Sistem zatite i sigurnosti od prirodnih

i drugih nepogoda u Bosni i Hercegovini

Broj elementarnih nepogoda u svijetu, prema podacima Ujedinjenih nacija, rapidno raste, kako u frekvenciji, tako i u jaini posljedica. Od 1975. godine broj
elementarnih nepogoda poveao se sa 75 do ak 400 u godini dana. Bosna i Hercegovina nije izuzetak, kako nam naalost pokazuju i nedavne velike snjene
padavine, poplave, visoke temperature i potresi.

RIZICI U BiH: grupni portret elementarnih nepogoda

Prema posljednjoj analizi ugroenosti od prirodnih ili drugih nesrea,1 BiH zbog svoga geografskog poloaja, klimatskih, meteorolokih i topografskih karakteristika
kao i gustoe rijenih mrea moe biti izloena nepogodama kao to su potresi, poari, poplave i klizita.

Potresi i poari
Kako i posljednji primjeri potresa na podruju BiH pokazuju, teritorij nae zemlje je jedan od seizmiki najaktivnijih dijelova Balkanskog poluotoka koji ulazi
u sastav sredozemno-transazijskoga seizmikog pojasa. Prema statistikim pokazateljima, prostor june i zapadne Hercegovine je podruje najugroenije
potresima.2 Seizmografi tvrde da se na teritoriju BiH mogu oekivati potresi i do 7 stepeni Merkalijeve skale,3 dok procjene pokazuju da su podruja grada Banje
Luke, Treskavice, Trebinja i Neuma seizmiki najosjetljivija.4
Aseizmiko projektovanje i graenje stambenih i drugih graevinskih objekata koje nije u skladu s evropskim standardima takoer se javlja kao faktor rizika jer
su objekti okrueni cestama i parkiralitima, dok su naselja neplanski graena i uope bez zelenih povrina, pa su u veoj opasnosti od jakih seizmikih udara u
odnosu na gradnju koja bar na jednoj strani ima parkove i sl.5 Dodatne opasnosti predstavlja i esta pojava poara na elektrinim instalacijama, gasnim vodovima
kao i rezervoarima s gorivom. Eventualni poari lake se stavljaju pod kontrolu ukoliko nisu u dodiru s drugim objektima.
Vatrogasne slube su esto sprijeene da reagiraju upravo zbog neplanske gradnje koja nije uzimala u obzir faktor razmaka izmeu objekata te osiguravanje
pristupa objektima u sluaju poara. Ovdje se kao kljuna pokazuje obavezna inspekcija objekata koja e procijeniti rizik od poara i sistem zatite te autoritativno
odreivati mjere uklanjanja nedostataka u njima.6
U BiH ne postoje podaci o provedbi mjera i dostupnosti opreme u sluaju poara kao to su mehanizmi detekcije poara (npr. detektori), oznaeni izlazi u sluaju
opasnosti, prohodnost prilaza spasilakim slubama, mapirani evakuacijski planovi, okupacijski limiti i sl.7
Bosna i Hercegovina ne raspolae odgovarajuim materijalnim i tehnikim kapacitetima za saniranje poara veeg obima ili onih u nepristupanim podrujima.
Ona ni u naredne tri godine nee dobiti specijalizirane avione za gaenje umskih i industrijskih poara jer nema certificirane pilote za upravljanje, a obuka pilota
traje upravo toliko dugo.8 Izvjesno je i da je situacija u vatrogasnim slubama irom BiH veomaloa.
Podaci koriteni iz Procjene ugroenosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesrea Ministarstva sigurnosti BiH, koju je u aprilu 2012. g. usvojilo Vijee ministara BiH.
Analizom podataka o potresima koji su se dogodili u prolosti, uoava se da se na teritoriju Bosne i Hercegovine dogodilo vie razornih potresa s najjaim intenzitetima iz arinih zona Ljubinja, Treskavice i Banje Luke.
(Federalna uprava civilne zatite)
3Richterova skala mjeri jainu trusnog vala i energije koju on proizvodi. Svaki broj na skali predstavlja potres deset puta jai u odnosu na prethodni. Merkalijeva skala mjeri koliko potres potresa tlo na odreenom mjestu. Na
Merkalijevoj skali potresi se mjere od jedan do deset.
4
Federalna uprava civilne zatite.
5
Npr., ako udarimo tupim predmetom (prijenos energije) na tvrdu plohu na kojoj je aa, ona e sigurno pasti, dok se aa postavljena na zemljanu podlogu nee ni pomjeriti u sluaju udara tupim predmetom pored nje.
Prijenos vibracija je dui to je podloga vjetaka, a povrinski vea. Ovo je i dodatni argument o ouvanju zelenih povrina i podizanje svijesti se namee kao neophodan u urbanistikom planiranju gradskih podruja.
6
U SAD-u se ona provodi najee svaka tri mjeseca i u nadlenosti je Odjela za javnu sigurnost, a prosjeno se naplauje oko 300 USD po satu inspekcije pravnim licima.
7
Problem koji zahtijeva sistematsku i strunu analizu kao i korekciju nedostataka je procjena sigurnosti objekata u kojima borave djeca i nemoni a koji posjeduju odvojenu kuhinju. Zbog izostanka kontinuiranog rada
inspekcijskih slubi nepoznato je da li takvi objekti posjeduju azbestne deke ili CO2 aparate za gaenje poara kao i prohodne poarne izlaze.
8
Izjava Federalne uprave civilne zatite.
1
2

Poplave, klizita i odroni

tete od poplava iskazuju se trenutnom i vremenski odgoenom destrukcijom na ovjekovo ivotno okruenje, privredne djelatnosti, saobraajnu infrastrukturu,
dok djelovanje erozije zemljita i bujica donosi viestruke tete po tlo.
U BiH posebnu panju treba usmjeriti na sveobuhvatnu procjenu rizika i izradu plana reagiranja u odnosu na postojee sisteme brana i hidrocentrala. Procjene pokazuju
da bi u sluaju potresa magnitude vee od 7 po Richteru neretvanski sliv i naselja uz njega mogli pretrpjeti nesagledive posljedice. Sistem ranog upozoravanja u sluaju
opasnosti od uruavanja brane neophodan je da bi se sauvali goli ivoti i sprijeile sekundarne posljedice kao to su unitavanje poljoprivrednih resursa.
Koordinirani pristup se zahtijeva i na meunarodnom planu kao i na nivou BiH, i to kroz zajednike rijene bazene. Ovakav pristup proizlazi iz obaveza utvrenih
u Zajednikom akcionom programu odrive zatite od poplava na rijenom bazenu Dunava, koji je u decembru 2004. g. prihvatilo 13 zemalja lanica Dunavske
konvencije, meu kojima je i BiH.
Klizita i odrone uzrokuju velike koliine padavina na predjele slabe geoloke strukture i ljudskog utjecaja kojim je naruena prirodna struktura zemljita zbog
izgradnje infrastrukture.9 Iako su poznati primjeri ljudskih rtava i znaajne materijalne tete uslijed pokretanja klizita, sanacijski radovi su vrlo mali i sporadini,
dok se preventivni radovi ili radovi na ublaavanju potencijalnih nesrea vrlo rijetko provode.
Ekstremni klimatski uvjeti su identificirani kao jedan od rizika koji treba uzeti u obzir prilikom procjene odgovora na prirodne nepogode. Trenutno prolazimo kroz
period visokih temperatura koje jasno pokazuju kako i vremenski uvjeti u svojim najekstremnijim amplitudama mogu direktno djelovati na radnu sposobnost ljudi,
a i na njihove ivote.

Sekundarne opasnosti
Poseban problem predstavlja uspostavljanje sistema zatite od specifinih opasnosti kao to je naprimjer eventualna havarija u nuklearnoj centrali Krko. Curenje
jezgra bi imalo utjecaja na izvore pitke vode u BiH.10 Federalna uprava civilne zatite je konstatirala da rizik postoji, dok rezervnog plana nema. Uslijed prekida u
snabdijevanju pitkom vodom epidemije zaraznih bolesti (npr. hepatitisa) nisu rijetka pojava. Ovakav rizik je potrebno umanjiti uspostavljanjem mehanizama za
kontinuirano snabdijevanje pitkom vodom, i to izgradnjom podzemnih rezervoara. Prema dostupnim podacima u BiH ne postoji plan izgradnje rezervora s pitkom
vodom koja bi se koristila u opisanim situacijama.
Kako se u sluajevima prirodne nepogode angaira i do 70% sigurnosnih snaga zemlje, sveobuhvatan pristup saniranju posljedica elementarnih nepogoda
ukljuivao bi i rezervni plan za sluajeve porasta broja kraa i drugih kriminalnih aktivnosti.

BH sistem (ne)sigurnosti od elementarnih nepogoda

U posljednjoj procjeni rizika ugroenosti BiH je znaajno izloena prijetnjama od klimatskih promjena. Ovakvoj ocjeni doprinosi i ekonomska uloga sektora
osjetljivih na klimu, kao to su poljoprivreda i umarstvo (i uloga hidroelektrana u sektoru energije u manjoj mjeri), sa znaajnim sekundarnim utjecajem.11
Pored toga, BiH ima veoma ograniene sposobnosti prilagoavanja u rjeavanju klimatskih rizika.
Bosna i Hercegovina je karakteristina i po sloenosti administrativne strukture i institucija u ijoj se nadlenosti nalazi sistem zatite od elementarnih nepogoda.
Na nivou BiH nadlenost za civilnu zatitu ima Sektor za civilnu zatitu pri Ministarstvu sigurnosti BiH.12 Ministarstvo sigurnosti u podruju zatite ljudi i imovine
ima ovlasti u unutranjoj i meunarodnoj saradnji, stratekom planiranju i obuci. Entitetske slube za zatitu su finansijski i administrativno autonomne od
dravnog nivoa, tj. imaju svoje zakone o zatiti i spaavanju u skladu s kojima organiziraju operativne snage.13
Iako su poduzete odreene aktivnosti na uspostavljanju sistema zatite od elementarnih nepogoda, kao to je formiranje Operativno-komunikacijskog centra BiH112 i uvoenje sistema jedinstvenoga evropskog broja za hitne sluajeve 112, bh. sistem karakterizira niz nedostataka koji se ogledaju u kompleksnosti upravljanja
te izostanku planske akcije na mjestu incidenta.
Prema podacima Federalne uprave civilne zatite, tokom 2000. godine u zenikom podruju stradalo je sedam osoba uslijed aktiviranja klizita, a vei broj porodica ostao je bez doma u istoj godini. U tuzlanskom podruju
identificirano je vie od 130 klizita.
10
Uprava za civilnu zatitu FBiH konstatira ovo kao mogunost, ali plan djelovanja ne postoji. Bosna i Hercegovina je ve bila izloena manjoj radijaciji nakon havarije u ernobilu 1986.
11
Procjena rizika ugroenosti BiH od prirodnih i drugih nesrea, MSBiH.
12
Ministarstvo je izradilo i procjenu rizika ugroenosti Bosne i Hercegovine od prirodnih ili drugih nesrea u martu 2011. g. koju je usvojilo Vijee ministara BiH.
13
Federacija BiH je donijela Zakon o zatiti i spaavanju u Federaciji BiH, RS Zakon o civilnoj zatiti, Statut Brko Distrikt, dok je donesen i niz posebnih zakona koji reguliraju postupak u sluajevima posebnih prirodnih
nepogoda
9

Evidentan je nedostatak jaanja lokalnog nivoa u odnosu na umnoavanje nivoa rukovoenja na centralnim nivoima vlasti. Princip jaanja lokalnog nivoa ne
iskljuuje odgovornost nadlenih institucija za koordinaciju aktivnosti na terenu.14
Iako posjeduju odreene kapacitete ranog upozoravanja, dravni meteoroloki zavod kao i sve seizmike stanice koje su operativne 24/7 nemaju ovlatenja nad
operativnim centrima za sigurnost, ve su organizacije koje prate i izvjetavaju javnost i nadlene strukture o stanju tokom i nakon nepogode.
Poseban problem predstavlja i izostanak sistema naknade tete (npr. osiguravajui fond)15 direktno oteenima nepogodom kao i onima koji su oteeni pri
spaavanju ljudi i imovine. Potrebno je izraditi sveobuhvatne analize koje e pokazati reime osiguranja od nepogoda kao mogunosti osnivanja fondova za
samofinansiranje pravnih i fizikih lica.

Sistem kontrole od mjesta incidenta 16

Iako je centralna koordinacija reakcije na kriznu situaciju vana, i ona je organizirana u BiH, sve aktivnosti koje minimiziraju utjecaj elementarnih nepogoda i spaavaju
ivote izvode se na mjestu dogaaja. Postojei sistem u BiH ne daje eljene rezultate zbog organizacijskih nedostataka, prije svega kompliciranog ureenja prijenosa
uputa tokom i nakon elementarne nepogode. Prioritet u primarnom djelovanju trebaju imati organizacije i institucije lokalne zajednice, posebno u odluivanju kada
i kako poeti aktivnosti. Najbolji nain kojim se odgovara na nepogodu je djelovanje od samog nukleusa ugroenih pa do organizacije upravljanja postkatastrofinim
stanjima. Na ovaj nain se moemo pribliiti uvjetima u kojima e pojedinci koji su pretrpjeli nesreu biti u vidnom polju vrha organizacijskog djelovanja i dobiti
potrebnu pomo. Ugroeni u udaljenim i nepristupanim terenima ne mogu ekati na administrativno donoenje odluka, koje po pravilu traje bar dva do tri dana. Stoga
se kao prioritet namee imenovanje osoba kao efova timova na lokalnom nivou ije bi ovlasti ukljuivale i koordinaciju koritenje resursa i ljudi na mjestu incidenta.
Planska aktivnost i koordiniran pristup koji podrazumijeva sistem jasnih zadataka i odgovornosti prije proglaenja stanja elementarne nepogode otklanja
mogunost zbunjenosti, oka i neodlunosti prilikom djelovanja. Sam nain koordinacije strunih osoba za pojedine oblasti je potrebno detaljno razraditi i
predstaviti u planu reagiranja na elementarnu nepogodu na lokalnom nivou. Plan bi ukljuivao odreenje prve jedinice koja odgovara na licu mjesta (opina,
mjesna zajednica itd.) s jasnom podjelom ovlatenja i zaduenja svih osoba u zoni incidenta. Jednostavnom listom zaduenja bez posebnih proceduralnih detalja
izbjegle bi se situacije da dvije organizacije rade na jednom zadatku, a da drugi ostane nepokriven.
Pojedine mjesne zajednice u BiH posjeduju planove slinog sadraja koje svakako treba aurirati. Jasna podjela zona odgovornosti i pojedinih funkcija u sistemu zatite treba
pokazati sadraj pojedine aktivnosti, funkcije upravljanja i podrke. Praksa je pokazala da samo vrsta organizacijska struktura plana daje rezultate u ovakvim situacijama.

Pomo je uvijek dobrodola

U kontekstu pravovremenog odgovora na elementarne nepogode ne treba zanemariti i resurse koji su u vlasnitvu privatnog sektora. Iako je koritenje graevinskih
strojeva i radne snage iz privatnog sektora bila i do sada praksa, mora se jasno odrediti pravna osnova za koritenje tih resursa, sistem upravljanja i odgovornosti
kao i eventualna naknada trokova.17
U februaru 2012. godine Oruane snage BiH bile su angairane na saniranju posljedica elementarne nepogode. Inenjerijske jedinice OSBiH bile su angairane na
ienju puteva, pjeadijske na ienju oko vladinih objekata, a helikopterske snage u evakuaciji ljudi i snabdijevanju izoliranih podruja. Ove vojne aktivnosti
su jedno od osnovnih usmjerenja Oruanih snaga BiH u procesu ispunjavanja Akcionog plana za lanstvo u NATO-u, pored operacija zatite teritorija BiH i
meunarodnih mirovnih misija.18
U sluajevima kada drava ne raspolae odgovarajuim materijalnim sredstvima za saniranje posljedica elementarnih nepogoda, ne treba izgubiti iz vida znaaj
regionalne saradnje i prilike koje se nude.19 Pozitivnih primjera ima, kao to je inicijativa izmeu ministarstava odbrane Hrvatske, Crne Gore i BiH iji je cilj stavljanje
vojnih stacionarnih bolnikih kapaciteta u zajedniki kumulus potrebnih resursa ili bilateralni dogovor izmeu premijera BiH i Hrvatske, Vjekoslava Bevande i
Zorana Milanovia, o slanju kanadera iznad Konjica. Uspostavljena je i saradnja vatrogasnih i spasilakih jedinica na tromei BiH-Crna Gora- Hrvatska.
U ovom sluaju Ministarstva sigurnosti BiH, Federalne uprave civilne zatite, Republike uprave civilne zatite, slube Brko Distrikta.
S pravnog aspekta ovakav vid osiguravajueg fonda bi se mogao zakonski regulirati sistemom doprinosa, uz retroaktivno procentualno periodino vraanje novca ako do nepogode ne doe. Neto kao oblik tednje.
16
Ovakav sistem kontrole incidenta primjenjuje amerika asocijacija za upravljanje kriznim situacijama (FEMA).
17
Dokazano je da je investiranje u smanjenje rizika od posljedica elementarne nepogode itekako isplativo; procjenjuje se da za svaki euro investiran u smanjenje rizika nakon elementarne nepogode donosi izmeu dva i etiri
eura utede u obliku ouvanja razliitih subjekata koji su izbjegli nepogodu.
18
Uzimajui ovo u obzir, planirano je i osavremenjivanje helikopterske flote Oruanih snaga BiH radi karaktera terena BiH i potreba upravo civilnog stanovnitva u saniranju elementarnih nepogoda. Za angairanje OSBiH
potrebna je jednoglasna odluka Predsjednitva BiH, a saradnja se odvija u skladu s odredbama Sporazuma o saradnji Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva sigurnosti BiH u oblasti reagiranja na prirodne i druge nesree.
19
Bosna i Hercegovina ima potpisane bilateralne sporazume o saradnji u sluajevima prirodnih i drugih nesrea sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Crnom Gorom i Slovenijom, koji reguliraju procedure traenja i pruanja
pomoi, hitnog prelaska granice i principe saradnje u istraivanju i obuci.
14
15

(Ne)spremnost BiH za ukljuivanje u evropske tokove djelovanja u sluaju elementarnih

nepogoda
Evropska unija svoju osnovnu ulogu u sistemu zatite od elementarnih nepogoda ostvaruje kroz Mehanizam za civilnu zatitu Evropske unije.20 Osnovni cilj ovog
mehanizma je izgradnja saradnje u civilnoj zatiti u sluajevima veih nesrea s potrebom hitnog odgovora.
Finansijski instrument za civilnu zatitu EU-a ima za cilj podrati i nadograditi napore drava lanica za zatitu, primarno ljudi, okolia i materijalnih dobara,
ukljuujui kulturno naslijee, uslijed djelovanja prirodne i ljudski uzrokovane katastrofe.21
Pristupanje Mehanizmu za civilnu zatitu EU-a povezuje zemlju s evropskom mreom upravljanja katastrofom i omoguuje joj pristup resursima za rjeavanje
irokog spektra nepogoda. Zemlje kandidati mogu uivati u svim povlasticama Mehanizma i prije ulaska u EU. Hrvatska je lanica od 2009. godine. Makedonija je
ve profitirala od saradnje u ljeto 2007. godine kada je zatraila pomo preko Mehanizma za civilnu zatitu EU-a u borbi protiv izbijanja umskih poara.
Zemlja nakon pristupanja ovom mehanizmu ima pravo aplicirati za finansijsku pomo EU-a za prijenos pomoi kao i pravo uea na EU treninzima i vjebama. Zemlje
kandidati pritupaju Mehanizamu potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju. Pretpristupni programi regionalne saradnje (IPA) mogu se koristiti s ciljem poboljanja
sposobnosti upravljanja katastrofama i pribliavanja aktivnostima EU-a na polju civilne zatite. Iz ovog aspekta se podnoenje kredibilne aplikacije za lanstvo u EU-u
i dobivanje kandidatskog statusa za BiH pokazuje kao viestruko korisno jer bi ona tako bila u prilici da uiva u svim pogodnostima Mehanizma za civilnu zatitu EU-a.

Preporuke

Osigurati koordiniran pristup u reagiranju na elementarnu nepogodu osnivanjem dravne agencije s kapacitetima da vri seizmika, meteoroloka, geoloka
i druga istraivanja s pristupnim pozivnim i dispeerskim centrom.

Ad hoc strategiju reagiranja na elementarne nepogode zamijeniti akcionim planom koji e predvidjeti rjeenja za sve mogue situacije i u ijem e fokusu biti
procedure djelovanja lokalnih jedinica uprave.

U strateki plan ukljuiti lanano prebacivanje pomoi u osoblju i materijalnim sredstvima s neugroenih subjekata ka ugroenima.

Modernizirati sisteme ranog upozoravanja kao i obavjetavanja nakon nepogode. Posebnu panju staviti na efikasnu komunikaciju s nepristupanim
podrujima.22

Uvesti jednostavne parametre procjene uspjenosti odgovora na prirodne katastrofe.

Osigurati kontinuiranu obuku i postupak certificiranja pojedinih organizacija za plansko djelovanje nakon prirodne katastrofe.

Osnivanje firmi specijaliziranih za djelovanje u prirodnim katastrofama u BiH je nerealno, ali se postojee ekonomske organizacije mogu restrukturirati kako
bi imale timove obuene da djeluju u sluaju nepogode.

Dosljedno treba provesti sistem kontrole od mjesta incidenta i poveati ulogu lokalnih jedinica; potrebno je uspostaviti sisteme sigurnosti i kontrole u pravnim
licima i lokalnim zajednicima te provoditi kontinuiranu obuku.23

Drave koje participiraju u ovom mehanizmu: svih 27 lanica EU-a, kao i Hrvatska, Makedonija, Island, Norveka i Lihtentajn.
Finansijski instrument za civilnu zatitu pokriva sva tri glavna aspekta: prevenciju, spremnost i odgovor. Predvia finansiranje slijedeih aktivnosti: akcije odgovora i spremnosti koje pokriva spomenuti Mehanizam za civilnu
zatitu EU-a, kao to su obuka, vjebe i misije; studije i projekte o prevenciji i spremnosti; sufinansiranje transporta od pomoi drava lanica koje vre aktivnosti po utvrenom mehanizmu.
22
Rano uzbunjivanje kao naslijee iz socijalistikog sistema svelo se na nekoliko sirena koje se oglase prvog u mjesecu u podne radi probe, iako su graani rijetko svjesni koji zvuni znak oznaava koju vrstu opasnosti.
Pouzdanih podataka o dostupnosti zvuka sirena u ruralnim podrujima nema.
23
Crveni kri moe obuiti ljude u mnogim oblastima, ali je potreban zakon da bi se organizacije odazvale pozivu na trening i sl.
20
21

Sarajevo, avgust 2012.