Professional Documents
Culture Documents
Pos Pravilnik
Pos Pravilnik
PRAVILNIK
ZA DRUTVENO POTICANU STANOGRADNJU
Propis o tehnikim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o drutveno
poticanoj stanogradnji
SADRAJ:
1.
CILJEVI
1.1.
1.2.
2.
Cilj programa
Cilj privremenog pravilnika
IZBOR LOKACIJE
2.1.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.8.1.
2.8.2.
2.8.3.
2.8.4.
2.8.5.
2.8.6.
2.8.7.
2.8.8.
2.9.
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
4.
4.1.
4.2.
4.3.
5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
5.5.
IZBOR PROJEKTANTA
Ovlateni arhitekt
Refentna lista
Mladi arhitekt
Prava i obveze izabranog arhitekta
Autorska prava
PROJEKTNI PROGRAM
Broj i veliina stanova
Pratei prostori stanovanja
Ostali sadraji
PROJEKTIRANJE
Idejni arhitektonski projekt
Glavni arhitektonski projekt
Knjiga graevinskih detalja
Izvedbeni arhitektonski projekt
Projektiranje instalacija
5.6.
Projekti infrastrukturnih prikljuaka
5.7.
Projektantski nadzor
5.8.
Projekt etairanja
5.9.
Uporabni pregled
5.10.
Dodatni zahtjevi investitora
5.11.
Sadraj projekata
5.11.1.
Idejni projekt
5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt
5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt
5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti
5.11.1.4. Idejno rjeenje okolia
5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade
5.11.2.
Glavni projekt
5.11.2.1. Arhitektonski projekt
5.11.2.2. Konstrukcijski projekt
5.11.2.3. Instalacijski projekti
5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija
5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mree
5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja
5.11.2.3.4. Projekt dizala
5.11.2.4. Elaborati
5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade
5.11.2.4.2. Akustika svojstva i zatita od buke
5.11.2.4.3. Zatita od poara
5.11.2.4.4. Zatita na radu
5.11.2.5. Trokovnik
5.11.2.6. Katalog stanova
5.11.3.
Izvedbeni projekt
5.11.3.1. Arhitektonski projekt
5.11.3.2. Konstrukcijski projekt
5.11.3.3. Projekt etairanja stanova
5.12.
Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u
6. STANDARDI I NORMATIVI
6.1.
Okoli
6.1.1.
Uvjeti parkiranja i garairanja
6.1.2.
Uvjeti pjeakog pristupa
6.1.3.
Uvjeti za visoko i nisko zelenilo
6.1.4.
Uvjeti za igru djece
6.1.5.
Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih
6.1.6.
Uvjeti za infrastrukturno ureenje parcele
6.1.6.1.
Prometno rjeenje
6.1.6.2.
Odvodnja
6.1.6.3.
Rasvjeta
6.1.6.4.
Vanjski hidranti
6.2.
Zgrada
6.2.1.
Glavni ulaz
6.2.2.
Sporedni ulaz
6.2.3.
Vjetrobran
6.2.4.
Ulazni prostor
6.2.5.
Glavno stubite
6.2.6.
Sporedno stubite
6.2.7.
Hodnici
6.2.8.
Galerije
6.2.9.
Dizalo
6.2.10.
Prostorija za bicikle
6.2.11.
Zajedniko spremite
6.2.12.
Prostorija za kuni otpad i smee
6.2.13.
Spremita stanara
6.2.14.
Kotlovnica ili podstanica
6.2.15.
Trafostanica
6.2.16.
Zajednike instalacije
6.2.17.
Horizontalni razvod
6.2.17.1. Horizontalni razvod kanalizacije
6.2.17.2. Horizontalni razvod vodovoda
6.2.17.3. Horizontalni razvod plina
6.2.18.
Vertikalni razvod
6.2.19.
Izraun povrina
6.2.19.1. Bruto povrina
6.2.19.2. Neto povrina
6.2.20.
Parametri ekonominosti
6.3.
Stan
6.3.1.
Vrste stanova
6.3.2.
Vrste prostorija u stanu
6.3.3.
Opis prostorija u stanu
6.3.3.1.
Vjetrobran (VJ)
6.3.3.2.
Ulaz (UL)
6.3.3.3.
Kupaona (KP)
6.3.3.4.
Wc (WC)
6.3.3.5.
Izba (IZ)
6.3.3.6.
Hodnik (HO)
6.3.3.7.
Garderoba (GD)
6.3.3.8.
Kuhinja (KH)
6.3.3.9.
Blagovaona (BL)
6.3.3.10. Dnevni boravak (DB)
6.3.3.11. Spavaa soba za roditelje (SP2)
6.3.3.12. Spavaa soba za dvije osobe (SP2)
6.3.3.13. Spavaa soba za jednu osobu (SP1)
6.3.3.14. Vrt (VR), terasa (TE), balkon (BA), loa (LO)
6.3.3.15. Spremite (S)
6.3.3.16. Garaa (G)
6.3.3.17. Povrine prostorija u stanu
7.
IZVEDBA
7.1.
7.1.1.
7.1.2.
7.1.3.
Zidne obloge
7.1.4.
Proelja
7.1.5.
Krov
7.1.6.
Toplinska izolacija
7.1.7.
Hidroizolacija zgrade
7.1.8.
Oprema i instalacije zgrade
7.2.
Materijali i oprema stana
7.2.1.
Vrata i prozori
7.2.2.
Podovi
7.2.3.
Pregrade
7.2.4.
Zidne obloge
7.2.5.
Oprema i instalacije stana
7.2.5.1.
Elektroinstalacije
7.2.5.2.
Hidrotehnike instalacije
7.2.5.3.
Termotehnike instalacije
7.2.5.3.1.
Grijanje
7.2.5.3.2.
Hlaenje
7.2.5.3.3.
Ventilacija
7.2.5.3.4.
Plinska instalacija
7.2.5.4.
Dimnjaci
7.3.
Konstruktivni elementi zgrade
7.3.1.
Nosivi zidovi
7.3.2.
Vanjski zidovi
7.3.3.
Pregradni zidovi
7.4.
Projekt izvedenog stanja
8.
ZAKONI I PROPISI
9.
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
9.5.
9.6.
10.
1.
CILJEVI
Program Drutveno poticane stanogradnje (POS) treba omoguiti
rjeavanje stambenih potreba graana Republike Hrvatske u okviru
njima pristupanih uvjeta, uz paralelno poticanje stanogradnje kao
razvojnog elementa gospodarstva u cjelini to stvara preduvjete za
poveanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.
1.1.
Cilj programa
Drutveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoi pri kupnji stana svim
graanima, koji nemaju stan, na nain da se osiguraju uvjeti za izgradnju
ekonominih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traenom kvalitetom. To je
prvi korak drutvene brige za stanogradnju, koji bi u konanici trebao prerasti
u socijalnu stanogradnju, gdje bi najsiromaniji graani sticali stan kao
osnovno sredstvo za ivot.
Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograniena na vrijednost 640
EU/m2 neto korisne povrine stana kako bi se veini graana koji nemaju stan
osigurala mogunost njegove kupnje.
Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na
partnerskom odnosu vie sudionika koje povezuje nositelj Republika
Hrvatska.
Republika Hrvatska, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u ime
Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i
organizator izgradnje, odnosno, nositelj investitorskih poslova, ali u
specifinim sluajevima to moe u ime Republike Hrvatske biti i drugo
ovlateno tijelo.
Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proraunska sredstva
drave, sredstva jedinica lokalne samouprave i uee graana za kupnju
stana, te konano sredstva na tritu kapitala, tj. novac poslovnih banaka koje
u tome nalaze svoj interes. Time se uz realne izvore sredstava zatvara
financijska konstrukcija izgradnje, a istovremeno omoguava da troak za
krajnjeg korisnika stana graanina bude prihvatljiv u odnosu na prosjene
platene mogunosti graana. Stanovi tj. nekretnine u okviru reenog
Programa POS, vlasnitvo su Republike Hrvatske, te namijenjeni za prodaju
skupinama graana s prosjenim platenim mogunostima koji nemaju
rijeeno ili prikladno rijeeno svoje stambeno pitanje, a nisu u mogunosti
samostalno rijeiti taj problem.
Drutveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o drutveno
poticanoj stanogradnji (N.N. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna
pravna i ekonomska pitanja ovog Programa.
Prema Odluci o rasporeivanju i koritenju proraunskih sredstava u
realizaciji kapitalnog projekta Stanovi za socijalne skupine graana ministra
za javne radove, obnovu i graditeljstvo, veliina stana, odnosno najmanja
sobnost stana i najvea neto korisna povrina stambenog prostora koju
do 50 m2 stambenog prostora
do 65 m2 stambenog prostora
do 80 m2 stambenog prostora
do 90 m2 stambenog prostora
do 100 m2 stambenog prostora
do 110 m2 stambenog prostora
do 120 m2 stambenog prostora
najmanje dozvoljene povrine
Cilj Pravilnika
Pravilnik ima za cilj definirati sve strune uvjete za izgradnju stanova prema
Zakonu o drutveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju,
preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljinu knjigu vlasnitva.
Glavni ciljevi su:
- Odabrati kvalitetnu lokaciju
- Odabrati kvalitetnog projektanta
- Projektirati bitna svojstva graevine
- Projektirati suvremen i kvalitetan stan
- Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu
- Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto
korisne povrine stana
- Projektirati zgradu velike trajnosti
- Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade
- Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s
maksimalnim mogunostima koritenja osoba s potekoama u
kretanju
- Uskladiti europske i hrvatske normative, standarde i smjernice za
izgradnju stanova
- tititi interes investitora
PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT E
SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOENIH RJEENJA.
Pravilnik preuzima dio standarda, normativa i tehnikih uvjeta iz Standarda
stana, zgrade i naselja u drutveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su
izraeni za Zagreb, svibnja 1984, te koristi iskustva Smjernica za projektiranje
viestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su
izraene za Ministarstvo razvitka i obnove, travnja 1998.
Drugi pravilnici s podruja stanovanja trebaju se donijeti u to kraem
vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju
detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj, a u skladu s europskim
standardima i normativima.
2.
IZBOR LOKACIJE
2.1.
2.2.
Izvod iz katastra
Izvodom iz katastra dokazuju se aurnost i tonost podataka za izabranu
esticu. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku esticu
ne smiju biti stariji od 3 mjeseca ime se dokazuje valjanost i istinitost
podataka.
Katastarskim planom i Posjedovnim listom vritelj izbora je duan dokazati da
je izvrena parcelacija za promatrano zemljite i da je zemljite upisano
prema namjeni kao graevinsko.
U suprotnom, vritelj izbora u JLS duan je izraditi novi parcelacijski elaborat i
izvriti preparcelaciju promatranog zemljita, te po potrebi izvriti prenamjenu
zemljita.
2.4.
2.5.
Geomehaniki elaborat
Prije izbora zemljita potrebno je izvriti struno ispitivanje terena buenjem i
izradom odgovarajueg geomehanikog elaborata kojim se dokazuje poloaj i
nosivost terena, visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Predloeno
zemljite mora imati kvalitetno nosivo tlo smjeteno na prihvatljivoj dubini od
povrine terena koje omoguava ekonomino temeljenje. Prihvatljiva dubina
temeljenja odreuje se prema strukturi programa. Visina nadtemeljnih zidova
treba biti <= 2 m. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja
preporuene geomehanikim elaboratom. Samo izuzetno mogu se prihvatiti
nepovoljniji geomehaniki uvjeti kada racionalnost sveukupnog graevinskog
poduhvata nije dovedena u pitanje.
2.7.
Mjerenje QH linije
Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u
prikljunom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj graevini ime
se izbjegavaju dodatni trokovi izgradnje rezervoara i pojaivaa pritiska u
zgradi.
2.8.
Karta buke
Prije odluke o izboru zemljita potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi
izvjetaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donoenje odluke o izboru i
projektantu za eventualno potrebnu zbunu zatitu budue graevine i njenih
korisnika.
10
3. IZBOR PROJEKTANTA
Vritelj izbora projektanta duan je priloiti dokaz da je odabrao
kvalitetnog i iskusnog projektanta.
3.1.
Ovlateni arhitekt
Izabrani arhitekt duan je priloiti rjeenje o ovlatenju
arhitekata i inenjera u graditeljstvu ime se osiguravaju
uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka.
Ugovor za izvrenje poslova projektiranja sklapa se prema
poduzeem registriranim za poslove projektiranja koje
arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza.
3.2.
Hrvatske komore
potrebni zakonski
Cjeniku Komore s
predloi izabrani
Refentna lista
Izabrani arhitekt duan je priloiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li)
projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. Svaki objekt dovoljno je
prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta.
Prednost pri izboru imaju arhitekti s veim brojem nagraenih izvedenih
stambenih zgrada.
3.3.
Mladi arhitekt
U sluaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natjeaja za
idejno rjeenje stambene zgrade koji nema ovlatenje ili nije izveo niti jednu
stambenu zgradu investitor e mu ponuditi izradu projekta u jednom od
arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu
odabranog projekta uz mogunost istovremene edukacije mladog odabranog
arhitekta. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuenu suradnju, investitor
ima pravo posao povjeriti drugonagraenom autoru koji zadovoljava traene
uvjete.
3.4.
11
12
4.
PROJEKTNI PROGRAM
Investitor je duan izraditi i predati projektantu potpisani projektni
program i zakonom propisane podloge.
Projektnim programom definiraju se svi sadraji i njihove veliine za
predmetnu lokaciju. Projektni program mora potivati sve urbanistiko
tehnike uvjete iz odgovarajueg vaeeg urbanistikog plana kojemu
pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadraja, tako i u
pogledu dozvoljenih kapaciteta.
*Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA
4.1.
4.2.
4.3.
Ostali sadraji
Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadraji radi
jednostavnije, bre i jeftinije izgradnje stanova. U koliko se vaeim
urbanistikim planom obavezno trae drugi sadraji, oni e se dimenzionirati u
najmanjoj prihvatljivoj povrini i volumenu. Kod izrazitog planskog zahtjeva za
izgradnjom poslovnog prostora izabrat e se trgovaki sadraj (opskrba
mjeovitom robom), a izbjegavat e se uredski prostori.
13
5.
POSTUPAK PROJEKTIRANJA
Meusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog
arhitektonskog natjeaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehnike
dokumentacije.
Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu
natjeajnog rjeenja ili sklapanja ugovora s investitorom, kojom prilikom
mu se uruuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj
lokaciji.
Projektant je duan izraditi kvalitetan i racionalan projekt iji m2 neto
korisne povrine stana nee biti skuplji od 640 EU.
Natjeajne podloge sadre:
a/ Projektni program s traenim kapacitetima izgradnje
b/ Izvod iz plana
c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama
d/ Preliminarne geomehanike podatke
e/ Tablice buduih brojanih pokazatelja stambene zgrade
Podloge o lokaciji sadravaju:
a/ Geodetski snimak terena
b/ Geomehaniki elaborat
c/ Izvod iz postojeeg urbanistikog plana
d/ Katastarski plan
e/ Posjedovni list
f/ Izvod iz zemljine knjige
g/ kartu buke
Unutar ugovornih rokova projektant je duan samostalno ishoditi sve posebne
urbanistiko-tehnike uvjete graenja za ishoenje lokacijske dozvole (ili
izvoda iz plana) i sve konane suglasnosti za ishoenje graevne, te potom
graevnu dozvolu.
U toku rada na projektu projektant je duan ishoditi pismena odobrenja svojih
rjeenja kod strunog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. Pismena
odobrenja potrebno je ishoditi za:
I/ Idejni projekt
II/ Glavni projekt
III/ Graevinske detalje
Revident je duan potpisati i peatirati odobreni uvezani projekt. U takvom
ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji
je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaanja naknade za
projektiranje.
*Prilog 4: PODACI O ZGRADI
/struktura, broj i povrina stanova i ostalih prostora, koncept energetske efikasnosti zgrade,
koncept zatite od buke i dr./
5.1.
b/ Kvalitet zgrade
c/ Kvalitet okolia
d/ Koeficijente ekonominosti zgrade
e/ Kvalitet tehnikog rjeenja sa stanovita energetske efikasnosti i zatite od
buke
Odabrani projektant mora dobiti pozitivno miljenje revidenta na svaki
pojedinani segment kvalitete projekta. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno
ovisi o koncepciji idejnog rjeenja i zato se projektantu omoguava jedna
radna revizija u toku izrade idejnog projekta.
U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve:
I/ Materijale, opremu i oblike u stanovima, zgradi i okoliu (za svaki stan
projektant je duan u katalogu stanova ponuditi dva rjeenja organizacije
namjetaja kao i rjeenje pregraivanja i odvajanja dodatne polovine sobe)
II/ Glavne vodove instalacija
III/ Bruto i neto povrine zgrade
IV/ Koeficijente ekonominosti
V/ Pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja utede energije i toplinske
zatite
VI/ Pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja zvune zatite, dispozicije
bunih i pogonskih prostora i ureaja
5.2.
5.3.
15
a/ Detalji hidroizolacije
b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade
c/ Detalji loa, terasa, balkona i vrtova
d/ Detalji krova
e/ Detalji stubita
f/ Detalji s prikazom rjeenja toplinskih mostova na kritinim mjestima
Knjiga graevinskih detalja koja se sastoji od:
I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s oznaenim
brojevima graevinskih detalja
II/ Grupa graevinskih detalja
Graevinski detalji crtaju se tehniki precizno u potrebnom mjerilu da se moe
razaznati precizno svaki pojedini materijal i naini meusobnog spajanja,
detaljno se kotiraju i opisuju. Svi opavi prikazuju se dodatno s detaljno
kotiranim razvijenim irinama i duinama.
5.4.
5.5.
Projektiranje instalacija
Na poetku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je duan
pridravati se posebnih uvjeta graenja komunalnih organizacija.
Za mjerenje potronje elektrine energije, vode, plina i topline projektant je
duan za svaki stan projektirati zasebno brojilo elektrine energije, vode, plina
i toplinske energije ugraeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormariima u
javnim komunikacijama na nivou svakog stana.
16
5.7.
Projektantski nadzor
Investitor je duan ugovoriti, a projektant obavljati projektantski nadzor nad
izvedbom zgrade i okolia koji je projektirao. Projektantski nadzor obavlja se
jedan puta tjedno ili vie prema posebnoj potrebi. Sve primjedbe na izvedbu
zgrade i okolia projektant je duan upisati u graevinski dnevnik, a o
neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora.
5.8.
5.9.
Uporabni pregled
Projektant je duan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade, te
prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled
sva nejasna rjeenja. Uspjeno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve
dalje obveze projektanta prema investitoru.
17
19
20
- specifikacije
- atesti
5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja i hlaenja
Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlaenja su:
- tlocrti razvoda i elemenata prikljuenja, mjerilo 1:100
- sheme sustava
- prorauni mree
- tehniki opis
- specifikacije
- atesti
Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlaenja glavnih stambenih
(boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine). Uz specifikacije i
tehniki opis obavezno je navesti bunost predvienih ureaja i opreme, te
nain spreavanja prijenosa vibracija. Nacrti, prorauni i trokovnik hlaenja
moraju biti izdvojene cjeline o ijoj izvedbi investitor donosi naknadno
konanu odluku.
5.11.2.3.4. Projekt dizala
- tlocrti, mjerilo 1:100
- presjeci, mjerilo 1:100
- sheme sustava
- radioniki nacrti
- proraun instalacije i mehanike
- tehniki opis
- specifikacije
U skladu s tendencijom drutvene pojaane brige za ljude s potekoama u
kretanju za svaku zgradu viu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo, tj.
okno za dizalo. Nacrti, prorauni i trokovnik dizala moraju biti izdvojene
cjeline o ijoj izvedbi investitor donosi naknadno konanu odluku.
5.11.2.4. Projekti
Svi projekti izrauju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je
vidljiv njihov autor, a uvezuju se u zajednike registratore s ostalom
dokumentacijom.
5.11.2.4.1. Toplinska zatita i uteda energije
- tehniki opis
- prorauni s iskaznicom potrebne topline za grijanje
- program kontrole i osiguranja kakvoe za toplinsku zatitu
- posebni tehniki uvjeti za izvoenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje
graevnog otpada
- podaci iz projekata koji su posluili kao podloga za izradu prorauna
- revizija elaborata
5.11.2.4.2. Akustika svojstva i zatita od buke
21
- tehniki opis
- prorauni i izvori podataka koji su posluili kao podloga za izradu prorauna
- program kontrole i osiguranja kakvoe za zatitu od buke
- posebni tehniki uvjeti za izvoenje i ugradnju opreme
5.11.2.4.3. Zatita od poara
Projektom je potrebno rijeiti sva pitanja zatite od poara prema vaeim
zakonima.
- tehniki opis
- shema protupoarnih puteva
- shema poarnih zona
- shema evakuacije
5.11.2.4.4. Zatita na radu
Projektom je potrebno rijeiti sva pitanja zatite na radu prema vaeim
zakonima.
5.11.2.5. Trokovnik
- tehniki uvjeti
- opisi svih stavaka s projektantskim cijenama
- sheme stolarskih i bravarskih radova, mjerilo 1:50
- sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala
5.11.2.6. Katalog stanova
Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama
rasporeda stanova po etaama prema stvarnim konanim rjeenjima i
povrinama stanova s ucrtanim namjetajem i radijatorima u dvije varijante (u
skladu s projektima instalacija).
Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4.
*Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA
22
rezerva
za izradu situacija
kote situacija
tlocrt temelja
kote i tekst temelja
tlocrti prizemlja
kote i tekst prizemlja
tlocrti 1,2,3,4,5
kote i tekst kata 1,2,3,4,5
tlocrt krova
kote i tekst krova
sanitarna oprema, bojler, radijatori
namjetaj
karakteristini presjeci
kote i tekst presjeka
WHITE
GREEN
GREEN
BLUE
BLUE
WHITE
WHITE
YELLOW
YELLOW
MAGENTA
MAGENTA
CYAN
8
RED
RED
23
- LAYER HATCH
- LAYER FASADA
- LAYER OKVIR
rafature
fasade
okvir crtea i sastavnica
WHITE
GREEN
9
24
6.
STANDARDI I NORMATIVI
Prilikom projektiranja drutveno poticane stanogradnje potrebno se
pridravati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje, ali i posebnih
uvjeta koje postavlja investitor s ciljem poveanja pristupanosti
programa svim zainteresiranim graanima Republike Hrvatske.
Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati
razjanjenje svih strunih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati
efikasnija rjeenja.
6.1.
Okoli
Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traenih sadraja u skladu s
vaeim urbanistikim planom su prvi nuni uvjeti za uspjeno projektiranje.
25
26
50-100
250-500
5-10
1-2
>100
>500
10
2
27
Zgrada
Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je duan izuzetnu
panju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova
zgrade tako i nove zgrade i postojeeg ambijenta. Dokazivanje
funkcionalnosti mora biti usklaeno s panjom prema skladu tlocrta i
presjeka zgrade u granicama traenog koeficijenta ekonominosti. Autor
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
6.3.
Stan
Poeljna su inovativna stambena rjeenja koja uvaavaju najsuvremenije
zahtjeve, ali i uvaavaju lokalne uvjete pri emu je cilj fleksibilan i
adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih
maksimalnih i minimalnih NKP stana i traenog koeficijenta
ekonominosti K2. Autor sam bira naine racionalizacije stana i zgrade
dokazujui ih detaljnim trokovnikom.
Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti
funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja,
odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem lijenikih
istraivanja odnosa koliine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju
bolesti dinih puteva Program drutveno poticane stanogradnje insistira
na poveanoj kubaturi zraka u stanu.
Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim
orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i viestrane stanove.
Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga
do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije
dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova veih od dvoiposobnog.
Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove
(1S) nuno je orijentirati duom osi uz proelje radi osiguranja svih traenih
uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod veih stanova preporua se najvanije
prostorije u stanu organizirati duom osi uz proelje ili projektiranje svjetlika i
atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili
pomonih prostorija u stanu. Dnevne i spavae sobe nije dozvoljeno
orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2.
Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za
spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na proelju.
Preporua se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom
funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagoena specifinostima
podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se
naglaava potreba istraivanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i
osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao to je
projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu.
Povrina pojedinih prostorija se moe prerasporeivati to je potrebno
dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu povrina potrebno je
dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namjetajem i
sanitarnim vorovima za instalacije.
Ulaz u stan potrebno je smjestiti u teitu stana kako bi se osigurala najmanja
mogua povrina komunikacija i najlaka veza. U ulazno prostoru neophodno
je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i irine 60 kod
manjih stanova ili 60 cm dubine i irine 120 cm kod veih stanova. Potrebno
je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i
pokuavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi vienamjenskog
koritenja objedinjenih povrina. Objedinjavanje komunikacija ne smije
naruiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavau sobu, kuhinju ili
kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati Z hodnike od ulaza
do zadnje prostorije u stanu.
39
40
41
42
43
44
45
46
47
VRSTE PROSTORIJA
tip stana
broj osoba u stanu
vjetrobran (VJ)
ulaz (UL)
kupaona (KP)
wc (WC)
izba (IZ)
hodnik (HO)
garderoba (GD)
kuhinja (KH)
blagovaona (BL)
dnevni boravak (DB)
spavaa soba (SP)
spavaa soba (SP2)
spavaa soba (SP2)
spavaa soba (SP2
spavaa soba (SP1)
dodatna spavaa soba (DSP*)
UKUPNA ZATVORENA
NKP STANA
otvoreni pr. (VR, TE, BA, L)*
spremite (S)*
garaa /G/*
NAJMANJA SVEUKUPNA
NKP STANA
NAJVEA SVEUKUPNA
NKP STANA
VRSTE STANOVA
GS
0,5S
1,0S
1,5S
2,0S
2,5S
3,0S
3,5S
4,0S
(1,5)
3
4
(1,5)
3
6
(1,5)
5
6
1,5
1,5
1,5
2,5
(1,5)
5
6
1,5
1,5
3
4
4
24
5
5
20
5
6
21
13
5
6
21
13
(1,5)
5
6
1,5
1,5
4
1
6
7
22
13
13
(1,5)
5
6
1,5
1,5
5
2
6
7
22
13
13
(1,5)
5
6
1,5
1,5
6
3
8
8
22
13
13
13
(1,5)
5
6
1,5
1,5
7
4
8
8
22
13
13
13
(1,5)
5
6
1,5
1,5
8
5
8
8
25
13
13
13
13
(8)
42
10
(8)
50
(8)
58
8
(8)
68
(8)
78
8
(8)
88
(8)
98
8
(8)
108
(8)
118
3
1
/12/
40
3
1
/12/
50
4
2
/12/
60
4
2
/12/
70
4
2
/12/
80
4
2
/12/
90
4
2
/12/
100
4
2
/12/
110
4
2
/12/
120
50
55
65
75
85
95
105
115
125
48
7.
IZVEDBA
Investitor je duan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti
direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore.
Projektant je duan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno
1 puta tjedno odnosno vie prema potrebi i prema terminskom planu
izvoditelja.
Izvoditelj zgrade duan izvoditi kvalitetno, u potpunosti pridravati se
projekta i svih njegovih rjeenja, a projektantu omoguiti obavljanje
projektantskog nadzora.
Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je duan napraviti Projekt
izvedenog stanja zgrade, te ga ovjerenog od projektanta predati
investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom
projektantu zgrade.
Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u sluaju kada je
izvoditelj u mogunosti nuditi cijenu m2 neto korisne povrine gotovog
stana ispod vrijednosti od 640 EU.
7.1.
49
50
51
52
1
1
1
1
1
1
1
1
1
15
8
1
1
2
2
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
18
10
1
1
3
3
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
18
10
1
1
3
3
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
21
12
1
1
3
3
2
1
1
1
1
1
1
1
1
1
21
12
1
1
3
3
2
53
54
Dimjaci
Svaki stan bez obzira na nain grijanja mora imati ugraen rezervni dimnjak u
stambenoj prostoriji. Preporua se poloaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju.
Mjesto za ugradbu pei treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom
opremom i namjetajem. Projektant dimnjaka duan je po horizontali i vertikali
kotirati poloaje prikljuaka i revijskih okana dimnjaka.
7.3.
55
Pregradni zidovi mogu biti od opeke, porastog betona ili montanih elemenata
pri emu nuno moraju zadovoljiti potrebe zvune izolacije, nosivosti, krutosti
i otpornosti na vodu i vlagu.
7.4.
56
8.
ZAKONI I PROPISI
Svi projektanti u procesu projektiranja duni su potivati zakone i propise iz
podruja koje obuhvaa cjelovit proces graenja stambene zgrade od izbora
lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. Odgovornost i obvezu ispravke i
dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklaenost projekta ili izvedbe
s vaeim propisima iskljuivo snose projektanti i izvoditelji u svojim
domenama.
Prema vaeem Zakonu o gradnji projektant je duan ishoditi pozitivno
miljenje o kontroli glavnih projekata od ovlatenih dravnih revidenata za
konstrukciju, toplinsku zatitu i zatitu od buke.
Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom
koji ima snagu ugovora izmeu projektanata, izvoditelja i investitora ak
i kada su ovi zahtjevi vei od trenutno vaeih dravnih zakona i
propisa.
57
9.
9.1.
9.2.
58
9.4.
Nadzor
Prije poetka izgradnje investitor je duan prema Zakonu o gradnji izabrati
slubu i odgovornu osobu za vrenje nadzora.
Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rjeenja.
Kandidat za odgovornu osobu za vrenje nadzora koji udovoljava zakonskim
uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora:
- da je uspjeno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili veih povrina
- da je priloio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspjeno
obavljenom nadzoru
Imenovanje stupa na snagu kada predloenog kandidata potvrdi investitor.
9.5.
Praenje izvedbe
U toku izvoenja na gradilitu moraju biti ovjereni glavni projekt, ovjerena
knjiga graevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Ukoliko u pojedinoj fazi radova
na gradilitu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta, nadzorni inenjer
je duan zaustaviti radove dok se ne izrade, dostave i ovjere traeni nacrti.
U sluaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su duni ishoditi pismena
odobrenja revidenta i investitora.
9.6.
59
10.
ZAKLJUAK
Pravilnik za drutveno poticanu stanogradnju obvezujui je akt za investitora,
projektanta, revidenta, nadzornog organa i izvoditelja u programu Drutveno
poticane stanogradnje. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti
Privremeni pravilnik.
60