MALA KOLA NOVINARSTVA

Novinarstvo je struka kojom se prikupljaju, piu, ureuju i objavljuju

informacije u masovnim medijima: novinama i drugim tiskovnim medijima,
radiju, televiziji i internetu.
Osnovni novinarski pojmovi: 1. INFORMACIJA
2. KOMUNIKACIJA
3. MEDIJ
4. NOVINAR

INFORMACIJA
Informacija je poruka koja se prenosi
itatelju.
Da bi bila zanimljiva, mora:
- biti nova
- biti bliska publici
- biti aktualna
- govoriti o vanim stvarima ili osobama
- govoriti o rijetkim stvarima
- izazivati emocije

KOMUNIKACIJA
Komunikacija je proces davanja i primanja informacija.

MEDIJ
Masovna komunikacija ne ostvaruje se samo
masovnim medijima, nego i pomou osobnih, a
naroito telekomunikacijskih medija.
Jay Black i Jennings Bryant u knjizi Uvod u
medijsku komunikaciju odreuju tri vrste
medija:
1. MASOVNI MEDIJI - novine, asopisi, knjige,
radio, film, tv
2. OSOBNI MEDIJI (temeljeni na tehnologiji koja
stvara i prenosi poruke, no korisnik njima
upravlja): cd i kasetni rekorderi, videorekorderi,
osobna raunala, videoigre, kamkorderi, kamere i
kalkulatori
3. TELEKOMUNIKACIJSKI MEDIJI (bit im je povezivanje pojedinaca
meusobno ili s drugim informacijskim izvorima): telefoni, raunala

povezana modemima, interaktivna televizija i svi drugi elektron. ureaji

koji se mogu povezivati

NOVINAR
Novinari su osobe koje istrauju,
piu i objavljuju informacije.
Novinari su oi i ui milijuna
primatelja masovnih medija.
U potrazi za zanimljivim
informacijama novinar postaje
pravi istraitelj, a katkada i
detektiv. Zato novinarski posao
smatramo iznimno zanimljivim, on
zahtijeva mudrost, hrabrost,
snalaljivost i domiljatost
novinara.
Novinar uvijek paljivo gleda i
slua kako mu ne bi promaknula
informacija koja bi mogla posluiti
kao temelj dobre prie.
Veina informacija je ve negdje
zabiljeena, stoga novinar mora biti strpljiv i uporan u listanju, traenju,
iitavanju.
Novinar mora postavljati prava pitanja i promatrati ljudske reakcije jer u
njima se esto nalaze odgovori ili dodatne informacije. Ali isto tako moram
biti i taktian i paljiv, i paziti da ne povrijedi osobu o kojoj pie.
Novinar mora mnogo itati kako bi se informirao i ustavravao stil pisanja.
Mora se znati sluiti rjenikom i gramatikom.

UMIJEE PISANJA
Bez obzira za koji medij izvjetavamo (novine, radio, televiziju ili internet),
izvjetaj mora biti dobro napisan. ak i u medijima kojima tekst nije
najvaniji i koji se temelje na video ili
audiozapisu, tekst je temelj dobrog
izvjetaja.
Sedam kriterija dobrog pisanja:
1. tonost
2. dosljednost
3. saetost
4. konkretnost
5. jasnoa
6. suvislost
7. kreativnost
Svaki novinar mora stvoriti osoban,
prepoznatljiv stil. Stil se razvija
godinama, kao i novinarski ugled, znanje i strunost.
Novinar e najbolje ispriati priu ako se temeljito pripremi. Pisanju
prethodi planiranje. Ideju razraujemo jo za vrijeme prikupljanja
podataka, kako bismo imali vremena doznati podatak koji nam moda
nedostaje.
"to je lako itati, bilo je teko napisati. Rad na pisanju, redigiranju i korigiranju
rukopisa urodi dobrim autroskim djelom, gdje reenice lagano teku i prelaze iz
odlomka u odlomak, ega ne bi bilo da nije natopljen znojem pisca."
(eng. knjievnik G. M. Trevelyan)
Potraga za informacijom
Novinari ele doznati, istraiti i objaviti vijest. Doznati novost pretpostavlja novinarsku
znatielju. Novinar ne smije informaciju doznavati samo iz druge ruke. On mora vidjeti to se
zbiva.
PRIA O GOYA/KOD
Kad su novinari Washington Posta istraivali Watergate, urednik The Los Angeles Timesa bio
je nezadovoljan to njegovi dopisnici nita ne javljaju. Pobjesnio je kada je uo kako vijesti
pokuavaju doznati telefonski pa se izderao: "Get Off Your Asses and Knock On Doors!"
(Dignite stranjice i zakucajte na vrata!)

NOVINARSKA NAELA
1. OBJEKTIVNOST
Istinita informacija je najvia vrijednost u novinarstvu. Meutim, malo je
apsolutnih istina, veina je podataka podlona subjektivnom doivljaju
novinara i ostalih sudionika nekog dogaaja.
Novinar mora istraiti sve strane i ispitati sve sudionike dogaaja kako bi
utvrdio injenice i dobio to objektivniju sliku.

2. BRZINA
Ovo naelo proizlazi iz znatielje itatelja/slutelja/gledatelja da to prije
saznaju novost. Najbri su mediji radio i televizija, dok su novine neto
sporije u prenoenju informacija. Ali se zato u novinama mogu objavljivati
iscrpniji i dui komentari i lanci.

3. ZANIMLJIVOST
Novinarstvo je ljudska djelatnost koja osvaja publiku, koja je animira, koja
nastoji iznenaditi i osvojiti pozornost korisnika. Novinar zato, osim
poznavanja istine, mora dobro poznavati i naine izraavanja kako bi
njegovi tekstovi bili dovoljno zanimljivi da privuku itatelje.

4. ANGAIRANOST
Novinar uvijek izraava i svoje vrijednosno stajalite ak i onda kad misli
da je objektivan i neutralan. Ipak novinar mora moi u sebi sprijeiti
politiku pripadnost, vjersku iskljuivost, nacionalnu netrpeljivost i sl.
Svakoga novinara meunarodni novinarski kodeks obvezuje da bude u
slubi humaniteta, mira, suradnje, ravnopravnosti i pravinosti.

Temelji suvremenog novinarstva

1. ISTINITOST
Istinitost je temelj novinarstva. Vijest je ili istinita ili nije vijest.
Istina nije jednoznana i teko ju je odrediti. Na primjer, oevici neke prometne nesree
ispriat e novinaru svaki svoju verziju dogaaja. Tada novinar interpretira na najbolji
mogui nain ono to se dogodilo. Pokuava injenicama pojasniti dogaaj.
Ne piite ono to niste vidjeli, provjerili ili doznali iz povjerljivih izvora!
2. POTENJE
Svaki se dogaaj moe promotriti s raznih stajalita, s time da se jedno moe naglasiti, a
drugo zanemariti. Pria e tada dobiti sasvim drugo znaenje. Novinar, u naelu, ne smije
podupirati nijedno stajalite. Znai, dogaaj treba nastojati prikazati to dosljednije.
Potenje znai kako e svatko tko je spomenut ili napadnut u izvjetaju biti u mogunosti
odgovoriti i iznijeti svoje stajalite.
3. TONOST
Svaka pojedinost mora biti tona. Svako ime mora biti tono napisano, svaki citat mora biti
onakav kako je izreen, svi brojevi koji se spominju moraju imati toan zbroj na kraju teksta.
4. URAVNOTEENOST
Uravnoteeno izvjetavati znai prikazati sve strane koje su upletene u dogaaj o kojem
piemo.
5. NEPRISTRANOST
Novinar se u izvjetavanju ne bi smio svrstati ni na koju stranu. Izvjetaj mora prikazati
dogaaj onako kako se dogodilo, bez obzira na osbne sklonosti novinari, koji svoja stajalita
moe objaviti u komentaru, ali nikako u vijesti.

VIJEST
Vijest je temeljna novinarska vrsta. Ona je najkrai novinarski oblik i sadri
istinite, kratke, jasne i pravodobne podatke o nekom dogaaju.
Bitnei elementi koje mora zadovoljiti svaka vijest jesu:
1. istinitost
2. novost
3. aktualnost (to znai objaviti vijest to bre nakon dogaaja)
4. zanimljivost
5. vanost
6. kratkoa
7. jasnoa
8. preciznost
Stoga vijest mora odgovoriti na est pitanja:
1. TKO?
2. TO?
3. KADA?
4. GDJE?
5. ZATO?
6. KAKO?
5W
U svezi s vijestima pojavljuje se izraz 5W. To je kratica za pet bitnih pitanja budui
da u engleskom jeziku sve poinju slovom W (who, what, when, where, why),
nedostaje samo how.
Struktura vijesti:
1. Najea struktura vijesti je AP-lead (lead - glava, sredite). To znai da emo
odmah na poetku dati bit vijest (glavu vijesti), a potom na nju dodajemo i ostale
informacije, takozvano tijelo (body) vijesti.
2. Struktura obrnute piramide znai da na poetku damo temeljni pregled svih
vanih informacija, a prema kraju vijesti suavamo toku pozornosti na samo
jedno pitanje, npr. na onoga tko je sudjelovao u tom dogaaju.
3. Vijest s odloenim djelovanjem ili pravilo postupnog otkrivanja struktura je u

kojoj sve ne otkrijemo na poetku nego postpuno otkrivamo glavni dogaaj. Prva
reenica treba biti sroena tako da se iz nje ne moe zakljuiti o emu je rije.
4. Vijest u nizu posebna je vrat vijesti u kojoj o istom dogaaju ili o nizu
meusobno povezanih dogaaja (npr. vijesti o velikim nesreama) izvjeujemo
onim redom kojim tee taj dogaaj i to iz sata u sat u vruim medijima(radiju i
televiziji), a u novinama iz dana u dan, iz tjedna u tjedan. Vano za vijest u nizu
jest da se glavni elementi poetne vijesti uvijek ponavljaju u svim kasnijim
vijestima.
esto se u novinama uz neki opirniji lanak moe naii na posebno istaknutu
cjelovitu vijest (uokvirenu ili otisnutu masnim slovima) koja slui kao dopuna
izvjeu, reportai ili kojoj drugoj vrsti. To je ANTRFILE (fran. entrefilet, itaj
antrfil).

IZVJEE
Izvjee ili izvjetaj je opirniji od vijesti, ono iscrpnije kazuje kako i
zato se to dogodilo, pripovijeda tijek nekoga dogaaja i u njemu je uvijek
rije o zbivanju meu ljudima. Izvjee moe biti politiko, saborsko, razno,
dopisniko, sportsko, izvjee o katastrofi...
Za razliku od vijesti, izvjee donosi i poneto subjektivnoga, a to su
autorova vjetina i dinamika pripovijedanja i opisivanja te njegov izbor
navedenih injenica.
Izvjee moe biti napisano kao kronoloki slijed zbivanja, a moe i
istaknuti jednu ili vie injenica te ih potanje objasniti. Novinar to moe
initi reporterski (opisujui pritom i ambijent i atmosferu dogaanja) ili
komentatorski (tumaei i analizirajui). Televizijsko izvjee esto se
izravno prenosi (npr. nogometna utakmica, izbor za Miss svijeta, otvaranje
Splitskog ljeta...).
Poseban podoblik izvjetaja je IZJAVA. To je zapravo izvjetaj koji ne daje
novinar, nego neka druga kvalificirana osoba. Ako ta osoba pobija neki
objavljeni izvjetaj radi se o demantiju.

Vrste izvjea

S obzirom na vrijeme izvjetavanja, razlikujemo izvjee uoi, tijekom i nakon

dogaanja. Izvjetavanje moe biti individualno, ali i ekipno. S vanijih sportskih
dogaanja esto izvjeuje ekipa novinara.

INTERVJU
(engl. interview - meupogled)

Intervju je razgovor s nekom osobom. Kao novinarska vrsta sastoji se od

kraeg uvoda te novinarskih pitanja i sugovornikovih odgovora. Pisan je
kao upravni govor, bez komentara i prepriavanja. U uvodu se u nekoliko
reenica objasni povod, predstave osnovni podatci i kraa zapaanja o
sugovorniku.
Svaki razgovor bi trebao imati povod - aktualni dogaaj ili popularnost
intervjuirane osobe. Intervjuirati se moe svakoga tko se bavi neim
vanim, zanimljivim,
neobinim. Sugovornik mora biti
neka zanimljiva osoba, ali i ne nuno
poznata javnosti.

Savjeti
- potrebno je poznavanje teme o kojoj se razgovara, valja se pripremiti za
razgovor
- pitanja ne smiju biti dosadna i bezbroj puta ponavljane fraze
- tijekom razgovara vano je sluati sugovornika da mu ne bi postavili pitanje na
koje je ve odgovorio u nekom od prethodnih pitanja

Oblikovanje intervjua

- u nadnaslovu se najavljuje s kime razgovaramo

- naslov intervjua mora privui itatelja, najee je ona neka zanimljiva reenica
koju je izrekla intervjuirana osoba
- u duim intervjuima poeljno je stavljanje i podnaslova u kojima se prezentiraju
najatraktivniji dijelovi
- pitanja se grafiki istiu masnim slovima (nepotrebno pisati Novinar/Gost ili
Pitanje/Odgovor, ne pisati pitanja velikim tiskanim slovima niti ih zapoinjati
tokicom ili rednim brojem)
- ispred odgovora stavlja se crtica
- odgovore sugovornika treba uvijek obraditi, razgovor moramo urediti (skratiti,
izbaciti dijelove koji se ponavljaju ili su nezanimljivi, lektorirati tekst, oblikovati
ga u skladu s normama hrvatskoga knjievnoga jezika)

REPORTAA
Repotaa je najzahtjevnija i najsloenija novinarska vrsta. Ona dogaaj ili
pojavu donosi kroz priu. Zahtijeva vrlo temeljite pripreme, budno
sudjelovanje u dogaanju te zapaanje svih detalja. Pravog reportera
odlikuje iznimna spretnost u umijeu prenoenja dogaaja ili pojave u
obliku dinamine prie. Reportau najee ujemo ili vidimo na radiju ili
televiziji bilo kao izravni prijenosdogaanja (npr. otvorenje Olimpijskih igara u
Pekingu) ili kao pripremeljnu koja se postupno stvara u studiju (npr.
reportaa o hrvatskim sportaima koji su sudjelovali na ovogodinjim olimpijskim
igrama).
U novinama emo najee naii na putopisnu reportau.
Kompoziciju reportae ine uvod u kojemu najavljujemo i odreujemo temu
o kojoj piemo, zaplet kroz koji ulazimo u sam problem, kulminacija u kojoj
stvaramo napetost u iekivanju najbitnijeg u dogaaju, rasplet ili obrat u
kojem razrjeujemo zaplet te poruka kojom ujedno zavravamo priu.
Tematski reportaa moe biti iz najrazliitijih podruja ivota (ratna,
socijalna, iz akog i studentskog ivota...) i u povodu najrazliitijih
dogaanja (neke nesree, sportskog dogaaja, obiljeavanja obljetnica...).

Savjeti
Prvi korak je istraivaki, potrebno je saznati to vie informacija o temi koja se
obrauje. Zatim kree sastavljanje prie koju emo napisati pa je upotpuniti
fotografijama.
To ne smije biti suhoparno nabrajanje injenica. Pria mora biti slikovita i
zanimljiva, dinamina (ne smijemo se zadravati na nebitnim i nezanimljivim
detaljima). Naa originalnost i osobnost kao i stilska vjetina (npr. humor) pritom
moraju doi do punog izraaja. Ali, moramo paziti da ipak zadrimo izvjetajni stil,
jer zadatak je publici prenijeti odreene informacije, te izbjei pretjeranu
opisnost, kienost, tobonju literarnost, patetinost.
Upamtimo: istinitost je najvaniji element svake novinarske vrste.

PRIKAZ
Prikaz je informativna novinarska vrsta koja objektivno opisuje mrtve
stvari (izumi, naprave, knjige i sl.). Piemo li prikaz knjige, navest emo
ono to knjiga sadri, o emu pie, poneto o autoru, njegovu dotadanjem
radu... Meutim pritom neemo ocjenjivati kvalitetu knjige, neemo dati
svoj osobni komentar: je li dobra ili nije, to bi trebalo mijenjati... Ostat
emo potpuno objektivni.
Prikaz mora biti potupn, iscrpan, tako da itatelji/sluatelji mogu dobiti
priblino tonu sliku o predmetu koji se prikazuje. Ako se prikazuje
umjetnika izloba, onda bi njegov krajnji cilj bio da itatelj posjeti izlobu.

OSVRT
Ako piemo osvrt na neko umjetniko djelo (npr. na kazalinu predstavu),
kao i u prikazu pisat emo o sadraju, glumcima, reiji... Meutim, mora
postojati neki detalj (npr. scenografija ili glazba u predstavi) na koji emo
se posebno osvrnuti, kojemu emo dati neto vie prostora (reenica),
iznijeti vie detalja. Moemo se osvrnuti i na rijei nekoga govornika ili
neki neoekivani dogaaj. Vano je naglasiti kako u osvrtu iznosimo i
svoje stajalite, vlastitu ocjenu te dijelom i komentiramo ono to se
dogodilo. Zato katkad osvrt nazivamo i komentarom.

BILJEKA
Biljeka je vrlo kratka forma, jedan od podoblika osvrta. Novinar moe zabiljeiti
bilo koji zanimljiv, neobian ili pouan detalj na koji je naiao (npr. rezultat
istraivanja iz genetike), a da pritom ne ulazi dublje u problematiku. Tako moemo
pribiljeiti neku zgodu s otvaranja izlobe uenikih radova u naoj koli.

RECENZIJA
Recenzija je ozbiljni prikaz knjige ili literarnoga djela. Dublje se
osvjetljavaju temeljne znaajke knjige te se tako olakava itatelju njegov
susret s knjigom. Recenzija zato ima ulogu vodia itateljima u svijetu
znanstene i umjetnike literature, kako bi se ljudima pomoglo da
izbjegavaju und, ki i manje vrijedna djela, a ona vrijedna i tea da lake
savladaju. Recenzije ne moe pisati novinar poetnik, jer ona trai vee
iskustvo, solidno obrazovanje, poznavanje dokaznog postupka te dobar
stil.

KOMENTAR
Komentar je zajedniko ime za niz anrova kojima novinarstvo ostvaruje svoju
najviu izraajnu vrijednost. Osnovna znaajka komentara je tumaenje,
objanjavanje onoga to se povrinski ne vidi. Za komentar bitna je dobra
argumentacija i snaan jezik.
Postoji tumaei komentar koji je zapravo proireniji oblik prikaza. Novinar koristi
postojee dokumente (zakone, knjige, odluke, itd.) koje treba iroj javnosti na
popularan nain objasniti.
Tei oblik komentara je kritiki, sintetski ili istraivaki komentar za koji novinar
mora pronai nove injenice.

KRITIKA
Kritika je anr gotovo istovjetan komentaru, ali se uvrijeila praksa da se kritikom
nazivaju komentari s podruja umjetnosti i kulture (kazaline, literarne, glazbene,
filmske, likovne kritike). Kritika je struna pouka, zato je potrebno da novinar
bude zaista obrazovan u podruju one umjestnosti o kojoj pie kritike.

LANAK
lanak takoer ulazi u red komentara jer i on objanjava, ali na podruju
znanosti i tehnologije. lanak mora imati dobru argumentaciju, dokazivati
ili pobijati. Vrlo je pouan, posebno kad je rije o novima izumima,
lijekovima, patentima.

TKO JE TKO U REDAKCIJI

U redakciji ili urednitvu radi mnogo
ljudi.

1. GLAVNI UREDNIK
Glavni urednik donosi sve odluke, on
odgovara za sadaj medija koji
ureuje.
Glavni urednik mora imati
razumijevanja za timski rad, poticati
suradnike na djelovanje, a mora imati
i dobre organizacijske sposobnosti.

2. ZAMJENIK I POMONICI
GLAVNOG UREDNIKA
Zamjenik je osoba koja zamjenjuje
glavnog urednika u njegovoj
odsutnosti.

Pomonici glavnog urednika vode poslove u veernjoj smjeni ili vode

pojedine sadrajne cjeline.

3. UREDNICI RUBRIKA
Veina urednitva organizirana je prema rubrikama. Na elu svake rubrike
je urednik i on u potpunosti odluuje o svemu to se zbiva unutar njegove
rubrike. Oni odreuju tko e to raditi, alju novinare na zadatke,
rasporeuju podruja koja e pratiti i kako e izvijestiti o zbivanjima koja
pokrivaju.

4. REDAKTORI I LEKTORI
Svaki rukopis mora se prije objavljivanja proitati, ispraviti, korigirati i
lektorirati.
Redaktor je novinar koji ita i korigira tekst s novinarskog aspekta - pazi
na to je li glava teksta odgovarajua, kakva je struktura teksta, je li
argumentacija odgovarajua, jesu li podaci sukladni, ima li proturjenosti i
sl.
Lektori ispravljaju jezine pogreke, tj. pravopisno, gramatiki i stilski
dotjeruju tekst.
Nakon pokusnog otiska, novine se vraaju na provjeru i korekturu.
Korektor obavlja tehnike ispravke - gleda slova, tekstove ispod slika da ne
bi dolo do zamjene ili pak
ispravlja pogreke koje su
promakle redaktoru i lektoru.

5. NOVINARI
Novinari su najbrojniji djelatnici
u svakoj redakciji. Njihova
zadaa je prikupljanje podataka,
istraivanje i izvjetavanje.

UREIVANJE KOLSKOG
LISTA
RUBRICIRANJE
Tekstove je potrebno svrstati u
rubrike. Naslov rubrike potrebno je
istaknuti na vrhu stranice.
Neke rubrike mogu biti stalne i

javljati se iz broja u broj.

Rubrike mogu biti:
- o dogaajima u koli,
- zabavne stranice,
- ekoloke stranice,
- putopis,
- literarni/likovni podlistak (moe imati zasebni naslov)...
Idealno bi bilo da svaka rubrika ima svoje urednitvo.
asopis moram imati impresum ili kolofon, tj. podatke o urednitvu, izdavau,
suradnicima, nakladi... Obino se on nalazi na prvoj stranici iza naslovnice.
Uobiajeno je na toj stranici staviti i sadraj i rije urednika/urednitva.

NOVINARSKI RADOVI
kolski list mora prikazivati ivot u koli, a ne nalikovati na neki od popularnih
magazina (Ok, Teen...).
Veina kolskih listova izlazi jednom godinje pa u njima ne moe biti klasinih
vijesti nego kronika dogaaja tijekom kolske godine.
Poeljno je to vie razliitih novinarskih sadraja: putopis s maturalca,
reportae, osvrti, biljeke, intervjui (koji moraju imati neki povod, a ne samo da
tek tako jesu)...
lanak mora imati sve sastavnice potpune obavijesti - glavu i tijelo, a moe i
komentar/osvrt autora. Glava (lead) je uvod, prva reenica u lanku koja kratko i
precizno opisuje to se nalazi u tekstu. Glava ne smije imati vie od 30 rijei. U
njoj se objanjava to se dogodilo i zbog ega je vijest vana.
Ono to smo najavili u glavi, razrauje se u tijelu teksta. U tijelu teksta moramo:
- objasniti znaaj vijesti, staviti je u kontekst,
- dati pozadinu prie,
- razjasniti podatke iz glave,
- dati citate ljudi koji su nam izvor informacija,
- najaviti posljedice,
- dati dodatne detalje.
lanak mora imati glavni naslov i nadnaslov, a dui tekstovi mogu imati i
podnaslov i meunaslove.
Nadnaslov dolazi uvijek iznad glavnog naslova. Sadraj mu je obino kratka
informacija iz teksta koji najavljuje. Sadraj nadnaslova sastoji se od etiri do
osam rijei, odnosno jedne do dvije krae reenice.
Glavni naslov je najistaknuiji redak svakog novinskog lanka. Sadraj mu je
glavna informacija u lanku izraena obino u dvije do tri rijei. Naslov lanka
mora biti jasan i zanimljiv, moe se uzeti neki izraz ili reenica iz teksta.
Nepoeljna je uporaba zamjenica u naslovu.
Podnaslov je podreeni naslov koji svojim sadrajem dopunjuje glavni naslov.
Sadraj podnaslova sastoji se od nekoliko kraih reenica iz sadraja glavnog
teksta.
Meunaslov je naslov koji dolazi unutar lanka u stupac, a slui kao najava
odlomka. Sadraj meunaslova su obino dvije do tri rijei ili nekoliko znaajnijih
reenica iz odlomka kojem prethodi pa meunaslov vizualno izgleda kao istaknuti
odlomak.
Svaki lanak mora biti potpisan.
Poeljno je svaki lanak popratiti fotografijom uz koju mora stajati tko/to je na
njoj i tko je autor fotografije. Dobar omjer teksta i slika je 30% : 70% ili
40% :

60 %.
Tekstovi moraju biti gramatiki i pravopisno toni.

IZRADA PIGLA
Prije no to se krene na oblikovanje asopisa, izrauje se pigl(o), tj. skicira se
sadraj sadraja.
Da bi se olakalo kasnije grafiko oblikovanje dobro je unaprijed znati koliko
kartica teksta je potrebno (kartica teksta ima 30 redaka po 60 znakova).

GRAFIKO OBLIKOVANJE
1. Formatom se moe privui pozornost, ali je jeftinije drati se standardnih
formata (npr. A4).
2. Margine su prostor na stranici koji dijeli vanjski rub teksta ili slike od ruba
stranice. Margine ne smiju biti premale. U njih se upisuje paginacija i nazivi
rubrika.
3. Tekst se upisuje u stupce ili kolumne. U
dvostupce ide manje teksta pisanog veim
slovima (10 toaka), a u trostupce vie
teksta pisanog manjim slovima (8 toaka).
Na istoj stranici mogu biti i dvostupci i
trostupci kako bi se odvojili razliiti lanci.
Literarni radovi mogu bez stupaca.
4. Pri odabiru vrste pisma bolje je
upotrebljavati provjerene tipove radi
postizanja optimalne itljivosti i dobrog
izgleda (npr. Baskerville, Bodoni, Centaur,
Frutiger, Futura, Helvetica, Palatino,
Perpetua, Sabon, Univers). Poeljno je
koristiti to manji broj razliitih pisama jer
to oteava itanje.
Bolje je upotrijebiti razliite rezove istog
pisma (bold ili italic).
Naslove je dobro istaknuti pismom veim 2
ili 3 puta. Tekst naslova mora biti vei od
naziva rubrike.
5. Preporuene veliine osnovnog teksta su
od 8 do 12 toaka.
6. Ne preporua se koristiti istodobno
mnotvo razliitih veliina i debljina pisma u
tekstu. Optimalno je koristiti oko etiri
razliite veliine/debljine pisma (glavni
naslov, podnaslov, osnovni tekst, potpis pod slike).
Jednako vani tekstovi moraju biti iste veliine, dakle si naslovi iste veliine,
osnovni tekst iste veliine...
7. Dobro je poveati prored izmeu redaka teksta. Poveavajui prored za dvije ili
tri toke moemo bitno poveati itljivost.
8. Za optimalnu itljivost preporua se tekst ravnati u lijevo, u takozvani ealj.
Iznimno se moe poravnavati u desno, centralno ili s obje strane, ali to umanjuje
itljivost.

9. Pri umetanju fotografije mjera je stupac, to znai da je poeljno da fotografija

zauzima jedan stupac, dva ili itavu stranicu.
OBLIKOVANJE NASLOVNICE
Pri oblikovanju naslovnice vodite rauna da najznaajniji podaci idu u gornji lijevi
kut, a najmanje znaajni u donji desni. Naziv asopisa mora biti upeatljiv i lako
itljiv. Vano je ostaviti dovoljno prostora oko naziva.
Poeljna je fotografija ili likovni rad na naslovnici. Bolje je prvo sloiti naslov pa
onda traiti fotografiju koja pristaje.
Nije dobro koristiti vie od dvije vrste pisma na naslovnici. Veliinom pisma
odreuje se vanost pojedinih naslova ili tekstova.
Teme ispisane na naslovnici mogu i ne moraju biti, vano je da ne bude ni prazno
a ni prenatrpano.
Trakica s podacima o asopisu (godite, broj...) moe biti i iznad i ispod naslova.