Policijski sustavi i policijska organizacija- ustroj policije

*Policijski sustavi su iri pojam od policijske organizacije-ustroja policije, a obuhvaaju sva

pitanja koja se tiu poloaja policije u drutvu, te naina na koji je njena uloga definirana
ustavom i zakonims i kako se funkcionalno sve to odraava u praksi.
*Policijska organizacija-ustroj policije primarno regulira organizacijski model i pitanja
internog karaktera u funkcioniranju policije, a to je u prvom redu pitanje autoriteta i
odgovornosti svakog policijskog slubenika.
Vanjski imbenici o kojima ovisi razvitak policijske organizacije:
*sustav izvrne vlasti koji ustrojava ukupnu dravnu upravu i vojsku
*sigurnosne prilike
*sigurnosne potrebe
*sigurnosna politika
*sigurnosni ciljevi
*kulturoloke, gospodarstvene, socijalne, politike i druge prilike u kojima sudjeluju tijela
unutarnjih poslova
Unutarnji imbenici o kojima ovisi razvitak policijske organizacije:
*ciljevi MUP-a
*poslovi i zadae koje policija mora ostvariti
*organizacijski resursi s kojima se raspolae (broj i struktura kadrova, sredstva, tehnika,
tehnologija i metodologija rada, programi i planovi djelovanja i razvitka itd.)
Podjela (klasifkacija) ustroja policijskih organizacija u svijetu prema pozicije sredinje
policijske uprave: centralizirane i decentralizirane
Podjela (klasifkacija) ustroja policijskih organizacija u svijetu prema broju sredinjih uprava:
jedinstvene strukture (postoji samo jedna sredinja uprava) i sloene strukture (postoji vie
sredinjih uprava)
Tipovi ustroja organizacije policije u svijetu prema Bayleyju?
Dvije su osnovne skupine:centralizirane i decentralizirane policijske organizacije, koje
mogu biti jedinstvene, koordinirane i nekoordinirane. Ukrtanjem ova dva mjerila dobivamo
sljedee tipove organizacije policije:
*jedinstvena centralizirana organizacija
*koordinirana centralizirana organizacija
*koordinirana decentralizirana organizacija
*nekoordinirana centralizirana organizacija
*nekoordinirana decentralizirana organizacija
Policija je funkcija koja je povjerena odreenim pripadnicima grupe, da u interesu kolektiva
sprjeavaju i kanjavaju krenje pravila koja vae u grupi i da, ako je to potrebno, ine
prinudom koja ukljuuje i prisilu.
Prednosti centraliziranih pol.organizacija:
*vea racionalnost, uinkovitost i ekonominost
*jasno definirana nadlenost i linija odgovornosti, a samim time izbjegavanje sukoba
nadlenosti i odgovornosti izmeu policijskih jedinica i slubenika

*pogodnosti u vezi s razvitkom specijalistikih slubi, s uporabom tehnikih sredstava, sa

strunim usavravanjem, s uvoenjem jedinstvenog sustava napredovanja i s nagraivanjem
policijskih slubenika.
Prednosti decentraliziranih pol.organizacija:
*bolje su prilagoene stvarnim potrebama graana i lokalnih zajednica
*vea odgovornost policije prema javnosti
*manja opasnost od zlouporabe policije za nejavne ciljeve
Obiljeja policijskih slubi u srednjem vijeku
Obiljeja policijskih slubi u antiko doba
Obiljeja policijskih slubi u novom vijeku
Policijska drava je drava u kojoj vlast u velikoj mjeri koristi represinvi aparat, najee u
obliku policije i sigurnosnih slubi,s ciljem zastraivanja i kontrole nad stanovnitvom, te
uklanjanja i slabljenja politike opozicije.
Tri modela u radu policije- navedi i objasni
Sigurnosna funkcija u dravi jest tenja drave da uspostavi siguran politiki, ekonomski
pravni i ini sustav u dravi, a ostvaruje se sustavom sigurnosti.
Sigurnost
D1- sigurnost shvaamo kao jedan od egzistencijalnih ljudskih problema, koji do punog
izraaja dolazi tek onda kada se se ovjek nae u kritinim, opasnim, okolnostima
D2-individualna sigurnost je osjeaj pojedinca da mu drutvo osigurava uz tjelesni integritet,
slobodu izbora zvanja, mogunost zapoljavanja i neogranieno priznavanje njegovih prava
D3- sigurnost je osjeaj pojedinca da mu drutvo osigurava pravo tjelesne opstojnosti,
zadovoljavanja njegovih osobnih, obiteljskih, materijalnih i dr.potreba, uz neogranieno
priznanje i zatitu njegovih prava
Klasifikacija pojma sigurnosti:
*vrste sigurnosti (drutvena, individualna, pravna),
*oblici sigurnosti (ekonomska, socijalna, politika,dravna, prometna i dr.),
*subjekti i objekti zatite (pojedinac, obitelj, zajednica ljudi (selo, naselje, poduzee...) i
drutvene zajednice (grad, upanija, drava))
*uzroci i ishodita nesigurnosti (prirodna, tehniko-tehnoloka, ekonomska, socijalna,
nacionalna ugroenost i ugroenost sigurnosti drave i drutva u cjelini)
Sustav sigurnosti RH tvore dravna tijela i institucije kao i profesionalne postrojbe vojske i
policije, iji su temeljni zadaci uspostava i zatita vanjske, odnosno unutarnje sigurnosti
drave, drutva i graana.
Odlike sustava su:
*raznolikost u funkcijama i zadaama
*povezanost svih imbenika sustava
*organiziranost sustava
Preventivna funkcija policije

Represivna funkcija policije

Obrambena funkcija policije
Razvojno-istraivaka funkcija policije
Nadzorna funkcija policije
Opeupravna funkcija policije; navedi i podruja
Glavna obiljeja policije u zajednici
to treba iskorijeniti iz svake policijske organizacije?
Klasifikacija suvremenih teorija organizacije koje poivaju na znanstvenim osnovama:
*klasine teorije organizacije
*neoklasine teorije organizacije
*moderna organizacija ili integrirana organizacijska znanost
*dalekoistoni modeli organizacije
Naela klasine teorije organizacije: (osniva F.W.Taylor; razvio funkcionalnu org.strukturu,
Principi znanstvenog menadmenta)
*specijalizacija i standardizacija
*dosljedna podjela rada izmeu rukovoditelja i izvritelja
*maksimalna iskoritenost radnika
*jasno definiranje i izdavanje naloga
*razdvajanje umnog i fizikog rada
*precizno prouavanje radnih postupaka i vremena
Henry Fayol- 6 klasa poslova, razvio linijsku i linijsko stoernu org.strukturu, Ope i
industrijsko upravljanje- centralizirana organizacija je prirodna pojava
Osnivai znanstvene organizacije
Predstavnici klasinih teorija organizacije su Taylor i Fayol
Ideje klasinih teorija organizacije
Osnovne spoznaje neoklasinih teorija organizacije
Moderna teorija organizacije- teorija sustava
Moderna teorija organizacije- kontigencijska teorija
Pojava novih teorija organizacije nadopunjuju i razvijaju prakse i dostignua ranijih teorija
organizacije? Tono-netono
Proces programiranja i planiranja rada obuhvaa:
Sustav programiranja i planiranja rada obuhvaa:
*nositelje programiranja i planiranja rada

*metodologije programiranja i planiranja rada

*metode izradbe programa i planova
*vremenska razdoblja programiranja i planiranja
*podsustav informacija
*prihvaene programe i planove na razini Ministarstva
Nositelji programiranja i planiranja:
*rukovodni djelatnici na svim razinama (operativni analitiari, analitiki slubenici u strunim
slubama za analitike poslove)
*ekspertne i projektne grupe
Metodologije programiranja i planiranja rada su sljedee:
*metodologija za izradu programskog usmjerenja MUP-a u cjelini
*metodologija za izradu programa rada ustrojstvenih jedinica u sjeditu Ministarstva
*metodologija za izradu programa rada PU
*metodologija za izradu programa rada PP
*metodologija za izradu programa rada teritorijalnih sektora
*metodologija za izradu posebnih planova za izvanredne i ratne prilike
*metodologija za izradu elaborata
*metodologija za izradu operativnih planova (javni skupovi, sigurnosn akcije, sigurnosni
dogaaji...)
Metode programiranja i planiranja rada:
*metode timskog rada
*sustavnosti
*racionalnosti
Prilikom izrade programa i planova treba se pridravati naela od vrha prema dolje
Vremenska razdoblja programiranja i planiranja:
*dugorono i srednjorono
*godinje, polugodinje, kvartalno
*mjeseno, tjedno, povremeno
*svakodnevno planiranje tekuih poslova
Elementi koje obuhvaa plan aktivnosti
Plan aktivnosti obuhvaa:
*opis aktivnosti
*slijed aktivnosti
*potrebne organizacijske resurse (sredstva za rad, prostor)
*potrebna specijalistika znanja pol.sl
*vrijeme trajanja svih i svake pojedine aktivnosti
*nositelje aktivnosti- odgovorne osobe
Postupak izrade sigurnosne prosudbe obuhvaa:
*evidentiranje (snimanje) sigurnosnih pojava
*analiziranje sigurnosnih prilika
*utvrivanje sigurnosnog stanja
*ocjenjivanje stanja sigurnosti
*prognoziranje kretanja stanja sigurnosti
*odabiranje optimalnih rjeenja

Sigurnosna prosudba je analitiko, sintetski, operativni, struni i strategijski dokument na

temelju kojeg se programira i plnira rad u MUP-u. Mogu biti: cjelovite, djelomine i prosudbe
trenutanih sigurnosnih pojava (npr.racije, utakmice...)
Strateku procjenu donosi: