KLIMA REPUBLIKE HRVATSKE

INSOLACIJA-Europa: 1650 h
-broj sunanih sati godinje
-raste smjerom ZI i SJ
nizinska i gorska Hrvatska<2000 h
primorska Hrvatska 2001.>2700 h
Zagreb
Osijek
Rijeka
Split
Hvar

1750 h
1880 h
2093 h
2530 h
2650 h

TEMPERATURA ZRAKA
SRPANJ

SIJEANJ

22C

0C do -2C

panonski i peripanonski
dio
18 C do 20C
gorska Hrvatska
22C
kontinentalna Istra,
D.zagora
24 C
obala i otoci
izuzetak u srpnju: Srijem 24 C

-2 C do -4 C
2C do 4 C
4C do 6 C

PADALINE
RH-umjereno humidna
Karlovac-Glina-Dvor na UniGRANICA KONTINENTALNOSTI
sjeverno od granice je manje padalina
kini otoci-vrhovi Dinarida >2000 mm
Palagrua 268
Vukovar 646
Risnjak 3700
Fuine 3000

VJETAR
stalnizapadni
sezonskibura-hladan, suh, mahovit, kopno-more
Najintenzivnija bura
Podvelebitski kanal: Senj(Vratnik)
Karlobar(Otarijska vrata)
Maslenica(Gornja Ploa)
Split(Klika vrata)
Podbiokovski kanal
jugo-topal, vlaan, more-kopno
KLIMATSKI RAZREDI
Kppenova podjela
Cfb

umjereno topla vlana klima s toplim ljetom

Df
Cfa

snjeno umska
umjereno topla vlana klima

Csa

mediteranska klima s vruim ljetom

Panonska i Peripanonska
Hrvatska, unutranjost Istre,
nii dio G. kotara i Like
najvii dijelovi gorja
Istra, Kvarner, Dalmatinska
zagora
Dalmacija=obala i otoci

VEGETACIJA I TLO REPUBLIKE HRVATSKE

PANONSKI I PERIPANONSKI AREAL
TLO-crnica(lesne zaravni)
-movarna crnica(poloji)
-podzol ili isprana crnica
UME-hrast lunjak(quercus robur)-Spava, Lonjsko polje
-hrast kitnjak(quercus petraea)
-ostalo:vrba, topola, jela, akacija, grab, jasen, bukva, kesten, joha
GORSKI AREAL
TLO-planinska crnica
-lesivirana ili isprana tla
UME-hipsometrija
bukva, jela
do 1000 m
bukva, bor, smreka
1000 do 1500 m
klek, panjaci, goleti
1500+ m
PRIMORSKI AREAL-''krki teren''
TLO-crvenica(Al i Fe oksidi)
-skeletno tlo-humus i vapnenaki artefakti
-smee(fli i pijesak)
UME-crni bor(Pinus nigra)-Loinj, Borik, Bra, Hvar, Mljet, Peljeac
-hrast crnika(Quercus ilex)-Krk, Rab, Silba, Mljet
uma Dundo, Rab=specijalni rezervat, 1976.
-alepski bor-''instant uma''
-makija-brnistra, mirtam lovor, rumarin
-garig: devastacija makije
SUBMEDITERAN(zalee)
hrast medunac
bijeli i crni grab
hrast lunjak(Motovunska uma)
ISTRA
Terra Rossa(crvenica)
Umag
Pazin
Plomin
Terra Grigia(lapor)
do iarije i Uke
Terra Bianca(karbonati)
iarija
Uka

VODE REPUBLIKE HRVATSKE

JADRANSKO MORE
ukupna povrina: 136 000 km2
povrina u RH: 31 067 km2
0.4% svjetskog mora
Otranska vrata 78 km
jabuka kotlina-243 m

2/3do 200 m(elf),173 prosjena dubina

junojadranska k.-1233 m
Fiziko-kemijska svojstva
BOJA
modro-zelena
TEMPERATURA ljeto: NS 22-25 C

VODE
PROZIRNOST

zima: NS 10-15 C
prosjeno 33 m
otvoreno more:56 m
VALOVI
jugo-do 5 m
bura-do 2 m
MORSKE
0,20 m(Dubrovnik)
MIJENE
0,80 m(Rijeka)
SALINITET
prosjeno 38
ua rijeka, vrulje: 20
Mljet:41
MORSKE
osnovni smjer: SN
STRUJE
ulazni smjer: uz obalu RH
TIP OBALE
dalmatinski
RAZVEDENOST 11,1
OTOCI
1185 u Hrvatskoj
1233 ukupno
OTOCI

POVRINA[km2]

KRK
CRES
BRA
hvar
PAG

405,8
405,8
394,6

DULJINA OBALE
[km]

N.V.

248

639
780
625

254
269

EKOLOGIJA
ISTO MORE
Limski zaljev(Istra)
zaljev Soline(Krk)/ Klimno
Malostonski zaljev(Peljeac)
NP Brijuni, Kornati, Mljet
otvoreno more

ZAGAENO MORE
veliki gradovi
Bakarski zaljev(u sanaciji)
Katela(u sanaciji)
Novigradsko, Karinsko more
sj.od linije Pula-Ancona

RIJEKE REPUBLIKE HRVATSKE

Jadranski slijev: 38%
crnomorski slijev: 62%
RAZVODNICA
Snjenik
Risnjak
Mrzle Vodice
Velika Kapela
Mala Kapela
Pljeivica
1. RIJEKE CRNOMORSKOG SLIJEVA
SAVA
IZVOR: Sava Bohinjka(Julijske Alpe)
Sava Dolinka(Karavanke)
kod Radovljice(SLO) spoj u Savu
UE: u Dunav u Beogradu
PLOVNOST: od Siska
LUKE: Sisak, Slavonski Brod, upanija
REIM: pluvio-nivalni(max. III. i IX. mjesec) kino-snjeni
PRITOKE:desni: Kupa, Glina, Una
lijevi: Sutla, Krapina, Lonja, Orljava
KUPA,296 km
IZVOR:Risnjak, 2 potopljene vrtae(sifonski oblik)

UE: Sava(Sisak)
PRITOKE: Dobra, Mrenica, Korana
UNA,212 km
IZVOR: planina trabenica(dio pljeivikog masiva)
UE: Sava(Jasenovac)
trbaki buk
DRAVA
IZVOR: Karnske Alpe(Italija)
UE: Dunav( Aljma)
PLOVNOST: od Legrada
LUKE: Donji Miholjac, Osijek
REIM: nivalno-pluvijalni(max.IV. i X.mj.)
PRITOKE: desni: Bednja, Karaica, Vuica
lijevi: Mura
MURA, 438 km( 53 km u RH)
IZVOR: Niske Ture( tajersko, Austrija)
UE: Drava(Legrad)
2001.-znaajni krajobraz(A, SLO, H, RH)

BEDNJA
IZVOR: Macelj(Trakoan)
UE: Drava(Legrad)
DUNAV
IZVOR: Schwarzwald(Briga, Brege, SRNJ)
UE: Crno more(Rumunjska, Ukrajina)
PLOVNOST: od Ulma(SRNJ)
LUKA: Vukovar
REIM: pluvio-nivalni(max.III. i IX.mj.)
PRITOKE: desni-Drava, Karaica, Vuka
lijevi:/
KARAICA, 81 km(30,5 km u RH)
IZVOR: gorje Meek(Maarska)
UE: Dunav(Batina)
2.RIJEKE JADRANSKOG SLIJEVA
-kratki(alogeni) tokovi
-esti kanjoni
-fluvio-krki procesi
-endem krkih vodaovjeja ribica
VRULJE
pukotinska cirkulacija u podmorje

Uka
Podvelebitski kanal
braki kanal
Podbiokovlje
DRAGONJA
MIRNA(53km)
IZVOR: iarija
UE: Novigrad Istarski
RAA
PAZINICA(P)
RJJEINA(P)
GACKA
LIKA(65 km)(P)
IZVOR:Medak/Velebit
UE: Markov ponor
ZRMANJA(65 km)
IZVOR: juni Velebit
UE: Novigradsko more
KRKA(75 km)
IZVOR: Dinara
UE: ibenski kanal
SLAPOVI: Roki, Miljacka
Skradinski buk(17 stepenica, 46m)
JEZERA: oria j., Visovako, Prokljansko
PRITOKE: Kri, ikola
CETINA(105.5 km)
IZVOR: Dinara
UE: Omi
SLAP: Gubavice(49 m)
JADRO-vodoopaskrba Splita od doba Dioklecijana
Vrlika-Tihaljina-Trebiat(P)
''troimena rijeka''- sloeni sustav
NERETVA(225 km) (20 km)
IZVOR: Zelengora(BiH)
UE: Opuzen.delta s 12 rukavaca i 8 jezera
OMBLA/ RIJEKA DUBROVAKA(P) sekundarna pojava Trebinjica
rijeka LJUTA(P)

JEZERA REPUBLIKE HRVATSKE

NIZINSKA JEZERA
ujezereni poloji(fluvio-movarna jezera)
umjetna jezera(vaenje pijeska i ljunka)
akumulacije HC
AKUMULACIJE ZA HC:
Dubravsko(Drava)
najvea akumulacija(17 km2)
Varadinsko(Drava)
UMJETNA JEZERA
Trakoansko(Bednja)
Borovik(Vuka)
oderica(vaenje ljunka uz Dravu)
PRIRODNA FLUVIO-MOVARNA
Jarun(Sava)
Bundek(Sava)
Jasinje(Sava)-najvee(20 km2)
Kopaevsko( Drava-Dunav)
GORSKO-MEDITERANSKA JEZERA
fluvio-krka jezera

potopljene vrtae i fline udoline

akumulacije HC
slana jezera
AKUMULACIJE ZA HC:
Lokvarsko jezero(Lokvarka)
Sabljaci(Dobra)
Kruica(Lika)
Perua(Cetina)-13 km2
PRIRODNA FLUVIO-KRKA
Plitvika j.(Crna i Bijela rijeka-Matica)-1,9 km 2
Prokljansko(Krka)-11 km2
Visovako(Krka)
PRIRODNA U VRTAAMA I FLUVIO-KRKIM UDOLINAMA
Vransko j.(Cres)-5,5 km2
vodoopskrbno
kriptodepresija(-62 m)
Vransko j.(Ravni Kotari)-31 km2
najvee prirodno jezero
kriptodepresija(-4 m)
Modro j.(Imotski)- povremeno presui
Crveno j.( Imotski)-najdublje(250 m)
Bainska j.-6 spojenih i 1 odvojeno -1,9 km2
vodoopskrbno
kriptodepresija(-2 m)
FLUVIO-MOVARNA
Kuti-delta Neretve
PRIRODNA SLANA JEZERA
Veliko i Malo jezero(Mljet)
Zmajevo oko ili Rogozniko j.
neobian i neobjanjen prirodni bioreaktor

MINERALNE I TERMALNE VODE

PALEOZOISKE STIJENE
KONZUMNE VODE
Jamnica-Vukomerike gorice, 1772 m,
Marija Terezija
Jana-umberak
Bistra-Kalnik
Lipiki studenac-Psunj

TERMALNE VODE
istarske toplice-Motovun
Topusko-Banovina-Glina
Sv.Martin na Muri-Meimurje, antiki
halicanum
Naftalan-Moslavina-Ivani Grad
Slavonija
Lipik
Daruvarske toplice-antike toplice

Aquae Balissae
Velika-Papuk
akovaka Breznica-Krndija
Bizovac- do 95C
1997. prva termalna rivijera
Zagorje
Stubike toplice-sline Karlovim
Varima
Krapinske toplice-antike Aquae Vive
Varadinske toplice-antiki Aquae
Iasse
Tuheljske toplice
KVALITETA VODE U HRVATSKOJ-kvaliteta vode je zadovoljavajua
TIPOVI VODE
EUTROFNE-bogate nitratima i fosfatima
-movarne, mrtvaje, oderice, neke rijeke
OLIGOTROFNE(iste)
-umjereno bogate nitratima i fosfatima
-jezera, neke rijeke
DISTROFNE
-siromane nitratima i fosfatimaNEMA