AKADEMIJA SCENSKIH UMJETNOSTI

SARAJEVO

SEMINARSKI RAD

ODNOS/SUKOB

Profesor: Ermin Bravo

Kordic
Visa asistencica: Dzana Pinjo

Student: Lidija

Sarajevo, 2016.
SADRZAJ
1. EKSTREMNA SCENA SUKOBA
1.1.
Revolutionary road
1.2.
Closer
1.3.
Dangerous Liaisons
2. HTIJENJA LIKOVA (DRAME)
2.1.
A. P. Cehov- ,,Galeb
2.2.
A. P. Cehov- ,,Visnjik
2.3.
T. Vilijams- ,,Staklena menazerija
2.4.
M. Krleza- ,,Adam I Eva
2.5.
M. Begovic- ,,Bez treceg
2.6.
S. Mrozek- ,,Emigranti
2.7.
M. Sizgal- ,,Tigar
2.8.
A. Strindberg- ,,Gospodjica Julija
3. K. S. Stanislavski- ,,Sistem

1. EKSTREMNA SCENA SUKOBA

1.1. Revolutionary Road (Sam Mendes)

Nakon sto je Frenk priznao Ejpril da je imao aferu sa kolegicom s posla, Ejpril
mu je odgovorila da ga ne voli, da nikad I nije, I da je uopste ne zanima s kim
ce on spavati. Ubrzo nakon toga, Dzon Givings ponovo dolazi sa svojim
roditeljima I na kraju izjavljuje da je srecan sto nece biti njihovo dijete.
Ekstremna scena sukoba dolazi posle te posjete koja je Ejpril, doslovno,
otvorila oci kada su u pitanju njen zivot, brak I sve njene zelje. Nakon mnogo
popijenog pica, slijedi svadja izmedju Frenka I nje gdje joj on, u stanju totalne
histerije, govori da bi volio da je abortirala. Ejpril izlece iz kuce, trci sto dublje
u sumu. Frenk je prati I na kraju dodje do nje ali ga ona tjera od sebe.
Cekajuci je u kuci, Frenk je bivao sto pijaniji, ugasio je svjetla I trazio je
pogledom kroz drvece. Posle nekog vremena, on vidi cigaretu koju je zapalila
a onda opet nista.
Kasnije, kada je telefonirao bejbisiterku, Ejpril je usla u kucu praveci se kao
da se nista nije desilo.
U ovoj sceni, htijenje Ejpril (Kate Winslet) je da konacno otkine tanku nit koja
jos uvijek povece nju I njenog partnera. Zeli nazad svoj zivot, snove, zelje.
Zeli da uradi nesto sto je od pocetka zeljela a to je taj abortus za koji je Frenk
nije podrzao. Moje misljenje je da je u tim trenucima bijesa, mrznje, bola I
neke vrste depresije, u toj sumi, ona odlucila svoju sudbinu. Zato vjerujem da
je njeno htjenje u ovoj sceni samo jednostavno zavrsiti sa svim onim sto je
sputava, a to je mozda, na kraju, I njen sopstveni zivot.
Htijenje Frenka Vilera (Leonardo DiCaprio) je suprotan od Ejprilinog. Nakon
priznanja prevare, Frenk zeli da poboljsa odnos izmedju njih ali mu ona to
ipak ne dozvoljava. Tako zatecen, nije u stanju ni da razmislja trezan. U
drugom trenutku zeli da je povrijedi, da je uvrijedi I unisti onako kako je
mislio da I ona njega unistava time sto zeli da se odrekne njihovog drugog
djeteta kao I time sto zeli da se sele u Pariz bas onda kad je njemu posao
krenuo. Posle svega toga shvatio je da to uopste nije zelio reci, I opet se trudi
da bude opusten iako je sledeca scena skroz cudna s obzirom da se Ejpril
ponasa kao da se nista nije desilo.

1.2.

Closer (Mike Nichols)

Vracajuci se sa puta, Leri ulazi u kucu u kojoj ga docekuje, sada vec zena,
Ana. Dok se Ana razmisljala da mu prizna da ga vara sa Denom, Lari joj
govori kako ne zeli da joj laze I isprica joj da je na putovanju spavao sa
prostitutkom. Ana mu na to odgovara da je ,,OK, nakon cega se ispostavi da
je ona spavala sa Denom. Leri nervozno krece ispitivati detalje njihovog
seksualnog cina, tjeravsi Anu da mu opisuje gdje, kad I kako su to radili. Ana
mu ne odgovara odmah, ali nakon kraceg navaljivanja hladnokrvno mu
prepricava sve detalje koje je trazio. Leri je tjera iz stana.
Anino htijenje u ovim trenucima je naprosto istina. Htijenje joj je da prizna da
ga je varala I da zeli dijete sa Denom a ne sa njim. Od pocetka scene vidimo
da ona nesto zeli da kaze ali ju je on preduhitrio. To je nije sprijecilo da ipak
odgovori na sva njegova eksplicitna pitanja. Htijenje joj je da se razvede I da
bude sa Denom, iako sam zakljucila da u ovom filmu niko ne zna sta je
ljubav.
Larijevo htijenje je u pocetku da udovolji svojoj zeni, da provede lijepu vecer
sa njom, ali kako scena odmice to Lari biva nervozniji I napetiji u zelji da
sazna zasto ga zena vara sa Kupidonom. Htijenje mu prelazi iz te faze u
fazu da ne zeli da je vidi vise.

2. HTIJENJA LIKOVA
2.1.

A. P. Cehov- ,,Galeb

Nina
Nina je zaljubljena u Trepljeva, ili zapravo u ideju da je on moze pribliziti
svojoj majci, glumici, sto Nina zapravo I zeli da bude. To je ujedno I njeno
najvece htijenje u ovoj drami. Ali, za razliku od Trepljeva, ona se bori sa
svojim neuspjehom I bolom.
2.2.

A. P. Cehov- ,,Visnjik

Ljuba Ranevski- njen karakter je simboliziran putovanjima, kako fizickim, tako

I psihickim. Putovanje iz sadasnjosti u buducnost, ali prodajom Visnjika (kojeg
na kraju ni uspjela da zadrzi iako je htjela), ona se vraca svom ljubavniku u
Pariz. Jedan od njenih htijenja je takodje da bude sto blize sinu koji se utopio.
Prodajom Visnjika, ona konacno nastavlja svoj zivot ostavljajuci bolne
uspomene iza sebe.
2.3.

T. Vilijams- ,,Staklena menazerija

Dok Amanda zeli da njena djeca ostvare klasicni Americki San teskog rada I
uspjeha, Tom sanja da postane pisac a Laura je toliko stidljiva da I ne izlazi iz
kuce. Ovdje se mijesa cinjenica da roditelji cesto namecu zelje I snove svojoj
djeci umjesto da ih puste da sami shvate sta je to sto stvarno zele.
Amanda je u ovoj drami najnestabilnija osoba, ispunjena kompleksima I
zeljama koje nikada nije ispunila. Namece Lauri svoje ciljeve I tjera je da
bude ono sto je ona sama bila nekad. Zeli da ima savrsenu cerku sa bogato
placenim poslom I velikom popularnoscu.
Laura je susta suprotnost svoje majke. Ne iskazuje nikakvu zelju za
popularnoscu, modom I dobro placenim poslom. Njena jedina zanimacija je
kolekcija staklenih menazerija koju sakuplja duzi niz godina.
Njen san je da bude prihvacena I voljena onakva kakva je. Zeli da se rijesi
svog problema sa nogom, da bude lijepa I, prije svega, da se rijesi svoje
majke.

2.4.

M. Krleza- ,,Adam I Eva

Poruka drame otprilike glasi da se u odnosu izmedju polova nikada nista ne

mijenja, da se sve vrti u krug od postanka svijeta pa sve do dvadesetog
vijeka.
2.5.

M. Begovic- ,,Bez treceg

Htijenje Gige Baric u ovoj drami od kad joj se muz vratio jeste upravo da ga
ubijedi da mu je ostala vjerna I da je odoljela mnogim muskarcima iako nije
znala da li je Marko ziv ili mrtav. Kako se desava preokret u Markovom
ponasanju prema njoj nakon citanja ocevog pisma (u kojem mu otac
potvrdjuje zeninu vjernost), tako se desava preokret I kod Gige koja shvata
da je Marko posmatra samo kao seksualni objekat I to u njoj izaziva gadjenje.
Na kraju ga ubija.
2.6.

S. Mozek- ,,Emigranti

Dva emigranta iz iste drzave provode novogodisnju noc zajedno. Jedan od

njih, ZZ je dosao sa zapada da bi zaradio novac. Okrenut je samo
materijalnim stvarima I zeljama. Drugi, AA je intelektualac I pisac koji zeli da
pise o robovanju covjeka- knjiga koja bi trebala postati kljuc covjekove
slobode.
2.7.

M. Sizgal- ,,Tigar

Tigar je komad o obicnim ljudima. Zestoko frustrirani zivotom, svojim

vlastitim, ali prije svega drustvenim sistemom koji ih cini bespomocnim I
malim, oni iz ocaja traze nacin da promjene svoje zivote. Oba lika zele da
promijene svoju svakodnevnicu I da potraze u sebi nesto nalik tigru kako bi
dobili moc kojom ce je I promijeniti.
Tigar je ironicna prica o frustriranosti, nasilju I ljubavi.

2.8.

A. Strindberg- ,,Gospodjica Julija

Njeno najvece htijenje je zapravo njen sopstveni poraz ili pad jer je ona
mazohista. Od svog ljubavnika trazi I da je zlostavlja I da je spasi. On s druge
strane sanja o otvaranju hotela u sjevernoj Italiji I o tome da postane grof kao
sto je I Julijin otac.
3. K. S. STANISLAVSKI- ,,SISTEM
Nesto prije nego sto smo poceli govoriti o uobrazilji, procitala sam istoimeni
odlomak iz Stanislavskog. Ono sto sam procitala, I na koji nacin je Torcov
objasnjavao svojim ucenicima o cemu se tu radi, djelovalo mi je kao igra.
Pokusala sam I ja zamisljati stvari koje se provlace kroz ,,Sistem I skoro
uvijek sam uspijevala u tome da zaboravim u odredjenim trenucima da nesto
nije stvarno ako u to istinski povjerujem.
Cim smo poceli I na casovima pominjati uobrazilju, primijetila sam da mi nije
tesko da se na taj nacin ukljucim u igru. ,,Kad bi I date okolnosti su mi
pomogle da nasu igru shvatim ozbiljnije. Bez uobrazilje nema glumca. S
druge strane, primijetila sam I da mi je jos uvijek veoma tesko upotrebiti
kad bi u slucajevima koji su mi strani, ali naravno, svjesna sam da tek
treba na tome da radim.
Uobrazilja je kljuc za Sistem Stanislavskog jer je neophodno da se preokrene
sta se desava na sceni u pozorisnu realnost. Ako se igra nije pretvorila u
pozorisnu stvarnost- nije realisticna I nije gluma. Ako se uobrazilja ne koristi
tokom glume onda ni publika ne moze zamisliti ono u sta zelimo da je
uvucemo.
Stanislavski pokazuje znacaj maste/ uobrazilje u citatu: ,,Umjetnost je
produkt mastanja. Meni je moja uobrazilja pomogla u vecini zadataka do
sada, kako onih osnovnih tako I onih malo zahtjevnijih sto je sve to ucinilo
bar malo realnijim.
Mislim da je ovaj dio Sistema najvazniji Stanislavski metod a u isto vrijeme I
najtezi.
Vazna funkcija sluzena mastom jeste otkriti I ispuniti podtekst. Ovaj
podtekst ne bi bio izgovoren, interpretiran od strane glumca preko intonacije,
geste, govora tijela, pauza ili izbora radnji. Taj podtekst zapravo prica publici
sam od sebe. Stanislavski je rekao: ,, Ljudi dolaze u pozoriste da bi culi
podtekst. Tekst mogu citati I kod kuce.

Stanislavski je nasao nacin kako da pomogne glumcu da se opusti I fokusira

na sceni. On govori kako se glumac moze fokusirati I koncentrisati na malom
krugu, njega samog I jos jednog glumca. Glumac, fokusiran na ovaj mali
krug, siri svoju paznju na srednji krug koji ukljucuje ostale glumce dok ne
dodje istim putem na veliki krug paznje koji pokriva cijelu scenu. Ako glumac
izgubi koncentraciju, moze se vratiti na mali krug prije nego sto ce sagraditi
opet ovaj najveci. Ovo omogucava glumcima da postignu javnu
,,usamljenost.
Scenska istina nije prava istina. Uprkos tome, glumac je odgovoran da
uspostavi istinit svijet. Ukoliko to glumcu ne podje za rukom, Stanislavski
vjeruje da publika nece moci suzbiti njihovu nevjericu.
Sjetila sam se vjezbe koju smo jednom radili na casu a sastoji se od toga da
posmatramo neki predmet I da ga nakon nekon vremena, bez provjeravanja,
opisemo sto detaljnije mozemo. Nakon tog casa pokusavala sam I sama
vjezbati iste situacije, I vremenom sam vidjela neki pomak. Dosta vjezbi koje
je Torcov zadavao svojim ucenicima su I meni pomogle da lakse sagledam
sve stvari koje glumac mora da savlada.
Glumac mora komunicirati sa ostatkom ekipe. Mora biti svjestan sebe I veza
medju karakterima. Takodje, mora preci preko problema kako bi sto bolje
izneo svoju ulogu. Kako bi zadrzao kreativan um, glumac mora zaobici
problem I prici mu sa razlicitih strana. Radeci ovo, glumac dolazi do rjesenja
scenskih problema.
Na sceni, manje iskusni glumci mogu podleci nervozi I strahu I ubrzati svoje
replike kako bi se sto prije sklonili sa scene. Glumceva odgovornost je da
nadje odredjeni tempo za svaku repliku I akciju dok ne nadje odgovarajuci
ritam.
Stanislavski je osmislio mocnu vjezbu kako bi njegovi ucenici bolje razumjeli
korist koncentracije na sceni. Podesavajuci scenska svjetla u zirokom krugu,
on bi pitao glumca da se koncentrise samo na rekvizite I set definisan unutar
kruga. Kako bi glumac postajao opusten sa ovim okruzenjem, krugovi svjetla
bi bili smanjeni u precniku dok bi rekvizita I set ostajali u mjestu.
Na kraju bi krug cinio samo dio na kojem glumac stoji I u ovom trenutku je
glumac upitan da se koncentrise samo na ono sto moze koristiti na sceni
unutar ovog ogranicenog prostora.
Primijetila sam da je ova vjezba od velike vrijednosti u pomaganju glumca da
fokusira svoju koncentraciju specificnije na objekat paznje.

Sledeca vjezba koju cesto vjezbam kad god sam na sceni jeste cetvrti zid.
Taj zid se nalazi tamo gdje je publika. Kada glumac zaista vidi taj zid,
njegova svjesnost o publici ce biti eliminisana.
Na kraju svakog dana, u krevetu, trebalo bi proci preko svega sto se desilo
tog dana. Pokusati se sjetiti u detaljima. Ovu vjezbu koristim I za poboljsanje
memorije I definitivno pomaze.
Objektima je potrebno odrediti imaginarni zivot (odakle je doslo, ko je koristio
I sl.) kako bi nam bile interesantnije.
Sto se tice opustanja misica, glumci bi trebali vjezbati opustanje tijela
svakodnevno. Ukoliko glumac vjeruje u svrhu akcije, pokreti ce takodje biti
uvjerljiviji. Kada se izvodi odredjena gesta, samo misici neophodni za tu
gestu bi trebali biti upotrebljeni.
Kada analiziramo djelo, trebali bi traziti temu/ ideju kompletnog djela. Zatim
ga iskidati na djelove. Onda I te djelove podijeliti, tako sve dok ne dobijemo
seriju akcija koje bi mogle biti interesantne, s tim da ne zaboravimo glavnu
ideju.
Emocionalno pamcenje je tehnika u kojoj glumac koristi emocije koje je
jednom osjetio I primjenjuje ih na lik. Medjutim, emocionalna memorija mora
biti kontrolisana ili se glumac moze izgubiti u sopstvenim emocijama kada bi
trebalo da osjeca lika. Povezala sam emocionalnu memoriju I njenu
efektivnost dok sam igrala Radius-a u predstavi R.U.R. Koristila sam emocije
koje sam primjenjivala na skroz obicne stvari ali su mi u predstavi, u drugom
kontekstu, pomogle. Tako sam ucinila da moj lik bude vjerodostojniji.
Ne smijemo koristiti svacija osjecanja ili izmisljena osjecanja. Ona uvijek
dolaze od nas. Uvijek cemo igrati same sebe.
Da bi ponovili osjecaj koji je dosao slucajno, moramo potraziti originalni
stimulans I iskoristiti ga. Mozemo koristiti I emocije kojima smo nekad
svjedocili ili citali o njima, ne moraju uvijek biti one koje smo iskusili.
,,Da li shvatas, sada kada znas sta je za glumca, zasto pravi umjetnici moraju
voditi ispunjen, interesantan, prelijep I inspiritivan zivot? On treba znati, ne
samo sta se desava u velikim gradovima, nego I u provincijskim gradovima,
dalekim selima, fabrikama, kao I velikim kulturnim centrima svijeta takodje.
On treba studirati zivot I psihologiju ljudi koji ga okruzuju, o raznim drugim
djelovima populacije, I kuci I u inostranstvu.

Svaki momenat na sceni bi trebao biti popunjen vjerom i vjerodostojnoscu

emocija koje je glumac izneo. Stanislavski je rekao: ,,Scenska istina je sve u
sta iskreno vjerujemo.