LATINSKI

Konjugacije
1.) AKTIVNI prezent
-o
-mus
-s
-tis
-t
-nt
1. konj.
2. konj.
-amo
-habeo
-amas
-habes
-amat
-habet
-amamus
-habemus
-amatis
-habetis
-amant
-habent

3.konj
-lego/cupio
-legis/cupis
-legit/cupit
-legimus/cupimus
-legitis/cupitis
-legunt/cupiunt

4.konj
-punio
-punis
-punit
-punimus
-punitis
-puniunt

PASIVNI
-r
-mur
-ris
-mini
-tur
-ntur
1. konj.
-amor
-amaris
-amatur
-amamur
-amamini
-amantur

3.konj
-legor/cupior
-legeris/cuperis
-legitur/cupitur
-legimur/cupimur
-legimini/cupimini
-leguntur/cupiuntur

4.konj
-punior
-puniris
-punitur
-punimur
-punimini
-puniuntur

2. konj.
-habeor
-haberis
-habetur
-habemur
-habemini
-habentur

2.) AKTIVNI imperfekt

-bam -bamus
-bas -batis
-bat -bant
1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka
3. konj
-legebam/cupiebam -legebamus/cupiebamus
-legebas/cupiebas
-legebatis/cupiebatis
-legebat/cupiebat
-legebant/cupiebant
PASIVNI
-bar -bamur
-baris -bamini
-batur -bantur
1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka
3. konj.
-legebar/cupiebar
-legebamur/cupiebamur
-legebaris/cupiebaris -legebamini/cupiebamini
-legebatur/cupiebatur -legebantur/cupiebantur

gl. biti
-sum
-es
-est
-sumus
-estis
-sunt

gl. biti
-eram -eramus
-eras -eratis
-erat -erant
4.konj.
-puniebam
-puniebas
-puniebat

-puniebamus
-puniebatis
-puniebant

4. konj.
-puniebar
-puniebaris
-puniebatur

-puniebamur
-puniebamini
-puniebantur

3.) AKTIVNI futur 1.

1. i 2. konjugacija
3. i 4. konjugacija
gl. biti
-bo
-bimus
-am -emus
-ero -erimus
-bis -bitis
-es
-etis
-eris -eritis
-bit
-bunt
-et
-ent
-erit -erunt
Sve se konjugiraju normalno, znai od infinitiva se maknu nastavci re ( u 3. konj. ere) i
stavljaju odgovarajui nastavci.
PASIVNI futur 1.
1. i 2. konjugacija
3. i 4. konjugacija
-bor -bimur
-ar
-emur
-beris -bimini
-eris -emini
-bitur -buntur
-etur -entur
Sve se konjugiraju normalno, znai od infinitiva se maknu nastavci re ( u 3. konj. ere) i
stavljaju odgovarajui nastavci.
4.) Perfekt
perfektna osnova: od 1. lica perfekta se makne -i i nastaje osnova (amavi => amav)
amo, 1., amavi, amatum
1.lice perfekta

particip

nastavci:
gl.biti(sum, esse, fui-1. lice perf.)
-i
-imus
-fui
-fuimus
-isti -istis
-fuisti -fuistis
-it
-erunt
-fuit -fuerunt
5.) Futur 2.
- od perfektne osnove i nastavaka za futur 2.
-ero -erimus
-eris -eritis
-erit -erint
6.) indikativ pluskvamperfekta aktivnog
-od perfektne osnove i na kraju se dodaju oblici imperfekta gl. biti
(amo, 1, amavi, amatum)
-amav-eram -amav-eramus
-amav-eras -amav-eratis
-amav-erat
-amav-erant

Deklinacije
1. dekl. (vesta, -ae, f.)
N
-a
-ae
G
-ae
-orum
D
-ae
-is
A
-am -as
V
-a
-ae
ABL -a
-is

2.dekl. (populus, -i, m.; templum, -i, n.)

-us
-i
-um -a
-i
-orum
-i
-orum
-o
-is
-o
-is
-um -os
-um -a
-e
-i
-um -a
-o
-is
-o
-is

3.dekl.
Suglasnike osnove (m., f., n.)
homo, -inis, m.; virgo, -inis, f
m.; f.
N
-nominativ
-es
G
-is
-um
D
-i
-ibus
A
-em
-es
V
-nominativ
-es
ABL -e
-ibus

tempus, -oris, n
n.
-nom. -a
-is
-um
-i
-ibus
-nom. -a
-nom. -a
-e
-ibus

I osnove
1.) kad je broj slogova u N. i G. isti (civis, is, m.)
2.) kad u G. imaju vie suglasnika ispred is = pars, partis, f. ; ars, artis, f
3.) kad imenice sr. roda zavravaju na e, al, ar = mare, is, n.; animal, is, n.; exemplar, is, n.
- u abl. jed. sr. rod ima nastavak i
- gen. Mno. Ium
- nom., ak., v. mnoine imaju nastavak -ia
1.) i 2.)
3.)
N
civis/ars
cives/artes
mare
maria!!!
G
civi/artis
civium/artium!!!
maris
marium!!!
D
civis/arti
civibus/artibus
marem
maribus
A
civem/artem cives/artes
mare
maria
V
civis/artis
cives/artes
mare
maria
ABL cive/arte
civibus/artibus
mari!!!
maribus
4. dekl. (m./f./n.)
m./f.(senatus, us, m.; fructus, us, f.)
N
-us
-us
G
-us
-uum
D
-ui
-ibus
A
-um -us
V
-us
-us
ABL -u
-ibus
5.dekl. (m./f.) masculinum> N
(dies, diei, m.; res, rei, f.)
G
D
A
V
ABL

n.(genu, us, n.; gelu, us, n.)

-u
-ua
-us
-uum
-u
-ibus
-u
-ua
-u
-ua
-u
-ibus
-es
-ei
-ei
-em
-es
-e

-es
-erum
-ebus
-es
-es
-ebus

*femininum ima iste nastavke za

jedninu, a mnoinu nema

Zamjenice
JA EGO
TI TU
EGO
N
-ego
G
-mei
D
-mihi
A
-me
V
ABL -me

MI - NOS
VI VOS
TU
-tu
-tui
-tibi
-te
-te

ON - IS, ONA - EA, ONO IS

SG
m.
f.
N
-is
-ea
G
-eius
-eius
D
-ei
-ei
A
-eum
-eam
V
ABL -eo
-ea

NOS
-nos
-nostri
-nobis
-nos
-nobis

n.
-id
-eius
-ei
-id
-eo

VOS
-vos
-vestri/vestrum
-vobis
-vos
-vobis

m.
-ii(ei)
-eorum
-iis
-eos(eis)
-iis(eis)

PL.
f.
-eae
-earum
-iis(eis)
-eas
-iis(eis)

n.
-ea
-eorum
-iis(eis)
-ea
-iis(eis)

-POVRATNA ZAMJENICA
POVRATNO POSVOJNA ZAMJENICA
-sui
suus, 3 - svoj
-sibi
-se
-se
-povratna i povratno posvojna zamjenica se u latinskom odnose samo
na 3. lice jed. i mno.
Ostale zamjenice u prilogu.:)

Upitne i odnosne zamjenice

- upitna zamj: quis? quid?(tko?, to?)
o N

quis? quid? tko?, to?

o G

cuius? cuius? koga?, ega?

o D

cui?

o A

quem? quid? koga?, to?

o AB

quo?

cui?

quo?

komu?, emu?

komu?kime?emu?ime?

NEEEMMAA MNOOINEEE!!!!!

odnosna zamj.:qui, que, quod

N
G
D
A
Ab

m
qui
cuius
cui
quem
quo

SG
f
quae
cuius
cui
quam
qua

n
quod
cuius
cui
quod
quo

m
qui
quorum
quibus
quos
quibus

PL
f
quae
quarum
quibus
quas
quibus

n
quae
quorum
quibus
quae
quibus

Neodreene zamjenice
- quidam, quiddam netko, neto
-

quidam, quiaedam, quodam neki, neka , neko

quisque, quique svatko, svata

quique, quaeque, quodque

spoj upitne i odnosne zamj. s nepromjenjivim esticama

dva oblika: imenski(samostalno umjesto imenice) i pridjevski(kao pridjev uz imenicu)

imenski oblik: estica+quis, quid

pridjevski oblik: qui. quae, quod

dekliniraju se kao upitne i odnosne zamj.

Pridjevi 3. deklinacije
1.) s tri nastavka
acer, acris, acre
SG. m.
N
-acer
G
-acer-is
D
-acer-i
A
-acer-em
V
-nominativ
ABL -acer-i

f.
-acris
-acr-is
-acr-i
-acr-em
-nominativ
-acr-i

n.
-acre
-acr-is
-acr-i
-nominativ
-nominativ
-acr-i

PL.

n.
-dulce
-is
-i
-nom.
-nom.
-i

PL. m./f.
-es
-ium
-ibus
-es
-es
-ibus

n.
-ia
-ium
-ibus
-ia
-ia
-ibus

m
-acr-es
-ium
-ibus
-es
-es
-ibus

2.) s dva nastavka

dulcis, dulce
m./f.

n.

SG.
N
G
D
A
V
ABL

m./f.
-dulcis
-is
-i
-em
-nominativ
-i

3.) s jednim nastavkom

velox, velocis genitiv od koje se tvori osnova
N. za sve rodove

SG.
N
G
D
A
V
ABL
-

m./f.
-velox
-velocis
-i
-em
-nominativ
-i

n.
-velox
-velocis
-i
-nominativ
-nominativ
-i

PL.

m./f.
-es
-ium
-ibus
-es
-es
-ibus

n.
-ia
-ium
-ibus
-ia
-ia
-ibus

ABL. jednine je uvijek -i

gen. mnoine uvijek ium
u sr. rodu N., A., V. jednine su uvijek isti (jednaki su nominativu)
n., a., v. mnoine imaju nastavak ia.

f
-acr-es
-ium
-ibus
-es
-es
-ibus

n
-acria
-ium
-ibus
-a
-a
-ibus

Komparacija pridjeva
KOMPARATIV
- od genitiva jednine mukoga roda izbacimo is (pridjevi 3. dekl.) ili i (1. i 2. dekl.) i
dodajemo nastavke ior za muki i enski rod, a ius za srednji rod

densus,3 =gust

dens-i densior, densius

novus, 3 =nov

nov-i novior, novius

dulcis, e =sladak G

dulc-is dulcior, dulcius

dalje se kompariraju po nastavcima za 3. dekl. suglasnikih osnova

m/f
N -(ior)
G -ioris
D -iori
A -iorem
V =NOM
Ab -iore

SG
n
-(ius)
-ioris
-iori
=NOM
=NOM
-iore

m/f
-iores
-iorum
-ioribus
-iores
-iores
-ioribus

PL
n
-iora
-iorum
-ioribus
-iora
-iora
-ioribus

SUPERLATIV
- od G jd. m. r. maknemo is (3. dekl.) ili i (1. i 2. dekl.), dodajemo nastavke issimus,
-issima, -issimum
-

-issimus = muki rod, deklinira se po nastavcima 2. deklinacije

-issima = enski, dekl. se po nast. 1. dekl.

-issimum = srednji, dekl. se po nast. 2. dekl.

m
N -issimus
G -issimi
D -issimo
A -issimum
V -issime
Ab -issimo

SG
f
-issima
-issimae
-issimae
-issimam
-issima
-issima

n
-issimum
-issimi
-issimo
-issimum
-issimum
-issimo

m
-issimi
-issimorum
-issimis
-issimos
-issimi
-issimis

PL
f
-issimae
-issimorum
-issimis
-issimas
-issimae
-issimis

n
-issima
-issimorum
-issimis
-issima
-issima
-issimis

pridjevi koji u N jd. zavravaju na er, dodajemo nastavke rimus, -rima, -rimum i
dekliniraju se na isti nain

npr, pulcher, -chra, -chrum pulcherrimus, 3

pridjevi iznimke:
o facilis, e
o difficiles, e
o similis, e

maknemo nastavak G jd. i dodajemo nastavke

o dissimilis, e

-limus, -lima, -limum ( npr, facillimus, 3)

o humilis, e
o

gracilis, e

OPISNA KOMPARACIJA
- pridjevi koji u N jed. zavravaju na ius, -eus ili uus
-

u komparativu se ispred pozitiva dodaje magis (npr. idoneus, 3magis idoneus, 3)

u superlativu maxime (npr. arduus, 3(strm)maxime arduus, 3)

u dekliniranju magis ili maxime ostaju nepromjenjeni, dekliniraju se samo pridjevi po

uobiajenim nastavcima

NEPRAVILNA KOMPARACIJA
- treba ih znati napamet
POZITIV

KOMPARATIV

SUPERLATIV

m/f

bonus, 3 DOBAR

melior BOLJI, -A

melius BOLJE

optimus, 3 NAJBOLJI, -A, -E

malus, 3 LO

peior, GORI, -A

peius GORE

pessimus, 3 NAJGORI, -A, -E

magnus, 3 VELIK

maior, VEI, -A

maius VEE

maximus, 3 NAJVEI, -A, -E

parvus, 3 MALEN

minor, MANJI, -A

minus, MANJE

minimus, 3 NAJMANJI, -A, -E

multus, 3 MNOGI

N-

plus, VIE

plurimus, 3 NAJVIE, -A, -E

G pluris

Zamjeniki pridjevi
-

dekliniraju se kao pridjevi 1. i 2. dekl. razlika je samo u G i D

o G ius
o Di

unus, 3 = jedan, jedini

solus,3 = sam
totus, 3 = itav, sav
ullus, 3 = ijedan
uter, utria, utrium = koji (od dvojice)
neute, neutra, neutrum = nijedan
=
nullius, 3 = nijedan
alter, altera, alterum = drugi
=
alius, alia, aliud=drugi (u G je alterius)
uterque, utraque, utrumque = i jedan i drugi
-

nepotpune neodreene zamj. nemo nitko i nihil nita

N
G
D
A
V
AB

NEMO
nemo
nullius
nemini
neminem
nullo

PRIJEVOD
nitko
nikoga
nikomu
nikoga
nikomu, nikim

NIHIL
nihil
nullius rei
nulli rei
nihil
nulla re

PRIJEVOD
nita
niega
niemu
nita
niemu, niim

Tvorba i komparacija priloga

TVORBA
- pridjevi 1.i 2. dekl G jed. m. r. maknemo i, dodajemo e

iucundus, 3 G je iucund-i

iucunde (ugodno)

prid. 3. dekl Gjed. mr. r. maknemo is, dodajemo iter

dulcis, e

G je dulc-is

acer, acris, acre

dulciter (slatko)

acriter (otro)

o ako zavravaju na ANS ili ENS, od G maknemo is, dodamo er

sapiens,G sapient-is

sapienter

prudens,G prudent-is

prudenter

KOMPARACIJA
- komparativ je jednak N sr. roda pridjeva od kojeg je nastao
PRIDJEV
iucundus, 3

PRILOG
KOMPARATIV PRILOGA
iucunde iucundius

dulcis, e

dulciter

dulcius

acer, acris, acre

acriter

acrius

superlativ se tvori tako da se od superlativa pridjeva makne nastavak -us u nominativu

mukoga roda i stavi e
PRIDJEV

iucundus, 3

PRILOG

SUPERLATIV

iucunde

iucundissime

Vremena participske osnove

-

amo, 1., amavi, amatum

doceo, 2., docui, doctum

N jed. sr.r

scribo, 3., scripsi, scriptum

-particip perf. pasivnog (P.P.P.)

punio, 4., punivi, punitum

gl. pridjev

amatum

amatus, 3

voljen

doctum

doctus, 3

uen

-glagolski oblici

-vremena

scriptum

scriptus, 3

pisan

sum, esse, fui

participske

punitum

punitus, 3

kanjen

PASIVNI PERFEKT P.P.P. + prez. gl. biti

SG
PL
1.amatus, 3 sum
1. amati, -ae, -a sumus
2. amatus, 3 es
2. amati, -ae, -a estis
3. amatus, 3 est
3. amati, -ae, -a sunt
PASIVNI PLUSKVAMPERFEKT P.P.P.+IMPF. GL. BITI
1.amatus, 3 eram
1. amati, -ae, -a eramus
2. amatus, 3 eras
2. amati, -ae, -a eratis
3. amatus, 3 erat
3. amati, -ae, -a erant
PASIVNI FUTUR II. P.P.P.+FUT. 1. GL.BITI
1. amatus, 3 ero
1. amati, -ae, -a erimus
2. amatus, 3 eris
2. amati, -ae, -a eritis
3. amatus, 3 erit
3. amati, -ae, -a erunt

osnove

NEPOTPUNI GLAGOLI
coepi, coepisse
poeo sam
memini, meminisse sjeam se
odi, odisse
mrzim
-

ta 3 glagola imaju samo oblik perf. osnove (perf. AK., pluskvamperfekt AK., futur II.
AK.)
navode se u 1. licu perf. i u infintivu perfekta koji se tvori tako da na perf. osnovu
dodamo zavretak isse (to vrijedi za sve glagole)
npr. amo, 1., amav/i, amatum na amav stavljamo isseamavisse
Glagoli memini i odi nemaju oblika prezentske osnove, nego im perfekt ima znaenje
prezenta, pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a futur II znaenje futura I.
Glagol coepi ima perfektno znaenje, a oblike prezentske osnove uzima od
glagola incipio, 3. poinjem.
P.S ja to ne razmem al ajde

BROJEVI

glavni
(cardinalia)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

redni
(ordinalia)

dijelni
(distributiva)

unus, una, unum

duo, duae, duo
tres, tria
quattuor
quinque
sex
septem
octo
novem
decem
undecim
duodecim
tredecim
quattuordecim
quindecim
sedecim,
sexdecim
septendecim
duodeviginti
undeviginti
viginti

primus,
secundus,
tertius,
quartus,
quintus,
sextus
septimus
octavus
nonus
decimus
undecimus
duodecimus
tertius decimus
quartus decimus
quintus decimus
sextus decimus
septimus decimus
duodevicesimus
undevicesimus
vicesimus

Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres

Nom.
Gen.
Dat.
Ak.
Abl.

duo
duorum
duobus
duo(s)
duobus

duae
duarum
duabus
duas
duabus

duo
duorum
duobus
duo
duobus

tres

tres

tria
trium
tribus
tria
tribus

redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um.

u naem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr.
godine tisuu devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo
duodesexagesimo
Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam.
U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u
naem jeziku.

KALENDAR
-

rimski kalendar se zvao Fasti

dies fasti dani kada se smjelo suditi
dies nefasti dani kada se nije smjelo suditi
Romul prvi podijelio godinu na 10 mjeseca
1. MARCIUS (po bogu Marsu) (danas 3. mjesec, oujak)
2. APRILIS
(danas 4. mjesec, travanj)...
3. MAIUS
4. JUNIUS
5. QUINTILIS
kasnije dobio ime po Juliu Cezaru - IULIUS
6. SEXTILIS
kasnije dobio ime po caru Augustu- AUGUSTUS
7. SEPTEMBER
8. OKTOBER
9. NOVEMBER
10. DECEMBER
11. IANUARIUS
12. FEBRUARIUS
preostala 2 mjeseca(11. i 12.) je dodao Numa Pompilius godina imala 364 odnosno
365 dana
153.g.pr.Kr. poetak godine se pomaknuo na 1. sijenja dok je prije poinjala 1.
oujka
stari poredak mjeseca se naziva lunarna godina i imala je 355 dana
MENSIS INTERCALARIS umetnuti mjesec da bi se nadoknadila razlika izmeu
lunarne i suneve godine
nakon Romula novi kalendar uvodi 46.g.pr.Kr. Cezar Julijanski kalendar- uredio ga
Sosigen aleksandrijski matematiar
on mijenja nazive 6. i 7. mjeseca
3 stalna dana prema kojima su odreivali datum
o 1. stalni dan u mjesecu se zvao Kalende (Kalendae, -arum, f.)
to je bio 1. dan bilo kojeg mjeseca
o 2. stalni dan je None (Nonae, -arum, f.)
5. ili 7. bilo kojeg mjeseca
o 3. stalni dan je Ida (Idus, -uum, f.)
13. ili 15. bilo kojeg mjeseca
o stalni dani su se izraavali ablativom
1.1 Kalendis Ianuariis
5.1 Nonis Ianuariis
13.2 Idibus Februariis
15.3 Idibus Martiis
itd...
dani prije stalnih dana se izraavaju sa PRIDIE + akuzativ stalnoga dana (31. 1.
pridie Kalendas Ianuarias, 4.1. pridie, Nonas Ianuarias, 12.2. pridie Idus Februarias,
14.2. pridie Idus Matrias)
ostali dani su se raunali od najblieg stalnog dana unatrag

prvo su rekli ante diem, pa onda redni broj(kolko dana je izmeu toga datuma i prvoga
sljedeega stalnoga dana) koji se slae po rodu broju i padeu s diem (ak jd. m. r.) +
stalni dan u akuzativu + mjesec u akuzativu
npr. 3.1. - ante diem tertium Nonas Ianuarias (PAZI!! Rimljani nisu ba znali matku
pa su ovo radili: datum je 3.1., prvi stalni dan poslije toga datuma je 5.1. pa su brojali
ovak: 3.1. je prvi dan, 4.1. je drugi dan i 5.1. je trei dan, kaj bi znailo da je izmeu
bilo 3 dana)