1 .Vrste i podjela reznih alata. Definirajte osnovnu razliku izmeu reznih alata i alata za OMD.

Rezni alat je alat kojim runo ili na stroju obraujemo materijal rezanjem. Rezni alati mogu biti:
1.Alati za razdvajanje (sjeenje) koji u izravnom dodiru razdvajaju materijal sjeenjem pomou otrice u
obliku klina, bez odvajanja estica (npr: noevi na karama, igovi i matrice tanci);
2.Alati za odvajanje u izravnom dodiru reu materijal odvajanjem estica pomou otrice u obliku klina
(npr: tokarski no, glodalo, svrdlo);
3.Alati za odnoenje bez izravnog dodira obratka i rezne otrice obrauju materijal odnoenjem estica
koritenjem energije (npr:elektroda za elektroerozijsku obradu).
Podjela alata :
Prema namjeni alata
- tehnoloki alati
- mjerni i kontrolni alati
- stezni alati
Prema materijalu obratka
- alati za obradu metala
- alati za obradu drveta
- alati za obradu gume
- alati za obradu plastinih materijala
- alati za obradu kamena, granita i sl ( u rudarstvu)
Prema nainu - tehnologiji rada alata
- alati za obradu rezanjem rezni alati
- alati za obradu deformiranjem
- alati za lijevanje (kalupi)
- alati za injekcijsko preanje (kalupi)
Prema upotrebi pogonskoj energiji
- runi alati
- strojni alati
Prema izvedbi
- standardni (univerzalni) alati
- specijalni alati
Prema uvjetima upotrebe
- jednokratni alati
- viekratni
2. to predstavlja rezni alat, koji je njegov znaaj u tehnologiji OO i objasnite njihovu primjenu.
Posebno se osvrnite na razvoj alata i unapreenje reznih mogunosti, te ostvarive brzine rezanja.
Osnovni zadatak alata (tehnolokih) je formirati oblik obradka. Alati imaju iznimno veliki znaaj u
proizvodnji jer su posrednici izmeu stroja i bratka. (kao to su npr. gume za vozilo ili tranice za
vlakove ili krila za avione) Alatima se prenosi energija sa stroja na obradak, prenosi se oblik i u velikoj
mjeri utjeu na tonost izrade proizvoda. Rezni se alati koriste pri obradbi odvajanjem estica
Alati koji su se koristili za obradu elika krajem 19. i poetkom 20. stoljea bili su uglavnom
niskolegirani elici. Brzine rezanja su iznosile 7 m/min, a za brzorezne elike (koji su se tada smatrali
najkvalitetnijima) brzine su se penjale i do tada 18-20m/min. Keramike ploice postiu brzine obradbe
vee od 50 m/min, dok ploice od sinteriranog aluminijevog oksida postiu brzine i preko 200 m/min.
Alat i alatni stroj su jedna tehnoloka cjelina. S razvojem alatnih strojeva poveanjem snage, tonosti,
broja okretaja, poveavani su i zahtjevi koji su se postavljali pred brzinu obradbe. Rezni alati imaju
iroku primjenu i ne koriste se samo na jednoj vrsti alatnih strojeva (npr. glave za glodanje se mogu
rabiti na portalnim glodalicama, horizontalnim strojevima za buenje i glodanje, univerzalnim
strojevima i sl.).

3.Navedite i objasnite gibanja (glavno i pomono) kod primjene pojedinih reznih alata (kod bar 6
razliitih reznih alata).

4.
Koji je znaaj i cilj upravljanja reznim alatima u proizvodnji. Objasnite tok alata u
proizvodnji (skladitenje, transport, upotreba). to se postie informatizacijom sustava
upravljanja reznim alatima? Kako se zbrinjavaju otpadni rezni alati?

5.
Ekonominost primjene reznih alata. Utjecaj brzine rezanja na trokove, objasnite
Taylorovu jednadbu. Prikaite utjecaj troenja alata na reznu mogunost alata.
Poveanje proizvodnosti i snienje trokova je jedan od ciljeva koje si postavlja svaka proizvodna
tvrtka. Poveanje proizvodnosti istovremeno pretpostavlja i vee koeficijente uporabe obrtnih sredstava
njihovo uinkovitije koritenje.
Na ivotni vijek otrice alata utjee nekoliko imbenika, a jedan od najveih je ekonomina brzina
rezanja.
Ekonomina brzina rezanja je ona brzina pri kojoj se odreena koliina odvojenih estica skida uz
najnie trokove. Trokovi se takoer javljaju i pri skidanju i stavljanju alata,odravanja otrenja i
obrade reznih povrina i sl.

1906. godine F.W. Taylor objavio je jednadbu koja povezuje brzinu rezanja (v) i trajnost otrice (T).

v brzina rezanja (m/min)

T trajnost otrice alata (min)
n komponenta trajnosti otrice, koja se odreuje putem eksperimenata
CT komponenta koja zavisi od materijala alata i materijala obrade.
Taylorova formula je osnovni dio niza metoda koje se upotrebljavaju kod ekonomskih prorauna
obrade skidanjem estica.

6.

Tokarski noevi. Izvedba, geometrija, primjena

7.

Glodala. Izvedba, geometrija, primjena

8.
Svrdla. Izvedba, geometrija, primjena.
Alat za buenje SVRDLO

9.

Brusevi. Izvedba, geometrija, primjena

10.
Svojstva reznih alata. Zahtijevi za izradu i upotrebu reznih alata.
Izrada reznog alata zahtijeva veliki broj raznovrsnih materijala. Osnovni materijali koji se rabe u izradi
reznih alata su:
ugljini alatni elici (ovisno o koliini C u eliku po skupinama 0,55-0,70; 0,70-0,85....)
- legirani alatni elici:
- Cr alatni elici
- W alatni elici
- Cr-V alatni elici
- Cr-Si alatni elici
- Cr-W alatni elici (mogue su i druge kombinacije)
Brzorezni alatni elici spadaju u visokolegirane alatne elike omoguava im rad s velikim
brzinama rezanja. Legirajui elementi Cr, V, W, Mo i Co.
Tvrdi metali (trgovaki naziv "WIDIA" ua sinterirani materijal). Dobivaju se posebnim postupcima u
rotirajuim peima redukcijom wolfram oksida. Nakon toga se wolframu dodaje kobalt smjesa se
mrvi u sitni prah i prea. Nakon toga slijedi postupak predsinteriranja na oko 800C i sinteriranje na
1370-1800C. Najee se rabe u obliku okretnih ploica priveenih za ----------

Sinterirani aluminijev oksid keramika ploica. Omoguava izvanrednu postojanost rezne otrice
alata. Osjetljivi su na promjenu strukture materijala moe uzrokovati oteenje ili lom
ploice. Postoji nekoliko varijanti ploica:
- mijeana keramika ploica (sadri Al2O3 i TiC)
- presvuena keramika ploica (ploica od TM koja je presvuena slojem TiC Al2O3)
Dijamanti rabe se sve vie kao materijali za izradbu alata jer jedino se dijamantom moe brusiti tvrdi
metal. Ima izuzetno visoku tvrdou i otpornost na troenje. Nedostatak svojstava je krtost koja je vrlo
niska (D 300 N/mm2, TM 1900 N/mm2). Javlja se u kristalnom obliku (rombooktaedar,
rombododekaedar, tetraedar i kocka). Sintetiki ili umjetni dijamanti se izrauju u posebnim
laboratorijskim uvjetima.
11.
Materijali za izradu reznih alata. Komentirajte postupak izrade kod svakog materijala i
mogunost obnove reznih otrica.
Alatni elici: 0,6-1,5% C; brzina ~10m/min; temp. izdr. 300C
Brzorezni elici: legirani Cr, W, Co, V i Mo; brzina 30-40m/min; 600C
Tvrdi metal: sinterirani od tvrdih metalnih karbida (W, Ti, Ta) i veziva;
viedjelan (drka od konstrukcijskog elika) ili puni (cijeli alat je TM);
Prevueni tvrdi metali: TiN, Al2O3,, TiCN, ... CVD i PVD postupci prevlaenja
Sitno-zrnati tvrdi metali
Keramike: oksidna na bazi Al2O3 i nitridna Si3N4; ojaana vlaknima
CBN kubni nitrid bora
PCD polikristalni dijamant
12.

Prevlake na reznim alatima. Nain (tehnike) prevlaenja, primjena pojedinih prevlaka

13.
to je toplinska postojanost alata, dijagramski prikaite toplinsku vodljivost pojedinih
prevlaka
Toplinska postojanost reznog alata je svojstvo alata da se pri velikim brzinama rezanja ne smanjuje
njegov vijek trajanja i tonost obrade. Tvrdoa materijala alata u procesu obrade zavisi od koliine
topline koja se prenosi na alat, tj. od temperature pri kojoj se taj alatni materijal naglo omekava. Veliko
zagrijavanje obratka i alata, te na njih vezanih dijelova alatnog stroja i pribora dovodi do znatnih temp.
deformacija koje smanjuju tonost obrade. Osim toga, toplina je jedan od osnovnih fizikalnih faktora
koji odreuje doputenu brzinu rezanja i dimenzije poprenog presjeka odreska.

Toplinska postojanost prevlaka

14.
Geometrija rezne otrice alata. Odabir i vrste reznih ploica (o emu ovisi). Definirajte
razliku ploica za grubu i zavrnu obradu.

Rezna ploica se odabire na osnovi:

materijala obratka
geometrije obraivane povrine
vrste obrade (gruba, srednja, fina)
uvjeti obrade (dobri, uobiajeni, loi)
Gruba obrada- odstranjivanje vika materijala kako bi se dobio osnovni oblik predmeta. Oblici ploica
za grubu obradu:

Fina obrada- jedan prelaz alata po konturi kojim se skida dodatak koji je ostavljen po gruboj obradi
Oblici reznih ploica za finu obradu:

15.

Objasnite naine stezanja i izvedbe stezaa reznih ploica na drae.

16.
Objasnite znaaj veliine i oblika reznih zrna u jednoj reznoj ploici.
Veliina zrna obrnuto proporcionalno utjee na rezne sposobnosti tvrdog metala, tj. ploice koje
imaju finozrnatu sktrukturu imaju puno veu otpornost na abrazivno troenje, dok je tvrdoa
finozrnatih i grubozrnatih podjednaka. Oblik zrna i njegov raspored trebaju biti takvi da kada doe do
pucanja po granici zrna pukotina bude to dua. Na taj nain poveavamo trajnost alata.
17.
Objasnite tehnoloki i kinematski koordinatni sustav
Tehnoloki KS

Kinematski KS

18.

Loma odvojenih estica. Izvedbe, primjena.

Mali korak izboina na lomau utjee na : vei utroak snage , duu postojanost alata, apreporua se za
obradu tekoobradivih materijala i manje dubine rezanja.
Vei korak izboina na lomau utjee na : manji utroak snage, krau postojanost alata, apreporua se za
obradu lakoobradive materijale gdje se trai vea proizvodnost na strojevimamanjih snaga.
19.

Podeavanje i kontrola reznih alata. Tehnike i metode za utvrivanje stanja rezne ploice.

Runo podeavanje
Mogue greke operatera
Gubitak vremena
Podeavanje pomou instrumenta:
Mjerenje duljine i promjera
Alat se okree brzinom rezanja
Automatska operacija
Eliminiranje greke operatera
Podeavanje alata
BEZ probne obrade
Trenutno podeavanje alata bez probne obrade
Mjerenje je precizno i sigurnije
Alat se podeava u fazi okretanja sa kompenzacijom greke bacanja

BEZ runoga unaenja ofseta

Software automatski uzima podatke podeavanja
Operaterove greke i oteenja alata se smanjuju
BEZ predhodnog podeavanja
Za veu tonost podeavanja alat se mjeri dok se okree
Cilj podeavanja alata
Aksijalni i radijalni udar

Stanje rezne ploice moe se utvrditi kontaktnim ili beskontaktnim metodama

20. Objasnite razliku kontaktih i beskontaktnih metoda za utvrivanje stanja rezne otrice.

Bezkontaktne metode gore...laserskim sustavima

21. Lomovi alata, rizici otkaza alata, izbalansiranost alata.

22. to je to plan alata, koji su parametri za izbor alata, koji je odnos cijena pojedinih materijala
za izradu reznih otrica i kolika je zastupljenost pojedinih materijala.
Priprema i planiranje alata - (Plan alata)
- odabir alata i draa alata
- prednamjetanje alata u drau alata
- postavljanje alata u magazin alata
Plan alata je dokument koji omoguava operateru na stroju da izvri prednamjetanje alata te obradu s
tono odrenim alatima, redoslijedom i nainom kako je predvino u programu.
On sadri sljedee podatke:
naziv, tip i oznaku alata,
vrstu i oznaku draa alata,
dimenzije alata,
broj mjesta gdje se smjeta alat u magazinu alata ili revolver glavi,
broj, znaenje i nain odreivanja pojedine korekcije alata, i
za operacije obrade koje se dugo izvravaju treba osigurati informacije o trajanju alata te o nainu
zamjene alata
izboru alata razmotriti slijedee paramatre :- obradivost materijala- vrsta rezanja- kontinuirano ,
isprekidano (kod glodanja)- tip materijala alata - svojstva (tvrdoa,ilavost, troenje,
kemijskastabilnost)- parametri rezanja posmak, brzina, dubina- oblik i geometrija okrugle ploice su
ve od trokutastih- cijena- reciklaa , ponovna upotreba (CBN)- dra, prihvat ploice - vrsti ili
izmjenjivi alat
23. Prednamjetanje alata. Opiite koji su bitni parametri.
Prednamjetanje reznih alata moe se vriti na samom stroju pomou ticala, ili na ureaju za
prednamjetanje u alatnici. Kako je vrijednost rada samog stroja uvijek vea od vrijednosti rada ureaja
za prednamjetanje, ono se uvijek izvodi na tim ureajima. Krutost ovog sustava mora biti vee nego
onog na alatnom stroju, a tonost mora biti vea od 0,002 mm u promjeru i 0,01 u duini. Tonost
uleitenja okretnog vretena mora biti tolika da udar radnog vretena ne bude vei od 0,001 mm.
Materijali od kojih su izraene dosjedne povrine ureaja moraju biti izabrani na nain da osiguravaju
minimalna troenja i osiguraju to dulju tonost sustava.
Tokarski strojevi isto tako se slue brzoizmjenjljivim nosaima alata i prednamjetanjem. Za razliku od
glodanja kod tokarenja vrlo je vano voditi rauna o polumjeru otrice reznog alata i njegovom utjecaju
na konanu mjeru obradtka.
24. Izmjena alata- naini, sustav brze izmjene reznih alata, izvedbe sustava za izmjenu. Sustavi za
stezanje alata
Izmjena alata Jedan od zahtjeva koji mora biti zadovoljen kako bi imali visok stupanj automatizacije
CNC stroja je i postojanje odgovarajueg sustava smjetaja i izmjene alata na CNC stroju. Najranija
rjeenja bila su u obliku revolverske glave koja je i danas najei nain smjetaja alata kod tokarilica
(opasnost od kolizije ograniava broj alata u revolverskoj glavi). Glodalice i obradni centri koriste vei
broj alata pa su ovdje dominantna spremita alata (magazini):
Disk nosaa alata (12-36 alata)
Prstenasti nosa alata (36-60 alata)
Lanani nosa alata (60-80 alata)
Kazetni (80 i vie alata)
Regalni nosa alata (do 180 alata)

25. Sustavi za prihvat glodala, definirajte pojedine izvedbe i njihovu primjenu.

Prihvati su za BT, ISO,SK,HSK,
Vrijeme izmjene 1 s, Max masa alata 15 kg, max duljina alata 400 mm

PRIHVATI Lijevi BT.....Desni CAT

26. Izvedbe magazina alata na Obradnim centrima. Koji su bitni parametri za smjetaj alata u
magazinu.
Podaci o alatu bitni za smjetaj u magazinu alata:
- najvei promjer
- najvea duljina
- najvea masa alata

REVOLVER

27. to su to gonjeni alati i kako oni rade u revolverima.

28. Sila stezanja alata u dra, objasnite znaaj radijalnog udara kod gonjenih alata.

390Nm
Glavni zadatak = sila stezanja, Visoki zakretni moment, Cilindrini prihvati se koriste za visoke
perfomanse
29. Objasnite princip rada sustava za toplinsko stezanje alata sa cilindrinom drkom.

Zagrijavanje draa alata vri se elektromagnetnom indukcijom u zavojnici pri emu se stvara toplina.
Zagrijavanje traje 5-10 sekundi lokalno na mjestu gdje se ostvaruje spoj pa je prijelaz topline na ostale
dijelove draa alata mali. Toplinsko irenje je u elastinom podruju materijala pa je promjena
povratna. Kako su drai izraeni od specijalnog toplinski otpornog elika postupak je mogue ponoviti
i vie od 5000 puta, a da se ne izgubi visoka elastinost materijala i centrinost spoja. Hlaenje se vri
najee pomou zraka, a traje oko 1 min

30. to podrazumijeva modularni sustav za stezanje obradaka. Objasnite princip rada i primjenu.

Omoguava obradu vie obradaka odjednom bla bla i tako malo objasni. A kao primjena svaki obradak
se runo stee za tu plou koja se kasnije stavlja u stroj bla bla i to malo objasni ;)

31. Objasnite funkciju sustava za izmjenu obradaka. Kako se ostvaruje sila stezanja?
Zadatak sustava za izmjenu (pozicioniranje i stezanje) obradaka:
-Pozicioniranje obradaka i alata
-Stezanje
-Noenje
-Osigurati krutost obratka (posebno ako se radi o tankostijenim dijelovima)
Postoje 2 grupe sustava za stezanje obradaka:
-Za cilindrine obratke
-Za prizmatine obratke
Sustav za izmjenu (pozicioniranje i stezanje) obradaka treba osigurati:
-Brzu izmjenu obradaka
-Dovoljno visoku silu stezanja
-Potreban pristup reznim alatom do obradne povrine
-Sprijeiti pojavu neeljenih vibracija u sustavu
-tono pozicioniranje u radnom prostoru
-Da ne oteuju obradak i da se lako postavljaju i uklanjaju
Sila stezanja obratka ostvaruje se (moe biti i nekoliko 10 kN):
-Mehaniki (vijak/matica)
-Hidrauliki / pneumatski
-Magnetni Obradci se postavljaju:
-Izravno na radni stol
-Na paletu

32. Tonost sustava za stezanje obradaka. to je bazna povrina?

Tonost veine obradnih centara je oko 0,01 mm.
-Kod postavljanja obratka tonost odstupanja od ravnosti treba biti oko 0,075 mm.
-Kod glodanja utora odstupanje od paralelnosti max 0,2 mm

Ovo dolje je netonost u z osi

Bazna povrina za stezanje i pozicioniranje obradaka moe biti :

FIKSNA:
a) ravnina
b) krunica
PRILAGODLJIVA
a) ekscentar
Poloaj bazne povrine se moe prilagoditi.

33. Dijagramski objasnite utjecaj tlaka u hidraulikom sustavu za stezanje na silu stezanja. Koji
je utjecaj veliine povrine stezanja?

34.Objasnite SK sustav za stezanje alata. Primjena, prednosti, nedostatci.

Samo SK prihvat bez HSK

SK prihvat je konstruiran tako da se prijenos snage i momenta vri preko ostvarenog pritiska na
konusnoj dodirnoj povrini. Izmeu eone povrine ,glavnog vretena i prirubnice draa prisutna je
odreena zranost.Dakle nema nalijeganja ovih povrina. Sustav je samocentrirajui i jednostavan za
stezanje i uputanje.
Nedostaci SK prihvata:
Osjetljiv je na tonost kuta konusa povrine draa i vretena----Pritisak na povrini ovisi o sili stezanja
draa----Kod velikog broja okretaja pojavljuje se velika centrifugalna sila,koja proiruje vreteno te se
dra pod djelovanjem sile stezanja pomie aksijalno prema unutra to istovremeno dovodi do
aksijalnog vrha alata----Zbog centrifugalne sile,mjenja se kut konusa u vretenu,smanjuje se dodirna
povrina, a time i prenosivi okretni moment. Zbog ovih nedostataka SK prihvat se ne koristi kod
visokobrzinskih obrada.
35.Objasnite HSK sustav za stezanje alata. Primjena, prednosti, nedostatci.

Samo HSK prihvat bez SK

z=0
HSK sustav stezanja se danas najvie koristi,a pogotovo kod visokobrzinskih obrada.Kod ovakvog
prihvata dolazi do nalijeganja na povrinu glavnog vretena pa je zranost jednaka nuli. Dra je oblika
kratkog konusa,progiba 1:10,koji na vreteno naljee konusom i eonom povrinom same prirodnice.
Prilikom stezanja stezne eljusti djeluju na tanku konusnu stijenku irei prema konusnoj povrini
prihvata u vretenu, ime se i kod velikih broja okretaja i irenja otvorena vretena stalno ostvaruje dodir
nalenih povrina. Zbog toga nema niti radijalnog niti aksijalnog pomaka pri radu ovakvih sustava.
Karakteristike HSK sustava:
Brza i jednostavna izmjena alata----Velika krutost zbog ravnog nalijeganja,ime se postie znatno via
krutost pri savijanju-----Tonost aksijalnog i radijalnog pozicioniranja----Velike sile stezanja----Pogodan
za visoke okretaje (Kod velikih brzina vreteno se iri uslijed dijelovanja centrifugalnih sila ime se
konus drke dodatno utiskuje u vreteno pri emu stavara veu prisnost.Pored toga se stijenke upljeg
konusa potiskuju prema spoju uslijed djelovanja centrifugalne sile,to izaziva pojaanu silu
stezanja.)-----Mala masa-----Visoka statika i dinamika krutost sustava

36.Objasnite CAT i BT sustav za stezanje alata. Primjena, prednosti, nedostatci.

CAT i BT prihvat alata
CAT je najstarija izvedba i nastala je u SAD-u. Poboljanje ove izvedbe je BT izvedba,a razvijena je u
Japanu.
Obje izvedbe imaju dra s konusom 7:24.
Karakteristike ovih draa su.
velika masa draa i velika duina konusa
aksijalna tonost ovisi o aksijalnoj sili stezanja alata
smanjena radijalna i aksijalna tonost kod velikog broja okretaja
nije pogodan za visoko brzinsku obradu
konus nije samokoan.

37.Objasnite i skicirajte elastinu ahuru za stezanje alata. Koja se sila stezanja i tonost stezanja
ostvaruje (DIN 6499)

Stezanje ahurom problem radijalnog udara (u ovom primjeru koristi se dvostruki konus)
Zbog tolerancije stezanja, stega je zakaljena na oko. HRc 46.
Radijalni udar prema slici 0,015 do 0,02 mm (ovisno o promjeru) u standardnoj izvedbi, a s posebnom
tonosti 0,01 do 0,015

38.Objasnite princip rada hidraulike glave za stezanje alata.

High clamping forces

Large assortment of collets
High accuracy, runout max 6m at 3xD
Large assortment of tools
For drilling & finish milling
Fast tool changing time
Can damage hydraulic membrane if not used properly
Any shank type can be used but recommended to use solid round shank cutting tools

39.Weldon sustav za stezanje alata. Objasnite princip stezanja, prednosti i nedostatke.

Screw type holders

Good general purpose tool
Limited clamping area, typically less than 10%
Runout, typically is around 40 m at the surface of chuck
Can cause vibration problems
Low cost solution for holding tools
40.to su to silent tools? Kako se ostvaruje smanjenje vibracija na alatima sa dugom drkom?

Silent Alati odavno zatitni znak za draa alata , dizajniran kako bi se smanjili vibracije s priguinim
sustavom unutar tijela alata . Veina Silent Alati kupaca ih koristiti za duge ispuste i teko dostupnim
mjestima . Meutim , veliki porast produktivnosti i poboljanja kvalitete povrine su se stekli , i za krae
ispuste . Nije mogue izbjei vibracije cijelosti u metalnim rezanjima, ali postoje razni naini za njegovo
smanjenje . Ovaj program vodi e vam pomoi da doete do produktivan obrade s minimalnim
vibracijama .Mi emo proi kroz naine primjene , kako bi se izbjegle skupe pogreke pri obradi s
dugim ispustima i principima obrade , kao i preporuke i greaka za najeih operacija i aplikacija na
podruju okretanje , mljevenje i dosadna . Vibracije je estoograniavajui imbenik u stjecanju visoke
izlazne u stroju ; na primjer smanjite brzinu , hrane i dubinu reza . Koritenjem namoenom Tihi Alati
moete poveati parametre rezanja , au isto vrijeme se vie siguran i bez vibracija postupak s bliskim
tolerancije , dobre povrine i mnogo vee stope uklanjanje metala , to je u saetku vam daje nie
trokove po komponentu . OVO TI JE GOOGLE PREVODITELJ JER JE S NETA!