Prijenos elektrine energije

Prof.dr.sc. Zdravko Hebel

Prof.dr.sc. Ivica Pavi

2007/2008

Definicija parametara za mehaniki proraun

Vodi zbog teine zauzima poloaj lananice.

A,B ovjesita

yA [m] visina ovjesita

a [m] raspon = horizontalni razmak izmeu ovjesita

f [m] provjes = okomiti razmak izmeu sredine raspona i ueta,
hs [m] sigurnosna visina, definira se pri maksimalnom provjesu

Kosi raspon
B

h
A

f
a
2

a
h [m] denivelacija = visinska razlika ovjesita

Temperatura
Propisane temperature koje se koriste za mehaniki proraun vodia
dalekovoda:
a)
Minimalna
-20C
b)
Maksimalna
+40C
c)
Temperatura pri kojoj dolazi do pojave dodatnog tereta na
dalekovodu
-5C
Promjenom temperature dolazi do promjene naprezanja
- mijenja se duljina ueta ( l ) relativni otpust ()
- mijenja se provjes vodia (f) relativni provjes ()

Naprezanje
U normalnom pogonu ue je optereeno vlanom silom
- dimenzioniranje na vlano (zatezno) naprezanje
- rauna se u sredini raspona
- zbog odreivanja mehanike vrstoe ue se ispituje na kidanje

l
l

N
2
mm

F N

- vlana

A mm2

- presjek

zatezno naprezanje

- relativno

ueta

produljenje (rastezanje)

- produljenje
- duljina

sila

ueta

ueta

Imamo dva tipa rastezanja :

1. elastino rastezanje e koje nestaje nakon prestanka djelovanja
2. trajno rastezanje t koje ostaje trajno nakon prestanka djelovanja sile
Omjer naprezanja i rastezanja u sluaju elastinog rastezanja (e) naziva
se modul elastinosti :

N
mm2

Prekidna vrstoa (lom ueta)

gp

Granica proporcionalnosti
Podruje proporcionalnosti

0
tp
0

poetno koljeno

Ovisnost deformacije (rastezanja) o optereenju (naprezanju)

Ako doe do rastereenja u podruju proporcionalnosti krivulja se vraa u C to

znai da je ue pretrpjelo trajno rastezanje tp
Ako se pree granica proporcionalnosti dolazi do trajnog rastezanja i nakon
rastereenja krivulja se ne vraa u C.
Prekidna vrstoa (p) najvee naprezanje koje ue moe izdrati jednu minutu, a
da ne doe do loma ueta.
Da izbjegnemo poetno koljeno u karakteristici uad se prije montae podvrgava
prednaprezanju najveim pogonskim naprezanjem

Prekidna vrstoa (lom ueta)

t
gp

Granica proporcionalnosti

normalno doputeno naprezanje

trajno naprezanje

Ovisnost rastezanja o naprezanju za prednapregnuto ue

t iznimno doputeno naprezanje (vodi mora izdrati godinu dana pri -5 C s ledom
d 40% p (normalno dozvoljeno naprezanje)
max d gdje je max maksimalno radno naprezanje i nastupa kod temperature -20C
za raspone koji su manji od kritinog raspona, odnosno kod temperature -5 C s
normalnim dodatnim teretom za raspone vee od kritinog raspona

Sile koje djeluju na vodie dalekovoda

a)
b)

Vertikalne sile
Horizontalne sile
Vertikalne sile vlastita teina vodia

a)

daN
G0
m

- vlastita teina vodia po jedinici duljine

G0 daN - specifina teina ueta (reducirana vlastita teina vodia)

A m mm2

A mm2

- presjek ueta

Dodatni teret (optereenje)

Dodatni teret - inje, snijeg ili led
Razlikujemo normalni i iznimni dodatni teret.
Normalni dodatni teret slui u proraunima za kontrolu vrijednosti doputenog
normalnog naprezanja(d) i definira se kao najvei teret u razdoblju od 5 god.
Po propisima za normalni dodatni teret vrijedi:
daN
Gl 0 0.18 d
m

d [mm] promjer vodia

Iznimni dodatni teret slui za kontrolu iznimnog naprezanja (i) i definira se na

temelju statistike kao najvei teret u razdoblju od 20 godina.
Po propisima za iznimni dodatni teret vrijedi:
daN
Gl k Gl 0
m

k faktor dodatnog tereta (vrijednosti 1, 1.6, 2.5, 4)

Specifina teina zaleenog vodia :

z l 0

b)

Horizontalne sile - vjetar

Utvrivanje brzine vjetra odnosno odgovarajueg tlaka odreuje se prema

maksimalnom tlaku vjetra koji se pojavljuje prosjeno svakih 5 godina na
promatranom podruju.
Sila vjetra na elemente voda rauna se prema:

P Avj p cv sin
gdje je :

P N - horizontalna sila vjetra na promatrani element dalekovoda

Avj m 2

- povrina promatranog elementa

daN
p 2 - tlak vjetra
m
- koeficijent djelovanja vjetra, za vodie
cv

cv 1

- kut pod kojim vjetar djeluje na promatrani element

v 2 daN
Tlak vjetra se odreuje prema: p
16 m2
m
gdje je : v
- brzina vjetra

Ovisnost tlaka vjetra o visini nadzemnog voda

- podaci o maksimalnim brzinama vjetra dobivaju se na

temelju mjerenja
- za proraun sile vjetra uzima se prva vea vrijednost iz
tablice definirane "Pravilnikom o tehnikim normativima
za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova
nazivnog napona od 1 kV do 400 kV
Visinska zona voda

Tlak vjetra (N/m )

Osnovna visinska zona od 0 do 40 m iznad zemlje

600

750

900

1100

1300

Dijelovi voda u zoni izmeu 40 i 80 m iznad zemlje

750

900

1100

1300

1500

Vod visine do 15 m iznad zemlje

500

600

750

900

1100

npr. za brzinu vjetra od 150 km/h (41.67 m/s) dobije se tlak

vjetra p = 108.51 daN/m2 , to znai da se za proraun sile
vjetra uzima vrijednost 110 daN/m2