UVOD U KRIMINALISTIKU

kolska 2013./2014. godina

Osnove operativne kontrole

Seminarski rad

Kandidat: Sanjin Batlak

Mentor: prof. dr. Maid Pajevi

Mostar, 2014.

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Sadraj:

Uvod................................................................................................................................................ 3 1.Pojam i sadraj operativne kontrole ............................................................................................. 4 2. Osnovni organizacioni oblici operativne kontrole ...................................................................... 5 3. Operativno analitiko praenje, provjeravanje i procjena ugroenosti .................................... 8 4. Saradnja s graanima ................................................................................................................ 11 5. Koritenje informatora .............................................................................................................. 13 6. Neposredna zapaanja ovlatenih slubenih osoba................................................................... 17 7. Koritenje tzv. legalnih izvora .................................................................................................. 18 8. Organizirane operativno taktike mjere i akcije .................................................................... 20 9. Koritenje tehnikih sredstava i pomagala u operativnoj kontroli............................................ 20 10. Kontrola i nadziranje odreenih kategorija osoba .................................................................. 20 Zakljuak....................................................................................................................................... 23 Literatura ....................................................................................................................................... 24

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Uvod
Sloenost drutvenih odnosa savremenog doba, s obzirom na elementarnu funkciju drave u ureivanju unutranjeg stanja i potrebe razvijanja meunarodnog povezivanja, neminovno dovodi do daljeg uslonjavanja poslova policije, kao dravnog organa koji primarno regulie znaajan dio unutranjih odnosa jednog drutva, ali, istovremeno, predstavlja i bitnu instituciju u regulisanju odnosa sa inostranstvom. Adekvatno ispunjavanje dodijeljenih radnih obaveza od pripadnika policije zahtijeva konstantno usavravanje metoda primjene zakonodavnih, naunih i strunopolicijskih dostignua, zbog ega se zanimanje policajac u modernim drutvima tretira kao izrazito zahtjevna djelatnost. Dodajmo ovome faktor rizika, kao nedjeljiv element ovog zanimanja, dobiemo novu dimenziju sloenosti poslova i zadataka, a time i dalju potrebu usavravanja, kako policajca pojedinca, tako i slube uopte. Razvijene drave izdvajaju znaajna sredstva kako bi u irem naunom i drutvenom spektru aktivnosti ispitale rizike kojima se dugotrajno i kontinuirano izlau pripadnici policije, kao i posljedice takvog izlaganja. Osim istraivanja posljedica ugroavanja vatrenim orujem, fizikim nasiljem, prijetnjama i slinim klasinim oblicima ugroavanja, potencira se i ispitivanje uticaja nastalih nakon dugotrajnog i estog izlaganja doticaju sa kriminalom i kriminalcima. Pojednostavljeno reeno pripadnici policije svakodnedno ostvaruju doticaj sa kriminalnim ili kriminogenim licima i sredinama u ostvarivanje primarne funkcije pozitivnog drutvenog uticaja na iste, pri emu se istovremeno izlau tetnim uticajima suprotne strane. Neminovna potreba stalnog kontakta policajca sa drutveno opasnim licima dovodi do interesa drutva za kvalitetnim istraivanjem meusobnih uticaja nastalih takvim kontaktima, ta dalje predstavlja osnov regulisanja pravila ponaanja. Ovde je bitno napomenuti kako se pravila ponaanja u takvim kontaktima propisuju samo jednoj strani policijskoj, dok druga strana ima prilinu slobodu u realizaciji sopstvenog interesa manifestovanog u navoenju slubenog lica na krenje propisanih dunosti. Upravo, operativna kontrola obuhvata kriminalistiko operativne radnje i mjere, to jeste, operativno tehnika sredstva i metode, koji se primjenjuju prema odreenoj kategoriji osoba ili u odnosu na pojedine lokacije sa kriminogenim sadrajima. Kriminalistiki, osnova za uspostavljanje operativne kontrole je opta sumnja da neodreene osobe vre kriminalne radnje ili da se na odreenom prostoru ili objektu vre krivina djela.

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

1. Pojam i sadraj operativne kontrole

Operativna kontrola je sistem operativno-taktikih radnji i mjera putem kojih Sluba javne sigurnosti smiljeno i planski dolazio do saznanja o kriminalnim aritima, kriminalnim sredinama i kriminalnoj djelatnosti kao pojavi koja jo nije evidentirana ili konkretizirana u obliku pojedinanih prijavljenih kriminalnih dogaaja. Operativna kontrola usmjerena je u prvom redu u pravcu uoavanja, sprjeavanja i otkrivanja krmininalne djelatnosti profesionalnih kriminalaca, organiziranih krminalnih grupa i drugih, vie ili manje prikrivenih i drutveno opasnijih pojavnih oblika kriminaliteta. Nadalje, operativna kontrola usmjerena je i protiv drugih oblika ugroavanja i potencijalnih opasnosti (opasnosti od teeg ili masovnog naruavanja javnog reda i mira te razni drugi ekscesi koji su znaajni za javnu sigurnost).1 Osnovni smisao operativne kontrole jest da se Sluba javne sigurnosti ofanzivnije, organizirano i planski suprotstavlja organiziranom krminalitetu kao pojavi i drugim oblicima drutveno opasne djelatnosti, a ne da pasivno eka dok se krivino djelo izvri, odnosno dok krivino djelo odnosno uinilac krivinog djela ili drugog ekscesa ne budu prijavljeni. Dok se kriminalistika obrada vodi povodom nekog konkretnog krminalnog dogaaja, na temelju sumnje da je uinjeno neko konkretno krivino djelo, odnosno da je neka konkretna osoba uinilac odreenog krivinog djela, dotle se operativna kontrola poduzima na temelju ope sumnje ili procjene da bi moglo biti izvreno, da se priprema, da predstoji ili da je ve izvreno neko bilo koje krivino djelo ili vie krivinih djela na odreenom prostoru, u objektu ili punktu, ili da neke osobe ili kategorije osoba (kriminalne grupe i sl.) pripremaju ili vre neku bilo koju kriminalnu ili drugu drutveno opasnu djelatnost. Dok je zadatak i cilj kriminalistike obrade otkrivanje odreenog krivinog djela, pronalaenje i hvatanje uinioca toga djela i njegovo predavanje nadlenih organima, dotle je zadatak i cilj operativne kontrole u isto vrijeme kako onemoguavanje i sprjeavanje kriminalne djelatnosti i svih oblika ugroavanja, tako i otkrivanje krivinih djela i prekraja protiv javnog reda i mira te pronalaenje i hvatanje njihovih uinilaca. Na taj se nain operativnom kontrolom

Peri, V. Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb, 1987.

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

ostvaruje preventivni i represivni uinak. esto se operativna kontrola nadovezuje na preventivnu djelatnost, ili se ti pravci operativne djelatnosti meusobno isprepliu i dopunjuju, tako da je nemogue i neumjesno izmeu njih povlaiti otru granicu. U strunoj se literaturi operativna kontrola naziva kriminalistikom kontrolom. Taj termin je prihvatljiv samo utoliko ukoliko se misli na metode koje se primjenjuju u operativnoj kontroli primjenjuju se uglavnom metode kriminalistike. Meutim, termin kriminalistika kontrola je preuzak ako se se podrazumijeva da se kontrola provodi samo u odnosu na kriminalitet u uem (krivino pravnom) smislu. U okvir operativne kontrole ulazi znatno iri splet sigurnosnih problema, premda suzbijanje i sprjeavanje kriminaliteta ini okosnicu kontrole.

2. Osnovni organizacioni oblici operativne kontrole

Polazei od specifinosti metoda i sredstava u provoenju operativne kontrole, strune ekipiranosti operativnih kadrova i drugih elemenata organizacione, tehnike i taktiko metodoloke prirode, operativna se kontrola obino djeli na opu i posebnu ili specijalnu. Opa operativna kontrola se provodi na teritorijalnom principu u sklopu pozorniko patrolnog i opeoperativnog oblika djelatnosti. Glavni nosioci ope kontrole jesu pozornici i patrole. Kao najistureniji dio operative na relativno malom prostoru pozornikom ili patrolnom rajonu, odnosno teritorijalnom sektoru pozornici i patrole imaju zadatak i ansu da budu najpotpunije obavijeteni o ljudima, sredinama, dogaajima i pojavama koje su interesantne za javnu sigurnost, da vlastitim zapaanjima, koritenjem operativnih veza ili informatora, odgovarajuim operativno preventivnim postavljanjem, stalnim kontaktima i saradnjom s graanima i drugim faktorima drutvene samozatite, kao i drugim sredstvima i metodama kontrole, uoavaju i prate sve sumnjive dogaaje i pojave, da ostvaruju kontrolu i nadziranje nad sumnjivim osobama koje se nalaze, kreu ili zateknu na njihovu podruju, kao i da prema konkretiziranim zadacima i uputama specijalistikih kadrova i organizacionih jedinica ostvaruju raznovrsne zadatke iz podruja operativne kontrole.2
2

Peri, V. Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb, 1987.

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Rad pozornika i patrola u ostvarivanju ope kontrole upotpunjuje odreeni broj ovlatenih slubenih osoba u graanskom odijelu u sklopu tzv. opeprihvatnog oblika djelatnosti, koji je zastupljen na teritorijalnim sektorima, stanicama javne sigurnosti i drugim operativnim organizacionim jedinicama organa unutranjih poslova. Meutim, kao to je ranije istaknuto, i u ostvarivanju operativne kontrole pripadnici policije mogu u datoj taktikoj situaciji djelovati u graanskom odijelu, kada uniforma, zbog svoje upadljivosti, moe biti prepreka za uspjeno izvravanje odreenih zadataka (npr.diskretno osmatranje odreenih objekata i prostora, zasjeda, prismotra i sl.) Specijalnu operativnu kontrolu provode na linijskom prinicpu specijalizirane organizacione jedinice, radne grupe ili pojedinci (specijalistiki oblik djelatnosti) prema grupacijama ili vrstama krivinih djela. Specijalizirani kadrovi (specijalisti) djeluju zapravo u dvostrukoj ulozi: a) Neposredno provode operativnu kontrolu u odreenim interesantnim objektima, aritima ili punktovima ili nad odreenim sredinama, grupama i pojedincima, odnosno u teim i sloenijim sluajevima, gdje je domaaj ope kontrole nemogu ili ogranien; b) Usmjeravaju, organiziraju i koordiniraju opu kontrolu;

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

U sklopu specijalistikog oblika djelatnosti ostvaruje se vii stepen analitike obrade, izvode se procjene ugroenosti odreenih objekata, sredina, arita i sl., izrauju se akcioni programi i operativni planovi kontrole itd.3

http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf ; (24.01.2014.)

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

3. Operativno analitiko praenje, provjeravanje i procjena ugroenosti

Operativno analitiko praenje vano je, pored ostalog, i za uspjeno provoenje operativne kontrole (radi odgovarajueg prostornog i vremenskog operativnog pokrivanja najugroenijih prostora, objekata, punktova i sredina, radi izbjegavanja stihijnosti u radu, ostvarivanja taktikog principa selektivnosti, obavjetavanja i angairanja, odgovarajuih faktora drutvene samozatite itd.). Meutim, za uspjeno praktino postupanje svih ovlatenih slubenih osoba u provoenju operativne kontrole treba dodati sljedee: a) Potreban je to vei priliv operativnih informacija i podataka s terena (slubene biljeke i izvjetaji o zapaanjima i saznanjima o sumnjivim dogaajima, pojavama i ponaanjima). Prema tome, ovlatene slubene osobe ne smiju se oslanjati na svoju memoriju niti se smije dogoditi da njihova saznanja i zapaanja zavre u bloku (biljenici) ako uope i nau za shodno da takva zapaanja i saznanja zabiljee. Na alost, jo uvijek kod znatnog broja ovlatenih slubenih osoba prevladava praksa da se biljei, registrira i izvjetava samo o onome to je neposredno vezano za konkretni postupak, to odmah ima odgovarajui uinak, a olako se prelazi preko mnotva injenica i pojedinosti koje imaju ili mogu imati presudan znaaj za sprjeavanje i otkrivanje kriminalnih i drugih tetnih dogaaja u nekom kasnijem trenutku ili na nekom drugom podruju, tako da su samo prividno nevane. Stalna operativna usmjerenost, budnost i koncentracija panje ovlatenih slubenih osoba treba, dakle, da budu praene i stalnim nastojanjima da se zabiljei, registrira i javi sve ono to bi moglo biti od koristi za operativnu kontrolu i druge oblike operativne djelatnosti bilo kada i bilo gdje u naoj zemlji. Praksa je ne jednom pokazala kako nemarnost u ovom pogledu ima viestruke tetne posljedice. Ovdje bismo mogli ponoviti jedno obavezno pravilo na kojem inzistiraju gotovo sve policije u svijetu. Ono u saetom obliku glasi: Gledaj promatraj zapamti zapii odmah izvijesti! b) Svaki podatak dobiven provoenjem operativne kontrole podlijee, prema tome, viestrukom ocjenjivanju i provjeravanju. Prvu ocjenu daje neposredni uesnik kontrole (u naem sluaju pozornik ili patrola, odnosno operativni radnik u graanskom odijelu

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

koji radi na teritorijalnom sektoru). On e, po mogunosti, odmah i provjeriti dobiveni podatak, ali to esto nee biti mogue ni svrsishodno pogotovu ako treba dublje i strunije ulaziti u odreenu problematiku arita, objekta ili punkta, ako se provjeravanje protee na drugo podruje i sl. Drugu ocjenu daje neposredni rukovodilac kada prihvaa operativnu informaciju i ocijeni je sa stajalita njene potpunosti i podobnosti za koritenje. Trea prethodna ocjena daje se u toku analitike obrade, naroito usporeenjem s drugim raspoloivim podacima, kada se ujedno utvruje da li, kada, gdje i ko treba izvriti provjeravanje informacije, da li se informacija odlae za kasnije usporeivanje s novim podacima, ali ima osnova za poduzimanje konkretnih operativnih mjera i radnji na daljnjem produbljivanju operativne kontrole, ili postoje uvjeti za otvaranje kriminalistike obrade itd. c) Sve operativno korisne informacije i podaci, osim to se koriste za upotpunjavanje analitike sigurnosne procjene na uem lokalnom podruju (pozornikom i patrolnom rajonu, teritorijalnom sektoru), obavezno se slijevaju na jedno mjesto u organu unutranjih poslova, gdje se primjenjuje vii stepen analitike obrade. Takvu operativno analitiku obradu ne moe vriti administrativno osoblje nego iskusan operativac, odnosno vea ili manja grupa operativaca specijalista. Tu se sabrani podaci sreuju, usporeuju se meusobno i s drugim podacima o poznatim dogaajima i ponaanjima, vri se selekcija sa stajalita operativne vrijednosti i mogunosti povezivanja s drugim podacima, naina evidentiranja i kasnijeg iskoritavanja. Na taj e se nain veoma esto utvrditi da operazivna informacija, koja na prvi pogled, izolirano ocjenjivana, ne predstavlja skoro nita, ima i te kakvu operativnu vrijednost i upotrebljivost. To uvijek treba imati na umu svaki operativni radnik kada se nae u dilemi da li se isplati o neemu izvjetavati ili ne. Osim toga, nedopustivo je da se operativne informacije samo odlau i zavravaju u arhivama stanice javne sigurnosti, odnosno stanice policije. d) Operativno analitiko praenje, provjeravanje i procjena sumnjivih pojava i ponaanja u uskoj je vezi s koritenjem operativnih kriminalistikih evidencija. Sve se operativne informacije, podaci i saznanja moraju provjeriti u tim evidencijama. S druge strane, sreeni prikupljeni podaci, nakon prethodne ocjene, usporeenja s drugim podacima i odgovarajue klasifikacije i selekcije, evidentiraju se u odreenim operativnim kriminalistikim evidencijama.

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

e) Osim odgovarajueg priliva operativnih informacija iz podruja operativne kontrole, treba osigurati i povratno djelovanje takvih informacija. Drugim rijeima, sistem meusobnog obavjetavanja i kolanja informacija, podataka, analitikih osvrta i saznanja treba da bude dvosmjeran: od terena ka centru (sjeditu organa) i od centra ka terenu. Kad bi se dogodilo da prikupljeni podaci i saznanja, umjesto u bloku operativnog radnika ili u arhivi stanice javne sigurnosti, odnosno stanice policije na slian nain zavre u umrtvljenoj arhivi organa unutranjih poslova, rezultat bi bio podjednako lo, a operativna bi se kontrola svela na puko administriranje. Prije svega, potrebno je svaku informaciju, svaki podatak, operativno vrednovati i postupati na nain kako je to navedeno pod takom b) i c). Odatle treba da proizlaze daljnji konkretni zadaci pozorniko patrolnog i operativnog oblika djelatnosti, strune upute i usmjeravanje njihova rada povodom dostavljenih informacija i podataka, njihovo eventualno ukljuivanje u ekipni rad itd. Nadalje, potrebno je uvesti sistem stalnog vrednovanja rada svakog pojedinca na bazi ocjene operativne korisnosti i upotrebljivosti podnijetih operativnih informacija iz podruja operativne kontrole. Ta se ocjena ne smije svesti na globalnu i sumarnu ocjenu krajem godine ili polugodita. Svaka ovlatena slubena osoba treba da bude pravovremeno upoznata kakva je sudbina operativnih informacija, to ih je ona dostavila, odnosno da li su operativno korisne ili nisu, da li je i kakav operativni uspjeh na temelju njih postignut ili se neki uspjeh moe bar oekivati i sl. f) Na temelju svih navedenih analitikih elemenata procjene sigurnosne problematike na uem lokalnom podruju (pozornikom i patrolnom rajonu, odnosno teritorijalnom sektoru), naina prikupljanja, provjeravanja, evidentiranja i analitike obrade te i daljnjeg koritenja operativnih informacija i podataka ostvaruje se analitiko praenje i izvodi analitka procjena ugroenosti i na irem podruju, procjena ugroenosti po grupacijama i vrstama krivinih djela, ugroenosti pojedinih objekata, punktova, arita itd., pa se na temelju takve procjene donose odgovarajui akcioni programi i planovi provoenje operativne kontrole. Pokreta i nosilac takvih programa i planova jest u pravilu specijalizirana operativna organizaciona jedinica ili radna grupa, to zavisi o veliini, strunoj ekipiranosti i organizacionoj razvedenosti organa.4

http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika (24.01.2014.)

10

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Nijedna operativna kontrola, kriminalistika obrada ili pojedinano uzeta operativna radnja, akcija ili mjera ne bi smjela biti provedena bez odgovarajuih provjera u kriminalistikim evidencijama. Operativne bi se kriminlistike evidencije morale stalno obnavljati novim podacima, morale bi biti pristupane i operativno koritene 24 h dnevno, a ne samo unutar radnog vremena u trajanju od 7 sati.

4. Saradnja s graanima
Prilikom svakodnevnih kontakata i saradnje s najirim krugom graana, o emu je ve ranije bilo govora, ovlatene slubene osobe u toku vrenja pozornike i patrolne djelatnosti, ostvaruju takvu saradnju i na provoenju operativne kontrole. Uklapajui se u sistem drutvene samozatite, pozornici i patrole treba da nastoje takvu saradnju ostvariti sa svim onim graanima od kojih se moe oekivati podrka, pomo i saradnja. U kojoj e mjeri ovlatene slubene osobe postizati opu obavijetajnost i uvid o dogaajima, pojavama i zbivanjima na svom podruju, u velikoj mjeri ovisi o tome kakvo povjerenje i ugled uivaju kod graana. Svaku inicijativu graana, svaku njihovu informaciju treba primiti kao dobrodolu, pa makar u konkretnom sluaju i ne bila znaajna. Ne smije se svaka informacija ili dostava smatrati kao neosnovano tuakanje, kleveta, osveta, pakost ili zavist, premda e i toga biti. Svaki, pa i najmanji doprinos graana u sprjeavanju i otkrivanju kriminalne i druge tetne djelatnosti treba cijeniti i pozdraviti. Ne smije se tolerirati krut, odbojan, birokratski odnos prema graanima koji samoinicijativno ili povodom raspitivanja ovlatene slubene osobe pruaju informacije, bez obzira na pobude iz kojih to ine. Naravno, svaku informaciju, svaki dobiveni podatak, treba kritiki ocijeniti i provjeriti, ali je nedopustivo da se na samom poetku i unaprijed odbijaju takve informacije i podaci, da se ispoljava sumnjiavost i nepovjerenje ili da se odgaa ili izbjegava ponueni razgovor.

11

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

U kontaktima i razgovorima s graanima prilikom obavljanja pozornike i patrolne djelatnosti ovlatene slubene osobe mogu doi do informacija o razliitim situacijama, dogaajima, pojavama i ponaanjima na odrenom prostoru, u odreenoj sredini, objektu ili punktu, a od interesa su za opu operativnu kontrolu. Takvi razgovori i kontakti nisu vezani ni za kakvu tajnu, premda valja voditi rauna da se oni vode u zgodnoj prilici, spontano, ne odvie upadljivo ni pred javnosti. Ako pak graanin zahtijeva diskreciju, onda se radi o informatoru.5

http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20-

%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf (24.01.2014.)

12

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

5. Koritenje informatora
Informatori pridonose opoj obavijetajnosti Slube javne sigurnosti o pojavama i dogaajima na ulici, u naselju, u selu, u javnim lokalima, na masovnim skupovima, u raznim sredinama, objektima, interesantnijim puktovima itd., kao i o vladanju ili ponaanju pojedinaca ili grupa kad takvo ponaanje ukazuje na mogunost ili vjerovatnost kriminalnog ili drugog tetnog djelovanja. Za razliku od nekih drugih oblika operativnih veza, koritenje informatora nema karakter izrazito konspirativnog, posebno organiziranog, usmjerenog trajnijeg odnosa izmeu ovlatene slubene osobe i graana. Tajnost, odnosno diskrecija diktirana je stavom samog graanina koji se nae u ulozi informatora. Mnogi su graani, naime, spremni da prue odreene informacije samo pod uslovom da ostanu anonimni, da se njihovo ime nigdje ne spominje, naroito u slubenim spisima. Postoje mnogobrojni razlozi takvog stava; strah od osvete, elja da se ne zamjere uiniocu krivinog djela ili rtvi, tenja da se izbjegnu neugodnosti i gubitak vremena zbog eventualnog odlaska na sud radi svjedoenja itd. Ne podcjenjujui javnu ili samoinicijativnu podrku i pomo dobronamjernih graana kao faktora drutvene samozatite i njihovu spremnost da pruaju informacije o kriminalnoj djelatnosti pojedinaca i organiziranih grupa, valja imati na umu i uvaavati realnost da informacije u pogledu veliog broja organizirane i profesionalizirane kriminalne djelatnosti nisu i ne mogu biti dostupne svakom graaninu, kao i injenicu da upravo oni koji bi takve informacije mogli pruiti nee uvijek da to uine ni samoinicijativno ni na traenje ovlatenih osoba, ni javno ni na diskretan nain zazirui od pomisli da se nau u ulozi potkazivaa ili cinkaroa i sl. To namee ovlatenim slubenim osobama sloene zadatke da s mnogo takta, umjenosti i obazrivosti, produbljivanjem poznanikih i prijateljskih veza, privole na diskretnu informativnu pomo one graane kojima su, s obzirom na povoljne objektivne i subjektivne uslove zapaanja, dostupna odreena saznanja. Kao dobri poznavaoci ljudi, sredina, objekata i punktova na svom podruju, ovlatene slubene osobe treba da se za dobivanje diskretnih informacija orijentiraju u prvom redu na osobe koje po svom poloaju, profesiji, znanju, sposobnostima, radnom mjestu, mjestu stanovanja, mjestu uobiajenog zadravanja, navikama, temperamentu i drugim osobnim svojstvima mogu uoavati i zapaati sumnjive osobe, dogaaje i pojave, razliite vanjske

13

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

manifestacije, simptome i tragove to ukazuju na kriminalno i drugo tetno djelovanje. Navode se, primjera radi, neke takve osobe ili kategorije osoba: Nadstojnici zgrada i predsjednici kunih savjeta mogu pruiti razliite informacije: o pojedinim stanarima, prijavljenim i neprijavljenim podstanarima i sl. Gostioniari, konobari, recepcionari i drugi: o rasipnikom troenju neke osobe ili drutva, o razbacivanju novcem, o kockarima, prostitukama, svodnicima, krijumarenju, neprijateljskim ustupcima i sl. Automehaniari: o davanju na popravak sumnjivih ili ukradenih vozila, o prodaji ili nuenju na prodaju sumnjivih vozila ili njihovih dijelova, itd. Radnici u poduzeima za iznajmljivanje kola: o unajmljivanju vozia i prijeenoj kilometrai to su je prele pojedine sumnjive osoba; Radnici na benzinskim stanicama, cestari i dr. : o vremenu i smjeru vonje odreenih sumnjivih vozila, CD kola i drugih vozila pod kontrolom; Turistiki vodii; o ponaanju odreenih stranih turista; Predstavnici turistikih agencija, oferi na inozemnim linijama... Radnici na privremenom radu u inozemstvu; o sumnjivom ponaanju nekih naih graana i sl. Vozai taksija; o prijevozu sumnjivih osoba ili grupa; umari, lugari, lovci, planinari, izviai, obani i drugi; o kretanju, zadravanju ili skrivanju nepoznatih sumnjivih osoba u odreenim zabaenim predjelima, o krivolovcima, djelatnosti stranih lovaca i sl. lanovi radnih kolektiva; o pripremanju obustave rada, o inicijatorima, organizatorima i kolovoama, o njihovim namjerama, manjkovima i raznim vidovima otuivanja drutvene imovine itd. uvari parkova: o uobiajenim sastajalitima, kockanju, izgredima, siledijstvu i drugim porocima odreenih grupa i pojedinaca itd. Prilikom traenja i koritenja diskretne informativne pomoi graana treba se pridravati ovih osnovnih principa i pravila:

14

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

a) Angairanje informatora treba da bude na dobrovoljnoj osnovi. Ovlatene slubene osobe ne smiju se sluiti ucjenama ili bilo kakvim formama pritiska da bi neku osobu pridobile za informatora. b) Prije angairanja informatora, ako ga ovlatena slubena osoba otprije dobro ne poznaje, treba po mogunosti diskretno provjeriti njegovu linost (da li je osuivan, njegove moralno politike osobine, nain ivota, okolinu u kojoj se kree, pobude koje su ga navele na saradnju, ugled koji uiva u odreenoj sredini itd.). Na taj e se nain moi lake procjenjivati pouzdanost informacija koje bude davao. Osim toga, ovlatene slubene osobe moi e bolje podesiti svoj odnos prema informatoru, koji ne smije prijei u familijarnost, ali ne smije biti ni previe krut. c) Informatoru, na njegov zahtjev, treba osigurati diskreciju, da bi uspjeno djelovao i bio zatieni od kompromitiranja i m ogue osvete kriminalaca. Tajnost se, meutim, ne smije shvatiti u apsolutnom smislu. Za ime informatora treba da zna nadleni rukovodilac. Obeanje tajnosti obavezuje ovlatenu slubenu osobu, a ne slubu, pa se zbog toga nikada ne daje pismeno. Obeanu tajnost treba u svakom sluaju odrati. Meutim, ovlatena slubena osoba ne bi mogla preutjeti ime informatora ako bi on u istoj stvari na temelju vlastitog zapaanja trebao svjedoiti o vanim injenicama u krivinom postupku. Ako dakle vaan potencijalni svjedok postavlja kao uslov za davanje informacije da ostane do kraja anoniman, da se njegovo ime kao budueg svjedoka ne navodi u krivinoj prijavi i drugim slubenim spisima, onda se takav uslov, odnosno zahtjev ne moe prihvatiti. Bilo bi neprihvatljivo da ovlatena slubena osoba najprije obea diskreciju, pa da onda kasnije to obeanje izigra. Meutim, u najveem broju sluajeva radi e se o posrednim saznanjima informatora, pa e se moi odrati i obeanje diskrecije. Informator u pravilu i nije nosilac dokaza nego vrsta posrednika, odnosno pomonog sredstva u prikupljanju dokaza i saznanja. Informacije dobivene od njega slue samo kao signal ili putokaz za pronalaenje pravih dokaza i u tome se njihova uloga iscrpljuje. Ako npr. od informatora dobijemo signal da e osoba X odreenog dana i sata prevoziti u automobilu sakriveno oruje, falsificirani novac, drogu i sl., ili da e u nekom objektu podmetnuti minu, ili da u nekom skrovitu uva opljakani novac ili robu, pa na temelju tih i takvih informacija doemo do materijalnih i drugih dokaza, onda za daljnje postupanje, pa ni za voenje krivinog postupka, nije bitno ko je odreene

15

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

informacije i signale dao, a to znai da ne moramo i ne smijemo ime informatora navoditi u slubenim spisima. d) Ovlatena slubena osoba ne moe obeati ni odrati tajnost ako se informator javlja kao uinilac, suuesnik krivinog djela. Ne moe se i ne smije zatakavati kriminalna djelatnost informatora. Ovlatene slubene osobe ne mogu pod izlikom diskrecije, uvanja slubene tajne, nekoga osloboditi od krivinog progona, dakle donositi odluke za koje je nadlean javni tuilac. Niko se ne moe iskupiti za vlastitu kriminalnu djelatnost time to e ovlatenoj slubenoj osobi dati diskretne informacije o krimininalnoj djelatnosti drugih. Samo se u izuzetnim sluajevima moe razmotriti mogunost neprijavljivanja informatora za neki sitni prekraj ili neznatno krivino djelo, ali o tome na prijedlog ovlatene slubene osobe odluuje nadleni rukovodilac. e) U sklopu pozorniko patrolne djelatnosti nije preporuljivo angairati informatore iz porone sredine, tj.iz redova evidentiranih kriminalaca i drugih asocijalnih osoba (prostitutke, kockari, skitnice i dr.), osim u izuzetnim sluajevima i po odobrenju nadlenog rukovodioca. Angairanje informatora i drugih operativnih veza iz tzv. Kriminalnog podzemlja ponekad je, dodue, neizbjeno, ali to treba da rade drugi, specijalizirani kadrovi. f) Angairanje informatora ne smije nikada imati provokativni karakter u smislu iniciranja, poticanja ili pristajanja na vrenje krivinih djela, prekraja protiv javnog reda i mira i sl. Sasvim izuzetne sluajeve ubacivanja u kriminalnu sredinu mogu provoditi samo specijalizirani kadrovi, i to po odobrenju nadlenog rukovodioca. g) Informatorima se u pravilu ne daje i ne obeava nagrada za davanje informacija. Samo se izuzetno informator moe jednokratno ili povremeno nagraditi ako je dao i daje znaajne i operativno izrazito korisne informacije, ali i o tome na prijedlog ovlatene slubene osobe odluku moe donijeti samo nadleni rukovodilac. Nagrada se nikada ne daje paualno i unaprijed. Informator se, po pravilu, ne moe nagraivati ni ako nagradu postavlja kao uslov za davanje informacija, a pogotovu ako opseg i kvalitet informacije vee za visinu nagrade. Napokon, nagrade se ne mogu davati za pruanje informacija o kriminalnoj ili drugoj tetnoj djelatnosti u vlastitoj radnoj organizaciji, jer bi se to kosilo sa socijalistikim moralom i samoupravljakom svijeu drugih ljudi..

16

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

h) Ovlatene slubene osobe dune su spisak svojih informatora, s osnovnim podacima za svakoga od njih, predati nadlenom rukovodiocu, koji sve takve spiskove i preglede, kao strogo povjerljive dokumente uva u kasi. Ostvarujui tako neposredan uvid u vrstu i broj operativnih veza te punktove i sredine gdje se oni nalaze, nadleni je rukovodilac duan usmjeravati i koordinirati pozorniko patrolnu i druge oblike operativne djelatnosti. Kad je rije o operativnim vezama, a posebno o koritenju informatora na pozornikom ili patrolnom rajonu, odnosno na teritorijalnom sektoru, takva usmjeravajua, koordinirajua i kontrolna uloga rukovodioca treba osigurati i odgovarajuu podjelu rada na operativnom pokrivanju nekih interesantnijih puktova, sredina ili objekata. Naime, da ne bi dolo do nepotrebnog dupliciranja operativnih veza, ili ak do nestrunog uplitanja pozornika i patrola, treba izdvojiti odreene punktove, objekte, arita ili sredine koje e posebno operativno pokrivati u provoenju operativne kontrole ovlatene slubene osobe u graanskom odijelu, a u okviru jo ire koordinacije i suradnje izdvojiti i one za koje je eventualno posebno zainteresirana. Sve to zahtjeva svakodnevnu saradnju, radne dogovore, meusobno obavjetavanje i koordiniranje svih oblika djelatnosti, odnosno svih operativnih organizacionih jedinica i slubi.

6. Neposredna zapaanja ovlatenih slubenih osoba

Jedan od najvanijih izvora saznanja u provoenju operativne kontrole jesu vlastita zapaanja ovlatenih slubenih osoba. Sposobnost zapaanja strogo je individualna i ovisi o objektivnim i subjektivnim uslovima pod kojima se vri zapaanje. U objektivne uslove s padaju npr.poloaj i razdaljina osobe koja zapaa u odnosu na objekt zapaanja, vidljivost, razne prepreke i sl. Meu subjektivne uslove zapaanja spadaju npr.stanje ulnih organa (kratkovidnost, dalekovidnost, gluhoa, nagluhost i sl.), koncentracija panje, raspoloenje, motiviranost itd. Kvalitet zapaanja ovlatene slubene osobe u neposrednoj je ovisnosti i o strunom nivou, stepenu inteligencije, iskustvu, volji, motiviranosti, sposobnosti predvianja, procjenjivanja, usporeivanja, zakljuivanja, razlikovanja bitnog od nebitnog, uvjebanosti, stepenu operativne usmjerenosti, itd. Strunim usavravanjem, upornim vjebama, iskustvom iz

17

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

prakse zalaganjem i portvovnou, koncentracijom panje i stalnom operativnom usmjerenou moe se stei izotrena mo zapaanja i uoavana kriminalnih i drugih tetnih pojava ili njihovih simptoma i tragova do stepena profesionalne vjetine ili rutine. U odnosu na obinog, prosjenog promatraa, za ovlatenu slubenu osobu dobijaju drukije znaenje stvari i pojave kao to su: otvorena vrata, zastajkivanje u mranom uglu, registarske tablice na vozilu prekrivene blatom, vonja grupe maloljetnika u automobilu, prisutnost evidentiranih kriminalaca u masi graana, uporno stajanje u redu pred alterom blagajne uz velikoduno proputanje drugih ispred sebe, neije zadravanje u nono doba kraj vanijih objekata, osvjetljenje prodavaonice izvan radnog vremena itd. Budui da je u odreenim taktikim situacijama pri vrenju pozornike i patrolne djelatnosti domet operativne kontrole, a s tim u vezi i vlastitog zapaanja, ogranien zbog javnog djelovanja u uniformi, potrebno je ovu djelatnost kombinirati i dopunjavati ueem civilnih operativnih radnika, naroito pri osmatranju odreenih ugroenih ili problematinih punktova, objekata, arita ili sredina. Preporuljivo je u odreenim situacijama odreivati mjeovite patrole.

7. Koritenje tzv. legalnih izvora

Legalnim izvorima nazivamo one izvore saznanja do kojih se dolazi uvidom u razliite evidencije, poslovne knjige i registre to se vode kod radnih i drugih organizacija ili dravnih organa. Navode se primjera radi, neki od legalnih izvora koji mogu biti znaajni kako za operativnu kontrolu, tako i za kriminalistiku obradu: Korisnici drutvenih sredstava vode knjigovodstvenu evidenciju kojom se evidentiraju svi poslovni dogaaji i poslovne promjene (npr. kupnja, prodaja, isplata, isporuka robe i sl.) Zemljino-knjini odjeli opinskih sudova vode evidenciju o stvarnim pravima na nekretninama; U carinarnicama se nalaze uvozne carinske deklaracije o kupnji robe u inozemstvu; Opinski organi uprave za poslove graevinarstva i urbanizam vode evidenciju o izdanim graevinskim dozvolama, odobrenim lokacijama za gradnju itd.

18

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Nadleni opinski organi za poslove financija vode evidenciju o svim poreskim obveznicima, o razredu poreza i sl. Matini uredi vode matine knjige roenih, matine knjige vjenanih i matine knjige umrlih; Projektantske organizacije vode evidenciju iz koje je vidljivo ko je sve i za koga izraivao graevinske projekte pod firmom biroa; Komisione radnje i poduzea za promet otpadnog materijala vode evidenciju o osobama koje prodaju ili kupuju pojedinu robu; Agencije i posrednika poduzea za promet nekretnina, automobila i dr.vode o tome evidenciju; eljeznike stanice, vode evidenciju o transportiranju robe; U poti se mogu dobiti podaci o osobama koje alju robu pouzeem, oje alju ili primaju razne poiljke, pakete, novce i sl. Zdravstvene ustanove vode evidenciju o lijeenju bolesnih ili povrijeenih osoba; Turistike organizacije vode evidenciju osoba koje se bave izajmljivanjem stanova i soba; Ugostiteljske radne organizacije vode evidenciju gostiju koji su odsjeli u hotelu, konaku i sl. Poduzea za iznajmljivanje vozila ili rent-a-car vode evidenciju korisnika vozila; Razni servisi vode evidenciju izvrenih usluga itd. Pri koritenju legalnih izvora primjenjuje se metoda eliminacije ili selekcije, kojom se iz

mase evidentiranih podataka uoavaju i izdvajaju oni to upuuju na sumnju da se radi o kriminalnoj djelatnosti. Legalne izvore treba koristiti vie ili manje diskretno, ve prema tome kakva je taktika situacija i da li to nalau razlozi dune obazrivosti, bez obzira na to to su neki od njih javni i pristupani svim graanima. Velika je prednost ako na nekim karakteristinim punktovima legalnih izvora imamo informatora, naroito na onim punktovima preko kojih se moe otuivati ukradena roba (komisione radnje poduzea za promet otpadnog materijala itd.). U svim onim sluajevima gdje je za uvid u legalne izovre potrebno odgovarajue struno znanje ili bar izvjesno predznanje (npr. uvid u knjigovodstvo), takav uvid ne treba da ostvaruju pozornici ili patrole, ve e to umjesto njih uiniti specijalizirani kadrovi. Osim legalnog uvida, uzimanja izvadaka ili pojedinih dokumenata, ponekad, u nekim izuzetnim situacijama bit e neophodno

19

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

na diskretan nain fotokopirati odreene dokumente ili stavke u evidenciji, ali i to treba da rade samo struno osposobljeni kadrovi po izriitom odobrenju nadlenog rukovodioca.

8. Organizirane operativno taktike mjere i akcije

U organizirane operativno taktike mjere i akcije koje se poduzimaju u provoenju operativne kontrole spadaju: blokada, racija, prismotra (pratnja) i zasjeda. Oni su najbitnija sredstva i metode operativne kontrole. Njima se istovremeno ostvaruju i ciljevi i zadaci kriminalistike obrade.6

9. Koritenje tehnikih sredstava i pomagala u operativnoj kontroli

U provoenju operativne kontrole openito, u zavisnosti o svakom konkretnom sluaju i konkretnoj situaciji, mogu se koristiti kao tehnika sredstva i pomagala: Dalekozor i teleskop; Minijaturni, odnosno reporterski magnetofon; Patrolna kola i motocikli opremljeni radio ureajima; Prijenosni UKV primopredajnici; Fotografske kamere, filmske kamere ili TV kamere, Ureaj (projector) za emitiranje infra crvenih zraka za posmatranje u mraku; Razni prisluni ureaji itd.

10. Kontrola i nadziranje odreenih kategorija osoba

Pored ope kontrole koja se u sklopu pozornike i patrolne djelatnosti permanentno provodi i ostvaruje nad svim sumnjivim osobama, stvarnim i potencijalnim uiniocima krivinih djela i teih prekraja protiv javnog reda i mira, ovlatene slubene osobe dune su da ostvaruju posebnu, pojedinanu kontrolu i nadzor nad odreenim kategorijama osoba koje prebivaju ili
6

Peri, V. Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb, 1987.

20

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

borave na njenom pozornikom ili patrolnom rajonu, odnosno teritorijalnom sektoru ili se bilo kojim povodom zateknu na tom podruju. Te kategorije osoba jesu: Osobe sklone vrenju krivinih djela, vie puta osuivane osobe (povratnici, recidivisti); Profesionalni i specijalizirani kriminalci (razbojnici, provalnici, depari, varalice, krijumari i dr.); Osobe koje su izvrile jedno ili vie krivinih djela protiv naroda i drave te druge politiki negativne osobe; Poinioci teih privrednih delikata; Osobe za koje se iz bilo kojih razloga osnovano pretpostavlja da su sklone vrenju krivinih djela i drugim porocima, koje esto mijenjaju prebivalite ili boravite ili esto pod sumnjivim okolnostima putuju u inozemstvo; Osobe sklone vrenju teih prekraaja protiv javnog reda i mira (siledije, kockari, skitnice, prostituke i dr.); Osobe pod saveznim ili lokalnim pojaanim nadzorom i dr.

Kontrola i nadziranje ostvaruju se: Vlastitim zapaanjem i osmatranjem unutar redovitog vrenja pozornike ili patrolne djelatnosti; Razgovorima i kontaktima s graanima koji imaju neka saznanja o osobi pod kontrolom; Preko informatora; Provjeravanjem alibija; Postavljanjem zasjeda; Koritenjem legalnih izvora; Prismotrom (pratnjom); Kontrolom ispravnosti vozila i sl. prilikom kontrole i regulacije prometa na cestama; Vanjskim pregledom odjee i pregledom osobne prtljage; Posjetom i razgovorom s kontroliranom osobom itd.

21

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika (24.01.2014.)

22

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Zakljuak
1. Kriminalistiko-operativni rad je skup pravno utemeljenih i svrsishodnih mjera, radnji i sredstava kakve pripadnici kriminalistike policije primjenjuju na poslovima spreavanja i suzbijanja kriminala. U ukupnosti policijskih poslova, kriminalistiko-operativni rad ima ima izrazit znaaj s obzirom da je direktno usmjeren na kriminalitet i kriminalce kao drutveno najopasnije pojave. Sadrajno predstavlja izuzezno sloenu djelatnost kakva uobziruje strune, profesionalne, iskustvene, pa i line, kvalitete slubenih lica. Operativni rad podrazumijeva dugotrajan i kontinuiran doticaj slubenih lica sa kriminalnim licima i sredinama u ostvarivanju primarne funkcije policije, uz istovremeno izlaganje negativnim uticajima istih, odakle crpimo potrebu ireg naunog i drutvenog istraivanja pozitivnih efekata njegove primjene, kao i tetnih uzroka i posljedica, pravnog i sadrajnog regulisanja, profesionalnog vrednovanja i daljeg unapreivanja. 2. Bitan oteavajui faktor primjene i daljeg unapreivanja operativnog rada lei u nedovoljnom zakonodavnom, instruktivnom, strunom i profesionalnom definisanju i regulisanju ove oblasti. Ovakvo stanje kontinuirano dovodi do dalje erozije operativnog rada, iako je u pitanju izrazito vaan element policijskog djelovanja. Sa druge strane, operativa se sve ee zloupotrebljava kao paravan za nezakonita ili po ugled MUP RS tetna ponaanja pojedinih pripadnika policije. Moe se slobodno zakljuiti kako osnovni izvor negativnih pojava u oblasti operativnog rada lei u proizvoljnom pravnom i sadrajnom definisanju istog, kako od strane operativaca, tako i od strane rukovodnih struktura. 3. Postojee neureeno stanje i sam znaaj operativnog rada u ukupnosti policijskog djelovanja kao hitnu mjeru i polazni osnov nameu potrebu donoenja obavezne instrukcije u formi opteg pravnog akta koja bi jasno definisala i regulisala oblast operative, odredila prava i obaveze slubenih lica, obezbijedila primjenu, razvoj i vrednovanje ovakvog rada, te preduprijedila zloupotrebno ponaanje.

23

Osnove operativne kontrole Seminarski rad

Literatura
Peri, V. Oblici operativne djelatnosti slube javne sigurnosti, Zagreb, 1987.

Internet izvori: http://www.fknbih.edu/Portals/0/Nastavnici-dokumenti/Kriminalistika%207%20%20Operativa/1OPERATIVNA%20KONTROLA%20I%20OPERATIVNA%20OBRADA.pdf https://www.google.ba/search?um=1&biw=1280&bih=661&hl=bs&tbm=isch&sa=1&q=policijs ka+kontrola&oq=policijska+kontrola&gs_l=img.3...363749.366649.0.366839.0.0.0.0.0.0.0.0..0. 0....0...1c.1.32.img..0.0.0.pchku6H4Tsk#facrc=_&imgdii=wE0qi3P87xh3IM%3A%3B81fP9Wfx8u_hM%3BwE0qi3P87xh3IM%3A&imgrc=wE0qi3P87xh3IM%253A%3BsX5GcRgsk zR9FM%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetski-poredak.com%252Fwpcontent%252Fuploads%252F2012%252F05%252Fpolicijska-kontrolapretraga1.jpg%3Bhttp%253A%252F%252Fwww.novi-svjetskiporedak.com%252F2012%252F05%252F29%252Fzasto-se-ne-isplati-suradivati%2525E2%252580%25258B%2525E2%252580%25258Bs-policijom-nacin-ophodenja-sapolicijskim-sluzbenikom%252F%3B400%3B313 http://sh.wikipedia.org/wiki/Kriminalisti%C4%8Dka_metodika

24