem slobodnog vremena. On je osobito naglaen i
karakteristian, u razliitim oblicima njegovih manifestacija, u visoko razvijenim
industrijskim zemljama, kao i u onim zemljama koje se nalaze u naglom procesu
industrijalizacje i tehnizacije.
Kao bitne oznake slobodnog vremena istiu se:
a) slobodno vrijeme je onaj dio vremena koji preostaje pojedincu izvan njegovih
profesionalnih, drutvenih i porodinih obaveza;
b) slobodnim vremenom pojedinac raspolae dobrovoljno, prema vlastitom
navoenju, po svojoj volji i bez nametanja i odreivanja izvana;
c) slobodno vrijeme ostvaruje se raznovrsnim zanimanjima u cilju odmora,
rekreacije i razvoja linosti, ali bez svrhe bilo kakvog direktnog privreivanja;
d) slobodno vrijeme moe se provoditi samo u skladu s prirodnom nunou i
drutvenom stvarnou odreene, konkretne drutvene sredine.
Prema iznesenim bitnim obiljejima slobodnog vremena definicija tog pojma mogla bi
se u opem znaenju iskazati na sljedei nain: slobodno vrijeme je onaj dio vremena
kojima raspolae pojedinac izvan njegovih profesionalnih, drutvenih i porodinih
obaveza u cilju odmora, rekreacije i razvoja linosti, a u okviru prirodne i drutvene
uvjetovanosti i realnosti u kojoj pojedinac ivi i djeluje.
Iskustva koja se temlje na empirijskim istraivanjima ovoga veoma slojevitog,
kompleksnog problem, ukazuju na mnoga nerijeena pitanja slobodnog vremena,, a
koja se ponekad dramatino reflektuje na nain ivota, ostavljajui pri tome snaan trag
na linost mladih. esto se, naime, ukazuje na nedovoljan angaman drutvene
zajednice, kao i faktora odgoja ( agenasa socijalizacije, meu kojima su najznaajniji
porodica, kola i druzvo ) u organizaciji slobodnog vremena. Pri tome, se naravno ne
smije, otii u krajnost pa u organizaciji slobodnog vremena oduzeti slobodu mladim
ljudima.
Ljudi su, kako su pokazala istraivanja, nespremni za dolazak slobodnog vremena, pa
za nih postaje problem kako ubiti to slobodno vrijeme, a to ubijaanje vremena
moe postati i ubijanje linosti, tim prije to ovjek nije nikad prije posjedovao vie
materijalnih dobara, ali isto tako nije bio ni nezadovoljan i nespokojniji nego danas.
Problem slobodnog vremena postaje jo izraajniji kada se govori o djeci i mladima, jer
ova generacija kao integralni specifini dio drutva i njegova razvoja, stasa u
konkretnim drutvenim uvjetima isprepleteni mnotvom proturjenosti.
Slobodno vrijeme je vrijeme aktivnog odmora, razonode, pozitivna razvoja,
socijalizacije, humanizacije i stvaralakog potvrivanja linosti. Ovako iroko shvaena
uloga slobodnog vremena veliki je izazov odgajateljima, odgoju, obrazovanju i
pedagogiji.
Pretjeranim uplitanjem sputava se meutim sloboda izbora, opredjeljenja koja dolaze
izvana od strane obitelji, kole s jedne strane, i mnogih komercijaliziranih ponuda koje
na svakom koraku opsjedaju mlade, s druge strane. Sputava se sloboda izbora mladih,
afiniteti, interesi, potrebe i prava, maturacija. Zbog uticaja izvanjskih, najee
bbagresivnih manipulatora na djecu ona onda i ne odluuje, ne raspolau svojim
slobodnim vremenom, osim u sluajevima asocijalnog ponaanja u njemu.

Metodologija istraivanja
Slobodno vrijeme je jedno od (naj)znaajnijih pedagokih pitanja kako u svijetu tako i
kod nas. Prouava ga zasebna pedagoka disciplina u sistemu pedagokih znanostipedagogija slobodnog vremena. Pozitivni rezultati u organizaciji i provoenju slobodnog
vremena obrnuto su proporcionalni u odnosu na pojavu antisocijalnog ponaanja. ( V.
Jankovi, 1961.). Pod aktivnostima slobodnog vremana podrazumijevju se raznovrsna
bavljenja, zanimanja koje pojedinac izabire i primjenjuje u provoenju slobodnog
vremena.
Aktivnosti uenika osnovne kole u slobodnom vremenu u ovom radu su razmotrene sa
dva razliita stajalita: slobodne aktivnosti izvan kole ( aktivnosti slobodnog vremena )
i slobodne aktivnosti s gledita kolske prakse. Pod slobodnim aktivnostima izvan kole
mogle bi se shvatiti sve djelatnosti u vrijeme kad je pojedinac slobodan, bez obzira na
njihov sadraj i nakanu primjenjivanja. Aktivnosti slobodnog vremena treba da imaju
odreeni smisao i funkciju izraenu samom definicijom slobodnog vremena i kao takve
one sadre odgovarajua pozitivna drutvena i odgojna obiljeja. Slobodne aktivnosti u
kolama tumae se kao jedan od oblika odgojno-obrazovnog djelovanja kole i uenikih
organizacija, kao oblik i sredstvo koje omoguava da se nastava spaja djeijim
korisnim i proizvodnim radom i kolektivnim oblicima ivota i rada u koli. ( Leko, I. &
Nolka D. 1960.).
Slobodne aktivnosti uenika oznaavaju mnogovrsne djelatnosti izvan redovne nastave
u razredu, koje su s njom u veoj ili manjoj mjeri povezane i njoj vie ili manje direktno
slue, s veom ili manjom intencionalnosti, a organizuju ih u razliitim oblicima i
nainima rada bilo kola bilo uenike organizacije.

-II- TEORIJSKO RAZMATRANJE PROBLEMA

Metodologija istraivanja

Odgoj u slobodnom vremenu

Odgojni proces prati ovjeka od roenja do smrti. U njemu sudjeluju brojni initelji kao to
su: porodica, odgojne institucije, vjerske institucije, sredstva informisanja, proizvodne i razne
druge organizacije. No, ni time nisu obuhvaeni svi utjecaji. Svaka aktivnost pojedinca, cijela
okolina u kojoj on ivi i radi, uvjeti u kojima obavlja svoje aktivnosti i provodi slobodno
vrijeme, takoer utiu na ovjeka i njegovo ljudsko oblikovanje. To znai da se odgajanje ne
ograniava samo na djelovanje odgojnih institucija. Postoje i iri odgojni utjecaji. U novije
vrijeme sve aktualnije postaje odgoj u slobodnom vremenu.
Uspjeh odgojnih nastojanja u velikoj mjeri ovise o usaglaenosti odgojnih utjecaja. To znai
da je prijeko potrebno uklanjati sve negativne utjecaje, a njih je vrlo mnogo u slobodnom
vremenu. Zato slobodno vrijeme sve vie postaje predmetom pedagokog istraivanja
odnosno prouavanja. Treba otkriti i upoznati izvore negativnih utjecaja kako bi se moglo
ukloniti ili bar izbjei njihove negativne posljedice. To je jedan od vanih zadataka odgoja u
slobodnom vremenu.

ta je slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme je vrijeme u kojem je pojedinac osloboen poslova, obaveza i dunosti
prema porodici, preduzeu ili iroj drutvenoj zajednici; vrijeme koje on moe oblikovati i
ispuniti aktivnostima prema osobnim eljama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih
sklonosti i razvijanja sposobnosti. Slobodno vrijeme je vrijeme aktivnosti ali te aktivnosti
pojedinac slobodno usmjerava. Zato se ono odlikuje: dobrovoljnou sudjelovanja,
rekreativnou i interesantnou zanimanja. Oblici aktivnosti mogu biti: masovni ( posjeta
kulturnim ustanovama, pozoritu, izlobama, koncertima te ekskurzije i izleti ), potom mogu
biti skupni ( rad u znanstvenim, kulturno-umjetnikim, tehnikim sekcijama i skupinama ), i
individualni ( itanje, muziciranje, modeliranje ).
Mada naglaavamo da je slobodno vrijeme produkt novijeg vremena i industrijske revolucije
jer je u tom vremenu postalo opa pojava i vri snaan utjecaj na drutveni ivot, ipak je ono
ima dugu povijest i zaetke u antikom dobu. O njemu jasan stav ima ve Aristotel. Prema
njegovom shvaanju pravi ivot je ivot u slobodnom vremenu, a to vrijeme je pripadalo
samo slobodnima. Samo su ga oni mogli koristiti da se uzdignu do mudrosti i slobode duha,
samo su oni mogli javno raspravljati, filozofirati, prisustvovati prikazivanju komedija i
tragedija, uivati u umjetnosti, baviti se tjelesnim vjebama, sudjelovati u raznim igrama i
natjecanjima. Za slobodnog Grka i antike filozofe srea postoji samo u slobodnom vremenu.
I graani drevnog Rima provode slobodno vrijeme na javnim mjestima kao to su forumu,
amfiteatri, stadioni, cirkusi, terme s kupalitima, knjinicama i drugim objektima za aktivnosti
u slobodnom vremenu, a one su bile brojne i raznovrsne- kulturne, umjetnike, sportske,
zabavne. U srednjem vijeku plemstvo u slobodnom vremenu odrava turnire, lov, zabave.
Graanske revolucije uvode novi poredak i omoguava razvoj industrije. Bogatstvo novoj
klasi osigurava dosta slobodnog vremena i u tom vremenu prireuje raznovrsne zabave, ali se
bavi i znanou, filozofijom, umjetnou, sportom. Puk je bio izuzet od svega toga, ali e
industrijska revolucija omoguiti skraivanje radnog vremena. Time e se osloboditi prostor
za slobodno vrijeme i radnog dijela stanovnitva. Organizirana nastojanja za skraivanje
radnog i uveavanjem slobodnog vremena zapoeta su u 19 stoljeu, a zapaeni rezultati na
tom podruju ostvareni su u 20 stoljeu. Slobodno vrijeme je uistinu vrlo aktuelan socijalni
fenomen savremenog drutva koji sve vie prodire u sve pore njegova ivota te se snano
reflektira na pedagokoj sferi, tj. utjee na koncepciju, organizaciju i ostvarivanje savremenog
4

Metodologija istraivanja
odgoja i obrazovanja. To je vrijeme u kojem pojedinci mogu ivjeti suglasno sa svojom
individualnom naravi u kome mogu afirmirati i dalje razviti svoje osobine. Ono je vano
sredstvo odmora, razonode, odvraanja pozornosti od svakodnevnih briga i optereenja, vaan
initelj oslobaanja savremenog industrijskog ovjeka.
Joffe Dumazedier ( 1962 ) je u svojoj doktorskoj disertaciji dao definiciju slobodnog vremena
koja se u znanstvenim krugovima smatra jednom od najprihvatljivijih. Slobodno vrijeme je
skup aktivnosti kojima se pojedinac po svojoj volji moe potpuno predati, bilo da se odmara
ili zabavlja, bilo da poveava nivo svoje obavijetenosti ili svoje obrazovanje, bilo da se
dobrovoljno drutveno angauje ili da ostvaruje svoju slobodnu stvaralaku sposobnost
poto se oslobodi svojih profesionalnh, porodinih i drutvenih obaveza.
Ovaj autor istie tri najvanije funkcije slobodnog vremena:
a) odmaranje
b) razonoda
c) razvoj linosti.
Budui da se javlja u svim zemljama svijeta, neovisno o drutvenom ureenju , u svim
drutvenim slojevima i strukturama, kod svih profesija i dobnih skupina-slobodno vrijeme je
opa, univerzalna drutvena pojava naeg vremena, a bit e to i u budunosti. On vri snaan
prodor u ivotnu stvarnost savremenog drutva i svakog pojedinca. Zato je pitanje o tome
kako ga treba ispuniti i koristiti jedno od najvanijih pitanja savremene pedagogije,
sociologije i drugih drutvenih znanosti.

Slobodno vrijeme i nove mogunosti pedagokog djelovanja

Slobodno vrijeme moe se na drutveno pozitivan i negativan, na kulturan i nekulturan nain.
Sve ljude, mlade i stare, treba osposobiti da znaju kulturno pedagoki svrsishodno provoditi
svoje slobodno vrijeme. S druge strane treba upoznati i prouiti nekontrolisane utjecaje koji
djeluju u slobodnom vremenu, utvrditi njihovo odgojno znaenje i regulisati ga tj. potiskivati
negativan i pojaavati pozitivno djelovanje. U tom i jest pravi smisao odgoja u slobodnom
vremenu.
Danas se vodi bitka za slobodno vrijeme i ono se nalazi izmeu nasrtaja komercijalizirane
industrije koja u mladima vidi potroae sladunjavih ali u pravilu bezvrijednih programa koji
im servira i drutveno pedagokih nastojanja da se to vrijeme stavi u funkciju razvitka i
obogaivanja osobenosti novim vrijednim sadrajima i vrednotama. Ranije je voena borba za
kvantitativno uveanje slobodnog vremena. Danas je glavni problem u njegovoj kakvoi ili
kulturi provoenja. Smisao je u tome da slobodno vrijeme postane istinski i ljudski slobodno.
S pedagokog stajalita ono mora biti osmiljeno, smisleno oblikovano i organizovano tako
da omoguuje pojedincu da se bavi kulturnim i vrijednim djelatnostima koje ga potvruju i
sve vie jaaju u njegovoj ovjenosti.
Slobodno vrijeme vri jak utjecaj na ovjekov ivot i kakvou ivljenja. Ovladavanje
kulturom upotrebe tog vremena jedan je od najvanijih pedagokih zadataka savremene
civilizacije. Ljudska zajednica je pred problemom koji glasi: kako iskoristiti slobodno vrijeme
da ono svakom pojedincu prui zadovoljstvo, mogunosti raznovrsnih aktivnosti i oitavanja
stvaralakih sposobnosti, a da istodobno pridonosi dobrobiti zajednice?

Metodologija istraivanja
Slobodno vrijeme moe biti vrijedan initelj svestranog razvitka ovjeka. Ono moe
podupirati proces stjecanja znanja, irenja spoznajnog horizonta, obogaivanje emocionalnog
ivota, razvijanje psihofizikih snaga i sposobnosti, oblikovanje umijea i navika, postizanje
samostalnosti i drutvenosti, odnosno tjelesnog, intelektualnog, estetskog, radnog i moralnog
oblikovanja ovjeka. U tom smislu ono treba sluiti mogostranom tjelesnom. Duhovnom i
moralnom razvitku osobenosti. ivotno iskustvo i znanstvena istraivanja su ve potvrdila da
su pozitivni rezultati u organizaciji i provoenju slobodnog vremena obrnuto proporcionalni s
pojavom antisocijalnog ponaanja i antisocijalnih grupacija.
Tako inteligentno, razumno i kulturno koritenje slobodnog vremena, danas postaje jedan od
najvanijih pedagokih zahtijeva u svijetu i kod nas. Razumnim i kulturnim koritenjem
ostvaruju se pozitivni rezultati, a takvo koritenje zahtijeva dva uvijeta:
a)
b)

postojanje raznovrsnih mogunosti za kulturno, drutveno o individualno koritenje

slobodnog vremena i
osposobljenost graana da se sustavno i optimalno koriste tim mogunostima.

Prvi preduvjet trai osnivanje djeijih i sportskih igralita, rekreacijskih centara, zabavita,
izletita, odmaralita, centara kulture, itaonica, djeijih omladinskih i kulturnih domova,
klubova, kupalita itd. On dalje pretpostavlja da se u tim i takvim ustanovama pruaju
optimalne mogunosti za kulturnu upotrebu slobodnog vremena.
Drugi preduvjet zahtijeva da se pomogne mladima i odraslima, da ih se oslobodi za kulturno
koritenje i oblikovanje slobodnog vremena. To trai brigu oko motiviranja , poticaja koji e
usmjeravati ljude da se u svoje slobodno vrijeme zaista koriste pruenim mogunostima.
Treba postii da svaki pojedinac samostalno organizira svoje slobodno vrijeme i da ga
kulturno koristi.
Moe se rei da odgoj u slobodnom vremenu ima tri glavna zadatka. Njegove aktivnosti mogu
biti u funkciji odmora, razonode i razvitka linosti. -Aktivnosti slobodnog vremena u
funkciji odmora su one koje omoguuju obnavljanje snaga, regeneraciju fizike i psihike
energije, odmaranje, odstranjivanje iscrpljenosti i ponovno osposobljavanje organizma za
nove napore. Takve aktivnosti su: etnje u prirodi, izleti, sunanje, pjevanje, pokretne igre i
slino. Aktivnosti u funkciji razonode imaju iru primjenu. I one stvaraju vedro
raspoloenje, osvjeavaju i odmaraju ali i zabavljaju. Tome mogu posluiti raznovrsne
sportske, kulturno-umjetnike, zabavne i druge priredbe, posjete kino-predstava, razliitih
programa kulturnih institucija, itanje zabavne i lake literature i slino. Razvitak osobenosti
je drutveno i pedagoki najvanija funkcija slobodnog vremena. Time se odgoj u slobodnom
vremenu ukljuuje u svjesna i namjerna odgojna nastojanja usmjerena na razvijanje i
izgraivanje to cjelovitije i potpunije osobenosti. Zbog tako irokog dijapazona komponenti
osobenosti/linosti u njihovo razvijanje mogu se ukljuiti najraznovrsnije aktivnosti u
slobodnom vremenu: sportske, zdravstveno-higijenske, informativno-poune, znanstvene,
strune, kulturne, umjetnike, tehnike, radne, humanitarne, vie obrazovne ili odgojne,
odnosno sve mogue aktivnosti koje imaju ljudski smisao, koje oplemjenjuju, obogauju,
potiu na ljudsko djelovanje.
U stvarnosti se aktivnosti slobodnog vremena meusobno isprepliu, nadopunjuju i
potpomau. Najbolje je da su raznovrsne, dinamine, bogate, kada omoguuju vedro
raspoloenje, odmaraju, zabavljaju i istodobno oplemenjuju. One omoguuju da ovjekov
ivot bude sadrajniji, potpuniji, bogatiji i radosniji.

Metodologija istraivanja
Osposobiti ovjeka za ljudsko osmiljeno provoenje slobodnog vremena znai razviti
potrebu u njemu da se u suglasnosti sa svojim prirodnim sklonostima, interesima i
sposobnostima aktivira na kulturnom, umjetnikom, znanstvenom, tehnikom ili bilo kojem
drugom podruju. Takvo angairanje i takav odgoj osposobljava pojedinca za raznolik, bogat,
raznovrstan, zdrav i kulturan ivot, ini ga sklonijim za mnoge sadraje i vrednote. Tako
odgoj za svrsishodno i kulturno koritenje slobodnog vremena postaje bitna komponenta
odgoja slobodne i mnogostrano razvijene linosti.

Sadraji i naela odgojnog rada

Pravilno pedagoki usmjerene aktivnosti u slobodnom vremenu mogu biti raznovrsne. One su
esto u funkciji ouvanja zdravlja i pravilnog tjelesnog razvitka. Tome doprinosi aktivno
bavljenje raznim vrstama tjelesnog vjebanja, sportovima i sportskim igrama, etnje u prirodi,
planinarenje, kretanje i zadravanje na istom zraku. Te i sline aktivnosti omoguuju aktivan
odmor i zdravu razonodu, formiranje higijenskih navika i odgovarajueg ponaanja.
Na intelektualnom podruju aktivnosti u slobodnom vremenu mogu pruiti brojne poticaje za
intelektualne djelatnosti. One su vrlo prikladne za permanentnu izobrazbu koja omoguuje da
se proces uenja, sticanja novih spoznaja i proirivanja kulture nastavi tokom itavog ivota,
da nikad ne prestane, da pojedinac stalno prati nova postignua na podruju raznovrsnih
znanosti, umjetnosti i tehnike. Takve mogunosti su brojne i raznovrsne, a ostvaruju se
ukljuivanjem odgajanika u znanstvene sekcije, strune grupe, klubove mladih matematiara,
fiziara, literarnih grupa. Zatim, upoznavanjem i navikavanjem odgajanika na brojne
mogunosti sticanja znanja upotrebom raznovrsnih izvora, novih spoznaja kao to su:
knjiice, itaonice, radio i televizija, znanstvene i kulturne institucije, javna predavanja,
seminari, kursevi itd. Takvo se slobodno vrijeme obogauje vrijednim sadrajima, kolsko
obrazovanje se nadopunjuje novim spoznajama, a ujedno se izgrauju navike permanentne
izobrazbe i samoobrazovanja kroz itav ivot.
Estetsko podruje je vrlo prikladno za njegovanje raznovrsnih aktivnosti. Aktivnosti na tom
podruju privlae ljude svih dobnih skupina. Rado ih prihvaaju djeca, mladi i odrasli. ak se
i stare osobe esto ukljuuju u takve djelatnosti. Zato u kolskim i izvankolskim uvjetima
postoje kulturno-umjetnika drutva sa brojnim dramskim, muzikim, likovnim, literarnim,
recitatorskim, folklornim, baletnim i drugim aktivnostima i sekcijama. Posjeivanje
pozorinih predstava, koncerata, izlobi, festivala, umjetniki vrijednih filmova i drugih
kulturnih programa, ima vanu ulogu. Takve aktivnosti omoguuju da se proiruje estetska
kultura, da se njeguje stvaralatvo, da se ostvaruju vrijednosti estetskog odgoja. One su vrlo
prikladne u suzbijanju kia, unda, industrije zabave i drugih nepoeljnih pojava u podruju
kulture, umjetnosti i ovjekova ivota uopte.
Mada slobodno vrijeme pripada carstvu slobode, a ne carstvu nunosti u njemu su mogue i
mnogobrojne aktivnosti iz radnog i tehnikog podruja. Carstvo nunosti se odnosi na
profesionalnu djelatnost koju ovjek mora obavljat, a u slobodnom vremenu pojedinci odabiru
i sa zadovoljstvom obavljaju radne i tehnike aktivnosti u suglasnosti sa svojim eljama,
sklonostima i mogunostima. To su njihovi hobiji (hobby) na radno-tehnikom podruju.
Drutveno-moralno podruje takoer je zastupljeno u aktivnostima slobodnog vremena.
Zapravo sve aktivnosti moraju biti u funkciji ostvarivanja humano-etikih vrijednosti. Sve one
moraju pridonositi ovjekovu oovjeenju. V. Jankovi razlikuje preventivno, formativno i
kurativno djelovanje aktivnosti u slobodnom vremenu. Njihovo preventivno djelovanje

Metodologija istraivanja
oituje se u spreavanju i potiskivanju nekulturnih i asocijalnih ponaanja mladih i odraslih u
pedagoki i drutveno vrijednim djelatnostima.
Odgojno-formativno znaenje tih djelatnosti je u njihovu pomaganju pri izgraivanju
pozitivnih osobina osobnosti i karaktera, a kurativno se manifestira u njihovoj pomai u
procesu preodgajanja (reedukcije i resocijalizacije) osoba s devijatnim oblicima ponaanja.
Pedagoki osmiljene aktivnosti slobodnog vremena imaju dvije vane funkcije, pojavljuju se
kao SREDSTVO i kao SVRHA odgojnog djelovanja na tom podruju. Kada su u funkciji
sredstva tada se uz njihovu pomo u slobodnom vremenu ostvaruju raznovrsni odgojni
zadaci- razvijaju interesi i sposobnosti, obogauje osjeajni ivot, izgrauju pozitivne odlike
osobenosti.
A kada su u funkciji svrhe tade se angairanjem u takvim aktivnostima. Odgajanici
osposobljavaju za kulturno provoenje slobodnog vremena. Prvu funkciju moemo kratko
oznaiti kao odgoj u slobodnom vremenu, a drugu-odgoj za slobodno vrijeme.
Premda odoj u slobodnom vremenu ima elastiniju organizaciju kao osmiljene djelatnosti i
one se obavljaju u skladu s odreenim NAELIMA i zahtjevima pedagogije slobodnog
vremena.
U tom smislu pedagogija slobodnog vremena opozorava na potrebu uvaavanja SLOBODE U
IZBORU AKTIVNOSTI. Svaki korisnik i sudionik ima pravo slobodno birati aktivnosti
kojima se i kada eli baviti, suglasno s individualnim sklonostima, potrbama i mogunostima.
Organizatori moraju teiti tome da prue iroke mogunosti izbora da on moe slobodno
birati, ali mu se ne smiju nametati pojedine aktivnosti i pretvarati ih u obaveze. Slobodno
vrijeme mora ostati slobodno. Uvaavanje i potivanje slobode u izboru aktivnosti i sadraja u
provoenju slobodnog vremena temeljni jestav pedagogije slobodnog vremena, ali odabrane
aktivnosti i njihov sadraj moraju imati svoj smisao, moraju biti u funkciji odmora, zabave,
zdrave razonode ili razvijanja i bogaenja osobenosti. To je zahtjev SMISLENOSTI. Za
organizatore to znai da svaka aktivnost mora imati vrijedne sadraje i oni se moraju
provoditi na kulturan nain. Pojedinac slobodno bira aktivnosti, ali svaka od njih mora imati
ljudsko pozitivno znaenje i pedagoki smisao. Bez toga bi se aktivnosti slobodnog vremena
mogl pretvotiti u svoju negaciju, mogle bi postat besmislicce, prazne, bezsadrajne,
komercijalno obezvrijeene. Svaki odgoj ima svoju svrhu pa i odgoj u slobodnom vremenu
mora udovoljiti naelu smislenosti.
Naelo slobode samo po sebi podrazumijeva i naelo INDIVIDUALNOSTI, tj. slobodan
izbor u suglasju sa individualnim eljama, zanimanjem, sklonostima i sposobnostima.
Aktivnost treba prilagoavati individualnim mogunostima, optimalnim realnim potrebama za
odmorom, razonodom, samorealizacjompojedinca i pokazivanjem njegovih stvaralakih
mogunosti.
Ako se eli udovoljiti svim individualnim eljama i osigurati slobodu izbora, onda aktivnosti
u slobodnom vremenu moraju biti brojne i razliite. U tome je smisao naela
RAZNOVRSNOSTI. Raznovrsnost s odnosi na mnogobrojna podruja: sportsko, znanstveno,
kulturno-umjetniko, radno-tehniko, drutveno-moralno, ali i na raznovrsnost aktivnosti u
svakom od tih podruja.
Iako je rije o slobodnom o slobodnom vremenu i slobodnom izboru aktivnosti, ipak je nuno
i naelo ORGANIZOVANOSTI. Ono se ne odnosi toliko na propisivanje naina obavljanja
pojedinih aktivnosti nego vie na organizaciju slobodnog vremena uopte. Organiziranost

Metodologija istraivanja
trai da se osiguraju pogodne mogunosti i dobri uvjeti za kulturnu upotrebu slobodnog
vremena, da se osiguraju drutvene snage, dogovore nositelji aktivnosti, pripreme programi,
nabave sredstva, osigura prostor, kadar i sve to je potrebno za uspijeno i nesmetano
obavljanje pojedinih aktivnosti.
Vaan zahtjev je potivanje naela AMATERIZMA. Aktivnosti u slobodnom vremenu nisu i
nesmiju biti profesionalne, komercijalizirane i ulitarno usmjerene. Njihova vrijednost je u
njima samima, u radosti bavljenja, u efektima samih aktivnosti na osobnost angairanog
subjekta, u ostvarenju odgojnih zadataka u slobodnom vremenu, a ne u materijalnim i
ekonomskim ciljevima.
Prilikom ukljuivanja pojedinca u raznovrsne aktivnosti potrebno je uvaiti i naelo
PRIMJERENOSTI dobi i spolu sudionika tih aktivnosti. Ljudi se, a osobito djeca, esto
odueve. Odreenimaktivnostima, zaborave ili nisu sasvim svjesni svojih mogunosti pa
moe doi do preopterenja i drugih tetnih posljedica. Zahtjev za primjerenou dobi i spolu
upozorava da se mora uzeti u obzir stepen razvijenosti organizma s obzirom na dob i njegove
specifinosti, s obzirom na spol, kako bi aktinosti bile usaglaene s mogunostima njihovih
vritelja. Zadaci moraju odgovarati tjelesnoj, psihikoj, socijalnoj i moralnoj razvijenosti
mladih i odraslih.

Nositelji odgojnih aktivnosti

Aktivnosti slobodnog vremena i odgoj u tom vremenu ne mogu biti u kompetenciji jedne
organizacije, jer ne postoji takva organizacija ili institucija koja bi mogla pokrivati raznovrsna
podruja aktivnosti u tom vremenu. Zato je na tom podruju potrebna dobra organizacija,
angairanost brojnih institucija i organizacija koje mogu pomoi da aktivnosti slobodnog
vremena budu brojne, raznovrsne, dobro organizirane i kulturno ostvarive. Budui da na istim
poslovima djeluje mnogo raznovrsnih ustanova i organizacija, prijeko je potrebna njihova
meusobna suradnja, koordinacija rada, potpomaganje, a sve se one pojavljuju kao nositelji
aktivnosti ili initelji odgoja u slobodnom vremenu.

Porodica
Porodica kao odgojni inilac preuzima i mora preuzeti brigu za slobodno vrijeme svoje djece.
Ako izgubi uvid u provoenju slobodnog vremena nastaje opasnost da djeca dou pod uticaj
raznih grupa sa antisocijalnim ponaanjem. Zato je vrlo vana zadaa porodinog odgoja da
djeluje kontinuirano u vrijeme kada djeca obavljaju odreene dunosti ili obaveze i u njihovo
slobodno vrijeme. U odnosu na slobodno vrijeme porodica ima dvostruku ulogu: organizirati
slobodno vrijeme u samoj porodici i suraivati s drugim organizatorima toga vremena izvan
porodice.
U samoj porodici mogu se organizovati drutvene igre, zanimljiv razgovori, prianje pria,
itanje zanimljivih knjiga, crtanje, slikanje, modeliranje, runi radovi, sluanje zanimljivih
radio emisija, promatranje vrijednih televizijskih programa, rad u vrtu, uzgajanje cvijea i sl.
Porodica moe u slobodnom vremenu organizovati razne etnje, izlete, putovanja, ljetovanja,
posjete kulturnim ustanovama i slino. Neosporna je vanost porodice u razvoju linosti
djeteta, to potvruju mnogobrojna istraivanja kako u svijetu tako i kod nas.
Iz tih istraivanja moemo se podsjetiti na neka stajalita:

Metodologija istraivanja

Porodica prua materijalnu i ekonomsku osnovnu egzistenciju djeci. Kolika e ona biti
zavisi od roditelja i njihovih ekonomskih mogunosti. U porodici djeca zadovoljavaju
svoje osnovne fizioloke i socijalne potreba;
Porodica znatno manje zapoljava djecu oko kunih poslova i po nekim istraivanjima
djeca u prosjeku troe jedan sat u kunim poslovima;
Porodica je izgubila neposrednu obrazovnu funkciju pa danas djeca po pravilu ne
nastavljaju profesionalni ivot roditelja. Na osiguranju drutvenog statusa i zaposlenja
najei su posredni uticaji roditelja putem veza i poznanstva. U istraivanju
( Jerebi, 1973.) pokazalo se da odlini uenici imaju vie stambenog prostora u
odnosu na one sa loim uspjehom;
Slabi uticaji obitelji u organizaciji slobodnog vremena djece. U istraivanjima
( Jerebi i Zvonarevi, 1970.) pokazalo se da 40% slobodnog vremena djeca provedu
u porodinom krugu. U tim prilikama esto razgovaraju o raznim problemima, no
dominiraju teme o uenju, a malo je razgovora o slobodnomvremenu djece:
Roditelji kontroliraju, stimuliraju i kanjavaju svoju djecu. Oni najvie kontroliraju
djecu kako i koliko ue, troe novca, a malo kako provode slobodno vrijeme;
Porodica ima veliki uticaj na razvijanje zanimanja, aspiracija i formiranje stavova i
vrijednosti;
Porodica prua snanu emocionalnu sigurnost. Studije u evropskim i amerikim
zemljama ukazuju na to da je majka nositelj emotivne veze.

Za uspijeno odgajanje djece putem slobodnog vremena presudna je briga i zainteresiranost

roditelja.

kole
Kao najrazvijenije i najmasovnije obrazovne ustanove one moraju biti zainteresirane za sva
odgojna nastojanja na svim podrujima pa i u podruju slobodnog vremena. Zaista, postoje
zbivanja da takav interes postoji. Sve su ei okviri , elastini planovi i programi koji
doputaju nadopune, proirenja, konkretizacije, incijative kole, uitelja i uenika. Ali za
odgoj u slobodnom vremenu postoje jo vanije promjene u koli.

Vannastavne aktivnosti
Pored nastave uvode se i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada, tzv. izvannastavni oblici rada.
Najrazvijeniji takav oblik su vannastavne aktivnosti uenika.
Pokazalo se da vannastavne aktivnosti nesumnjivo doprinose jaanju interesovanja uenika,
razvijanju stvaralatva, podsticanju nadarenosti, razvoju drugarstva i tolerancije, razvoju
komunikacijskih veza i interaktivnih odnosa, raznovrsnijem uenju i irenju znanja. One
novim oblicima rada treba da doprinesu veoj slobodi i aktivnosti uenika u radu i pravilnim
usmjeravanju za rad, izraavanju neispoljenih sposobnosti i sklonosti.
Da bi vannastavne aktivnosti mogle ostvariti svoje zadatke potrebno je utvrditi principe
njihovog organizovanja i djelovanja. Prvo, treba obezbijediti da uenici u to je veoj mjeri
sami organizuju svoj rad, sami rade i sami upravljaju.
Drugo, one treba da omogue masovno uee uenika u njihovom izvoenju. Tendencija
treba da bude da svi uenici budu obuhvaeni vannastavnim aktivnostima.
Tree, one treba da budu organizovane tamo gdje postoje odgovarajui uslovi, odnosno
stvarni pedagoki uticaji koje vannastavne aktivnosti mogu vriti na uenike.
10

Metodologija istraivanja
Imajui na umu naprijed navedeno potrebno je prilikom utvrivanjem sadraja vannastavnih
aktivnosti voditi rauna o sljedeem:
Da vannastavne aktivnosti budu integralni dio odgojno-obrazovnog procesa;
Da ove aktivnosti vie doprinose socijalizaciji linosti uenika;
Da se organizuju na principu dobrovoljnosti kad su u pitanju uenici, a na pitanju
obaveznosti kad je u pitanju kola;
Da omoguuje samostalnost uenicima u radu i rukovoenju;
Da uenike svojim sadrajem ne optereuju;
Da se uenje tjenje povezuje sa praktinim radom, odnosno teorija sa praksom;
Da se organizuju planski, u skladu sa godinjim programom rada kole;
Da im u djelovanju pomau svi inioci koji djeluju u koli i izvan kole.
Vannastavne aktivnosti trebale bi da se organizuju u svim oblastima djelovanja, a osobito u:

Slobodnim oblicima sticanja i proirenja znanja;

Tehniko-tehnolokim aktivnostima;
Kulturno-umjetnikim aktivnostima;
Ekonomskim i radno-proizvodnim aktivnostima;
Tjelesnom i zdravstvenom odgoju;
Ouvanju prirodne okoline i sl.

Uee uenika
Angaovanje uenika u vannastavnim aktivnostima treba da im omogui poetak buenja
interesovanja i odgovornosti za svoj razvoj, kao i za razvoj svojih drugova. Rad u ovoj oblasti
ogojno-obrazovnog podruja treba da pomogne da odgoj preraste u kvalitet-samoodgoj u
kome e uenici samostalno, bez ili uz strunu pedagoku pomo nastavnika upravljati svojim
razvojem i poslovima na kojima su angaovani.
U vannastavnim aktivnostima treba da uestvuju svi uenici. Da bi se to ostvarili treba da
nacrte planova i programa rada u vannastavnim aktivnostima utvruju sami uenici, jer e to
povoljno uticati na njihovo ukljuivanje u realizaciju postavljenih zadataka.
Bez obzira na na obim i vrstu vannastavnih aktivnosti mora se teiti da samostalnost i
odgovornost uenika budu to vei. To e uticati da uee nastavnika bude to manje.

Uloga nastavnika
Samo u onoj koli u kojoj postoji pozitivna klima mogu se nastavne aktivnosti organizovat na
pravi nain.
To je ona klima u kojoj postoje dobri uslovi za razvoj indivdualnih funkcija nastavnika i
kolskog nastavnikig tima. Kad su u pitanju vannastavne aktivnosti svi moraju biti
osposobljeni da organiziraju, promatraju, stimuliu, procjenjuju i potpomau razliite vrste
interesovanja uenika odnosno njihovog interesnog organizovanja radi sticanja i irenja
znanja, umijea i navika.
Nastavnici su iskusili da se ciljev i zadaci vannastavne aktivnosti mogu ostvariti samo u
onim kolama koje imaju dobre prostorne i druge uslove te, koje imaju savremena nastavna

11

Metodologija istraivanja
sredstva i opremu. Zato moraju stalno insistirati na poboljanju realizacije ciljeva i zadataka
vannastavnih aktivnosti.
Kod planiranja i organizacija vannastavnih aktivnosti, nastavnici moraju koristiti one metode
i oblike rada koji mogu podstai uenike na aktivnosti i ponaanje koje e odgovarati
postavljenim ciljevima i zadacima. Nastavnik treba da djeluje tako da kod uenika izazove
sopstvenu aktivnost, da ga podstakne na samostalnost i svjesno usvajanje znanja, umijea i
navika. Cilj ovakog postupka mora biti obezbjeenje subjektne pozicije uenika i postizanje
kvalitetnih rezultata. Iz ovog proistie potreba za osposobljavanjem uenika da upravljaju
svim procesima u vannastavnim aktivnostima. U tome je znaajna uloga svakog nastavnika.
Pored uobiajnih nastavnih zadataka kola je vaan imbenik utjecaja na provoenje
slobodnog vremena mladih. Da bi kola mogla pripremiti uenike za ivot, pred nju se
stavljaju dva vana zahtjeva:

Pruanje mogunosti uenicima za slobodno vrijeme;

Upoznavanje uenika sa smislom slobodnog vremena.

Tako bi, kako pie V. Jankovi, odgoj za slobodno vrijeme trebalo da se proima kroz nastavu
svih predmeta.Zadaci koji se podstavljaju pred pedagogiju slobodnog vremena su:

Teorijsko prouavanje i istraivanje pedagoke strane slobodnog vremena;

Analiza slobodnog vremena kao odgojnog initelja;
Utjecaj pojedinih aktivnosti slobodnog vremena na formiranje linosti;
Iznalaenje naela i metoda koritenja aktivnosti slobodnog vremena;
Osposobljavanje kadrova za znanstveno-istraivaki rad;
Izgraivanje planova za studij pedagogije slobodnog vremena.

Radei u slobodno vrijeme uenici razvijaju svoju svijest, jaaju savjest, stabiliziraju radne
navike, uveavaju mo kontrole i samokontrole u radu i ponaanju, stiu stvaralake
sposobnosti i potrebu da usavravaju svoju potrebu i svijet koji ih okruuje ( N. Filipovi
1960.).
Osim kole vanu ulogu imaju i ustanove opekulturnog, prosvjetnog, informativnog ili
zabavnog karaktera iji se programi i djelatnosti mogu svrstati u aktivnosti slobodnog
vremena. Tu ulaze sredstva masovnog informisanja: dnevna tampa, radio i televizija, zatim
izdavaka djelatnost, muzeji i dr. Svojim kulturnim programima proiruju opu kulturu
mladih i odraslih. Sa aljenjem treba istaknuti da svi programi, npr. u sredstvima informisanja
ili u kinematografijama i izdavakoj djelatnosti nisu na potrebnoj kulturnoj razini. Pojavljuju
se i sadraji koji imaju negativan odgojni utjecaj na mlade, pa i to treba uzeti u obzir prilikom
njihova ukljuivanja u initelje u slobodnom vremenu.
Ukljuivanjem izvannastavnih faktora ne bi trebalo shvatiti kao razlog da prestane kolska
angairanost na tom podruju. Suprotno tome, ukljuivanjem drugih faktora i nositelja
odgojnih aktivnosti u podruju slobodnog vremena nastaju mogunosti za suradnju svih tih
institucija i njihovih programa, to bi trebalo osigurati prikladne uvjete za kulturnu upotrebu
slobodnog vremena uenika i odraslih. Naravno, kolu i druge faktore treba potpomoi
materijalno i kadrovski osposobiti za ostvarivanje tog drutvenog zadatka, danas vrlo
aktuelnog i nezaobilaznog.

12

Metodologija istraivanja

Vrnjaci i slobodno vrijeme

Svakako nezamjenjivu komponentu u socijalnom razvoju predstavlja druenje s vrnjacima.
Djeca, a pogotovo mladi, za svoje sudionike u slobodnom vremenu najradije biraju svoje
vrnjake. I konflikti koji u takvim druenjima nastaju nuan su dio odrastanja, jer rjeavanjem
sukoba djeca i mladi preispituju svoje ponaanje. Osim zajednikih igara, izlazaka, druenja s
vrnjacima odvijaju se i kroz organizirane aktivnosti u razliitim klubovima, radionicama,
teajevima, kolonijama, preko interneta i sl. Manja naselja od veih razlikuhu se u rasponu
ponude zabavnih, sportskih, edukativnih, umjetnikih i ostalih sadraja, U takvim
aktivnostima obino se kroz fleksibilnije sruktuirane aktivnosti djeci i mladima omoguuju tri
vane stvari: zabava, druenje s vrnjacima te usvajanje znanja/vjetina.

Slobodno vrijeme i razvoj linosti

U koli su otvoreni putevi samo za kolsko uenje. Po svojoj prirodi, ona i izvan nae volje,
gui kreativnost i matu, a namee komformizam. S druge strane, iskustvo nam pokazuju da
je uinkovitost neintitucionalnih oblika uenja primjetno vee od institucionaliziranih. I
najbolja nastavnikova pedagoka umijea i najsnanija htijenja ne mogu pobrisati samu
prirodu kolskog uenja. kolsko uenje ne omoguuje dovoljno da obrazovanje bude ( i )
oslobaajui doivljaj u kome dijete istrauje i kreira, u kojem se slui svojom inicijativom i
vlastitim rasuivanjem da bi na taj nain slobodno i potpuno potvrivalo u razvijalo svoje
individualne ivotne snage. Drutvu, organizirano uenje u slobodnom vremenu daje
bogatstvo sadraja za ovaj oslobaajui doivljaj. Postoji opa suglasnost o tome da
kreativnost proistie iz nepotinjenog i nedirnutog, strogo nestruktuiranog vremena,
osloboenog od svakog spoljnog nametanja.
Slobodono vrijeme treba da bude vrijeme slobodnog ivotnog aktiviteta i unapreenja
duevnog ivota djeteta, odmor, razonoda i razvoj linosti osnovne su funkcije slobodnog
vremena. Otuda jedna od prvih zadaa odraslih jeste razvijanje okoline koja e stimulirati
razliite oblike uenja, posebno uzgradno uenje, kako bi se ssve individualne ssnage djeteta
istodobno i potvrivale i razvijale.

13

Metodologija istraivanja

-III- METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

Predmet istraivanja jeste ispitivanje na koji nain uenici osnovne kole provode svoje
slobodno vrijeme, kako ga ispunjavaju. Takoer elimo ispitati koliko uenici imaju
slobodnog vremena; ko im pomae u organizaciji slobodnog vremena; ta porodica, kola ine
na tom planu, kakav je odnos okoline prema slobodnom vremenu uenika, kojim aktivnostima
uenici osnovne kole ispunjavaju svoje slobodno vrijeme, da li su te aktivnosti korisne
odnosno pozitivne ili negativne.

Predmet istraivanja
Cilj je istraiti, analizirati, utvrditi i interpretirati koliko uenici osnovne kole imaju
slobodnog vremena, kako ga provode i da li i na koji nain porodica, kola i drutvo pomau
u organizaciji aktivnosti uenika osnovne kole u slobodnom vremenu.

Zadaci istraivanja
1.
2.
3.
4.

Istraiti koliko dnevno uenici imaju slobodnog vremena?

Istraiti kojim aktivnostima se uenici osnovne kole bave u slobodnom vremenu?
Istraiti da li i kako porodica pomau ueniku da adekvatno iskoriste svoje vrijeme?
Istraiti poduzima li kola odreene aktivnosti u organizaciji slobodnog vremena kod
uenika osnovne kole?
5. Istraiti da li drutvo u dovoljnoj mjeri pomae uenicima u njihovoj boljoj
organizaciji slobodnog vremena?
6. Istraiti utiu li vrnjaci u odabiru aktivnosti kojima e se uenici baviti?

Hipoteza
Pretpostavlja se da uenici osnovne kole u slobodno vrijeme imaju razliite aktivnosti te da
porodica, kola i drutvo utiu na njihovu organizaciju ali da je taj uticaj nedovoljan.
Iz glavne hipoteze proizilaze sljedee podhipotze:
Pretpostavlja se da uenici svakodnevno imaju vie od 5 sati slobodnog vremena?
Pretpostavlja se da uenici u slobodno vrijeme etaju, tre, plivaju, gledaju televiziju
ili igraju video igrice?
Pretpostavlja se da porodica prua zanimljive razgovore i prie, organizuje zanimljive
razgovore, izlete, te zajedniki gledaju poune tv emisije?
Pretpostavlja se da kola organizuje razne sekcije, izlete, ekskurzije te organizuje
razna takmienja iz sportskih disciplina?
Pretpostavlja se da angaman drutvene okoline na planu bolje organizovanosti
slobodnog vremena kod uenika osnovne kole nedovoljan?
Pretpostavlja se da je uticaj vrnjaka odluujui u odabiru aktivnosti kojima e se
uenici baviti?

14

Metodologija istraivanja

Metode istraivanja
U ovom istraivanju koritene su sljedee metode:
a) Servej metod i
b) Metod prouavanja pedagoke dokumentacije

Survey ( Servej ) metod

Pomou ove metode ostvarujemo pregledni uvid ( survey ) u razliita svojstva populacije, npr.
stavove, znanja, miljenja i sl. Razliiti autori ubrajaju ovu metodu u oblik deskriptivne
metode. ta emo empirijski istraivati moemo odrediti tek kad iz raspoloive teorije
dovoljno saznamo o pojavi koju istraujemo, kada ustanovimo sadanje stanje teorije i
izgradimo teorijsko polazite naeg istraivanja. Tek tada sagledamo pojavu u njenoj
cjelovitosti i istovremeno u raznolikosti djeliminih problema koje ona obuhvaa.

Metod prouavanja pedagoke dokumentacije

Koristi se u fazi prikupljanja podataka koji su znaajni za opisivanje i definisanje osnovnih
pojmova koji se tiu istraivanja.

Postupci i instrumenti prikupljanja podataka

Postupak koji se koristio u ovom istraivanju je postupak anketiranja, a instrument
prikupljanja podataka je anketni listi.

Populacija i uzorak istraivanja

Uzorak je sainjavalo 100 uenika XI Osnovne kole Maoa- Podruno odjeljenje Raljani,
5.,6.,7. i 8. razred.

Kalendar
Istraivanje je izvreno u aprilu 2007. godine.

15

Metodologija istraivanja

-IV- ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA

1. Istraiti koliko uenici osnovne kole imaju slobodnog vremena?
Slobodno vrijeme provodim na sljedei nain:
Ispitanici
100

Odgovori
uenika

a) etenje,
b) gledanjem tv
tranje, plivanje, i igranjem video
itanje, gledanje igara
pozorinih
predstava
Frek.
%
Frek.
%
14

14

26

26

16

c) druenjem s
prijateljima

d) na neki
drugi nain

Frek.

Frek.

53

53

Metodologija istraivanja

2. Istraiti kojim aktivnostima se uenici osnovne kole bave u slobodnom vremenu?

Rezultati pokazuju sljedee:
Dnevno imate slobodnog vremena:

Ispitanici
100

Odgovori
uenika

a) Do 2 sata

b) Do 4 sata

Frek.

Frek.

35

35

28

%
28

17

c) Do 5 sati

d) Vie od 5 h

Frek.

Frek.

29

29

Metodologija istraivanja

3. Istraiti da kako porodica pomau ueniku da adekvatno iskoriste svoje vrijeme?

Rezultati pokazuju sljedee:

Ispitanici
100

Odgovori
uenika

Porodica nam prua sljedee aktivnosti o nae slobodno vrijeme:

a) zajednikim
igrama i
meusobnim
zanimljivim
razgovorima
Frek.
%
44

44

b) zajednikom
etnjom i
zajednikim
kampovanjem

c) zajednikim
gledanjem pounih tv
programa

Frek.

Frek.

29

29

27

27

4. Istraiti poduzima li kola odreene aktivnosti u organizaciji slobodnog vremena kod

uenika osnovne kole?
Rezultati pokazuju sljedee:
18

Metodologija istraivanja

kola na na sljedei nain pomae u slobodnom vremenu:

Ispitanici
100

a) organizuje
sekcije iz raznih
predmetnih
oblasti
Frek.
%

Odgovori
uenika

23

23

b) ekskurzijama
i izletima

c) takmienjima iz d) na neki
raznih sportskih
drugi nain
disciplina

Frek.

Frek.

Frek.

50

50

27

27

5. Provodu li uenici svoje slobodno vrijeme na drutveno poeljan nain?

Rezultati pokazuju sljedee:
Da li svoje vrijeme provodite na poeljan nain:
Ispitanici
a) da

100

Frek.
Odgovori
uenika

b) ne
%

Frek.

c) ponekad
%

Frek.

24

24

19
70

70

Metodologija istraivanja

6. Utiu li vrnjaci na odabir aktivnosti kojima e se uenici baviti

Rezultati pokazuju sljedee:

20

Metodologija istraivanja

Ispitanici

Da li vrnjaci utiu na odabir aktivnosti kojima ete se baviti u

slobodno vrijeme?

100
a) da
Odgovori
uenika

b) ne

c) ne znam

Frek.

Frek.

Frek.

50

50

20

20

30

30

7. Istraiti da li drutvo u dovoljnoj mjeri pomae uenicima u njihovo boljoj

organizaciji slobodnog vremena?
Rezultati pokazuju sljedee:

21

Metodologija istraivanja

Ispitanici
100
Odgovori
uenika

Koliko drutvena okolina pomae mladima da korisno provedu svoje

slobodno vrijeme?
a) svaki dan

b) mjeseno

) godinje

d) nikad

Frek.

Frek.

Frek.

Frek.

38

38

27

27

15

15

20

20

40
35
30
25
20
15
10
5
0

a) svaki dan
b) m jeseno
c) godinje
d) nikad
1st Qtr

10. Da li kola pomae uenicima da bolje iskoristili svoje slobodno vrijeme:

a) da;
b) ne.
c) ponekad.
11. Koliko esto kola vam pomae da adekvatnije organizujete svoje slobodno vrijeme:b
a) svaki dan;

22

Metodologija istraivanja
b) jednom sedmino;
c) jednom mjeseno;
d) jednom godinje.
12. kola nam na sljedei nain pomae u slobodnom vremenu:
a) organizuje sekcije iz raznih predmetnih oblasti;
b) ekskurzijama i izletima;
c) takmienjima iz raznih sportskih disciplina
d) na neki drugi nain____________________________________________
13. Koliko drutvena okolina pomae da mladi korisno provodu svoje slobodno vrijeme:
a) svaki dan;
b) mjeseno;
c) godinje;
d) skoro nikada.
14. Utiu li mediji ( tv, radio, internet) na to kako ete provesti svoje slobodno vrijeme:
a) da, utiu;
b) ne, ne utiu;
c) ponekad .
15. Da li vrnjaci utiu na odabir aktivnosti u kojima ete se baviti u slobodno vrijeme:
a) da;
b) ne;
c) ne znam.
16.

S vrnjacima/vrnjakinjama najee u slobodno vrijeme:

a) posjeujemo kina,
b) idemo u pozorita i muzeje;
c) igramo video igrica;
d)________________________________________________

17. ta biste predloili drutvu u cilju boljeg iskoritavanja Vaeg slobodnog vremena?

Hvala na suradnji

23