Thomas Merton - Put Chuang Tzua

Taoistiki prvaci bi, da su ivjeli u devedesetima, pisali za Feral. Chuang Tzu pie: "Ako bogat ovjek ukrade
cijelu dravu/Proglaavaju ga za/Oca domovine.' Ili: 'Etika naela/I moralni razlozi/Pomau nam da shvatimo
da su najvea kriminalna djela/Bila potrebna, i da su zapravo,/Osobita odlika/ovjeanstva."
Da ne govorimo o pasusu u kojem kae: "Kada dravnici, odvjetnici/I propovjednici dunosti nestanu/Nema vie
ni pljaki/I ljudi opet ive u miru." Lao Tzu i Chuang Tzu pisali bi za Feral, a slobodno bi vrijeme troili
putajui na rivi zmajeve i gledajui djevojke. Ne bi trali za ljateim stvarima.
Chuang Tzu pie o uvenoj bezimenosti. Ovaj oksimoron objanjava o emu se radi, prije svega da se ne radi o
pukom sjedenju na stranjici, nego da je taoistima bitan taj nemar oko stjecanja imena, oko slave i komada
pozornice, openito oko bilo kakvoga forsiranja. Nije im do parade, cijene neaktivnost, ali "neaktivnost mudrog
ovjeka nije isto to i nerad". Iz citiranih komada Chuang Tzuovih tekstova jasno je da taoizam nije istoznanica
eskapizma, kao to se najee tumai. Dapae: nit koja spaja taoizam i samuraje vidljiva je ve u prvim spisima
taoista.
Thomas Merton najpoznatiji je cistercitski monah dvadesetog stoljea i vjerojatno jedan od najpoznatijih
cistercita i monaha uope. Zarana se na literarnu scenu probio autobiografijom "Gora sa sedam krugova", a u
desetljeima koja su uslijedila svoj je status uvrstio spisima "Sjemenke nove kontemplacije" i "Nitko nije otok".
Zadnjih je godina intenzivno prouavao misao istoka, a knjiga "Put Chuang Tzua" objavljena je 1965. godine.
Ubila ga je struja 1968. a njegova spomenuta biografija zavrava najavom prenja - to je mnoge pisce navelo da
u patetinoj maniri lamentiraju nad zagonetkom ivota, prekognicijom, udnim putevima sudbine i ispunjenju.
Mertonova autobiografija je prilino cenzurirana, bilo je tu i vanbrane djece, to je crkva u poznatoj maniri
izbacila iz rukopisa, odnosno, openito je u njoj bilo vie mraka, no i u ovako okljatrenom izdanju itekako je
vrijedna itanja, prije svega jer je Merton bio naitana zvijer a knjiga obilato biljei njegove lektire.
Merton je prevodei Chuang Tzua zatvorio krug. Doao je iz umjetnike obitelji i kao mladca privukli su ga
istonjaci te je jednog zen-budistu upitao to bi mu preporuio za itanje. Ovaj mu je preporuio "Ispovijesti"
Aurelija Augustina i "Nasljeduj Krista" Tome Kempenca. Sam se oduevljavao Williamom Blakeom i
Eckhartom, a njegov poloaj u samostanu bio je obiljeen ratovanjem s glaveinama. Merton je htio ivjeti
izdvojeno iz zajednice - bio je fasciniran pustinjakom mistikom 4. stoljea, ak je i objavio izbor pustinjakih
zgoda, i u nas nabavljiv pod naslovom "Mudrost pustinje", gdje je uoljiva bliskost mudrosti pustinjskih otaca sa
zenom i hasidizmom - pa je tek u zadnjim godinama i dobio povlateni status u okviru zajednice te ivio u
brvnari u okviru monakog imanja. Cijeloga je ivota itao kao lud, a i dopisivao se s Flannery O'Connor i
Henryem Millerom (izmeu brojnih ostalih).
"Put Chuang Tzua" knjiga je izvanrednih tekstova. Radi se o antologiji Chuang Tzuovih pisanija, i njen je
znaaj usporediv s "Daoizmom" (Demetra, Zg, 2002). Ima tu jo knjiga. Recimo, "to je Tao" Alana Wattsa, za
one koji se nisu prije pretjerano sretali s temom jer su imali neku (ak i pohvalnu) odbojnost prema istonjakoj

inaici soteriologije, budui su bile krajnje vulgarno iskoritavane u okviru imbecilne njuejderske scene. Alana
Wattsa takoer resi visoka temperatura njegovih vremena, ona epidemija ruenja granica svijesti kada svi slinave
po svima, mislei da su ljudi braa (a nisu), no nije posve tetan.
Najbolje je sresti se s taoizmom kao da nita ne znate o njemu, da nekako potisnete smee koje su moderni
mediji nataloili u vama (ako je to uope mogue). I da se sa starim gospodinom sretnete jedan na jedan. Pa da
vas on uputi gdje moete nai Tao. "Tao je u ovom govnu" (sv. Pavao kae o kranima: postadosmo kao
smee svijeta, izmet svima sve do sada. a Krist kae: jo noas svi ete se sablazniti o mene. Sablazan kria sredinje je otajstvo
krantva.) pie Chuang Tzu svoj odgovor na pitanje gdje ga nai. I dodaje: "Na to Tung Kwo nije imao to

dodati."
A to i rei? Jer, komad dreka je i ono to je do nas dolo pod imenom taoizma, na to i Merton skree pozornost,
okarakteriziravi ga "popularnom, degeneriranom mjeavinom praznovjerja, alkemije, magije i zdravstvene
kulture", s ime uenje Lao Tzua i Chuang Tzua jedva da ima dodirnih toaka. Chuang Tzu bio je u otroj
opoziciji prema Konfuciju, za kojega je govorio kako ivi mali a ne veliki Tao, kako ljudi na taj nain mogu
bolje funkcionirati u drutvu, tako da vam Konfucije ispada kao nekakav protestanski poduzetnik ili kao koji od
ovih psihologa zainteresiranih iskljuivo za ovjekovu uklopljenost u drutvo, to je za njih dokaz duevnog
zdravlja.
Chuang Tzu, k tome, pie i vrlo duhovito, neoptereeno, samo to nam ne porui: mene je ba briga, a tebe?, to
ne znai da je nezaintersiran. On jest nezainteresiran, ali za stvari oko kojih se vrte smetena bia svake
suvremenosti, bia koja prije da su larve nego individue. Merton tekstove nije prevodio nego prepjevao (znao je
tek nekoliko kineskih simbola), slijedei poetsku intuiciju i rabei nekoliko prijevoda koje je imao na
raspolaganju.
Napisao je dobar predgovor kojim smjeta Chuang Tzua u njegovo vrijeme, vue paralele s naim vremenom,
kontekstualizira ga u odnosu na tradiciju i njezin razvoj. Dananje je vrijeme Mertonu izvedenica iz Babilona i
Sodome, pria o zenu koji se nadovezuje na taoizam po njemu je najee plitka i pomodarska, a ljudi su i dalje
uglavnom potpuno nesvjesni i nemarni, ma s koliko se parola okitili i s koliko uprazno lamatajueg angamana
kupovali mirnu savjest.
Taoizam Chuang Tzea je kao vedri proplanak u mranoj umi; ne smanjuje broj zvjerinja u gustiu, ne smanjuje
ni umu, ne popravlja drutvo koje vas okruuje, ne poveava vam anse, ne daje vam snagu, jo manje vam daje
lane nade, potpuno je i savreno nefunkcionalan, ak vas ni ne zaklanja, to, paradoksalno, dodatno osnauje
njegovo osvjeavajue djelovanje.
Chuang Tzuove rijei ne mogu biti stvarnije nego to jesu.

Thomas Merton: "Put Chuang Tzua"

Preveo Vojo indoli
Vukovi & Runji, 2011.
( Ovaj tekst koji se ekskluzivno objavljuje na MV Info portalu zajedniki je financiran od strane MV Info i
udruge za zatitu prava nakladnika ZANA )