Professional Documents
Culture Documents
______________________________________________________________
IZGOVOR
c
ispred
ci
ispred
ispred
gi
gl
h
e
i
a
o
u
e
i
a
o
u
e
e
i
i
a
a
ispred
o
o
u
u
i
lji
ia
lj
ispred
ie
lje
io
ljo
se ne izgovara
qu
ch
ispred
ispred
gh
ispred
ispred
gn
ispred
ispred
sci
ispred
s
s
ss
s
z,zz
e
i
a
o
u
e
i
a
o
u
a
e
i
o
u
ge
gi
ga
go
gu
nja
nje
nji
njo
nju
e
i
a
o
u
kva
kve
kvi
kvo
sch
ispred
sc
ispred
izmeu samoglasnika
ispred L,B,D,G,V,R,M,N
uvek
ispred bezvunih P,T,K,F
uvek
PRONOMI PERSONALI
U FUNKCIJI SUBJEKTA
ke
ki
ka
ko
ku
a
e
i
o
kv
sc
e
i
a
o
u
e
i
a
o
u
ske
ski
ska
sko
sku
z
z
s
s
c,dz
1. Noi (mi)
2. Voi (vi)
3. Loro (oni)
U FUNKCIJI OBJEKTA
NAGLAENE LINE ZAMENICE stoje iza glagola, naglaene su i uvode se
predlozima (ne uvek)
1. Me
2. Te
3. Lui
Lei
-
1. Noi
2. Voi
3. Loro
1. Ci (nama)
2. Vi (vama)
3. Gli (njima)
1. Ci (nas)
2. Vi (vas)
3. Li (njih)
Le
Kod glagola s pomonim glagolom avere, kada se ispred glagola nade nenaglaena lina zamenica III lica u funkciji direktnog objekta, dolazi do slaganja u
rodu i broju line zamenice i participa prolog:
-
JEDNINA
MNOINA
Posto
Ragazzo
Amico
Libro
Teatro
Panino
Telefonino
Foglio
Posti
Ragazzi
Amici
Libri
Teatri
Panini
Telefonini
Fogli
CA > CHI
GA > GHI
JEDNINA
tema
problema
atleta
pilota
sistema
duca
collega
MNOINA
temi
problemi
atleti
piloti
sistemi
duchi
colleghi
- ISTA
dentista
dentisti
MUKI ROD
(O > I)
MUKI ROD
A>I
gorilla
coala
vaglia
pigiama
nepromenljive
ENSKI ROD
(A > E)
IMENICE NA -E
JEDNINA
MNOINA
Camera
Ragazza
Scuola
Casa
Signora
Borsa
Sigaretta
Sorella
Camere
Ragazze
Scuole
Case
Signore
Borse
Sigarette
Sorelle
JEDNINA
MNOINA
(E > I)
Nepromenljive
Imenice
(samo se lan menja)
Posebni oblici
il giornale
il professore
lo studente
il mare
il dente
la nave
la neve
il capitale
il padre
la legge
il pesce
il cane
i giornali
i professori
gli studenti
i mari
i denti
le navi
le nevi
i capitali
i padri
le leggi
i pesci
i cani
JEDNINA
la citt
luniversit
la virt
Il caff
Il re
Il te
la foto
la bici
Il film
Il bar
lo sport
la tesi
la crisi
la diagnosi
la prognosi
MNOINA
le citt
le universit
le virt
i caff
i re
i te
le foto
le bici
i film
i bar
gli sport
le tesi
le crisi
le diagnosi
le prognosi
il brindisi
i brindisi
la specie
le specie
JEDNINA
AMICA
Imenice i pridevi
MNOINA
AMICHE
SIMPATICA
TEDESCA
STANCA
ALGA
MEDICO
SIMPATICO
MECCHANICO
*carico
*obbligo
*profugo
*stomaco
ARCO
ETRUSCO
ALBERGO
TURCO
*AMICO
*NEMICO
*PORCO
*GRECO
SIMPATICHE
TEDESCHE
STANCHE
ALGHE
MEDICI
SIMPATICI
MECCHANICI
*carichi
*obblighi
*profughi
*stomachi
ARCHI
ETRUSCHI
ALBERGHI
TURCHI
*AMICI
*NEMICI
*PORCI
*GRECI
Imenice na
LOGO u znaenju
profesije
METEOROLOGO
STOMATOLOGO
METEOROLOGI
STOMATOLOGI
Imenice enskog
roda na CIA ili GIA
CAMICIA
CILIEGIA
VALIGIA
ARANCIA
PIOGIA
SPIAGIA
GOCCIA
CAMICIE
CILIEGIE
VALIGIE
ARANCE
PIOGE
SPIAGE
GOCCE
enskog roda
CA, GA-CHE,GHE
Imenice i pridevi
mukog roda
CO, GO-CI,GI
(parole sdruciolle)
Imenice i pridevi
MUKOG roda
CO, GO-CHI,GHI
(parole piane)
panino
ragazzo
buono
panini
ragazzi
sono
buoni
merenda
ragazza
buona
Le
merende
ragazze
sono
buone
grande
gentile
Gli ospedali
Le madri
sono
grandi
gentili
lo
jednina
mnoina
i
gli
jednina
la
l
un
uno
jednina
mnoina
le
mnoina
dei
degli
una
un
La Roma antiqua
La Berlino degli anni venti
ali: il Cairo, lAquila, la Spezia, lAia ...
7
mnoina
delle
tornata dallAmerica.
In tutta lItalia ...
Dov la Lucia.
jednina
PRISVOJNI PRIDEVI
IO
TU
LUI,
LEI
MUKI ROD
ENSKI ROD
il mio (moj)
il tuo (tvoj)
il suo (njegov, svoj)
la mia (moja)
la tua (tvoja)
la sua (njegova, svoja)
mnoina
NOI
VOI
LORO
IO
TU
LUI,
LEI
NOI
VOI
LORO
il nostro (na)
il vostro (va)
il loro (njihov, svoj, Va)
la nostra (naa)
la vostra (vaa)
la loro (njihova, svoja, vaa)
MUKI ROD
ENSKI ROD
i miei (moji)
i tuoi (tvoji)
i suoi (njegovi, svoji)
le mie (moje)
le tue (tvoje)
le sue (njegove, svoje)
i nostri (nai)
i vostri (vai)
i loro (njihovi, svoji, Vai)
le nostre (nae)
le vostre (vae)
le loro (njihove, svoje, Vae)
Kao to se vidi, 5 lica mi-, tu-, su-, nostr- i vostr-, imaju po etiri razliita
morfoloka oblika, u zavisnosti od roda i broja, dok je oblik loro nepromenljiv.
lan se izostavlja:
1. ako su prisvojni pridevi u sastavnom delu imenskog predikata:
- Questo libro mio.
- Non sono tue queste sigarette.
2. kod suvie linih izraza koji su u inverziji: cosa nostra, a casa mia,
tutto colpa mia, un amico mio ...
3. U vokativu: signori miei, amore mio ...
4. Uz imenice koje oznaavaju stepen srodstva kad su u jednini: madre,
padre, fratello, sorella, nonna, nonno, zio, zia, cugino, cugina, nipote,
marito, moglie ..
lan se uvek upotrebljava:
1. u obliku: il/i loro i la/le loro
2. uvek za prideve u mnoini
3. ukoliko stoji pridev uz imenicu: la mia buona madre, il mio zio di
Milano ...
4. ako su imenice, u znaenju rodbinskog srodstva, u deminutivu: la sua
mammina, il mio babbo, la loro nipotina, il tuo fratellino ...
5. uz posesivne zamenice: Questo libro mio. (pripadnost) ali Questo il
mio libro. (kao jedna od mnogih knjiga koje posedujem)
QUESTO
Questo
Quest'
Questa
Quest'
Questi
ragazzo
scolaro
amico
scuola
automobile
ragazzi
scolari
forte
alto
grande
bella
sono
forti
alti
scuole
automobili
grandi
belli
QUELLO
Quel
Quello
Quell
Quella
Quell
ragazzo
scolaro
amico
ragazza
amica
Quei
ragazzi
scolari
amici
ragazze
amiche
Quegli
Quelle
forte
alto
gentile
bella
forti
alti
sono
gentili
belli
(Non)
un
buon
buono
una
buona
buon
buoni
(Non)
sono
buone
libro
amico
scolaro
scolara
ragazza
amica
libri
amici
scolari
scolare
ragazze
amiche
una
Che
bel
bello
bell
bella
bell
compito
scolaro
amico
gita
amica
Sono
bei
compiti
un
Che
10
begli
Sono
Che
belle
scolari
amici
gite
amiche
Francesco
Marco
Giovanni Matteo
Stefano
Zaccaria
Spirito
Antonio
Onofrio
Elia
Santa
(come : la)
Maria
Chiara
Lucia Barbara
Sante
(come : la)
Maria e Chiara
Sant
(come: l)
Anna
Amelia
GRANDE
u enskom
rodu
posle imenice
jednina
ispred
konsonanata
zaino
signore
donna uomo
gran
grande
grande spazio
premio
amica compito grande
grande
gran
amico
freddo
scuola onore
mnoina
ispred
z,ps,gn,x,s
impura, i
vokala
grandi
PARTIKULA CI
Pored zamenike funkcije CI ima takoe i vrednost priloke odnosne reice.
U okviru zamenica ve se govorilo o vrednostima nenaglaene line zamenice
1. lica mnoine u funkciji direktnog i indirektnog objekta:
a) direktni objekat:
11
b) indirektni objekat:
-
Perch non ce lhai spiegato prima? (Zato nam to ranije nisi objasnio?)
c) povratno ci:
-
d) pokazno ci:
Ova zamenica ima vrednost di ci, a ci, in ci, con ci, pa se moe uvrstiti u
pokazne, odnosno demonstrativne zamenice:
-
Non ci capisco niente. = Non capisco niente di ci. [Ne razumem (tu/od
toga) nita.]
Non ci penso. = Non penso a ci. (Ne mislim na to.)
Non ci credo. Non credo in ci. (Ne verujem u to.)
Non devi giocarci. = Non devi giocare con ci. (Ne treba da se igra s
tim.)
(A teatro) ci vado due volte al mese. [(U pozorite) idem dva puta
meseno.]
12
C' molta armonia in questa famiglia. (Mnogo je/ima mnogo sklada u toj
porodici.)
Ci sono troppi impiegati nella nostra azienda. (Ima suvie zaposlenih u
naoj ustanovi.)
Oggi non si vive come una volta. (Danas se ne ivi kao nekad.)
Kada se, medutim, bezlino si nae ispred povratnog si, ono postaje ci, kako
bi se izbeglo ponavljanje si si:
Tra gli amici ci si diverte sempre. (Uvek je zabavno meu prijateljima.)
Pored ovih osnovnih funkcija treba skrenuti panju i na neke upotrebe koje su
vezane za govorni jezik. Jedna je pleonastika upotreba partikule ci u funkeiju
intenzifikacije iskaza, kada se partikula upotrebljava s dopunom koju
zamenjuje:
-
13
Con questa penna ci (=con essa) scrivo tutto Vanno. (Ovim penkalom
piem celu godimi dana.)
ZAMENICA I PARTIKULA NE
a) partitivna zamenica
O partitivnoj vrednosti bilo je ve rei: (Obratiti panju na slaganje s participom
prolim!)
-
b) lina zamenica
Kao lina zamenica ne odgovara predlokim izrazima di lui, di lei, di loro; da
lui, da lei, da loro, i odnosi se uglavnom na osobe:
-
c) pokazna zamenica
U funkciji pokazne zamenice ne po znaenju odgovara izrazima: di questo, di
questa, di questi, di queste, di quello, di quella, di quelli, di quelle, a u nekim
sluajevima predlog moe biti i u ovom sluaju da (posebno u pasivu):
-
Pokazna zamenica ne moe imati i znaenje di ci, da ci, kao neka vrsta
srednjeg roda, i u tom sluaju moe se odnositi na ceo sadraj prethodne
reenice, kao i veeg segmenta od reenice:
-
d) prisvojna zamenica
Ne moe vriti funkciju prisvojne zamenice treeg lica jednine i mnoine:
14
e) prilog za mesto
U funkciji priloga za mesto reci ne odgovaraju izrazi: di qui, di qua, di l, di l,
da questo/quel luogo:
-
KOMPARACIJA PRIDEVA
(I GRADI DELLAGGETTIVO)
U italijanskom jeziku postoje tri stepena poreenja: pozitiv, komparativ i
superlativ.
15
IL GRADO COMPARATIVO
Mario (cos) gentile come suo fratello.
Paolo tanto divertente quanto
intelligente.
Rosa pi brava di Matilde.
Giordano meno alto di Pietro.
comparativo di uguaglianza
comparativo di uguaglianza
comparativo di maggioranza
comparativo di minoranza
Kada se porede dve osobine koje se odnose na istu imenicu, kao element
povezivanja javlja se CHE to vai i za poreenje dve imenice, priloga ili
infinitiva.
-
IL GRADO SUPERLATIVO
U italijanskom jeziku postoje dve vrste superlativa: relativni (superlativo
relativo) i apsolutni (superlativo assoluto).
Relativni superlativ gradi se dodavanjem odreenog lana ispred oblika za
komparativ, a njim se oznaava da predmet poreenja poseduje odreeno
svojstvo u najveem (superlativo relativo di maggioranza) ili najmanjem
stepenu (superlativo rekativo di minoranza)
Piero il pi alto della squadra.
Rosa la pi brava della classe.
Latleta bravissimo.
Latleta bellissima.
Luca fortissimo.
I suoi denti sono bianchissimi.
Franca e Renata sono simpatichissime.
molto utile
tanto onesto
Sono estremamente importanti
oltremodo laborioso
stragrande (prevelik)
arcicontento (prezadovoljan9
ultramoderno (super moderno)
sopraffino (veoma fino)
superveloce (prebrz, veoma brz)
ipersensibile (preosetljiv)
COMPARATIVO
SUPERLATIVO
RELATIVO
ASSOLUTO
il pi buono
buonissimo
il migliore
ottimo
il pi cattivo
cattivissimo
ilpeggiore
pessimo
il pi grande
grandissimo
il maggiore
massimo
il pi piccolo
piccolissimo
il minore
minimo
pi buono
migliore
pi cattivo
cattivo
peggiore
pi grande
grande
maggiore
pi piccolo
piccolo
minore
- Paolo il migliore dei amici.
- Roberto il minore dei fratelli.
- Non ho provati il minimo dispiacere.
- Da parte mia, ti prometto il massimo impegno.
buono
17
COMPARATIVO
SUPERLATIVO
ASSOLUTO
SUPERLATIVO
buono
II suo compito
II terzo posto il migliore La partita stata ottima.
migliore del mio
risultato della squadra.
La torta buonissima
Luca pi buono di te Fido il cane pi buono! davvero ottima!
cattivo
II secondo film
peggiore del primo
Ogni giorno pi
cattivo, non lo capisco
Quella la peggiore
macchina italiana!
Sei il pi cattivo di tutti,
fai brutti scherzi a tutti
grande
II fratello maggiore di
Luca ha 16 anni
Questo righello pi
grande di quell'altro
piccolo
I PRONOMI RELATIVI
II ragazzo
La ragazza
che
parla
va nella 2ac
d cui
ti parlo
a cui
chiedo l'ora
agli allenamenti
18
I ragazzi
Le ragazze
che
vedi
ha un bel voto in
con cui
esce Maria
storia
da cui
andiamo oggi
che
parlano
di cui
ti parlo
a cui
chiedo l'ora
agli allenamenti
che
vedi
con cui
esce Maria
in storia
da cui
andiamo oggi
Oblik relativne zamjenice CHE koristi se bez predloga. Uz oblik CUI uvijek idu
predlozi (Di, A, DA, IN, CON, SU, PER, TRA, FRA i drugi).
Uvijek pravi razliku izmedu relativne zamenice CHE i upitnih zamenica CHI? i
CHE?!
-
CHE?
Chi suona?
Di chi ?
Con chi ci vai?
Da chi andiamo?
A chi lo domandiamo?
CHE?
Che fai?
Di che parli?
Con che lo fai?
Da che cominci?
A che serve questo?
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
i ragazzi
le ragazze
i ragazzi
le ragazze
i ragazzi
le ragazze
i ragazzi
le ragazze
i ragazi
le ragazze
il
la
del
della
al
alla
il quale=che
la quale=che
del quale=di cui
quale ti parlo
della quale=di cui
al quale= a cui
scrivo
vive a Londra
alla quale=a cui
italiano
che
vedete
che
italiana
dal
simpatico
dal quale=da cui
quale andiamo
dalla quale=da
dalla
simpatica
cui
parla
Enrico
Giulia
Enrico
Giulia
Luca e
i quali = che
Emilio
parlano sono
le
Anna e Lea
le quali =che
Luca e
dei
dei quali = di cui
Emilio
quali ti parlo sono
delle
Anna e Lea delle quali = di cui
Luca e
ai
ai quali = a cui
Emilio
scrivo sono
alle
Anna e Lea alle quali = a cui
Luca e
Emilio
che
vedete sono
che
Anna e Lea
Luca e
dai
dai quali = da cui
andiamo
Emilio
quali
sono
dalle
Anna e Lea dalle quali = da cui
i
Predlozi IN, CON, SU, PER, TRA i FRA mogu se takoe upotrebiti sa
relativnom zamenicom IL QUALE:
-
NUMERI
U italijanskom jeziku glavni brojevi su nepromenljivi u rodu i broju osim
broja jedan UNO koji se ponaa kao neodreeni lan.
0 zero
1 uno
2 due
3 tre
11 undici
12 dodici
13 tredici
14 quattordici
21 ventuno
22 ventidue
23 ventitr
24 ventiquattro
20
40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta
1 500 mille
cinquecento
2 000 duemila
500 000
15 quindici
16 sedici
17 diciassette
18 diciotto
19 dicianove
20 venti
25 venticinque
26 ventisei
27 ventisette
28 ventotto
29 ventinove
30 trenta
80 ottanta
90 novanta
100 cento
200 duecento
1 000 mille
1 001 mille e
uno
cinquecentomila
(mezzo milione)
1 000 000
un milione
1 000 000 000
un miliardo
REDNI BROJEVI
1.
2.
3.
4.
5.
primo
secondo
terzo
quarto
quinto
6. sesto
7. settimo
8. ottavo
9. nono
10. decimo
11. undicesimo
12. dodicesimo
13. ventitreesimo
GRAENJE PRILOGA
Nainski prilozi (avverbi di modo o di maniera) grade se dodavanjem sufiksa
-mente i to:
a) kod prideva na -o i -a sufiks se dodaje enskom rodu prideva:
sano/a sanamente
chiaro/a chiaramente;
21
LINDICATIVO PRESENTE
GLAGOLI NA - ARE
PARLARE
GLAGOLI NA - ERE
PRENDERE
1. PARL-O
2.PARL-I
3.PARL-A
1.PARL-IAMO
2.PARL-ATE
3.PARL-ANO
1.PREND-O
1.PREND-IAMO
22
2.PREND-ETE
3.PREND-ONO
1.PART-O
2.PART-I
3.PART-E
1.PART-IAMO
2.PART-ITE
3.PART-ONO
PREFERIRE
(verbi incoativi)
1.PREFERISCO
2.PREFERISCI
3.PREFERISCE
1.PREFERIAMO
2.PREFERITE
3.PREFERISCONO
FINIRE
(verbi incoativi)
1.FINISCO
2.FINISCI
3.FINISCE
1.FINIAMO
2.FINITE
3.FINISCONO
CONOSCERE
(verbi incoativi)
1.CONOSCO
2.CONOSCI
3.CONOSCE
1.CONOSCIAMO
2.CONOSCIETE
3.CONOSCONO
UDIRE
(apofonija)
1.ODO
2.ODI
3.ODE
1.UDIAMO
2.UDITE
3.ODONO
USCIRE
(apofonija)
1.ESCO
2.ESCI
3.ESCE
1.USCIAMO
2.USCITE
3.ESCONO
FARE
(verbi contrati)
1.FACCIO
2.FAI
3.FA
1.FACCIAMO
2.FATE
3.FANNO
BERE
(verbi contrati)
1.BEVO
2.BEVI
3.BEVE
1.BEVIAMO
2.BEVETE
3.BEVONO
RIMANERE
1.RIMANGO
2.RIMANI
3.RIMANE
1.RIMANIAMO
2.RIMANETE
3.RIMANGONO
SALIRE
1.SALGO
2.SALI
3.SALE
1.SALIAMO
2.SALITE
3.SALGONO
GLAGOLI NA - IRE
PARTIRE
Verbi incoativi ubacuju - SC
GLAGOLI SA APOFONIJOM
KONTRAHOVANI GLAGOLI
23
1.TENGO
2.TIENI
3.TIENE
1.TENIAMO
2.TENETE
3.TENGANO
PAGARE
1.PAGO
2.PAGHI
3.PAGA
1.PAGHIAMO
2.PAGATE
3.PAGANO
GIOCARE
1.GIOCO
2.GIOCHI
3.GIOCA
1.GIOCHIAMO
2.GIOCATE
3.GIOCANO
CERCARE
1.CERCO
2.CERCHI
3.CERCA
1.CERCHIAMO
2.CERCATE
3.CERCANO
MORIRE
1.MUOIO
2.MUORI
3.MUORE
1.MORIAMO
2.MORITE
3.MUOIONO
SEDERE
1.SIEDO
2.SIEDI
3.SIEDE
1.SEDIAMO
2.SEDETE
3.SIEDONO
ANDARE
1.VADO
2.VAI
3.VAI
1.ANDIAMO
2.ANDATE
3.VANNO
VENIRE
1.VENGO
2.VIENI
3.VIENE.
1.VENIAMO
2.VENITE
3.VENGONO
DIRE
1.DICO
2.DICI
3.DICE
1.DICIAMO
2.DITE
3.DICONO
DARE
1.DO
2.DAI
3.DA
1.DIAMO
2.DATE
3.DATE
SAPERE
1.SO
1.SAPPIAMO
24
2.SAPETE
3.SANNO
STARE
1.STO
2.STAI
3.STA
1.STIAMO
2.STATE
3.STANNO
PIACERE
1.PIACCIO
2.PIACI
3.PIACE
1.PIACCIAMO
2.PIACETE
3.PIACCIONO
VOLERE-hteti
(modalni)
1.VOGLIO
2.VUOI
3.VUOLE
1.VOGLIAMO
2.VOLETE
3.VOGLIONO
POTERE-moi
(modalni)
1.POSSO
2.PUOI
3.PO
1.POSSIAMO
2.POTETE
3.POSSONO
DOVERE-morati
(modalni)
LAVARSI - umiti se
(povratnii)
1.DEVO (debbo)
2.DEVI
3.DEVE (debbe)
1.Mi lavo
2.Ti lavi
3. Si lava
1.DOBBIAMO
2.DOVETE
3.DEVONO (debbono)
1.Ci laviamo
2.Vi lavate
3.Si lavano
25
VERBI PERIFRASTICI
1. STARE + GERUNDIO radnja koja traje
-
LIMPERATIVO
FORME PARTICOLARI DELL'IMPERATIVO
tu
Lei
noi
voi
(non)
va'
non andare
vada
andiamo
andate
26
in un'agenzia!
alla festa mascherata!
a fare la spesa!
dai parenti!
(non)
tu
Lei
noi
voi
(non)
tu
Lei
noi
voi
(non)
tu
Lei
da'
non dare
dia
diamo
date
di'
non dire
dica
diciamo
dite
fa'
non fare
faccia
facciamo
fate
sta
non stare
stia
(non)
noi
voi
stiamo
state
un esercizio difficile!
i compiti al professore!
una mano a Laura!
da mangiare agli animali!
cosa successo!
di chi questa moto!
dove andato Piero!
cosa c' in tiv!
presto!
i compiti!
un bel gioco!
una partita!
a letto per una settimana!
fermo!
fermo, signore! ferma, signora!
in casa tutto il giorno!
qui!
PARLARE
(tu)
(Lei)
(noi)
(voi)
(non)
parla
non parlare
parli
parliamo
parlate
con Marco!
prendi
non prendere
prenda
prendiamo
prendete
l'autobus!
PRENDERE
(tu)
(Lei)
(noi)
(voi)
(non)
PARTIRE
(tu)
(Lei)
(noi)
(voi)
(non)
parti
non partire
parta
partiamo
partite
ARE
ERE i IRE
27
per Roma!
il pane
Compralo!
28
Non comprarlo!
Non lo comprare!
Comprala!
i biglietti
Comprali!
le banane
Comprale!
un libro a Franco
Compriamo
un disco a Laura
un chilo di fragole
Comprate
le cliege dal
fruttivendolo
Compriamogli
un libro
Compriamole
un disco
Compratene
un chilo!
Comprateci le
ciliege!
Non comprarla!
Non la comprare!
Non comprarli!
Non li comprare!
Non comprarle!
Non le comprare!
Non compriamogli un libro!
Non gli compriamo un libro!
Non compriamole un disco!
Non le compriamo un disco!
Non compratene un chilo!
Non ne comprate un chilo!
Non comprateci le ciliege!
Non ci comprate le ciliege!
Pettinati!
(Noi)
Pettiniamoci!
(Voi)
Pettinatevi!
(Lei)
(Loro)
Si pettini!
Si pettinino!
Non pettinarti!
Non ti pettinare!
Non pettiniamoci!
Non ci pettiniamo!
Non pettinatevi!
Non vi pettinate!
Non si pettini!
Non si pettinino!
ESSERE
(tu)
sii
(Lei)
sia
(noi)
siamo
(voi)
siate
(Loro)
siano
SAPERE
(tu)
sappi
(Lei)
sappia
(noi)
sappiamo
(voi)
sappiate
(Loro)
sappiano
Il PASSATO PROSSIMO
Gradi se od prezenta glagola AVERE ili ESSERE i participa prolog glavnog
glagola koji se pravi na sledei nain:
PARL ARE = PARL ATO
VEND ERE = VEND UTO
USC IRE = USC ITO
29
NEPRAVILNI PARTICIPI:
fare fatto
scrivere scritto
tradurre tradotto
dire detto
leggere letto
decidere deciso
accendere aceso
chiudere chiuso
trascorrere trascorso
prendere preso
rendere reso
mettere messo
correre corso
spendere speso
scendere sceso
chiedere chiesto
rimanere rimaso
stringere stretto
venire venuto
perdere perso, perduto
vedere visto, veduto
stare, essere stato
avere avuto
30
SCENDERE, SALIRE
- ako uvode neki predlog (ESSERE)
Sono scesi dal terzo piano.
Il gatto salito sullalbero.
-
CORRERE
- ako uvodi neki predlog (ESSERE)
Sono corso dalla casa.
Siamo corsi alla banca.
-
VIVERE
- iveti tada i tada (ESSERE)
Mio nonno vissuto fino a novantanni.
-
LIMPERFETTO
Imperfekt je specifino vreme tj. radi se o nesvrenoj radnji ili stanju u
prolosti. Upotrebljava se da izrazi naporedne nesvrene radnje, radnju koja je
bila u toku kada je poela neka druga radnja ili radnju koja se ponavljala u
prolosti kao i za opise u prolosti.
-
31
PARLARE
io
tu
lui
lei
noi
voi
loro
parlavo
parlavi
parlava
(non)
parlavamo
parlavate
parlavano
delle vacanze.
di Paolo.
dei giorni passati
con Maria
PRENDERE
io
tu
lui
lei
noi
voi
loro
prendevo
prendevi
prendeva
(non)
prendevamo
prendevate
prendevano
della frutta
bruti voti a scuola
gli appunti
FINIRE
io
tu
lui
lei
noi
voi
loro
finivo
finivi
finiva
(non)
finivamo
finivate
finivano
i compiti
tutto in tempo
la pizza
alle tre
AVERE
io
tu
lui lei
Lei (non)
noi
voi
loro
avevo
avevi
aveva
avevamo
avevate
avevano
ESSERE
fame
sete
paura
freddo
io
tu
32
(non)
ero
eri
lui lei
Lei
era
noi
eravamo
a casa
da Gianni
in pigiama
con te
io
tu
lui,lei
noi
voi
loro
FARE
FACCI - O
facevo
facevi
faceva
facevamo
facevate
facevano
loro
DIRE
DIC - O
dicevo
dicevi
diceva
dicevamo
dicevate
dicevano
BERE
BEV - O
bevevo
bevevi
beveva
beveviamo
bevevate
bevevano
eravano
PORRE
PON -G - O
ponevo
ponevi
poneva
poneviamo
ponevate
ponevano
TRADURRE
TRADUC - O
traducevo
traducevi
traduceva
traduceviamo
traducevate
traducevano
IL TRAPASSATO PROSSIMO
Trapassato prossimo je jedo od dva davno prola vremena u italijanskom. Termin
prossimo, iako znai blizak, nikako ne ukazuje da je re o bliskoj prolosti. Ovim
glagolskim vremenom oznaava se radnja koja se dogodila u prolosti pre neke prole
radnje. Gradi se od participa prolog i imperfekta odgovarajueg pomonog glagola
AVERE ili ESSERE:
-
avevo ricevuto
avevi ricevuto
aveva ricevuto
avevamo ricevuto
avevate ricevuto
avevano ricevuto
U srpskom jeziku se potpuno izgubila upotreba davno prolih ili pretprolih vremena.
Stoga navedene primere prevodimo samo prolim vremenom odnosno perfektom:
-
Bio sam umoran jer sam radio ceo dan (a ne: bejah radio jer sam bio radio)
Tek sam stigao kui kada je zazvonilo zvono na vratima (a ne bejah stigao, bio sam
stigao)
IL FUTURO
Futur se upotrebljava da oznai radnju ili stanje :
a) u budunosti (posle priloga i prilokog izraza): domani, fra poco, fra un mese,
fra un anno, mese prossimo ...
- Domani telefoner a mia sorella.
34
studier
noi
voi
loro
studieremo
studierete
studieranno
GLAGOLI NA IRE
io
partir
tu
partirai
poco
in biblioteca
fino a tardi
lui
lei
partir
noi
voi
loro
partiremo
partirete
partiranno
poco
in biblioteca
fino a tardi
mandare = mander
FARE
io
sar
tu
sarai
lui
lei
sar
noi
saremo
voi
loro
sarete
saranno
io
far
tu
farai
lui
lei
far
noi
faremo
voi
loro
farete
faranno
i compiti
la torta di
cioccolato
una bella gita
un giro
in bici
Ukoliko se u osnovi nalazi L ili N posle odbacivanja nastavka nastupa asimilacija i oni
prelaze u R
rimanere rimarr
tenere terr
volere vorr
bere berr
tradurre tradurr
venire verr
dovere - dovr
potere potr
sapere - sapr
avere avr
dire dir
stare star
dare - dar
IL FUTURO COMPOSTO
Futur drugi (u srpskom jeziku se naziva i futur egzaktni i predbudue vreme)
jeste sloeno vreme koje se gradi od futura pomonih glagola ESSERE i
AVERE i participa prolog odgovarajueg glagola:
35
sar venuto/a
tu
sarai venuto/a
lui
lei
sar venuto/a
noi
saremo venuti/e
avr fatto
avarai fatto
davanti al
cinema
da Marco
in pizzeria
avr fatto
avremo fatto
voi
sarete venuti/e
loro saranno venuti/e
i compiti
la torta di cioccolato
una bella gita
un giro
in bici
avrete fatto
avranno fatto
Futur drugi se koristi za iskazivanje budue radnje koja e se dogoditi pre neke
druge budue radnje i zato se naziva futuro anteriore (anteriore-prethodni):
-
Ovo vreme se moe upotrebiti i da oznai prolu radnju koja pobuuje sumnju:
-
Sar anche stato buono, ma ho i miei dubbi. (Moda je i bio dobar, ali
sumnjam)
Dove sar andato? (Gde li je otiao)
Alle otto sar troppo tardi. Il dottore sar gia partito! (U osam e biti
kasno. Doktor e ve otii)
Quando mi aiuterai, sar piu facile. (Kada mi bude pomogao, bie lake)
IL CONDIZIONALE PRESENTE
GLAGOLI NA ARE i - ERE
io
studierei
poco
tu
studieresti in biblioteca
36
lui
lei
studierebbe
noi
studieremmo
fino a tardi
lui
lei
partirebbe
ESSERE
sarei
saresti
io
tu
AVERE
avrei
avresti
VENIRE
verrei
verresti
io
tu
lui
lei
sarebbe
lui
lei
avrebbe
lui
lei
verrebbe
noi
voi
loro
saremmo
sareste
sarebbero
noi
voi
loro
avremmo
avreste
avrebbero
noi
voi
loro
verremmo
verreste
verrebbero
IL CONDIZIONALE PASSATO
Kondicional proli je sloeno vreme koje se sastoji od odgovarajueg pomonog glagola (essere/avere) u kondicionalu sadanjem i participa prolog:
37
avrei letto
avresti letto
avrebbe letto
saremmo andati/e
sareste andati/e
sarebbero andati/e
avremmo letto
avreste letto
avrebbero letto
Ima isto znaenje kao i kondicional sadanji ima i kondicional proli, s tim sto
ovde nema projekcije ka budunosti, ve su mogunost, neizvesnost i sumnja
okrenute ka prolosti. U srpskom ovaj se oblik najee prevodi prolim
vremenom, jer je na sloeni kondicional uglavnom izaao iz upotrebe:
-
IL PASSATO REMOTO
Ovo vreme nam slui za radnju koja se u celini desila u prolosti bez obzira
da li je bila trenutna ili je due trajala. Bitno je da nema vie nikakvih dodirnih
taaka sa sadanjosti.
38
Prilozi za vreme su: quella volta, allimproviso, una volta, tanto tempo fa ...
-
PARL - ARE
parlai
parlasti
parl
parlammo
parlaste
parlarono
VEND - ERE
vendei
vendesti
vend
vendemmo
vendeste
venderono
FIN - IRE
finii
finisti
fin
finimmo
finiste
finirono
SCRIVERE
scrissi
scrivesti
scrisse
scrivemmo
scriveste
scrissero
DIRE
dissi
dicesti
disse
dicemmo
diceste
dissero
METTERE
misi
mettesti
mise
mettemmo
meteste
misero
io
tu
lui, lei
VEDERE
vidi
vedesti
vide
vedemmo
vedeste
videro
AVERE
ebbi
avesti
ebbe
avemmo
aveste
ebbero
ESSERE
fui
fosti
fu
fummo
foste
furono
FARE
feci
facesti
fece
DARE
diedi
desti
diede
VENIRE
venni
venisti
venne
39
facemmo
faceste
fecero
demmo
deste
diedero
venimmo
veniste
vennero
io
tu
lui, lei
noi
voi
loro
BERE
bevvi
bevesti
bevve
bevemmo
beveste
bevvero
PIACERE
piacqui
piacesti
piacque
piacemmo
piaceste
piacquero
NASCERE
nacqui
nascesti
nacque
nascemmo
nasceste
nacquero
IL TRAPASSATO REMOTO
Trapassato prossimo je sloeno vreme koje se gradi od Passata remota
pomonih glagola ESSERE I AVERE I participa prolog glagola:
fui andato
fosti andato
fu andato
fummo andati
foste andati
furono andati
ebbi dato
avesti dato
ebbe dato
avemmo dato
aveste dato
ebbero dato
Non appena fu arrivato, ci raccont tutto. [im je (bio) stigao, sve nam
je ispriao.]
II konjugacija
40
III konjugacija
Parl-a-re
Parl-i
Parl-i
Parl-i
Cred-e-re
Cred-a
Cred-a
Cred-a
Part-i-re
Part-a
Part-a
Part-a
Noi
Voi
Loro
Parl-iamo
Parl-iate
Parl-ino
Cred-iamo
Cred-iate
Cred-ano
Part-iamo
Part-iate
part-ano
NEPRAVILNI GLAGOLI
andare
tenere
venire
volere
dovere
togliere
porre
tradurre
fare
potere
uscire
IO
vada
tenga
venga
voglia
deva
tolga
ponga
traduca
TU
vada
tenga
venga
voglia
deva
tolga
ponga
traduca
LUI/LEI
vada
tenga
venga
voglia
deva
tolga
ponga
traduca
NOI
andiamo
teniamo
veniamo
vogliamo
dobbiamo
togliamo
poniamo
traduciamo
faccia
possa
esca
faccia
possa
esca
faccia
possa
esca
facciamo
possiamo
usciamo
VOI
andiate
teniate
veniate
vogliate
dobbiate
togliate
poniate
traduciat
e
facciate
possiate
usciate
LORO
vadano
tengano
vengano
vogliano
devano
tolgano
pongano
traducano
facciano
possano
escano
IO
sia
abbia
stia
dia
sappia
TU
sia
abbia
stia
dia
sappia
LUI/LEI
sia
abbia
stia
dia
sappia
NOI
siamo
abbiamo
stiamo
diamo
sappiamo
VOI
siate
abbiate
stiate
diate
sappiate
LORO
siano
abbiano
stiano
diano
sappiano
UPOTREBA KONJUKTIVA
Opta vrednost konjunktiva kao naina, za razliku od indikativa koji moemo
nazvati nainom stvarnosti ili izvesnosti, mogia bi se izraziti kao neizvesnost
ostvarenja radnje ili stanja. To je nain subjektivnosti u okviru kojeg se neki
dogadaj ne predstavlja kao objektivan i realan, ve kao mogu, verovatan ili
kao projekcija sumnje, elje, nade ili straha, te, dakle, kao proizvod linog
miljenja ili procene. Koristi se najvie u zavisnim reenicama i vezan je za
glagole koji izraavaju neizvesnost, sumnju, elju, strah ili lini stav. Takode se
koristi i u mnogim zavisnim reenicama koje uvode odredeni veznici.
Naveemo odredene kontekste u kojima se konjunktiv najee javlja:
1. s glagolima koji izraavaju lino miljenje: pensare, credere, ritenere,
dubitare, supporre, sospettare, sembrare, parere, immaginare:
41
Sono contento che Paolo torni. (Zadovoljan sam sto se Paolo vraa.)
Mi dispiace che loro partano domani. (ao mi je sto oni sutra odlaze.)
Dico che giusto. Non dico che sia giusto. (Kaem / ne kaera da je
pravo.)
Vedo che stai meglio. Non vedo che tu stia meglio. (Vidim / ne vidim da
si bolje.)
42
Traduce il libro senza che nessuno gli dia una mano. (Prevodi knjigu a
da mu niko ne pomae.)
43
Parl-assimo
Parl-aste
Parl-assero
Cred-essi
Cred-essi
Cred-esse
Cred-essimo
Cred-este
Cred-essero
Fin-issi
Fin-issi
Fin-isse
Fin-issimo
Fin-iste
Fin-issero
CREDERE
FINIRE
Samo manji broj glagola pokazuje nepravilnost u osnovi dok su nastavci uvek
jedinstveni:
essere: fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero
stare: stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero
dare: dssi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero
Kao i kod imperfekta indikativa neki glagoli koriste proirenu infinitivnu osnovu
koja odgovara staroj osnovi nasleenoj iz latinskog jezika:
fare (fa-ce-re): facessi, facessi, facesse, facessimo, faceste, facessero
dire (di-ce-re): dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero
porre (po-ne-re): ponessi, ponessi, ponesse, ponessimo, poneste, ponessero
bere (be-ve-re): bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero
condurre (condu-ce-re): conducessi, conducessi, conducesse...
Upotreba
Opte vrednosti konjunktiva kao naina istakli smo ranije. Imperfekat se
upotrebljava da izrazi istovremenost u prolosti u svim onim sluajevima koje
bismo mogli okarakterisati kao izraavanje neodreenosti i neizvesnosti koje
prate izvrenje radnje:
1. izraavanje linog stava i miljenja:
-
5. s bezlinim izrazima:
-
45
avessimo parlato
aveste parlato
avessero parlato
fossi partito
fossi partito
fosse partito
fossimo partiti
foste partiti
fossero partiti
Venga
Sia venuto
Venga / verr
Pensavo che
Giovanni
Venisse
Fosse venuto
Venisse / sarebbe
venuto
Ora
Prima
dopo
In quel momento, allora
Prima
Dopo
UPOTREBA KONJUKTIVA U
ZAVISNIM REENICAMA
46
Istovremenost
IL PRESENTE DEL
CONGIUNTIVO
prethodnost
IL PASSATO DEL
CONGIUNTIVO
budunost
IL PRESENTE DEL
CONGIUNTIVO
O
IL FUTURO
Istovremenost
LIMPERFETTO
DEL CONGIUNTIVO
prethodnost
IL TRAPASSATO
DEL CONGIUNTIVO
budunost
LIMPERFETTO
DEL CONGIUNTIVO
O
CONDIZIONALE
COMPOSTO
Istovremenost
(da zna)
SAPPIA QUALCOSA
Prethodnost
(da je saznao)
ABBIA SAPUTO
QUALCOSA
Istovremenost
(da zna)
SAPESSE
QUALCOSA
Prethodnost
(da je saznao)
AVESSE SAPUTO
QUALCOSA
TEMO
CHE
HO SAPUTO
CHE
PERIODO IPOTETICO
Hipotetiki period je poseban oblik pogodbene reenice koji se sastoji od dva
elementa: protaze (protasi), kojom se izraava uslov, i apodoze (apodosi),
kojom se izraava posledica navedenog uslova. Ove dve reenice ine logiku i
47
Futur futur
-
Prezent - imperativ
-
Se non fossi stato marinaio, non saprei fare quel nodo. (Da nisam bio
mornar, ne bih znao da napravim ovaj vor)
Se avessi sposato Mario, adesso vivrei a Roma. (Da se udala za
Marija, sada bi ivela u Rimu)
Ili, obrnuto kada je okolnost koja uslovljava radnju glavne reeni i dalje prisutna,
dok je posledica vezana za prolost:
48
Vorrei che lanno venturo venissi anche tu. (eleo bih da sledee
godine dode i ti.)
49
Parla bene / parlava bene come se fosse nato qui. (Govori / govorio je
dobro kao da se tu rodio)
Era troppo allegro, come se / quasi che avesse bevuto. (Bio je previe
veseo kao da je pio)
PASIV
Oblici
50
51
Posebno je, zbog svoje jednostavnosti, ovaj oblik est u oglasima, jeziku
reklama i jezicima pojedinih struka:
- Si affittano appartamenti al mare. (Izdaju se stanovi na moni.)
- Si vende / vendesi casa. . . (Prodaje se kua. . .).
Na kraju pominjemo i pasivnu vrednost perifrastine konstrukcije s glagolom
andare, iskljuivo u prostim vremenima, koja se moe upotrebiti umesto
pasivne konstrukcije s dover essere:
52
53
neupravni govor
quel giorno
il giorno precedente
il giorno seguente, il giorno dopo
allora
pi tardi, di l a
prima
neupravni govor l, l
Ci ha detto di rimanere l.
b) pokazne zamenice:
upravni govor questo
-
c) glagoli:
upravni govor venire
-
Uslov da glagol venire pree u andare jeste da se rei ne navode iz ili sa istog
mesta, to vredi i za srpski jezik.
Slaganje vremena
Ukoliko je u glavnoj reenici prolo vreme (sto ne mora uvek vaiti za passato
prossimo), u reenicama neupravnog govora dolazi do sledeih promena:
a) Prezent neupravnog
istovremenost:
-
govora
postaje
imperfekt
upravnom
Ovo slaganje nije prisutno u srpskom jeziku, gde glagoli ostaju isti i u
neupravnoj strukturi.
b) Prola vremena postaju trapassato prossimo prethodnost:
-
55
56
INFINITO
Infinitiv izraava uoptenu ideju glagola, ne odreujui lice i vremeu strogom
smislu. Kad kaemo amare, leggere, sentire time nismo precizirali ni vrioca
radnje ni kategoriju vremena kojoj glagol pripada. Infinitiv proli gradi se od
infinitiva pomonog glagola i participa prolog: essere andato, aver letto.
57
Non essere stupido. Non credergli. (Ne budi glup. Ne veruj mu.)
Bez negacije moe zameniti imperativ kao naredba, uputstvo, ili podsticaj
bezlinog karaktera (imperativo iussivo), sto je poznato i u srpskom jeziku:
Rallentare. (Usporiti). Cuocere a vapore. (Kuvati na pari.) Vincere! (Pobedit!)
2. s modalnim glagolima: dovere, potere, volere, sapere:
-
58
Nello scrivergli mi accorsi che c'erano troppe cosa da riferire. (Dok sam
mu pisala, primetila sam da je previe stvari o kojima treba izvestiti.)
Per non leggere le istruzioni, spesso non so mettere in funzione gli
elettrodomestici. (Poto ne itam uputstva, esto ne znam da ukljuim
kune aparate.)
Spesso viaggiamo per imparare. (esto putujemo da bismo neto
nauili.)
cos ingenuo da sembrare stupido. (Toliko je naivan da izgleda kao
glupak.)
Disse tutto questo senza tremare. (To je sve rekao a da nije zadrhtao.)
Farei tutto per lui tranne mentire. (Sve bih za njega uinio/la osim da
slaem.)
6. poimenieni infinitiv
59
U najveem broju sluajeva, kao sto smo videli, italijanski poimenieni infinitiv
prevodimo glagolskom imenicom.
Kada se infinitiv nade ispred drugog infinitiva, on gubi krajnji samoglasnik:
voler dire, poter fare,
a to se deava i s infinitivom glagola avere pred participom prolim:
aver fatto.
PARTICIPIO
Particip takode ima dva vremena, sadanje i prolo.
Particip sadanji je u velikoj meri izgubio glagolsku vrednost, pa otuda u
italijanskom itav niz imenica-participa tipa: l'amante, l'insegnante, il
comandante, il tenente, il docente, il mittente, il conducente, il cantante, a
takode i participa-prideva:
-
Udimmo una voce invocante aiuto. (uli smo glas koji je zazivao
pomo.)
60
Arrivati gli amici, apr subito lo spumante. (im su prijatelji stigli, otvorio
je ampanjac.)
Lasciato l'appartamento, pass da Paolo. (Poto je napustio stan,
svratio je do Paola.)
GERUNDIO
Gerundij sadanji oznaava radnju koja se vri istovremeno s radnjom glavne
reenice, pa se stoga moe odnositi na sadanjost, prolost ili budunost.
Gradi se tako sto se infinitivnoj osnovi dodaju sufiksi -ando, za prvu, i -endo
za II i III konjugaciju: parl-ando, prend-endo, ven-endo. Ovaj oblik odgovara
naem glagolskom prilogu sadanjem (govorei, udmajui, dolazei), mada se
ne mora obavezno njime prevoditi:
61
Pur avendo lavorato tutto il giorno, non si sente stanco. (Iako je radio
celi dan, ne osea umor.)
62
Terminato il lavoro,
Dopo aver terminato il lavoro, mi recai a casa
Avendo terminato il lavoro, (Posto sam zavrio/la posao /zavrivi
posao, uputio/la sam se kui.)
SADRAJ:
1. IZGOVOR
2. PRONOMI PERSONALI
3. LINE ZAMENICE U FUNKCIJI DIREKTNOG OBJEKTA SA
SLOENIM VREMENIMA
4. IL PLURALE DEI NOMI
63
1
2
3
4
64
7
8
9
12
14
16
19
20
21
22
23
27
29
30
32
34
34
36
37
38
39
40
41
43
44
46
47
48
50
53
57
59
61