Metode prikupljanja pod.

Metoda podrazumijeva nain organizacije istraivanja nekog problema,

odnosno skup saznajnih, logikih postupaka i nacina istrazivanja pedagoskih
pojava i otkrivanja zakonitosti u odgojno obrazovnom procesu.
Metode koje se koriste u pedagoskim istrazivanjima:
Sistematsko posmatranje,intervju,anketa,testovi, skale procjene, studij slucaja,
analiza sadrzaja
Sistematsko posmatranje je tehnika koja se koristi u svim naukama,jednostavna je i
objektivna sto rezultira valjanoscu podataka.
Osnovne karakteristike: planiranost predmeta opazanja,nacin registrovanja
opazenih cinjenica i detaljno opisivanje svih vaznih pojedinosti.
Sistematsko posmatranje je posmatranje pedagoskih pojava koje nas interesuju
u vremenu i prostoru koji su precizno odreeni. Odvija se pod najpovoljnijim
uvjetima za posmatraca kako bi on mogao registrovati sve karakteristike
pojave koju opaza.
Sudjelujue posmatranje
podrazumijeva takav oblik posmatranja u kome posmatrac aktivno sudjeluje
kao clan posmatrane grupe
Nekognitivne osobine greske se mogu javiti zbog podesavanja odgovora,
ispitanik odgovara na isti nacin, bez obzira na zadrcaj tvrdnji.
od cega zavisi broj pitanja zavisi od zadataka tj. stavljas onoliko pitanja
koliko je potrebno da dobijes odgovore za svaki zadatak
pitanja proizilaze iz zadataka
Dijelovi projekta Sadrzaj, uvod, teorijeske osnove(definisanje osnovnih
pojmova, pregled ranijih istrazivanja) metodologija(definicija i znacaj
problema-teorijski drustveni i prakticni znacaj, cilj i zadaci istrazivanja,
hipoteze i podhipoteze, uzorak, metode istrazivanja, instrument, kalendar,
analiza i interpretacija, zakljucna razmatranja.prilozi, literatura.
metode analize: kvalitativna (sudjelujuce posmatranje I akciona istrazivanja,
studija slucaja, biografska metoda nalaliza sadrzaja intervju), kvantitativna
(sistematsko posmatranje, testiranje, skalama sudova i proucavanje
dokumentavcije) I kauzalna.
Glavni postupci u kvalitativnoj analizi: komparacija I diferencija razlicitih
osobina istih predmeta ili pojava odnosno istih osobina razlicitih pojava.
Glavni rezultati u kvalitativnoj analizi: deskripcija, klasifikacija I definicija
I komparacija

sta omogucava statisticko izracunavanje utvribanje odnosa meu opazenim

rezultatima-cinjenicama omogucava razlicita izracunavanja, polaziste za sve
kvantitativne analize jest utvrivanje frekvencije nekog obiljezja karakteristike
u odreenoj populaciji ili uzorku
frekvencija ucestalost,koliko se ono sto se ispituje cesto pojavljuje odnosno
koliko je prisutno.
parametrijeska statistika/nabrojat koriste se kada se mogu donositi
odreene pretpostavke o podacima: pearsonov koeficijent korelacije,
jednostavna analiza varijanse, faktorska analiza varijanse,analiza kovarijanse,
multivarijantna statistika,hi kvadrat-tablica kontigencije.
Neparametrijska statistika se koristi u situacijama kod kojih su uzorci mali a
oblik distribucije nije normalan:s pearmanov koeficijent,rang korelacije,
medijana test, test kolmogorova i smirnova
na osnovu cega se donose zakljucci polazi se od postavljenih zadataka i
hipoteza te se eksplicira jesu li ocekivanja potvrena ili ne.
kojim redom ide analiza i interpr. Rezultata polazi se od postavljenih
zadataka.,nakon prikaza rezultata statisticke analize nuzno je interpretirati
dobivene rezultate,rezultati ne podrazumijevaju psiholosku interpretaciju
rezultata vec prije svega njihov opis i razjasnjenje.
razlika izmedju analize i interpretacije kod analize mora se voditi racuna o
analizi pojedinacnih pedagoskih pojava jer analizom konkretnih pojedinacnih
pojava moze se doci do posebnog i opceg, u postupku analize od cinjenica
prelazi se na razmisljanje o njima, dakle dolazi se do rezultata odnosno
pojedinacni rezultati se sreuju i u njima pronalaze smislene cjeline,
interpretacija polazi od rezultata uocava njihov znacaj povezuje ih s ranijim
saznanjima interpretacijom se trazi povezanost meu pojedinacnim rezultatima
tog istrazivanja i povezanost tih rezultata i drugig istrazivanja, interpretacija se
moze smatrati analizom ne podataka nego rezultata.
metode koristene u projketu Kvantitativno istraivanje je istraivanje koje se
provodi u drutvenim znanostima, oslanjajui se na teoriju vjerojatnosti i
statistiku, rezultate dobivene na uzorku ispitanika primjenjuju na cjelokupnu
populaciju. Polazi se od jasno definiranih, unaprijed postavljenih hipoteza koje
se testiraju statistikim analizama. Glavni cilj je provjera teorija i hipoteza,
uoavanje uzrono posljedinih veza. Jedna od metoda prikupljanja podataka u
kvantitativnom istraivanju je i anketa.
Anketa je tehnika prikupljanja podataka koje se odabranim ispitanicima
postavlja usmeno ili pismeno odreeni broj pitanja na koje oni opet odgovaraju
usmeno
ili
pismeno,koji
se
zatim
podvrgavaju
razlicitim
kvalitativnim,kvantitativnim ili kauzalnim analizama.Primjenom ankete u
pedagoskom istrazivanju dobijaju se trnutne ocjene,stavovi i misljenja o
odreenom pitanju koji su u fokusu odreene populacije u momentu ispitivanja
aktuelnog problema.

Test su metode prikupljanja podataka koji sluze za ispitivanje psiholoskih

osobina (testovi sposobnosti,licnosti,znanja). Testovi su standandizirani
instrumenti koji posjeduju svoje mjerne karakteristike-valjanost, objektivnost,
pouzdanost, osjetljivost kao i svoenje na jedinstvenu mjernu ljestvicu.
Zadaci objektivnog tipa konstruisu se za tematsku cjelinu i moraju
podrazumijevati najvaznije dijelove nastavnog programa.Prema nacinu
odgovaranja to su:zadaci prepoznavanja,reprodukcije i rjesavanja problema.
Zadaci esejskog tipa omogucuju da se ispitaniku slobodno izrazi na postavljeni
zadatak.
Skale procjene su metoda pismenog prikupljanja podataka i njima se ispituju
misljenja procjene i stavovi ispitanika o nekim pojavama postupcima ili
karakteristikama. Od ankete se razlikuju formom pitanja i prirodom trazenog
odgovora. Nazivaju se po istrazivacima koji su ih prvi upotrebljavali.
Skale mjere razlika izmeu postojanja i nepostojanja neke osobine ili
karakteristike, ista odstojanja polazeci od nule(potpunog odsustva neke
osobine)
Nominalne skale klasifikuju individue u koncept, putem frekvencija opisujemo
pojavu koju ispitujemo.
Ordinalne skale podrazumijevaju klasifikaciju ispitanika ili podataka po
kriterijumu koji podrazumijeva manje ili vise u odnosu na dati kriterijum,
poredane u kategoriji prema osvojenom mjestu.
Intervalne skale pokazuju nam da li je nesto vece ili manje i kolika je tacna
razlika izmeu tih rangova,jednaka supstanca po utvrenoj mjeri a ispitanici se
razlikuju po broju jedinica koje im pripisujemo.
Racio-int. skale jedine se svstavaju u kategorije koje su definisane intervalima
npr 10-19 dobri.
Dihotomne skale sluze za prepoznavanje ,jedinice se razvrstavaju iskljucivo u
2 kategorije.
prednosti i nedostaci otvorenih pitanja PREDNOSTI-lahko ih je sastaviti,ne usmjeravaju ispitanika na odreeni odgovor,-odgovori na takva pitanja
mogu dobro posluiti za sastavljanje zatvorenih pitanja i-takva pitanja imaju
veu heuristiku vrijednost.
NEDOSTATCI, kao npr.:-ona zahtijevaju solidno obrazovanje i pismenost
ispitanika,-na takva se pitanja dobije malo dobrih odgovora,-ona imaju malu
verifikacijsku vrijednost, jer se sve kategorije ispitanika nesuzdravaju jednako
u davanju odgovora na otvorena pitanja,-takva pitanja stavljaju pred ispitanika
tei zadatak, ali stepen te teine nije isti za sveispitanike, pa ta injenica moe
razliito djelovati na motivaciju ispitanika,-nije mogue postaviti vei broj
pitanja i-tea je obrada otvorenih pitanja.

Prednosti I nedostatci zatvorenih pitanja: Prednosti : ne zahtijevaju vee

obrazovanje i pismenost ispitanika,-veliki broj ispitanika daje odgovor na
takva pitanja,-ispitanici su pred lakim zadatkom, jer je lake zaokruiti
odgovor, nego ga opisivatisvojim rijeima,-mogue je postaviti vei broj
pitanja,-lake ih je obraivati i-vea im je verifikacijska vrijednost Nedostatci:,
kao npr.:-takva je pitanja tee sastaviti,-ispitanik je ogranien u davanju
odgovora,-takva pitanja mogu ispitanike uiniti pasivnim i-takva pitanja imaju
manju heuristiku vrijednost
Nedostatci upitnika: obuhvata se samo verbalno ponasanje a ono se ne
podudara uvijek sa stvarnim ponasanjem, ispitanik daje pozeljno socijalne
odgovore, kako ispitanik shvata pitanje,prilagoavanje strucnosti
ispitanika,psiholoske poteskoce
Prednosti upitnika: brzo se provodi, primjenjuje se kada su ispitivane
situacije rijetke, lakes je doci do stavova koji se tesko zapazaju, ekonomicnost
Prednosti i nedostaci intervjua:
Prednosti:-korisni za utvrivanje da li kandidat ima komunikacijske ili
socijalnevjetine,-mogu se dobiti dodatne informacije o kandidatu,-moe se
ocijeniti znanje kandidata,-korisno je kada se treba odluiti izmeu vie
jednako kvalificiranihkandidata,-moe se vidjeti da li postoji kompatibilnost
izmeu kandidata izaposlenika,-intervju se moe mijenjati tako da se dobiju
dodatne informacije,-ispitaniku se mogu pojasniti pitanja koja mu nisu posve
razumljiva i takoga sprijeiti da po automatizmu daje bilo kakav odgovor na
pitanje koje mu nije jasno.
Nedostaci:-procjene su subjektivne,-odluke se donose u prvih par minuta
intervjua, dok se ostatak vremenakoristi za potvrdu odluke,-ispitivai stvaraju
stereotipe o karakteristikama potrebnim za radno mjesto,-negativne
informacije imaju veu teinu,-nema previe dokaza o valjanosti intervjua,nisu pouzdani kao testovi,-znatno poskupljuje istraivanje, jer jedan intervjuer
potroi jednakovremena na razgovor s jednim ispitanikom koliko bi u grupnom
pismenomispitivanju potroio na pedesetak ispitanika,-ne mogu se osigurati
standardni uslovi, jer se intervju obavlja u razliitim situacijama pod veim
brojem intervjuera,-intervjueri moraju biti paljivije odabrani i bolje
pripremljeni za intervjunego za pismenu anketu, jer od njih direktno zavise
odgovori upitnika,-usmeno postavljanje pitanja ini intervju dugotrajnim