You are on page 1of 64

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA

______________________________________________________________

IZGOVOR
c

ispred

ci

ispred

ispred

gi

gl
h

e
i
a
o
u

e
i
a
o
u

e
e
i
i
a
a
ispred
o
o
u
u
i
lji
ia
lj
ispred
ie
lje
io
ljo
se ne izgovara

qu

ch

ispred

ispred

gh

ispred

ispred

gn

ispred

ispred

sci

ispred

s
s
ss
s
z,zz

e
i
a
o
u

e
i
a
o
u
a
e
i
o
u

ge
gi
ga
go
gu
nja
nje
nji
njo
nju

e
i
a
o
u

kva
kve
kvi
kvo

sch

ispred

sc

ispred

izmeu samoglasnika
ispred L,B,D,G,V,R,M,N
uvek
ispred bezvunih P,T,K,F
uvek

PRONOMI PERSONALI
U FUNKCIJI SUBJEKTA

ke
ki
ka
ko
ku

a
e
i
o

kv

sc

e
i
a
o
u

e
i
a
o
u

ske
ski
ska
sko
sku
z
z
s
s
c,dz

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
1. Io (ja)
2. Tu (ti)
3. Lui (on)
Lei (ona)

1. Noi (mi)
2. Voi (vi)
3. Loro (oni)

U FUNKCIJI OBJEKTA
NAGLAENE LINE ZAMENICE stoje iza glagola, naglaene su i uvode se
predlozima (ne uvek)
1. Me
2. Te
3. Lui
Lei
-

1. Noi
2. Voi
3. Loro

Accompagno lei e lascio a piedi te.


Quando ho visto te, non ho capito niente.
Paolo telefona a me.

NENAGLAENE LINE ZAMENICE uvode se direktno bez predloga, stoje


ispred glagola i veu se sa infinitivom. Govore nam KOME ili EMU se neto
daje, govori, kupuje ita itd.
1. Mi (meni)
2. Ti (tebi)
3. Le (njoj)
Gli (njemu)
-

1. Ci (nama)
2. Vi (vama)
3. Gli (njima)

La professoressa da a Marisa un bel voto.


La professoressa da a lei un bel voto. (daje njoj)
La professoressa le da un bel voto. (njoj daje)

NENAGLAENE LINE ZAMENICE govore nam KOGA ili TA vidimo,


zovemo, ujemo itd. Mesto im je uvek ispred glagola
1. Mi (mene)
2. Ti (tebe)
3. Lo (njega)
La (nju)
-

1. Ci (nas)
2. Vi (vas)
3. Li (njih)
Le

Dove sono i ragazzi. (Gde su deaci)


Non li vedo. (Ne vidim ih)

LINE ZAMENICE U FUNKCIJI DIREKTNOG OBJEKTA


SA SLOENIM VREMENIMA

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________

U sloenim vremenima s pomonim glagolom essere particip proli slae se u


rodu i broju sa subjektom:
-

Mario venuto, Gianna arrivata, Noi siamo partiti, Le ragazze sono


andate via.

Kod glagola s pomonim glagolom avere, kada se ispred glagola nade nenaglaena lina zamenica III lica u funkciji direktnog objekta, dolazi do slaganja u
rodu i broju line zamenice i participa prolog:
-

Hai comprato il libro? S, lho comprato.


Hai invitato la tua amica? No, non lho invitata.
Avete ospitato i vostri amici? S, li abbiamo ospitati.
Ha ricevuto le nostre cartoline? S, le ha ricevute.

Gubljenje vokala line zamenice pred pomonim glagolom avere u jednini


mukog i enskog roda ini da slaganje participa postane jedino distinktivno
obeleje roda.
Kod zamenica 1. i 2. lica, kao i pri upotrebi linih zamenica 3. lica u funkciji
utivog obraanja, ovo slaganje nije obavezno, jer je sagovornicima sasvim
nedvosmisleno poznat rod govornika i sluaoca:
-

Perch non mi hai salutato /a?


Maria, non ti ho riconosciuto/a.
Non vi avevo visto/i, amici.
Signor Marini, non lho visto/a.

IL PLURALE DEI NOMI

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________

JEDNINA

MNOINA

Posto
Ragazzo
Amico
Libro
Teatro
Panino
Telefonino
Foglio

Posti
Ragazzi
Amici
Libri
Teatri
Panini
Telefonini
Fogli

CA > CHI
GA > GHI

JEDNINA
tema
problema
atleta
pilota
sistema
duca
collega

MNOINA
temi
problemi
atleti
piloti
sistemi
duchi
colleghi

- ISTA

dentista

dentisti

MUKI ROD
(O > I)

MUKI ROD
A>I

gorilla
coala
vaglia
pigiama

nepromenljive

ENSKI ROD
(A > E)

IMENICE NA -E

JEDNINA

MNOINA

Camera
Ragazza
Scuola
Casa
Signora
Borsa
Sigaretta
Sorella

Camere
Ragazze
Scuole
Case
Signore
Borse
Sigarette
Sorelle

JEDNINA

MNOINA

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________

(E > I)

Nepromenljive
Imenice
(samo se lan menja)

Posebni oblici

il giornale
il professore
lo studente
il mare
il dente
la nave
la neve
il capitale
il padre
la legge
il pesce
il cane

i giornali
i professori
gli studenti
i mari
i denti
le navi
le nevi
i capitali
i padri
le leggi
i pesci
i cani

JEDNINA
la citt
luniversit
la virt
Il caff
Il re
Il te
la foto
la bici
Il film
Il bar
lo sport
la tesi
la crisi
la diagnosi
la prognosi

MNOINA
le citt
le universit
le virt
i caff
i re
i te
le foto
le bici
i film
i bar
gli sport
le tesi
le crisi
le diagnosi
le prognosi

il brindisi

i brindisi

la specie

le specie

JEDNINA
AMICA

Imenice i pridevi

MNOINA
AMICHE

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
mnoine imenica

SIMPATICA
TEDESCA
STANCA
ALGA
MEDICO
SIMPATICO
MECCHANICO
*carico
*obbligo
*profugo
*stomaco
ARCO
ETRUSCO
ALBERGO
TURCO
*AMICO
*NEMICO
*PORCO
*GRECO

SIMPATICHE
TEDESCHE
STANCHE
ALGHE
MEDICI
SIMPATICI
MECCHANICI
*carichi
*obblighi
*profughi
*stomachi
ARCHI
ETRUSCHI
ALBERGHI
TURCHI
*AMICI
*NEMICI
*PORCI
*GRECI

Imenice na
LOGO u znaenju
profesije

METEOROLOGO
STOMATOLOGO

METEOROLOGI
STOMATOLOGI

Imenice enskog
roda na CIA ili GIA

CAMICIA
CILIEGIA
VALIGIA
ARANCIA
PIOGIA
SPIAGIA
GOCCIA

CAMICIE
CILIEGIE
VALIGIE
ARANCE
PIOGE
SPIAGE
GOCCE

enskog roda
CA, GA-CHE,GHE

Imenice i pridevi
mukog roda
CO, GO-CI,GI
(parole sdruciolle)

Imenice i pridevi
MUKOG roda
CO, GO-CHI,GHI
(parole piane)

SLAGANJE IMENICE I PRIDEVA


Imenice i pridevi koji se u jednini zavravaju na O
Il

panino
ragazzo

buono

panini
ragazzi

sono

buoni

Imenice i pridevi koji se u jednini zavravaju na A


La

merenda
ragazza

buona

Le

merende
ragazze

sono

buone

Imenice i pridevi koji se u jednini zavravaju na E


Lospedale
La madre

grande
gentile

Gli ospedali
Le madri

sono

grandi
gentili

OBLICI ODREENOG I NEODREENOG LANA


6

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
il
l

ODREENI LAN MUKOG RODA


ispred suglasnika: ragazzo
ispred samoglasnika: amico
ispred neistog s i z, ps, pn, gn, x, j:

lo

sciopero, sport, studente, zio, jugoslavo,

jednina

mnoina

i
gli

psicologo, pneumatico, gnoco, xilofono

jednina

la
l

ODREENI LAN ENSKOG RODA


ispred suglasnika: ragazza
ispred samoglasnika: amica

un

NEODREENI LAN MUKOG RODA


ispred suglasnika: ragazzo
ispred samoglasnika: amico
ispred neistog s i z, ps, pn, gn, x, j:

uno

sciopero, sport, studente, zio, jugoslavo,

jednina

mnoina

le

mnoina

dei
degli

psicologo, pneumatico, gnoco, xilofono


jednina

una
un

NEODREENI LAN ENSKOG RODA


ispred suglasnika: ragazza
ispred samoglasnika: amica

UPOTREBA ODREENOG LANA


1. Uz gradove ne ide osim ako se ne nalazi atribut:
-

La Roma antiqua
La Berlino degli anni venti
ali: il Cairo, lAquila, la Spezia, lAia ...
7

mnoina

delle

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
2. Uz drave ide lan osim kod predloga IN:
-

tornata dallAmerica.
In tutta lItalia ...

3. Uz reke obino ide u mukom rodu:


-

Il Tamigi, Il Volga, Il Nilo ...

4. Planine imaju oba roda (i monti, le montagne)


-

Le Andi, Le Dolomiti, Le Alpi, Gli Appenini ...

5. Porodice noe lan za muki rod u mnoini


-

I Medici, I Forzi, I Rossi, I Biancchini ...


ali kada se radi o enskim prezimenima: La Rossi, La Loren ...
i sa titulama: il raggioner Rossi, il dottor Filliai, il signor Rossi ...

6. Za enska imena lan dolazi samo u familijarnom govoru:


-

Dov la Lucia.

7. lan se koristi za nadimke:


-

La Sdentata, lo Smilzo ...

8. lan se koristi za prezimena slavnih ljudi iz prolosti:


-

il Tasso, il Dante, lAriosto ...

jednina

PRISVOJNI PRIDEVI

IO
TU
LUI,
LEI

MUKI ROD

ENSKI ROD

il mio (moj)
il tuo (tvoj)
il suo (njegov, svoj)

la mia (moja)
la tua (tvoja)
la sua (njegova, svoja)

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________

mnoina

NOI
VOI
LORO

IO
TU
LUI,
LEI
NOI
VOI
LORO

il nostro (na)
il vostro (va)
il loro (njihov, svoj, Va)

la nostra (naa)
la vostra (vaa)
la loro (njihova, svoja, vaa)

MUKI ROD

ENSKI ROD

i miei (moji)
i tuoi (tvoji)
i suoi (njegovi, svoji)

le mie (moje)
le tue (tvoje)
le sue (njegove, svoje)

i nostri (nai)
i vostri (vai)
i loro (njihovi, svoji, Vai)

le nostre (nae)
le vostre (vae)
le loro (njihove, svoje, Vae)

Kao to se vidi, 5 lica mi-, tu-, su-, nostr- i vostr-, imaju po etiri razliita
morfoloka oblika, u zavisnosti od roda i broja, dok je oblik loro nepromenljiv.
lan se izostavlja:
1. ako su prisvojni pridevi u sastavnom delu imenskog predikata:
- Questo libro mio.
- Non sono tue queste sigarette.
2. kod suvie linih izraza koji su u inverziji: cosa nostra, a casa mia,
tutto colpa mia, un amico mio ...
3. U vokativu: signori miei, amore mio ...
4. Uz imenice koje oznaavaju stepen srodstva kad su u jednini: madre,
padre, fratello, sorella, nonna, nonno, zio, zia, cugino, cugina, nipote,
marito, moglie ..
lan se uvek upotrebljava:
1. u obliku: il/i loro i la/le loro
2. uvek za prideve u mnoini
3. ukoliko stoji pridev uz imenicu: la mia buona madre, il mio zio di
Milano ...
4. ako su imenice, u znaenju rodbinskog srodstva, u deminutivu: la sua
mammina, il mio babbo, la loro nipotina, il tuo fratellino ...
5. uz posesivne zamenice: Questo libro mio. (pripadnost) ali Questo il
mio libro. (kao jedna od mnogih knjiga koje posedujem)

QUESTO
Questo
Quest'
Questa
Quest'
Questi

ragazzo
scolaro
amico
scuola
automobile
ragazzi
scolari

forte
alto
grande
bella

sono

forti
alti

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
amici
Queste

scuole
automobili

grandi
belli

QUELLO
Quel
Quello
Quell
Quella
Quell

ragazzo
scolaro
amico
ragazza
amica

Quei

ragazzi
scolari
amici
ragazze
amiche

Quegli
Quelle

forte
alto

gentile
bella
forti
alti

sono

gentili
belli

BUONO se ponaa kao neodreeni lan

(Non)

un

buon
buono

una

buona
buon

buoni
(Non)

sono
buone

libro
amico
scolaro
scolara
ragazza
amica
libri
amici
scolari
scolare
ragazze
amiche

BELLO se ponaa kao odreeni lan ispred imenice

una
Che

bel
bello
bell
bella
bell

compito
scolaro
amico
gita
amica

Sono

bei

compiti

un
Che

10

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Che

begli

Sono
Che

belle

scolari
amici
gite
amiche

SANTO se menja se kao odreeni lan u zavisnosti od rei koja ga sledi


San
(come: il)
Santo
(come: lo)
Sant'
(come: I')

Francesco
Marco
Giovanni Matteo
Stefano
Zaccaria
Spirito
Antonio
Onofrio
Elia

Santa
(come : la)

Maria
Chiara
Lucia Barbara

Sante
(come : la)

Maria e Chiara

Sant
(come: l)

Anna
Amelia

GRANDE
u enskom
rodu

posle imenice

jednina

ispred
konsonanata

zaino
signore
donna uomo
gran
grande
grande spazio
premio
amica compito grande
grande
gran
amico
freddo
scuola onore

mnoina

ispred
z,ps,gn,x,s
impura, i
vokala

grandi

PARTIKULA CI
Pored zamenike funkcije CI ima takoe i vrednost priloke odnosne reice.
U okviru zamenica ve se govorilo o vrednostima nenaglaene line zamenice
1. lica mnoine u funkciji direktnog i indirektnog objekta:
a) direktni objekat:

11

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Il dottore ci chiama. (Doktor nas zove)

b) indirektni objekat:
-

Ci ha detto tutto. (Rekao nam je sve.)

Podseamo da ova zamenica u funkciji indirektnog objekta pred zamenicom u


funkciji direktnog objekta prelazi u ce:
-

Perch non ce lhai spiegato prima? (Zato nam to ranije nisi objasnio?)

c) povratno ci:
-

Ci laviamo. (Peremo se.)


Ci laviamo le mani. (Peremo ruke.)

d) pokazno ci:
Ova zamenica ima vrednost di ci, a ci, in ci, con ci, pa se moe uvrstiti u
pokazne, odnosno demonstrativne zamenice:
-

Non ci capisco niente. = Non capisco niente di ci. [Ne razumem (tu/od
toga) nita.]
Non ci penso. = Non penso a ci. (Ne mislim na to.)
Non ci credo. Non credo in ci. (Ne verujem u to.)
Non devi giocarci. = Non devi giocare con ci. (Ne treba da se igra s
tim.)

Ci moe imati i vrednosti partikule i to kako predloke tako i zamenike.


e) lokativno ci:
-

(A teatro) ci vado due volte al mese. [(U pozorite) idem dva puta
meseno.]

U ovoj funkciji ci ima vrednost pravog predloga (u znaenju: ovde, tamo, na


tom mestu. . .) i uglavnom se ne prevodi na srpski jezik, posebno s glagolom
andare i stare:
- Ci andr domani. Ci sto bene. (Dobro mi je),
ali i figurativno:
-

Non ci sto! (Ne pristajem!).

f) ci kao zamenika partikula:


Uz pojedine glagole ova reca menja njihovo znaenje:
esserci = imati, nalaziti se (u 3. licu jednine i mnoine):

12

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

C' molta armonia in questa famiglia. (Mnogo je/ima mnogo sklada u toj
porodici.)
Ci sono troppi impiegati nella nostra azienda. (Ima suvie zaposlenih u
naoj ustanovi.)

volerci = trebati, biti potreban (u 3. licu jednine i mnoine):


-

Ci vorranno mesi perfinire quel lavoro. (Bice potrebni meseci da se taj


posao okona.)

tenerci = biti veoma zainteresovan za neto:


- Ci tengo molto a questa cosa. (Mnogo mi je stalo do toga.)
metterci = upotrebiti, uloiti, utroiti:
- Quanto tempo ci metti per arrivare alla facolt. (Koliko vremena ti je
potrebno /utroi da stigne do fakulteta?)
farcela = uspeti, biti u stanju:
- Ce la faremo da soli, senza aiuto di nessuno. (Uspeemo sami, bez iije
pomoi.)
g) bezlino ci:
Bezline konstrukcije grade se u italijanskom tako sto se glagolu u treem licu
doda si u funkciji neodredenog ili uoptenog subjekta:
-

Oggi non si vive come una volta. (Danas se ne ivi kao nekad.)

Kada se, medutim, bezlino si nae ispred povratnog si, ono postaje ci, kako
bi se izbeglo ponavljanje si si:
Tra gli amici ci si diverte sempre. (Uvek je zabavno meu prijateljima.)
Pored ovih osnovnih funkcija treba skrenuti panju i na neke upotrebe koje su
vezane za govorni jezik. Jedna je pleonastika upotreba partikule ci u funkeiju
intenzifikacije iskaza, kada se partikula upotrebljava s dopunom koju
zamenjuje:
-

A quello che hai detto non ci voglio pi pensare. (Na ono to si


rekao/rekla ne elim vie da mislim.)
- In questa casa non ci abita pi. nessuno. (U ovoj kui niko ne stanuje.)
Ovaj pleonazam, kao sto smo videli, nije prevodiv na srpski jezik. U govornoj
situaciji ci se upotrebljava i kao lina zamenica treeg lica jednine i mnoine u
funkciji indirektnog objekta, a moe se odnositi i na osobe i na stvari:
-

Li conosco. - Ci (= con loro) gioco insieme. (Poznajem ih. S njima se


zajedno igrara.)
Mario? Preferisco non contarti. = {-su di lui). (Mario? Vie volim da na
njega ne raunam.)

13

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Con questa penna ci (=con essa) scrivo tutto Vanno. (Ovim penkalom
piem celu godimi dana.)

ZAMENICA I PARTIKULA NE
a) partitivna zamenica
O partitivnoj vrednosti bilo je ve rei: (Obratiti panju na slaganje s participom
prolim!)
-

Quanti libri hai letto ?


Ne ho letti tanti.

b) lina zamenica
Kao lina zamenica ne odgovara predlokim izrazima di lui, di lei, di loro; da
lui, da lei, da loro, i odnosi se uglavnom na osobe:
-

Le piace tanto tuo fratello: ne parla sempre. = parla sempre di lui.


(Mnogo joj se dopada tvoj brat: stalno o njemu govori.)
Gli voglio bene, ma ne ricevo solo rimproveri. = da lui ricevo . (Volim ga,
ali od njega dobijam samo prekore.)

c) pokazna zamenica
U funkciji pokazne zamenice ne po znaenju odgovara izrazima: di questo, di
questa, di questi, di queste, di quello, di quella, di quelli, di quelle, a u nekim
sluajevima predlog moe biti i u ovom sluaju da (posebno u pasivu):
-

un affare poco chiaro e non ne voglio sapere. = di questo (To je


mutan posao i o njemu ne elim da znam.)
Hai fame? Ne ho. = della farne / di questa. (Jesi li gladan? Jesam.)
Ho visto il film e ne sono rimasto molto impressionato. (= Sono rimasto
molto impressionato dal film.) (Video sam film: ostavio je na mene jak
utisak.)

Pokazna zamenica ne moe imati i znaenje di ci, da ci, kao neka vrsta
srednjeg roda, i u tom sluaju moe se odnositi na ceo sadraj prethodne
reenice, kao i veeg segmenta od reenice:
-

Te ne pentirai amaramente. = di ci. (Gorko e se zbog toga pokajati.)


Gliene parler stasera. di ci. (Govoriu mu/joj o tome veeras.)
E stata lei: ne sono quasi sicura. (To je ona uinila: skoro sam u to
sigurna.)

d) prisvojna zamenica
Ne moe vriti funkciju prisvojne zamenice treeg lica jednine i mnoine:

14

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Sono andato a trovare i tuoi amici: ora te ne descrivo Vappartamento =


il loro appartamento. (Otiao sam da posetim tvoje prijatelje: sad u da
ti opiem njihov stan.)
Ne ho visto la fine. = Ho visto la sua (di lui/di lei) fine. (Video sam
njegov/njn kraj.)
Ne vuole sposare la figlia Anna. = Vuole sposare sua figlia Anna/In figlia
di lui/di lei, Anna. (Hoe da se oeni njegovom/njenom erkom Anom.)

e) prilog za mesto
U funkciji priloga za mesto reci ne odgovaraju izrazi: di qui, di qua, di l, di l,
da questo/quel luogo:
-

Sei stato da lui. S, ne torno adesso. = di l, di l


(Da li si bio kod njega? Da, upravo se otuda vraam.)
Sono tornati dal mare? S, ne sono tornati stamattina. = dal mare [Da li
su se vratili s mora? Da, vratili su se (otuda) jutros.]

Pored ovih osnovnih vrednosti reca ne ima i frazeoloku i stilsku vrednost.


U okviru frazeolokih vrednosti pomenuemo neke od glagola uz koje se kao
njihov sastavni deo javlja ne, i to bilo kao priloka ili kao zamenika partikula:
-

Ce ne andiamo. = da qui (priloka partikula) (Odlazimo /odavde/.)


Non ne vale la pena. = di fare qualcosa (zamenika partikula) (Nije
vredno truda.)
Non ne posso pi = di fare /sostenere una cosa (zamenika partikula)
(Ne mogu vie da izdrim.)

Stilska upotreba uglavnom je vezana za govorni jezik i moe se smatrati


pleonazmom u funkciji intenziviranja iskaza, gde esto dolazi do anticipacije
partikule ili tzv. prolepse (proleptiko ne) ili katafore (upuivanja unapred):
-

Non me ne importa niente di lui. (proleptiki pleonazam) (Nije mi uopte


stalo do njega.)
Ne dice di bugie lei. (proleptiki pleonazam) (Ona dobro lae.)

KOMPARACIJA PRIDEVA
(I GRADI DELLAGGETTIVO)
U italijanskom jeziku postoje tri stepena poreenja: pozitiv, komparativ i
superlativ.

15

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Komparativom uporeujemo osobe, stvari ili osobine i poreenjem moemo
izraziti jednakost (comparativo di uguaglianza), uveanje (comparativo di
maggioranza) ili umanjenje (comparativo di minoranza).
IL GRADO POSITIVO
Piero alto.
Rosa brava.

Giordano non molto alto.


Matilde non molto brava.

IL GRADO COMPARATIVO
Mario (cos) gentile come suo fratello.
Paolo tanto divertente quanto
intelligente.
Rosa pi brava di Matilde.
Giordano meno alto di Pietro.

comparativo di uguaglianza
comparativo di uguaglianza
comparativo di maggioranza
comparativo di minoranza

Kada se porede dve osobine koje se odnose na istu imenicu, kao element
povezivanja javlja se CHE to vai i za poreenje dve imenice, priloga ili
infinitiva.
-

Sua figlia pi bella che intelligente.


Meglio tardi che mai.
pi facile parlare che scrivere.
Ci vuole pi tempo per arrivare in autobus che in macchina.
Questa situazione pi difficile per me che per te.
Ho scritto pi poesie che racconti.
Le ragazze sono pi numerose qui che i ragazzi.

IL GRADO SUPERLATIVO
U italijanskom jeziku postoje dve vrste superlativa: relativni (superlativo
relativo) i apsolutni (superlativo assoluto).
Relativni superlativ gradi se dodavanjem odreenog lana ispred oblika za
komparativ, a njim se oznaava da predmet poreenja poseduje odreeno
svojstvo u najveem (superlativo relativo di maggioranza) ili najmanjem
stepenu (superlativo rekativo di minoranza)
Piero il pi alto della squadra.
Rosa la pi brava della classe.

Giordano il meno alto della squadra.


Matilde la meno brava della classe.

Apsolutni superlativ se gradi dodavanjem nastavka ISSIMO, -A, -I, -E


pridevskoj osnovi:
caro carissimo
gentile gentilissimo
i njime se oznaava neko svojstvo u najveoj meri, bez ikakvog uporeivanja,
pa se stoga i ne moe smatrati pravim superlativom:
16

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Latleta bravissimo.
Latleta bellissima.
Luca fortissimo.
I suoi denti sono bianchissimi.
Franca e Renata sono simpatichissime.

Svojstvo izraeno apsolutnim superlativom moe se iskazati i prilozima:


MOLTO, TANTO, ASSAI, ESTREMAMENTE, OLTREMODO (mnogo, vrlo,
dosta, krajnje, prekomerno):
-

molto utile
tanto onesto
Sono estremamente importanti
oltremodo laborioso

Ili prefiksima: STRA-, ARCI-, ULTRA-, SOPRA-, SUPER-, IPER-,


-

stragrande (prevelik)
arcicontento (prezadovoljan9
ultramoderno (super moderno)
sopraffino (veoma fino)
superveloce (prebrz, veoma brz)
ipersensibile (preosetljiv)

Apsolutni superlativ moe se izraziti i dodavanje jo jednog prideva uz pridev:


-

pieno zeppo (pun puncat)


stanco morto (mrtav umoran)

POSEBNI OBLICI KOMPARACIJE PRIDEVA


POSITIVO

COMPARATIVO

SUPERLATIVO
RELATIVO
ASSOLUTO
il pi buono
buonissimo
il migliore
ottimo
il pi cattivo
cattivissimo
ilpeggiore
pessimo
il pi grande
grandissimo
il maggiore
massimo
il pi piccolo
piccolissimo
il minore
minimo

pi buono
migliore
pi cattivo
cattivo
peggiore
pi grande
grande
maggiore
pi piccolo
piccolo
minore
- Paolo il migliore dei amici.
- Roberto il minore dei fratelli.
- Non ho provati il minimo dispiacere.
- Da parte mia, ti prometto il massimo impegno.
buono

Oblicima pi buono i pi cattivo kae se da je neko po naravi i


ponaanju bolji ili gori od neke druge osobe, oblicima MIGLIORE i

17

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
PEGGIORE kae se da je neka stvar po svojim odlikama i kvalitetu bolja ili
gora od druge osobe ili predmeta.
Oblicima (il) pi grande, grandissimo, il pi piccolo i piccolissimo kae
se da je neka osoba ili stvar fiziki vea ili manja od druge, odnosno veoma
velika ili veoma mala. Oblicima (il) maggiore, massimo, (il) minore) i minimo
iskazuju se svojstva kao starost, znaaj i sl.
Oblicima (il) pi buono, buonissimo, (il) pi cattivo i cattivissimo kae
se da je neka osoba po ponaanju bolja ili loija od druge, odnosno veoma
dobra ili veoma loa. Oblicima (il) migliore, (il) peggiore, ottimo i pessimo
kae se da li je neka osoba ili stvar po kvalitetu bolja ili loija od druge osobe ili
stvari. Za ukus se mogu koristiti i jedni i drugi oblici.
POSITIVO

COMPARATIVO

SUPERLATIVO
ASSOLUTO

SUPERLATIVO

buono

II suo compito
II terzo posto il migliore La partita stata ottima.
migliore del mio
risultato della squadra.
La torta buonissima
Luca pi buono di te Fido il cane pi buono! davvero ottima!

cattivo

II secondo film
peggiore del primo
Ogni giorno pi
cattivo, non lo capisco

Quella la peggiore
macchina italiana!
Sei il pi cattivo di tutti,
fai brutti scherzi a tutti

Il tempo pessimo oggi


Con Marco siamo stati
cattivissimi!

grande

II fratello maggiore di
Luca ha 16 anni
Questo righello pi
grande di quell'altro

Qual il maggiore poeta


italiano?
Il pi grande della classe
Antonio

Dobbiamo giocare con


il massimo impegno.
La Russia un paese
grandissimo

piccolo

La sua sorella minore La minore delle mie


Prezzi minimi!
sorelle Luisa
non va a scuola
E' uno sbaglio
Lei pi piccola di
Lui il pi piccolo fra tutti piccolissimo, ma ho
sua sorella
preso cinque lo stesso.
noi

I PRONOMI RELATIVI

II ragazzo
La ragazza

che

parla

va nella 2ac

d cui

ti parlo

viene ogni giorno

a cui

chiedo l'ora

agli allenamenti

18

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________

I ragazzi
Le ragazze

che

vedi

ha un bel voto in

con cui

esce Maria

storia

da cui

andiamo oggi

ha uno zio in America

che

parlano

vanno nella 2ac

di cui

ti parlo

vengono ogni giorno

a cui

chiedo l'ora

agli allenamenti

che

vedi

hanno un bel voto

con cui

esce Maria

in storia

da cui

andiamo oggi

hanno la casa al mare

Oblik relativne zamjenice CHE koristi se bez predloga. Uz oblik CUI uvijek idu
predlozi (Di, A, DA, IN, CON, SU, PER, TRA, FRA i drugi).
Uvijek pravi razliku izmedu relativne zamenice CHE i upitnih zamenica CHI? i
CHE?!
-

La macchina che vedo una FIAT.


Chi viene alla tua festa?
Che vuoi per il compleanno?

CHE?
Chi suona?
Di chi ?
Con chi ci vai?
Da chi andiamo?
A chi lo domandiamo?

CHE?
Che fai?
Di che parli?
Con che lo fai?
Da che cominci?
A che serve questo?

... Che ... / ... DI CUI ...


II cane che vedi Fido.
La ragazza di cui ti parlo
francese.
La penna con cui scrvo
nuova.
L'amico da cui vado
simpatico.
Lo zio a cui scrivo vive in
Germania.

RELATIVNE ZAMENICE IL QUALE, I QUALI, LA QUALE,


LE QUALI
Osim relativne zamenice CHE i CUI postoje takoe i relativne zamenice IL
QUALE, I QUALI, LA QUALE i LE QUALI, kojima prethodi predlog, ukoliko je
potrebno. Znaenje dveju relativnih zamenica je isto. Oblik CHE i predlog +
CUI jednostavniji su za upotrebu; oblici IL QUALE, I QUALI, LA QUALE i LE
QUALI imaju prednost jer se zahvaljujui njima jasno vidi na koga se odreena
re odnosi:
19

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Ho conosciuto il fratello di Luciana che studia a Padova.


Ho conosciuto il fratello di Lucia il quale studia a Padova.
Ho conosciuto il fratello di Luciana la quale studia a Padova.

il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
il ragazzo
la ragazza
i ragazzi
le ragazze
i ragazzi
le ragazze
i ragazzi
le ragazze
i ragazzi
le ragazze
i ragazi
le ragazze

il
la
del
della
al
alla

il quale=che
la quale=che
del quale=di cui
quale ti parlo
della quale=di cui
al quale= a cui
scrivo
vive a Londra
alla quale=a cui
italiano
che
vedete
che
italiana
dal
simpatico
dal quale=da cui
quale andiamo
dalla quale=da
dalla
simpatica
cui
parla

Enrico
Giulia
Enrico
Giulia

Luca e
i quali = che
Emilio
parlano sono
le
Anna e Lea
le quali =che
Luca e
dei
dei quali = di cui
Emilio
quali ti parlo sono
delle
Anna e Lea delle quali = di cui
Luca e
ai
ai quali = a cui
Emilio
scrivo sono
alle
Anna e Lea alle quali = a cui
Luca e
Emilio
che
vedete sono
che
Anna e Lea
Luca e
dai
dai quali = da cui
andiamo
Emilio
quali
sono
dalle
Anna e Lea dalle quali = da cui
i

Predlozi IN, CON, SU, PER, TRA i FRA mogu se takoe upotrebiti sa
relativnom zamenicom IL QUALE:
-

La vicina di casa con la quale vado in palestra proprio un tipo


sportivo.
La gita per la quale ci prepariamo sar il 21 aprile.

NUMERI
U italijanskom jeziku glavni brojevi su nepromenljivi u rodu i broju osim
broja jedan UNO koji se ponaa kao neodreeni lan.
0 zero
1 uno
2 due
3 tre

11 undici
12 dodici
13 tredici
14 quattordici

21 ventuno
22 ventidue
23 ventitr
24 ventiquattro

20

40 quaranta
50 cinquanta
60 sessanta
70 settanta

1 500 mille
cinquecento
2 000 duemila
500 000

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
4 quattro
5 cinque
6 sei
7 sette
8 otto
9 nove
10 dieci

15 quindici
16 sedici
17 diciassette
18 diciotto
19 dicianove
20 venti

25 venticinque
26 ventisei
27 ventisette
28 ventotto
29 ventinove
30 trenta

80 ottanta
90 novanta
100 cento
200 duecento
1 000 mille
1 001 mille e
uno

cinquecentomila
(mezzo milione)
1 000 000
un milione
1 000 000 000
un miliardo

REDNI BROJEVI
1.
2.
3.
4.
5.

primo
secondo
terzo
quarto
quinto

6. sesto
7. settimo
8. ottavo
9. nono
10. decimo

11. undicesimo
12. dodicesimo
13. ventitreesimo

Redni brojevi od 11 navie prave se nastavkom ESIMO i menjaju se u rodu i


broju kao i pridevi.
CHE ORA ? CHE ORE SONO
13:00 luna / Sono le ore tredici
13:15 luna e un quarto. / Sono le ore tredici e quindici minuti.
13:30 luna e mezzo. / Sono le ore tredici e trenta minuti
13:45 luna e tre quarti. / Sono le ore tredici e quarantacinque minuti.
Sono le due meno un quarto. / Manca un quarto alle due.
00:00 mezzanotte. / Sono le ore ventiquattro.
12:00 mezzagiorno. / Sono le ore dodici.
SABIRANJE, ODUZIMANJE, MNOENJE, DELJENJE
1+1=2
21=1
5 x 3 = 15
10 : 2 = 5

uno pi uno fa due


due meno uno fa uno
cinque per tre fa quindici
dieci diviso due fa cinque

GRAENJE PRILOGA
Nainski prilozi (avverbi di modo o di maniera) grade se dodavanjem sufiksa
-mente i to:
a) kod prideva na -o i -a sufiks se dodaje enskom rodu prideva:
sano/a sanamente
chiaro/a chiaramente;
21

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
b) kod prideva na -e sufiks se dodaje jedinstvenom obliku za muki i enski
rod:
forte fortemente
breve brevemente.
Pridevi koji se zavravaju na -le i -re pri dodavanju sufiksa odbacuju zavrni
vokal -e:
gentile gentilmente
particolare particolarmente.

LINDICATIVO PRESENTE
GLAGOLI NA - ARE
PARLARE
GLAGOLI NA - ERE
PRENDERE

1. PARL-O
2.PARL-I
3.PARL-A

1.PARL-IAMO
2.PARL-ATE
3.PARL-ANO

1.PREND-O

1.PREND-IAMO

22

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
2.PREND-I
3.PREND-E

2.PREND-ETE
3.PREND-ONO

1.PART-O
2.PART-I
3.PART-E

1.PART-IAMO
2.PART-ITE
3.PART-ONO

PREFERIRE
(verbi incoativi)

1.PREFERISCO
2.PREFERISCI
3.PREFERISCE

1.PREFERIAMO
2.PREFERITE
3.PREFERISCONO

FINIRE
(verbi incoativi)

1.FINISCO
2.FINISCI
3.FINISCE

1.FINIAMO
2.FINITE
3.FINISCONO

CONOSCERE
(verbi incoativi)

1.CONOSCO
2.CONOSCI
3.CONOSCE

1.CONOSCIAMO
2.CONOSCIETE
3.CONOSCONO

UDIRE
(apofonija)

1.ODO
2.ODI
3.ODE

1.UDIAMO
2.UDITE
3.ODONO

USCIRE
(apofonija)

1.ESCO
2.ESCI
3.ESCE

1.USCIAMO
2.USCITE
3.ESCONO

FARE
(verbi contrati)

1.FACCIO
2.FAI
3.FA

1.FACCIAMO
2.FATE
3.FANNO

BERE
(verbi contrati)

1.BEVO
2.BEVI
3.BEVE

1.BEVIAMO
2.BEVETE
3.BEVONO

RIMANERE

1.RIMANGO
2.RIMANI
3.RIMANE

1.RIMANIAMO
2.RIMANETE
3.RIMANGONO

SALIRE

1.SALGO
2.SALI
3.SALE

1.SALIAMO
2.SALITE
3.SALGONO

GLAGOLI NA - IRE
PARTIRE
Verbi incoativi ubacuju - SC

GLAGOLI SA APOFONIJOM

KONTRAHOVANI GLAGOLI

23

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
TENERE

1.TENGO
2.TIENI
3.TIENE

1.TENIAMO
2.TENETE
3.TENGANO

PAGARE

1.PAGO
2.PAGHI
3.PAGA

1.PAGHIAMO
2.PAGATE
3.PAGANO

GIOCARE

1.GIOCO
2.GIOCHI
3.GIOCA

1.GIOCHIAMO
2.GIOCATE
3.GIOCANO

CERCARE

1.CERCO
2.CERCHI
3.CERCA

1.CERCHIAMO
2.CERCATE
3.CERCANO

MORIRE

1.MUOIO
2.MUORI
3.MUORE

1.MORIAMO
2.MORITE
3.MUOIONO

SEDERE

1.SIEDO
2.SIEDI
3.SIEDE

1.SEDIAMO
2.SEDETE
3.SIEDONO

ANDARE

1.VADO
2.VAI
3.VAI

1.ANDIAMO
2.ANDATE
3.VANNO

VENIRE

1.VENGO
2.VIENI
3.VIENE.

1.VENIAMO
2.VENITE
3.VENGONO

DIRE

1.DICO
2.DICI
3.DICE

1.DICIAMO
2.DITE
3.DICONO

DARE

1.DO
2.DAI
3.DA

1.DIAMO
2.DATE
3.DATE

SAPERE

1.SO

1.SAPPIAMO

24

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
2.SAI
3.SA

2.SAPETE
3.SANNO

STARE

1.STO
2.STAI
3.STA

1.STIAMO
2.STATE
3.STANNO

PIACERE

1.PIACCIO
2.PIACI
3.PIACE

1.PIACCIAMO
2.PIACETE
3.PIACCIONO

VOLERE-hteti
(modalni)

1.VOGLIO
2.VUOI
3.VUOLE

1.VOGLIAMO
2.VOLETE
3.VOGLIONO

POTERE-moi
(modalni)

1.POSSO
2.PUOI
3.PO

1.POSSIAMO
2.POTETE
3.POSSONO

DOVERE-morati
(modalni)

LAVARSI - umiti se
(povratnii)

1.DEVO (debbo)
2.DEVI
3.DEVE (debbe)
1.Mi lavo
2.Ti lavi
3. Si lava

1.DOBBIAMO
2.DOVETE
3.DEVONO (debbono)
1.Ci laviamo
2.Vi lavate
3.Si lavano

Modalni glagoli trae direktno infinitiv drugog glagola i to bez predloga,


pokazuju nain na koji se neka radnja vri:
-

Non posso fare questo. (Ne mogu to da uradim)


Non possibile! (Nije mogue!)
Voglio vedere il nuovo fim di A. Banderas. (elim da pogledam novi film)
Tu devi studiare se vuoi finire gli studii. (Mora uiti ako hoe da
zavri studije)

25

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Ostali glagoli u italijanskom jeziku uglavnom trae neki predlog isped drugog
glagola:
Lui finisce di guardare il film. (Zavrava da gleda film) FINIRE DI
Comincio a preparare la cena. (Poinjem da spremam veeru)
COMINCIARE A

Glagol ANDARE u znaenju ii koristi razliite predloge:


A sa imenima gradova i infinitivom
IN sa nacijama i regijama
DA- sa imenima osoba
Vado a Roma. (Idem u Rim)
Vado a visitare una mia amica da scuola. (Idem da posetim drugaricu iz
kole)
Andiamo in Italia. (Idemo u Italiju)
Vado in montagna. (Idem na planinu)
Vado da Maria. (Idem kod Marije)
Vieni a teatro con me? (Hoe li u pozorite sa mnom)

VERBI PERIFRASTICI
1. STARE + GERUNDIO radnja koja traje
-

Elena sta dormendo.


Stavo telefonando quando lui entr.
Che cosa stai facendo?

2. STARE PER + INFINITO - radnja e se neminovno dogoditi


-

Stavo per partire.


Stavo per andare quando squill il telefono.

LIMPERATIVO
FORME PARTICOLARI DELL'IMPERATIVO
tu
Lei
noi
voi

(non)

va'
non andare
vada
andiamo
andate

26

in un'agenzia!
alla festa mascherata!
a fare la spesa!
dai parenti!

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
tu
Lei
noi
voi

(non)

tu
Lei
noi
voi

(non)

tu
Lei
noi
voi

(non)

tu
Lei

da'
non dare
dia
diamo
date
di'
non dire
dica
diciamo
dite
fa'
non fare
faccia
facciamo
fate
sta
non stare
stia

(non)

noi
voi

stiamo
state

un esercizio difficile!
i compiti al professore!
una mano a Laura!
da mangiare agli animali!
cosa successo!
di chi questa moto!
dove andato Piero!
cosa c' in tiv!
presto!
i compiti!
un bel gioco!
una partita!
a letto per una settimana!
fermo!
fermo, signore! ferma, signora!
in casa tutto il giorno!
qui!

PARLARE
(tu)
(Lei)
(noi)
(voi)

(non)

parla
non parlare
parli
parliamo
parlate

con Marco!

prendi
non prendere
prenda
prendiamo
prendete

l'autobus!

PRENDERE
(tu)
(Lei)
(noi)
(voi)

(non)

PARTIRE
(tu)
(Lei)
(noi)
(voi)

(non)

parti
non partire
parta
partiamo
partite

FORMA DI CORTESIA (UTIVO OBRAANJE)


-

ARE
ERE i IRE

PARLARE = PARLI, PARLINO


PRENDERE = PRENDA, PRENDANO
SENTIRE =
SENTA, SENTANO

VERBI INCOATIVI, ubacuju infiks:


FINIRE = FINISCA, FINISCANO
PREFERIRE = PREFERISCA, PREFERISCANO

27

per Roma!

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Glagoli sa DITTONGO MOBILE
MUOVERSI = SI MUOVA, SI MUOVANO
SEDERSI = SI SIEDA, SI SIEDANO
GLAGOLI SA PROMENOM VOKALA
USCIRE = ESCA; ESCANO
GLAGOLI NA CARE I GARE ubacuju H
PAGARE = PAGHI, PAGHINO
CERCARE = CERCHI, CERCHINO
LEGERE LEGHI, LEGHINO
SAETI GLAGOLI
BERE BEVA, BEVANO
FARE FACCIA, FACCIANO
DIRE DICA, DICANO
TRADURRE TRADUCA, TRADUCANO
ANDARE VADA, VADANO
PROPORRE PRODUCA, PRODUCANO
MORIRE MUOIA, MUOIANO
PIACERE PIACIA, PIACIANO
PARERE PAIA, PAIANO
SEMBRARE SEMBRI, SEMBRINO
TACERE TACCIA, TACCIANO
AVERE ABBIA, ABBIANO
ESSERE SIA, SIANO
STARE STIA, STIANO
DARE DIA, DIANO
DOVERE DEVA, DEVANO
POTERE POSSA, POSSANO
VOLERE VOGLIA, VOGLIANO
SAPERE SAPPIA, SAPPIANO
VENIRE VENGA, VENGANO
SALIRE SALGA, SALGANO
RIMANERE RIMANGA, RIMANGANO
TENERE TENGA, TENGANO
SCENDERE SCENDA, SCENDANO
LEGGERE LEGGA, LEGGANO
SAPERE SAPPIA, SAPPIANO

L'IMPERATIVO, I PRONOMI ATONI E LE PARTICELLE


CI E NE
Reice Ci NE i sve nenaglaene line zamenice izgovaraju se i piu se
zajedno sa oblcima imperativa za drugo lice jednine i prvo i drugo lice
rnnoine. Mesto naglaska ostaje nepromenjeno! Evo nekoliko primera
Compra

il pane

Compralo!

28

Non comprarlo!
Non lo comprare!

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
la merenda

Comprala!

i biglietti

Comprali!

le banane

Comprale!

un libro a Franco
Compriamo
un disco a Laura
un chilo di fragole
Comprate

le cliege dal
fruttivendolo

Compriamogli
un libro
Compriamole
un disco
Compratene
un chilo!
Comprateci le
ciliege!

Non comprarla!
Non la comprare!
Non comprarli!
Non li comprare!
Non comprarle!
Non le comprare!
Non compriamogli un libro!
Non gli compriamo un libro!
Non compriamole un disco!
Non le compriamo un disco!
Non compratene un chilo!
Non ne comprate un chilo!
Non comprateci le ciliege!
Non ci comprate le ciliege!

U odrinom obliku zapovednog naina nenaglaene line zamenice i reice CI


i NE mogu da prethode zapovednom nacinu, i tad se ne piu zajedno!
-

Non prendere la mia penna!


Non prenderla! Non la prendere!

I povratne zamenice se izgovaraju i piu sastavljeno s oblicima imperativa u


drugom licu jednine i prvom i drugom licu mnoine, ako im ne prethode!
(Tu)

Pettinati!

(Noi)

Pettiniamoci!

(Voi)

Pettinatevi!

(Lei)
(Loro)

Si pettini!
Si pettinino!

Non pettinarti!
Non ti pettinare!
Non pettiniamoci!
Non ci pettiniamo!
Non pettinatevi!
Non vi pettinate!
Non si pettini!
Non si pettinino!

L'IMPERATIVO DI AVERE, ESSERE, SAPERE


AVERE
(tu)
abbi
(Lei)
abbia
(noi) abbiamo
(voi)
abbiate
(Loro) abbiano

ESSERE
(tu)
sii
(Lei)
sia
(noi)
siamo
(voi)
siate
(Loro)
siano

SAPERE
(tu)
sappi
(Lei)
sappia
(noi)
sappiamo
(voi)
sappiate
(Loro)
sappiano

Il PASSATO PROSSIMO
Gradi se od prezenta glagola AVERE ili ESSERE i participa prolog glavnog
glagola koji se pravi na sledei nain:
PARL ARE = PARL ATO
VEND ERE = VEND UTO
USC IRE = USC ITO
29

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Prelazni glagoli, koji imaju objekat, menjaju se sa AVERE, particip je u
mukom rodu i ne menja se:
-

Paul ha parlato con gli amici di sport.


Marco, hai dimenticato tutto.

Neprelazni glagoli koriste uglavnom glagol ESSERE, a particip se slae u


rodu i broju sa subjektom:
-

Siamo usciti troppo tardi.


Mario e Luisa sono tornati a casa.

Glagoli AVERE i ESSERE grade passato prossimo sami sa sobom:


-

Sono stata molto stanca . (Bila sam mnogo umorna)


Ho avuto ili libro. ( Imao sam knjigu)
Ho avuto il libro. (Dobio sam knjigu)

VERBI INTRANSITIVI su neprelazni glagoli ali imaju unutranji, zamiljen


objekat pa passato prossimo zato grade sa AVERE: VIAGGIARE, DORMIRE,
CAMMINARE, PASSEGGIARE, NUOTARE, BALLARE, ABBITARE, SAPERE
Modalni glagoli (potere, volere i dovere) mogu biti prelazni ili neprelazni.
Uglavnom goriste glagol AVERE ali ako ih sledi neki neprelazni glagol, po
nepisanom pravilu, koriste glagol ESSERE:
-

Luisa ha dovuto andare dal dentista.


Luisa dovuto andare dal dentista.

NEPRAVILNI PARTICIPI:
fare fatto
scrivere scritto
tradurre tradotto
dire detto
leggere letto
decidere deciso
accendere aceso
chiudere chiuso

trascorrere trascorso
prendere preso
rendere reso
mettere messo
correre corso
spendere speso
scendere sceso
chiedere chiesto

rimanere rimaso
stringere stretto
venire venuto
perdere perso, perduto
vedere visto, veduto
stare, essere stato
avere avuto

Pojedini glagoli mogu biti i prelazni i neprelazni u zavisnosti od njihovog


znaenja i upotrebe:
COMINCIARE, FINIRE
- ako je samo od sebe (ESSERE)
La lezione cominciata.
Le vacanze sono finite.
-

ako je neko neto zapoeo ili zavrio (AVERE)


Il professore ha cominciato a parlare.
Lo studente ha finito di scrivere.

30

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
PASSARE
- proi samo od sebe (ESSERE)
Sono passati due anni dallora.
-

provesti neko vreme, dodati neto nekome (AVERE)


Ho passato due anni a Roma.
Ho passato il libro a Marco.

SCENDERE, SALIRE
- ako uvode neki predlog (ESSERE)
Sono scesi dal terzo piano.
Il gatto salito sullalbero.
-

sii, popeti se (AVERE)


Abbiamo sceso le scale.
Ha salito dal terzo piano.

CORRERE
- ako uvodi neki predlog (ESSERE)
Sono corso dalla casa.
Siamo corsi alla banca.
-

u znaenju radnje (AVERE)


Ho corso tutto il giorno.
Ha corso dieci chilometri.

VIVERE
- iveti tada i tada (ESSERE)
Mio nonno vissuto fino a novantanni.
-

doiveti, proiveti neto (AVERE)


Ho vissuto un brutto momento..

PIOVERE i NEVICARE i dugi bezlini glagoli mogu koristiti i AVERE i ESSERE


- piovuto / Ha piovuto
- nevicato / Ha nevicato.
REFLEKSIVNI GLAGOLI korise samo glagol ESSERE

LIMPERFETTO
Imperfekt je specifino vreme tj. radi se o nesvrenoj radnji ili stanju u
prolosti. Upotrebljava se da izrazi naporedne nesvrene radnje, radnju koja je
bila u toku kada je poela neka druga radnja ili radnju koja se ponavljala u
prolosti kao i za opise u prolosti.
-

Mentre leggevo ascoltavo la musica.


Scrivevo il compito quando entr mio fratello.

31

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Il Sole gli batteva sulla nuca e qualcosa cominciava a fischiargli nelle


orecchie.
Ho guardato fuori, la strada era deserta.
Camminarono per dieci giorni e i sentieri erano fangosi.
Ieri il mare era calmo.
Giuseppe veniva spesso a casa mia.

PARLARE
io
tu
lui
lei
noi
voi
loro

parlavo
parlavi
parlava

(non)

parlavamo
parlavate
parlavano

delle vacanze.
di Paolo.
dei giorni passati
con Maria

PRENDERE
io
tu
lui
lei
noi
voi
loro

prendevo
prendevi
prendeva

(non)

prendevamo
prendevate
prendevano

della frutta
bruti voti a scuola
gli appunti

FINIRE
io
tu
lui
lei
noi
voi
loro

finivo
finivi
finiva

(non)

finivamo
finivate
finivano

i compiti
tutto in tempo
la pizza
alle tre

AVERE
io
tu
lui lei
Lei (non)
noi
voi
loro

avevo
avevi
aveva
avevamo
avevate
avevano

ESSERE
fame
sete
paura
freddo

io
tu

32

(non)

ero
eri

lui lei
Lei

era

noi

eravamo

a casa
da Gianni
in pigiama
con te

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
voi
eravate
NEPRAVILNI IMPERFEKT

io
tu
lui,lei
noi
voi
loro

FARE
FACCI - O
facevo
facevi
faceva
facevamo
facevate
facevano

loro
DIRE
DIC - O
dicevo
dicevi
diceva
dicevamo
dicevate
dicevano

BERE
BEV - O
bevevo
bevevi
beveva
beveviamo
bevevate
bevevano

eravano
PORRE
PON -G - O
ponevo
ponevi
poneva
poneviamo
ponevate
ponevano

TRADURRE
TRADUC - O
traducevo
traducevi
traduceva
traduceviamo
traducevate
traducevano

Imperfekt koristimo i kada elimo da pokaemo da su dve radnje paralelno se odvijale u


prolosti:
-

Mentre giocavo al coputer ascoltavo musica.


Cantavo mentre facevo il bagno.

ili za radnju koja se odvijala kada ju je neka druga prekinula


-

Mentre facevo i compiti mi ha telefonato Franca.


Scrivevo i compiti quando qualcuno mi ha chiamato al telefono.

Izrazi pomou kojih moemo prepoznati imperfetk u reenici su:


-

DI SOLITO prendevo il latte.


SOLITAMENTE faceva la merenda verso le cinque.
ABITUALMENTE andavamo al mare di domenica.
GENERALMENTE i professori non erano troppo severi.

IL TRAPASSATO PROSSIMO
Trapassato prossimo je jedo od dva davno prola vremena u italijanskom. Termin
prossimo, iako znai blizak, nikako ne ukazuje da je re o bliskoj prolosti. Ovim
glagolskim vremenom oznaava se radnja koja se dogodila u prolosti pre neke prole
radnje. Gradi se od participa prolog i imperfekta odgovarajueg pomonog glagola
AVERE ili ESSERE:
-

Ero stanco perch avevo lavorato tutto il giorno.


Ero appena arrivato a casa quando ha suonato il campanello.
33

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
ero arrivato/a
eri arrivato/a
era arrivato/a
eravamo arrivati/e
eravate arrivati/e
eravano arrivati/e

avevo ricevuto
avevi ricevuto
aveva ricevuto
avevamo ricevuto
avevate ricevuto
avevano ricevuto

U srpskom jeziku se potpuno izgubila upotreba davno prolih ili pretprolih vremena.
Stoga navedene primere prevodimo samo prolim vremenom odnosno perfektom:
-

Bio sam umoran jer sam radio ceo dan (a ne: bejah radio jer sam bio radio)
Tek sam stigao kui kada je zazvonilo zvono na vratima (a ne bejah stigao, bio sam
stigao)

IL FUTURO
Futur se upotrebljava da oznai radnju ili stanje :
a) u budunosti (posle priloga i prilokog izraza): domani, fra poco, fra un mese,
fra un anno, mese prossimo ...
- Domani telefoner a mia sorella.

34

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
b) koja je neizvesna ili nismo sigurni u njeno ostvarenje:
- Dove saranno i miei occhiali? (Gde su mi naoari)
- Saranno le sei. (Moglo bi biti est sati)
GLAGOLI NA ARE i - ERE
io
studier
tu
studierai
lui
lei

studier

noi
voi
loro

studieremo
studierete
studieranno

GLAGOLI NA IRE
io
partir
tu
partirai

poco
in biblioteca
fino a tardi

lui
lei

partir

noi
voi
loro

partiremo
partirete
partiranno

poco
in biblioteca
fino a tardi

Obrati panju na glasovnu promenu kod glagola koji se zavravaju na -ARE:


studiare = studier

mandare = mander

Obrati panju na pravopis glagola koji se zavravaju na -CARE, -GARE, -CIARE,


-GIARE:
mancare = mancher
pagare = pagher
cominciare = comincer
mangiare = manger
ESSERE

FARE

io

sar

tu

sarai

lui
lei

sar

noi

saremo

voi
loro

sarete
saranno

a casa alle due


davanti al
cinema
da Marco
in pizzeria

io

far

tu

farai

lui
lei

far

noi

faremo

voi
loro

farete
faranno

i compiti
la torta di
cioccolato
una bella gita
un giro
in bici

Ukoliko se u osnovi nalazi L ili N posle odbacivanja nastavka nastupa asimilacija i oni
prelaze u R
rimanere rimarr
tenere terr
volere vorr
bere berr
tradurre tradurr

venire verr
dovere - dovr
potere potr
sapere - sapr
avere avr

dire dir
stare star
dare - dar

IL FUTURO COMPOSTO
Futur drugi (u srpskom jeziku se naziva i futur egzaktni i predbudue vreme)
jeste sloeno vreme koje se gradi od futura pomonih glagola ESSERE i
AVERE i participa prolog odgovarajueg glagola:

35

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
io

sar venuto/a

tu

sarai venuto/a

lui
lei

sar venuto/a

noi

saremo venuti/e

avr fatto
avarai fatto

davanti al
cinema
da Marco
in pizzeria

avr fatto
avremo fatto

voi
sarete venuti/e
loro saranno venuti/e

i compiti
la torta di cioccolato
una bella gita
un giro
in bici

avrete fatto
avranno fatto

Futur drugi se koristi za iskazivanje budue radnje koja e se dogoditi pre neke
druge budue radnje i zato se naziva futuro anteriore (anteriore-prethodni):
-

Quando avr trovato lappartamento, ti telefoner. (Kada budem


pronaao stan telefonirau ti)

Ovo vreme se moe upotrebiti i da oznai prolu radnju koja pobuuje sumnju:
-

Sar anche stato buono, ma ho i miei dubbi. (Moda je i bio dobar, ali
sumnjam)
Dove sar andato? (Gde li je otiao)

Potrebno je, meutim, obratiti panju i na razlike izmeu srpskog futura


egzaktnog i ovog italijanskog oblika. U italijanskom futuru II nije vezan samo
za zavisnu reenicu kao u srpskom, ve je mogua i njegova nezavisna
upotreba:
-

Alle otto sar troppo tardi. Il dottore sar gia partito! (U osam e biti
kasno. Doktor e ve otii)

I u vremenskim reenicama, pored poklapanja upotreba, kao u prvom


navedenom primeru, mogue su razlike i to:
kada je mali razmak izmeu buduih radnji, italijanski obino koristi futur:
-

Quando mi aiuterai, sar piu facile. (Kada mi bude pomogao, bie lake)

kada se radnja glavne reenice deava pre radnje zavisne reenice:


-

Quando il bimbo si sveglier, io sar gia tornata. (Kada se dete bude


probudilo ja u se ve vratiti.)

IL CONDIZIONALE PRESENTE
GLAGOLI NA ARE i - ERE
io
studierei
poco
tu
studieresti in biblioteca

36

lui
lei

studierebbe

noi

studieremmo

fino a tardi

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
voi
studiereste
loro studierebbero

lui
lei

partirebbe

noi partiremmo fino a tardi


GLAGOLI NA IRE
voi
partireste
io
partirei
poco
loro partirebbero
in biblioteca
tu
partiresti
Kondicional gradimo isto kao i budue vreme samo koristimo druge
nastavke. Ovaj glagolski oblik vezan je za sadanjost, a koristimo ga da
izrazimo elju, ije ostvarenje zavisi iskljuivo od nae volje, utiv zahtev ili
molbu, lino miljenje ili nepotvrene vesti
-

Vorrei tanto avere una bicicletta da montagna.


Vorrei un chilo di pane e un litro di latte.
Scusi, potrebbe spostare un po testa, non vedo.
Sarebbe giusto invitarlo.
Lo sciopero dei treni durerebbe ancora tutta la settimana.

Treba napomenuti i oblike glagola:


io
tu

ESSERE
sarei
saresti

io
tu

AVERE
avrei
avresti

VENIRE
verrei
verresti

io
tu

lui
lei

sarebbe

lui
lei

avrebbe

lui
lei

verrebbe

noi
voi
loro

saremmo
sareste
sarebbero

noi
voi
loro

avremmo
avreste
avrebbero

noi
voi
loro

verremmo
verreste
verrebbero

IL CONDIZIONALE PASSATO
Kondicional proli je sloeno vreme koje se sastoji od odgovarajueg pomonog glagola (essere/avere) u kondicionalu sadanjem i participa prolog:

37

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
sarei andato/a
saresti andato/a
sarebbe andato/a

avrei letto
avresti letto
avrebbe letto

saremmo andati/e
sareste andati/e
sarebbero andati/e

avremmo letto
avreste letto
avrebbero letto

Ima isto znaenje kao i kondicional sadanji ima i kondicional proli, s tim sto
ovde nema projekcije ka budunosti, ve su mogunost, neizvesnost i sumnja
okrenute ka prolosti. U srpskom ovaj se oblik najee prevodi prolim
vremenom, jer je na sloeni kondicional uglavnom izaao iz upotrebe:
-

Chi lavrebbe immaginato? [Koje to mogao zamisliti / Ko bi to bio mogao


zamisliti? (druga varijanta izala iz upotrebe u srpskom)].

Ovaj oblik se najee upotrebljava kao posledica nekog neispunjenog uslova:


-

Avresti fatto un grosso errore, se . . . (Nainio bi veliku greku da si . . .)

U agencijskim izvetajima kondicional proli upotrebljava se da izrazi


nepotvrenu radnju u prolosti:
-

II colpevole sarebbe stato arrestato. (Krivac je navodno uhapen.)


Il governo avrebbe gi approvato la legge. (Vlada je navodno ve
izglasala zakon.)

IL PASSATO REMOTO
Ovo vreme nam slui za radnju koja se u celini desila u prolosti bez obzira
da li je bila trenutna ili je due trajala. Bitno je da nema vie nikakvih dodirnih
taaka sa sadanjosti.

38

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Loperazione dur pochi secondi.


Pianse tutta la notte.
Dante nacque a Firenze nel 1265 e mor a ravena nel 1320.
I Garibaldini liberarono la Sicilia nel 1860.

Prilozi za vreme su: quella volta, allimproviso, una volta, tanto tempo fa ...
-

Quella volta lincontrai per caso.


Allimproviso entr il dottore.
Una volta mi disse che voleva partire da sola.
Tanto tempo fa decise di comprare una casa in montagna.
Lanno scorso andarono in Grecia.

PRAVILNI PASSATO REMOTO


io
tu
lui, lei
noi
voi
loro

PARL - ARE
parlai
parlasti
parl
parlammo
parlaste
parlarono

VEND - ERE
vendei
vendesti
vend
vendemmo
vendeste
venderono

FIN - IRE
finii
finisti
fin
finimmo
finiste
finirono

NEPRAVILNI PASSATO REMOTO - sigmatski


io
tu
lui, lei
noi
voi
loro

SCRIVERE
scrissi
scrivesti
scrisse
scrivemmo
scriveste
scrissero

DIRE
dissi
dicesti
disse
dicemmo
diceste
dissero

METTERE
misi
mettesti
mise
mettemmo
meteste
misero

NEPRAVILNI PASSATO REMOTO - asigmatski


io
tu
lui, lei
noi
voi
loro
ostali glagoli

io
tu
lui, lei

VEDERE
vidi
vedesti
vide
vedemmo
vedeste
videro

AVERE
ebbi
avesti
ebbe
avemmo
aveste
ebbero

ESSERE
fui
fosti
fu
fummo
foste
furono

FARE
feci
facesti
fece

DARE
diedi
desti
diede

VENIRE
venni
venisti
venne

39

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
noi
voi
loro

facemmo
faceste
fecero

demmo
deste
diedero

venimmo
veniste
vennero

io
tu
lui, lei
noi
voi
loro

BERE
bevvi
bevesti
bevve
bevemmo
beveste
bevvero

PIACERE
piacqui
piacesti
piacque
piacemmo
piaceste
piacquero

NASCERE
nacqui
nascesti
nacque
nascemmo
nasceste
nacquero

IL TRAPASSATO REMOTO
Trapassato prossimo je sloeno vreme koje se gradi od Passata remota
pomonih glagola ESSERE I AVERE I participa prolog glagola:
fui andato
fosti andato
fu andato

fummo andati
foste andati
furono andati

ebbi dato
avesti dato
ebbe dato

avemmo dato
aveste dato
ebbero dato

Upotreba ovog vremena strogo je vezana za tri uslova:


1. iskljuivo prisustvo u zavisnoj reenici;
2. samo posle odredenih vremenskih veznika: quando, appena (che), non
appena, dopo che, subito che;
3. passato remoto u glavnoj reenici:
-

Quando si fu calmata, la pregai d raccontarmi tutto.


Appena ebbe terminato, il medico ci chiam.
Dopo che lei fu partita, mi buttai sul lavoro.

I ovo davno prolo vreme prevodi se uglavnom perfektom u srpskom jeziku,


gde je upotreba pluskvamperfekta skoro sasvim iezla iz upotrebe:
-

Non appena fu arrivato, ci raccont tutto. [im je (bio) stigao, sve nam
je ispriao.]

IL PRESENTE DEL CONGIUNTIVO


PRAVILNI GLAGOLI
I konjugacija

II konjugacija

40

III konjugacija

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Io
Tu
Lui/lei

Parl-a-re
Parl-i
Parl-i
Parl-i

Cred-e-re
Cred-a
Cred-a
Cred-a

Part-i-re
Part-a
Part-a
Part-a

Noi
Voi
Loro

Parl-iamo
Parl-iate
Parl-ino

Cred-iamo
Cred-iate
Cred-ano

Part-iamo
Part-iate
part-ano

NEPRAVILNI GLAGOLI
andare
tenere
venire
volere
dovere
togliere
porre
tradurre
fare
potere
uscire

IO
vada
tenga
venga
voglia
deva
tolga
ponga
traduca

TU
vada
tenga
venga
voglia
deva
tolga
ponga
traduca

LUI/LEI
vada
tenga
venga
voglia
deva
tolga
ponga
traduca

NOI
andiamo
teniamo
veniamo
vogliamo
dobbiamo
togliamo
poniamo
traduciamo

faccia
possa
esca

faccia
possa
esca

faccia
possa
esca

facciamo
possiamo
usciamo

VOI
andiate
teniate
veniate
vogliate
dobbiate
togliate
poniate
traduciat
e
facciate
possiate
usciate

LORO
vadano
tengano
vengano
vogliano
devano
tolgano
pongano
traducano
facciano
possano
escano

Kod nekih glagola u konjuktivu se javljaju druge osnove


essere
avere
stare
dare
sapere

IO
sia
abbia
stia
dia
sappia

TU
sia
abbia
stia
dia
sappia

LUI/LEI
sia
abbia
stia
dia
sappia

NOI
siamo
abbiamo
stiamo
diamo
sappiamo

VOI
siate
abbiate
stiate
diate
sappiate

LORO
siano
abbiano
stiano
diano
sappiano

UPOTREBA KONJUKTIVA
Opta vrednost konjunktiva kao naina, za razliku od indikativa koji moemo
nazvati nainom stvarnosti ili izvesnosti, mogia bi se izraziti kao neizvesnost
ostvarenja radnje ili stanja. To je nain subjektivnosti u okviru kojeg se neki
dogadaj ne predstavlja kao objektivan i realan, ve kao mogu, verovatan ili
kao projekcija sumnje, elje, nade ili straha, te, dakle, kao proizvod linog
miljenja ili procene. Koristi se najvie u zavisnim reenicama i vezan je za
glagole koji izraavaju neizvesnost, sumnju, elju, strah ili lini stav. Takode se
koristi i u mnogim zavisnim reenicama koje uvode odredeni veznici.
Naveemo odredene kontekste u kojima se konjunktiv najee javlja:
1. s glagolima koji izraavaju lino miljenje: pensare, credere, ritenere,
dubitare, supporre, sospettare, sembrare, parere, immaginare:

41

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Dubito che i ragazzi vengano. (Sumnjam da e deaci doi.)
Immagino che Mario mi senta. (Zamiljam da me Mario uje.)
Ritengo che sia troppo tardi. (Smatram da je previe kasno.)
Mi sembra che possa aiutarti. (ini mi se da moe da ti pomogne.)
2. s glagolima koji izraavaju volju, elju: volere, aver voglia, desiderare,
preferire:
Preferisco che glielo dica tu. (Vie volim da mu ti to kae.)
Non voglio che lo faccia. (Ne elim da to uini.)
Desidero che finiscano presto. (elim da brzo zavre.)
3. s glagolima koji izraavaju strah ili nadu: temere, aver paura, sperare:
-

Temo che sappia la verit. (Plaim se da zna istinu.)


Spero che si decida presto. (Nadam se da e se brzo odluiti.)

4. s glagolima koji izraavaju duevna stanja: essere felice/ contento/ lieto/


soddisfatto/ spiacente, piacere, dispiacere, rallegrarsi, godere:
-

Sono contento che Paolo torni. (Zadovoljan sam sto se Paolo vraa.)
Mi dispiace che loro partano domani. (ao mi je sto oni sutra odlaze.)

5. s bezlinim izrazima: si dice/ dicono, si ritiene, si teme, si pensa, si crede, si


spera. . .; un piacere, bello, brutto, necessario, bene, meglio,
male, ora. . .; pare, sembra; bisogna, occorre. . .;
-

Si dice che il colpevole sia lu. (Kae se da je on krivac.)


Bisogna che veniate anche voi. (Treba da dodete i vi.)

6. uz negaciju glagola koji inae ne zahtevaju konjunktiv tipa: dire, affermare,


sostenere, vedere, sapere:
-

Dico che giusto. Non dico che sia giusto. (Kaem / ne kaera da je
pravo.)
Vedo che stai meglio. Non vedo che tu stia meglio. (Vidim / ne vidim da
si bolje.)

7. u zavisnim reenicama koje uvode sledei veznici:


a) namernim (proposizioni finali): perch, affinch:
-

Lo facciamo perch (affinch) i bambini siano felici. (To inimo kako bi


deca bila srena.)
b) dopusnim (proposizioni concessive): bench, sebbene, quantunque,
malgrado, nonostante:
-

Li aspetter ancora bench sia tardi. (Jo u ih ekati iako je kasno.)


Sebbene siano gi stanchi, continueranno il lavoro. (Mada su ve
umorni, nastavie posao.)

42

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
e) pogodbenim (proposizioni condizionali): purch, a patto che, a condizione
che, nel caso che:
-

Ti aiuter purch mi ascolti attentamente. (Pomoi u ti samo ako me


paljivo slua.)
Gli racconter tutto a patto che non lo dica agli altri. (Ispriau mu sve
pod uslovom da to ne kae drugima.)

d) vremenskim (proposizioni temporali), samo s veznikom prima che:


-

Lo voglio trovare prima che esca dall'ufficio. (elim da ga nadem pre


nego to izae iz kancelarije.)

e) iskljunim (proposizione esclusiva): senza che:


-

Traduce il libro senza che nessuno gli dia una mano. (Prevodi knjigu a
da mu niko ne pomae.)

IL PASSATO DEL CONGIUNTIVO


Prolo vreme konjuktiva je sloeno vreme koje se gradi od prezenta konjuktiva
pomonih glagola AVERE i ESSERE i participa prolog glavnog glagola. U
indikativu odgovarajui oblik je PASSATO PROSSIMO:
che io sia uscito/a
che tu sia uscito/a
che lui/lei sia uscito/a

che noi siamo usciti/e


che voi siate usciti/e
che loro siano usciti/e

che io abbia scritto


che tu abbia scritto
che lui/lei abbia scritto

che noi abbiamo scritto


che voi abbiate scritto
che loro abbiano scritto

Upotreba ovog vremena poklapa se s uslovima za upotrebu konjuktiva koji


vae za konjuktiv prezenta, samo to se odnose na prolost:
-

Pu darsi che vada da Laura. (Moda ide kod Laure)


Pu darsi che sia andato da Laura. (Moda je iao kod Laure)
Sembra che quella donna sia molto ricca. (Izgleda da je ta ena mnogo
bogata).
Sembra che quella donna sia stata molto ricca. (Izgleda da je ta ena
bila mnogo bogata).

LIMPERFETTO DEL CONGIUNTIVO


Kao i imperfekt indikativa imperfekt konjuktiva je vreme koje pokazuje
savrenu pravilnost u nastavcima koji se dodaju na osnovu. U prvoj konjugaciji
na infinitivnu osnovu dodaje se tematski vokal a, za drugu e i za treu i .

43

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Tom spoju osnove i tematskog vokala dodaju se nastavci jedinstveni za sve tri
konjugacije:
PARLA/RE
Parl-assi
Parl-assi
Parl-asse

Parl-assimo
Parl-aste
Parl-assero

Cred-essi
Cred-essi
Cred-esse

Cred-essimo
Cred-este
Cred-essero

Fin-issi
Fin-issi
Fin-isse

Fin-issimo
Fin-iste
Fin-issero

CREDERE

FINIRE

Samo manji broj glagola pokazuje nepravilnost u osnovi dok su nastavci uvek
jedinstveni:
essere: fossi, fossi, fosse, fossimo, foste, fossero
stare: stessi, stessi, stesse, stessimo, steste, stessero
dare: dssi, dessi, desse, dessimo, deste, dessero
Kao i kod imperfekta indikativa neki glagoli koriste proirenu infinitivnu osnovu
koja odgovara staroj osnovi nasleenoj iz latinskog jezika:
fare (fa-ce-re): facessi, facessi, facesse, facessimo, faceste, facessero
dire (di-ce-re): dicessi, dicessi, dicesse, dicessimo, diceste, dicessero
porre (po-ne-re): ponessi, ponessi, ponesse, ponessimo, poneste, ponessero
bere (be-ve-re): bevessi, bevessi, bevesse, bevessimo, beveste, bevessero
condurre (condu-ce-re): conducessi, conducessi, conducesse...
Upotreba
Opte vrednosti konjunktiva kao naina istakli smo ranije. Imperfekat se
upotrebljava da izrazi istovremenost u prolosti u svim onim sluajevima koje
bismo mogli okarakterisati kao izraavanje neodreenosti i neizvesnosti koje
prate izvrenje radnje:
1. izraavanje linog stava i miljenja:
-

Credevo che tu lo sapessi. (Verovao sam da to zna.)


Ho creduto che tu lo sapessi. (Poverovao sam da to zna.)

2. s glagolima koji izraavaju volju, htenje, elju:


44

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Desiderava che glielo dicesse lei. (eleo je da mu to ona kae.)

3. s glagolima koji izraavaju strah ili nadu:


-

Temeva che stesse male. (Plaio se da mu je loe.)

4. s glagolima koji izraavaju duevno stanje:


-

Preferisco che lui venisse a trovarmi. (Vie volim da me on poseti.)

5. s bezlinim izrazima:
-

Sembrava che non avesse pi denaro. (Izgledalo je da nema vie


novca.)
Era necessario che lo accompagnasse qualcuno. (Bilo je potrebno da
ga neko isprati.)

6. iza nekih veznika u zavisnim reenicama:


-

E dovuto rimanere in citt bench volesse partire. (Morao je da ostane


u gradu iako je eleo da otputuje.)
Mi parlava affinch mi persuadesse. (Govorio mi je kako bi me ubedio.)

Kao to se iz prevoda navedenih primera moe videti, istovremenost se u


srpskom jeziku izraava prezentom, dok u italijanskom moramo upotrebiti
imperfekat.
Kada je o imperfektu re, moraju se naglasiti i neke posebne upotrebe koje
izlaze iz optih okvira, a ovde pominjemo samo:
izraavanje indirektne zapovesti:
-

II comandante ha ordinato ai soldati che non sparassero. (Komandant je


naredio vojnicima da ne pucaju.)

Jednostavnije, ovaj se oblik moe zameniti infinitivom i u tom sluaju nije


potrebna identinost subjekata:
-

II comandante ha ordinato ai soldati di non sparare.

IL TRAPASSATO DEL CONGIUNTIVO


Pluskvamperfekat konjunktiva je sloeno vreme koje se gradi do konjunktiva
imperfekta pomonih glagola essere i avere i participa prolog odgovarajueg
glagola:

45

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
avessi parlato
avessi parlato
avesse parlato

avessimo parlato
aveste parlato
avessero parlato

fossi partito
fossi partito
fosse partito

fossimo partiti
foste partiti
fossero partiti

Ovo vreme vezano je za iste kontekste za koje je vezan imperfekat konjunktiva,


s tom razlikom to se njime ne izraava istovremenost ve prethodnost radnje
ili stanja, i ovde nije re o neizvesnoj ili moguoj radnji nego o nemogunosti da
se radnja ostvari:
-

Non sapevo che fossi qui. (Nisam znao da si tu.)


Non sapevo che fossi stato qui. (Nisam znao da si bio tu.)
Temeva che lui se ne fosse andato per sempre. (Plaila se da je zauvek
otiao.)

Na kraju evo osnovne relacije izraavanja sadanje, prole i budue radnje u


konjuktivu:
Penso che
Giovanni

Venga
Sia venuto
Venga / verr

Pensavo che
Giovanni

Venisse
Fosse venuto
Venisse / sarebbe
venuto

Ora
Prima
dopo
In quel momento, allora
Prima
Dopo

UPOTREBA KONJUKTIVA U
ZAVISNIM REENICAMA

46

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________

GLAGOL ILI IZRAZ


(u sadanjem vremenu)
KOJI UVODI
KONJUKTIV

GLAGOL ILI IZRAZ


(u prolom vremenu)
KOJI UVODI
KONJUKTIV

Istovremenost

IL PRESENTE DEL
CONGIUNTIVO

prethodnost

IL PASSATO DEL
CONGIUNTIVO

budunost

IL PRESENTE DEL
CONGIUNTIVO
O
IL FUTURO

Istovremenost

LIMPERFETTO
DEL CONGIUNTIVO

prethodnost

IL TRAPASSATO
DEL CONGIUNTIVO

budunost

LIMPERFETTO
DEL CONGIUNTIVO
O
CONDIZIONALE
COMPOSTO

Istovremenost
(da zna)

SAPPIA QUALCOSA

Prethodnost
(da je saznao)

ABBIA SAPUTO
QUALCOSA

Istovremenost
(da zna)

SAPESSE
QUALCOSA

Prethodnost
(da je saznao)

AVESSE SAPUTO
QUALCOSA

TEMO
CHE

HO SAPUTO
CHE

PERIODO IPOTETICO
Hipotetiki period je poseban oblik pogodbene reenice koji se sastoji od dva
elementa: protaze (protasi), kojom se izraava uslov, i apodoze (apodosi),
kojom se izraava posledica navedenog uslova. Ove dve reenice ine logiku i
47

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
sintaksiku celinu, i u zavisnosti od tipa hipoteze koju izraava dele se u tri
grupe:
-

realna pogodba (periodo ipotetioco della realt)


potencijalna pogodba (periodo ipotetico della possibilit)
irealna pogodba (periodo ipotetico dellirrealt)

Periodo ipotetioco della realt


I uslov i posledica smatraju se stvarnim i ostvarivim, te su vremena izraena u
indikativu, a sreemo sledee vremenske relacije
Prezent prezent
-

Se lo inviti, viene (Ako ga pozove, doi e)

Futur futur
-

Se lo inviterai, verr. (Ako ga bude pozvao, doi e)

Prezent - imperativ
-

Se ti chiamo, vieni subito. (Ako te pozovem, odmah doi)

Periodo ipotetico della possibilit


Mogua ili potencijalna hipoteza izraava se imperfekom konjuktiva u prozati
(zavisnoj reenici) i kondicionalom sadanjim u apodozi (glavnoj reenici).
-

Se lo invitassi, verrebbe. (Kad bi ga pozvao doao bi / Da ga


pozove, doao bi)

Periodo ipotetico dellirrealt


Ovom hipotezom izraava se pogodba koja je sasvim van dometa ostvarivog
jer se nije dogodila te je nemogue ispunjenje uslova. U protazi se upotrebljava
pluskvamperfekat konjuktiva, a u apodozi kondicional proli.
-

Se lo avessi invitato, sarebbe venuto. (Da si ga pozvao, doao bi)

Mogui su, meutim, i meoviti tipovi kada je uslov vezan za prolost, a


posledica za sadanjost:
-

Se non fossi stato marinaio, non saprei fare quel nodo. (Da nisam bio
mornar, ne bih znao da napravim ovaj vor)
Se avessi sposato Mario, adesso vivrei a Roma. (Da se udala za
Marija, sada bi ivela u Rimu)

Ili, obrnuto kada je okolnost koja uslovljava radnju glavne reeni i dalje prisutna,
dok je posledica vezana za prolost:

48

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Lavrei gia fatto se laspirapolvere funzionasse. (Ve bih to uradila da


usisiva radi)

POSEBNE UPOTREBE IMPERFEKTA I


PLUSKVAMPERFEKTA KONJUNKTIVA
Kada je u glavnoj reenici upotrebljen kondicional sadanji, za istovremenu
radnju u sporednoj reenici upotrebiemo imperfekt konjunktiva, a za radnju
koja prethodi radnji glavne reenice, pluskvamperfekt konjunktiva:
-

Vorrei che tu lo sapessi. (Hteo bih da ti to zna.)


Mi dispiacerebbe che tu ti arrabbiassi. (Bilo bi mi ao da se naljuti.)
Vorrei che tu lo avessi saputo. (Voleo bih da si to znao.)
Desidererebbero che avessimo rimasto con loro durante lutto il
nostro soggiorno a Roma. (eleli bi da smo ostali s njima tokom
itavog naeg boravkau Rimu).

I kondicional moe da izrazi anteriornost:


-

Avrei voluto che tu lo sapessi. (eleo sam da ti to zna.),

kao i istovremenost vezanu za prolost:


-

Avrei voluto che tu lo avessi saputo. (eleo sam da si to znao.)

Konjunktiv imperfekta moe izraziti i posteriornost, odnosno radnju u


budunosti:
-

Vorrei che lanno venturo venissi anche tu. (eleo bih da sledee
godine dode i ti.)

Prezentu kondicionala moe odgovarati i prezent i prolo vreme konjunktiva:


-

Non direi che abbiano ragione. (Ne bih rekao da su u pravu.)


Non saprei dove abbia vissuto prima. (Ne bih znao gde je ranije
iveo.)

Konjunktiv, medutim, moe biti i samostalno upotrebljen u glavnoj reenici. Za


izraavanje sadanjih ili buduih elja upotrebljava se imperfekt konjunktiva
ispred kojeg se esto nalazi magari:
- (Magari) fosse vero! [Kad bi to (makar, barem) bilo istina!]
- (Magari) facessse bel tempo! (Kad bi bar vreme bilo lepo! / Da je bar
vreme lepo!)
- Potessi adesso esssere al mare! (Samo kad bih mogao/la biti na
moru!)

49

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Pluskvamperfektom konjunktiva izraava se aljenje zbog neostvarene elje u
prolosti:
-

Ci avessimo pensato prima! (Kamo sree da smo na to ranije mislili!)


Avessimo potuto aiutarlo. (Da smo mogli da mu pomognemo.)
Almeno se ne fosse andato. (Da je barem otiao.)
Non l'avesse mai detto. (Da bar to nije nikad rekao.)
(Magari) ci avessero invitato! (Da su nas makar pozvali!)

Konjunktiv imperfekta i pluskvamperfekta upotrebljavaju se i u modalnoj


reenici koje uvode veznici come se, quasi che. I u ovom sluaju imperfekt
konjunktiva izraava istovremenost s radnjom glavne reenice, bilo da je ona u
sadanjem ili prolom vremenu, a kod nas se takva upotreba obavezno prevodi
sadanjim vremenom:
-

Si comporta / si comportava come se fosse ricco. (Ponaa se / Ponaao se


kao da je bogat)

Dok pluskvamperfekat konjuktiva izraava radnju koja prethodi radnji glavne


reenice i prevodi se prolim vremenom:
-

Parla bene / parlava bene come se fosse nato qui. (Govori / govorio je
dobro kao da se tu rodio)
Era troppo allegro, come se / quasi che avesse bevuto. (Bio je previe
veseo kao da je pio)

PASIV
Oblici

50

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Pasivni oblici grade se od pomonog glagola essere i participa prolog. Particip
proli slae se u rodu i broju sa subjektom:
-

Tutti gli studenti sono stati promossi.

Pomoni glagol menja svoja vremena u zavisnosti od vremena u pasivu:


INDIKATIV
Presente: sono lodato/a, sei lodato/a, lodato/a, siamo lodati/e, siete lodati/e,
sono lodati/e
imperfetto: ero lodato/a;
passato remoto: fui lodato;
futuro semplice: sar lodato;
passato prossimo: sono stato lodato;
trapassato prossimo: ero stato odato;
trapassato remoto: fui stato lodato;
futuro anteriore: sar stato lodato.
KONJUNKTIV
presente: sia lodato/a;
imperfetto: fossi lodato;
passato: sia stato lodato: trapassato: fossi stato lodato.
KONDICIONAL
presente: sarei lodato; passato: sarei stato lodato.
IMPERATIV
sii lodato/a
sia lodato/a
siamo lodati/e
siate lodati/e
siano lodati/e
U tzv. prostim vremenima, odnosno vremenima kao sto su prezent i imperfekt
indikativa i konjunktiva, passato remoto i futur, kao i u sadanjem vremenu
kondicionala, glagol essere moe se zameniti glagolom venire:
sono lodato vengo lodato hvale me (hvaljen sam, bivam hvaljen)
ero lodato venivo lodato hvalili su me (bio sam hvaljen, bivao sam hvaljen).

51

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Italijanski pasiv se veoma esto u upotrebljava, za razliku od srpskog, pa se
najee pasivni oblici u srpskom prevocie aktivnim. Takoe valja istai i razliku
u srpskom izmeu radnog prideva kao karakteristike sloenih aktivnih oblika i
trpnog glagolskog prideva koji se upotrebljava kao sastavni deo pasivnih oblika:
ja sam hvalio hvaljen sam,
koja ne postoji u italijanskom, gde obe funkcije vri particip proli:
ho lodato sono lodato.
Upotreba pasiva
Oblike pasiva mogu graditi samo prelazni glagoli (verbi transitivi) koji se mogu
definisati kao glagoli sto iskaziiju radnju za ije je vrenje potreban predmet
radnje ili objekat van subjektove sfere. Kada u formalnom pogledu od objekta
postane subjekat, a subjekat, u sluaju da je odreden, uvodi strukturu s
predlogom da (complemento d'agente), dobijamo pasivnu reenicu:
AKTIV: II professore loda gli studenti. (Profesor hvali studente.)
(S + V + O)
PASIV: Gli studenti sono/vengono lodati dal professore.
(So + V pass + Compl, d'agente)
Ipak, da bi se pasiv upotrebio umesto aktiva, najee je pravi ili dubinski
subjekat neoreden ili nepoznat, jer se insistira upravo na vrenju radnje na
objektu, a ne na vriocu radnje:
-

Questi libri sono prevalentemente letti nelle biblioteche.


[Te knjige se itaju / (ree): te su knjige itane u bibliotekama.]

U prevodu reenice izvrili smo supstituciju pasiva aktivnim oblikom s


povratnom zamenicom se. Takva mogunost izraavanja pasiva postoji i u
italijanskom ("si passivante"):
-

Questo libro si legge con interesse.


Questo libro (viene) letto con interesse. [Ova se knjiga ita /(ree): je
itana s interesovanjem.]

Posebno je, zbog svoje jednostavnosti, ovaj oblik est u oglasima, jeziku
reklama i jezicima pojedinih struka:
- Si affittano appartamenti al mare. (Izdaju se stanovi na moni.)
- Si vende / vendesi casa. . . (Prodaje se kua. . .).
Na kraju pominjemo i pasivnu vrednost perifrastine konstrukcije s glagolom
andare, iskljuivo u prostim vremenima, koja se moe upotrebiti umesto
pasivne konstrukcije s dover essere:

52

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
andare + participio passato = dover essere + participio passato:
L'esame deve/ doveva/ dovr/ dovrebbe essere preparato meglio.
L' esame va/ andava/ andr/ andrebbe preparato meglio.
(Ispit treba/ trebalo je/ bie potrebno/ trebalo bi bolje spremiti.)

NEUPRAVNI (INDIREKTNI) GOVOR


Neupravnim ili indirektnim govorom prenosi se sadraj neijeg neposrednog
obraanja tako sto se on podreduje nekom od izjavnih glagola. Stoga u
sintaksikom pogledu indirektni govor pripada strukturi zavisne reenice:

53

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
UPRAVNI GOVOR: Roberto dice: "I tuoi cavalli sono stupendi." (Roberto kae:
Tvoji konji su divni. ")
NEUPRAVNI GOVOR: Roberto dice che i suoi cavalli sono stupendi. (Roberto
kae da su njegovi konji divni.)
Pri transformaciji upravnog u neupravni govor potrebno je ispuniti odreene
uslove:
Promene u okviru kategorije lica
Kategorija lica vezana je za dve vrste rei: glagole i zamenice. Kao u srpskom, i
u italijanskom dolazi do promena lica linih i prisvojnih zamenica i glagola.
Govornik reenice u upravnom govoru postaje u neupravnom govoru tree lice,
dok onaj ko prenosi njegove ili njihove rei zauzima poziciju govornika ili prvog
lica. Vano je, medutim, voditi rauna i o licu kojem se obraa govornik
direktnog govora, jer to lice ne mora biti onaj ko navodi njegove rei :
-

Lui mi ha detto: "Non voglio vederti cos triste."


Lui mi ha detto che non voleva vedermi cos triste.
Lui gli ha detto che non voleva vederlo cos triste.
Mi disse: "Mio marito non mi trover a casa al ritorno."
Mi dissse che suo marito non l'avrebbe trovata a casa al ritorno.

Priloke i deiktike promene


U neupravnom govoru dolazi do promene nekih priloga:
upravni govor
oggi
ieri
domani
ora, adesso
fra
fa (or sono)

neupravni govor
quel giorno
il giorno precedente
il giorno seguente, il giorno dopo
allora
pi tardi, di l a
prima

Deiktici su rei koje ukazuju na prostorni ili vremenski odnos govornika,


odnosno sagovornika, prema radnji ili stanju. Deiktici koji se menjaju u
neupravnom govoru su prilozi, pokazne zamenice i glagoli:
a) prilozi:
upravni govor qui, qua
Ci ha detto: "Rimanete qui."

neupravni govor l, l
Ci ha detto di rimanere l.

b) pokazne zamenice:
upravni govor questo
-

neupravni govor quello

Disse: "Questa non casa mia."


54

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Disse che quella non era casa sua.

Upotreba prostornih deiktika moe, meutim, biti uslovljena vremenom u


glavnoj reenici. Ako je re o prezentu, govorna situacija moe biti aktuelna i ne
mora doi do promena:
-

Maria dice: "Questo attore non mi piace. "


Maria dice che questo attore non le piace.

c) glagoli:
upravni govor venire
-

neupravni govor andare

Mi disse: "Vieni qui!"


Mi disse di andare l.

Uslov da glagol venire pree u andare jeste da se rei ne navode iz ili sa istog
mesta, to vredi i za srpski jezik.
Slaganje vremena
Ukoliko je u glavnoj reenici prolo vreme (sto ne mora uvek vaiti za passato
prossimo), u reenicama neupravnog govora dolazi do sledeih promena:
a) Prezent neupravnog
istovremenost:
-

govora

postaje

imperfekt

upravnom

La madre le disse: "Devi far presto." (Majka joj je rekla: Mora da


pouri.")
La madre le dissse che doveva far presto. (Majka joj je rekla da mora
da pouri.)

Ovo slaganje nije prisutno u srpskom jeziku, gde glagoli ostaju isti i u
neupravnoj strukturi.
b) Prola vremena postaju trapassato prossimo prethodnost:
-

Dichiar: "lo sono sempre stato il vostro migliore amico." (Izjavio


je: ,,Ja sam uvek bio va najbolji prijatelj. ")
Dichiar che lui era sempre stato il loro migliore amico. (Izjavio je da
je on uvek bio njihov najbolji prijatelj.)
Disse: "La mia vita riprese il ritmo normale." (Rekao je: ,,Moj ivot je
ponovo krenuo uobiajenim ritmom.")
Disse che la sua vita aveva ripreso il ritmo normale. (Rekao je da je
njegov ivot ponovo krenuo uobiajenim ritmom.)

c) Futur postaje kondicional proli posteriornost:

55

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

La sorella rispose: "Far quello che vuoi." (Sestra je odgovorila:


Uiniu ono to eli.")
La sorella rispose che avrebbe fatto quello che lui voleva. (Sestra je
odgovorila da e uiniti ono to on eli.)

d) Imperativ postaje imperfekt konjunktva ili struktura di + infinitiv (Kada


je u glavnoj reenici sadanje vreme, indirektna zapovest izraava se u
eksplicitnom obiiku prezentom konjunktiva: La ragazza implora: "Aiutami!" La
ragazza implora che l'aiuti.)
-

La madre preg i figli: "Andate ad aiutare la nonna."


La madre preg i figli che andassero ad aiutare la nonna.
La madre preg i figli di andare ad aiutare la nonna.

(Majka je zamolila decu: Idite da pomognete babi.")


(Majka je zamolila decu da odu da pomognu babi.)

Veznici koji uvode neupravni govor


U sluajevima kada se upravni govor transformie u eksplicitnu objekatsku
reenicu upotrebljava se veznik che:
-

Giovanni disse che aveva sbagliato. (Dovani je rekao da je pogreio.)

Ukoliko postoji identinost subjekata, moe se upotrebiti i infinitiv kojem


prethodi predlog di:
-

Giovanni disse di aver sbagliato.

Ova struktura nije mogua ako je u direktnom govoru prisutan futur:


-

Giovanni disse:"Sbaglier". ovani je rekao: Pogreiu."


Giovanni disse che avrebbe sbagliato. (ovani je rekao da e pogreiti.)

Pri izricanju indirektne zapovesti uvek je mogue upotrebiti kao jedan od


obrazaca strukturu di + infinitiv:
-

Gli disse di andarsene e di non farsi pi vedere. (Rekao mu je da ide i


da se vie ne pomalja.)

Indirektno pitanje uvodi se veznikom se, ukoliko je re o tzv. totalnom pitanju,


odnosno pitanju na koje sledi odgovor da ili ne, a u sluaju parcijalnih pitanja
koristi se upitni prilog ili upitna zamenica. Veoma esto dolazi i do promene
naina: umesto indikativa iz upravnog govora koristi se odgovarajue vreme
konjunkiva:
-

Lamico mi domand: "Tu parti domani?"


Lamico mi domand se partivo il giorno seguente. / se partissi

(Prijatelj me je upitao: Da li sutra putuje?")

56

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

(Prijatelj me je upitao da li sutra putujem.)

Le chiesi: "Quando ti vedr?" (Pitao sam je: Kad u te videti?")


Le chiesi quando l'avrei vista. (Pitao sam je kada u je videti.)
Antonio si chieder: "Chi quel tipo?" (Antonio e se zapitati: Ko je taj
tip?")
Antonio si chieder chi sia quel tipo. (Antonio e se zapitati koje taj tip.)

INFINITO
Infinitiv izraava uoptenu ideju glagola, ne odreujui lice i vremeu strogom
smislu. Kad kaemo amare, leggere, sentire time nismo precizirali ni vrioca
radnje ni kategoriju vremena kojoj glagol pripada. Infinitiv proli gradi se od
infinitiva pomonog glagola i participa prolog: essere andato, aver letto.

57

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Infinitiv, kao i particip i gerundi], pripada tzv. bezlinim nainima (modi infiniti),
koji se razlikuju od linih naina (modi finiti), u koje spadaju indikativ,
konjunktiv, kondicional i imperfekt, upravo po odsustvu kategorije lica. Ovi
oblici imaju dva vremena, prolo i sadanje, ali je odnos prema kategoriji
vremena drukiji nego kod linih naina. Tako infinitiv sadanji ne znai da je
re o obliku koji se upotrebljava za radnju u sadanjosti, jer se njime mogu
izraziti i prolost i budunost:
-

Credo di sapere. (Verujem da znam.)


Credevo di sapere. (Verovao sam da znam.)
Creder di sapere. (Verovau da znam.),

to znai da bi osnovna definicija ovog oblika u pogledu izraavanja vremena


bila izraavanje istovremenosti u odnosu na radnju glavne reenice. Infinitiv
proli izraava radnju koja se dogodila pre radnje glavne reenice:
-

Affermo di aver detto la verit. (Tvrdim da sam rekao istinu.)


(Affermo di dire la verit. = Tvrdim da govorim istinu.)
Dopo aver finito il lavoro, andr al cinema. (Poto zavrim posao, otii
u u bioskop.)

Pomenuemo neke od najvanijih upotreba infinitiva:


1. negativni imperativ drugog lica jednine:
-

Non essere stupido. Non credergli. (Ne budi glup. Ne veruj mu.)

Bez negacije moe zameniti imperativ kao naredba, uputstvo, ili podsticaj
bezlinog karaktera (imperativo iussivo), sto je poznato i u srpskom jeziku:
Rallentare. (Usporiti). Cuocere a vapore. (Kuvati na pari.) Vincere! (Pobedit!)
2. s modalnim glagolima: dovere, potere, volere, sapere:
-

Si deve fare. (Mora da se uradi.)


Voglio sentire tutta la verit. (elim da ujem pravu istinu.)

3. s glagolom stare u perifrastinom obliku koji oznaava radnju koja e


se neminovno dogoditi:
- Sto per partire. (Upravo se spremam da krenem.)
4. u implicitnim reenicama kao zamena za line glagolske oblike,
odnosno eksplicitne oblike, najee uz uslov da je subjekt identian u
obe reenice:
objekatske reenice (proposizioni oggettive):
-

Promise di scrivere. (Obeao je da e pisati.)


Attese di essere ricevuto. (Saekao je da bude primljen / da ga prime.)

58

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Pri izraavanju elje i naredbe, istovetnost subjekata nije uslov za upotrebu
infnitiva:
-

Ti auguro di riuscire. (elim ti da uspe)


Ti proibisco di mentire. (Zabranjujem ti da lae.)

Identinost subjekata nije neophodna ni u konstrukciji akuzativ s infnitvom,


nasledenoj iz latinskog, koja se moe koristiti uz glagole fizike percepcije:
vedere, guardare, ascoltare, sentire:
-

Vedevo i soldati partire. (Video sam vojnike kako odlaze.)

Upotreba pojedinih predloga uz infinitiv zavisi od vrste reenice, to jest, od


toga da li je re o: vremenskoj (proposizione temporale), uzronoj (causale),
namernoj (finale), posledinoj (consecutiva), nainskoj (modale), iskljunoj
(eccettuattiva) reenici:
-

Nello scrivergli mi accorsi che c'erano troppe cosa da riferire. (Dok sam
mu pisala, primetila sam da je previe stvari o kojima treba izvestiti.)
Per non leggere le istruzioni, spesso non so mettere in funzione gli
elettrodomestici. (Poto ne itam uputstva, esto ne znam da ukljuim
kune aparate.)
Spesso viaggiamo per imparare. (esto putujemo da bismo neto
nauili.)
cos ingenuo da sembrare stupido. (Toliko je naivan da izgleda kao
glupak.)
Disse tutto questo senza tremare. (To je sve rekao a da nije zadrhtao.)
Farei tutto per lui tranne mentire. (Sve bih za njega uinio/la osim da
slaem.)

U svim ovim sluajevima mogue je upotrebiti i eksplicitnu reenicu, ali se


konstrukcije s infnitivom mogu smatrati jednostavnijim i stilski elegantnijim. To
posebno moraju imati na umu govornici srpskog, budui da ove strukture ne
postoje u naem jeziku, pa se studenti na njih neto tee privikavaju.
5. s glagolom fare u tzv. kauzativnoj (uzronoj) konstrukciji, koja takoe
zadaje probleme u prevoenju:
-

Ha fatto divertire i bambini. (Zabavio je decu.)


Mi ha fatto capire di non contare su di lui. (Dao mi je na znanje da na
njega ne raunam.)
Non farmi ridere. (Nemoj me zasmejavati / terati na smeh).
Mi ha fatto aspettare tutto il pomeriggio. (Pustio je da ga ekam itavo
popodne/ Pustila je da je ekam.)
Mi ha fatto sapere che non sarebbe venuto. (Obavestio me je da nee
doi.)
L'ha fatto parlare. (Povukao ga je za jezik.)

6. poimenieni infinitiv

59

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

arrivato il momento di partire. (=della partenza). (Doao je trenutak


polaska.)
Fui svegliata dallabbaiare dei cani. (Probudio me je lave pasa.)
Tra il dire e il fare c' di mezzo il mare. (Jedno je rei, a drugo uiniti.)

U najveem broju sluajeva, kao sto smo videli, italijanski poimenieni infinitiv
prevodimo glagolskom imenicom.
Kada se infinitiv nade ispred drugog infinitiva, on gubi krajnji samoglasnik:
voler dire, poter fare,
a to se deava i s infinitivom glagola avere pred participom prolim:
aver fatto.

PARTICIPIO
Particip takode ima dva vremena, sadanje i prolo.
Particip sadanji je u velikoj meri izgubio glagolsku vrednost, pa otuda u
italijanskom itav niz imenica-participa tipa: l'amante, l'insegnante, il
comandante, il tenente, il docente, il mittente, il conducente, il cantante, a
takode i participa-prideva:
-

Abbiamo assistito a uno spettacolo divertente/importante/interessante.

Particip sadanji se gradi od infinitivne osnove kojoj se dodaju sufiksi: -ante, za


prvu konjugaciju (cantare - cantante), i-ente, za drugu i treu (assistere assistente, convivere - convivente).
Ipak, particip je zadrao i svoju glagolsku vrednost, koja se prevodi relativnom
reenicom:
-

Udimmo una voce invocante aiuto. (uli smo glas koji je zazivao
pomo.)

Iz latinskog je preuzet apsolutni particip sadanji sa sopstvenim subjektom:


-

Vivente il padre (= mentre viveva il padre), si stava bene in casa nostra.


(Dok je otac bio iv, lepo se ivelo u naoj kui.)

Particip proli, medutim, ima mnogo iru upotrebu. Pored upotrebe u


sloenim vremenima i pasivu, moe se takoe sresti kao pridev i imenica:
-

Questi sono i candidati eletti. (Ovo su izabrani kandidati.)


I vinti hanno sempre torto. (Pobedeni nisu nikada u pravu.)

60

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
Particip proli takoe uvodi implicitne reenice. Najeeje re o vremenskim,
uzronim i relativnim reenicama (proposizioni temporali, causali e relative), ali
je vano istai vanu razliku:
particip prelaznih glagola ima uvek vrednost pasiva:
Lodato da tutti, si convinse di essere un genio. uzrona reenica
(Poto su ga svi hvalili /bukvalno: Poto je bio hvaljen od svih, stekao je
uverenje da je genije.),
dok kod neprelaznih izraava radnju u aktivu:
-

Tornato a casa, le telefon subito. (Poto se vratio kui, odmah joj je


telefonirao.) vremenska reenica
Non ha subito riconosciuto la ragazza sedutagli di fronte. relativna
reenica (Nije odmah prepoznao devojku koja je sedela preko puta
njega.)

Kao to se iz prethodnog primera vidi, particip proli, kao i infinitiv, a videemo


i gerundij, spaja se s nenaglaenom zamenicom.
I particip proli ima svoju apsolutnu vremensku konstrukciju s posebnim
subjektom kod neprelaznih i prelaznih glagola (gde je objekat subjekat pasivne
konstrukcije):
-

Arrivati gli amici, apr subito lo spumante. (im su prijatelji stigli, otvorio
je ampanjac.)
Lasciato l'appartamento, pass da Paolo. (Poto je napustio stan,
svratio je do Paola.)

GERUNDIO
Gerundij sadanji oznaava radnju koja se vri istovremeno s radnjom glavne
reenice, pa se stoga moe odnositi na sadanjost, prolost ili budunost.
Gradi se tako sto se infinitivnoj osnovi dodaju sufiksi -ando, za prvu, i -endo
za II i III konjugaciju: parl-ando, prend-endo, ven-endo. Ovaj oblik odgovara
naem glagolskom prilogu sadanjem (govorei, udmajui, dolazei), mada se
ne mora obavezno njime prevoditi:

61

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Scrivendo, penso a te. (Dok piem, mislim na tebe.)


Scrivendo, pensavo a te. (Dok sam pisao, mislio sam na tebe.)
Domani, scrivendo, penser a te. (Sutra, dok budem pisao, misliu na
tebe.)

Gerundij moe imati razliita znaenja, od kojih je najee vremensko, kao u


prethodnom primeru, i nainsko. Nainska vrednost se prevodi najee naim
glagolskim prilogom sadanjim:
-

Si divertiva guardando le vecchie fotografie. (Zabavljao se gledajui


stare fotografije.)

Gerundij moe imati i bezlinu vrednost:


-

Sbagliando si impara. (Uimo/ ui se kroz greke.)

Sloeni gerundij, koji se gradi od gerundija pomonog glagola i participa


prolog, upotrebljava se najee u vremenskim reenicama da oznai radnju
koja se desila pre radnje glavne reenice:
Avendo consultato un avvocato, decisi di farle causa. (Poto sam se
posavetovao s advokatom, reio sam da podnesem tubu protiv nje.)
Sloeni gerundij upotrebljava se i u uzronoj reenici (proposizione causale):
-

Avendo mantenuto la promessa, sar lodato. (Bie pohvaljen jer je


odrao obeanje.)

U vremenskoj i uzronoj reenici koristi se apsolutni gerundij sa sopstvenim


subjektom:
-

Essendo morto il padre, i figli rimangono senza mezzi di sostentamento.


(Poto im je otac umro, deca ostaju bez sredstava za izdravanje.)

Uz dodatak priloga pur, gerundij se upotrebljava i u dopusnoj reenici


(proposizione concessiva):
-

Pur avendo lavorato tutto il giorno, non si sente stanco. (Iako je radio
celi dan, ne osea umor.)

Italijanski gerundij proli odgovara u izvesnom smislu naem glagolskom


pridevu prolom (avendo parlato = govorivi), ali se ni ovde ne moe smatrati
potpunim ekvivalentnom, pa se koriste i draga sintaksika sredstva. Vano je
istai da se nikako ne smeju gomilati glagolski pridevi, bilo sadanji ili prosi,
pa ih treba tek mestimino upotrebljavati, a i za italijanski jezik vai takode da
ne treba, iz stilskih razloga, preterivati s upotrebom ovih oblika. Posebno, valja
istai da se gerundij proli nalazi u odnosu sintaksike sinonimije s participom i
infinitivom prolim u vremenskoj reenici:

62

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
-

Terminato il lavoro,
Dopo aver terminato il lavoro, mi recai a casa
Avendo terminato il lavoro, (Posto sam zavrio/la posao /zavrivi
posao, uputio/la sam se kui.)

Gerundij slui i za gradenje perifrastine konstrukcije s glagolom stare, kojoj se


produava trajnost radnje, a isto tako naglaava njena istovremenost s
radnjom glavne reenice:
-

Stavo parlando con lui quando squill il telefono. (Razgovarala sam s


njim kada je zazvonio telefon.)

SADRAJ:
1. IZGOVOR
2. PRONOMI PERSONALI
3. LINE ZAMENICE U FUNKCIJI DIREKTNOG OBJEKTA SA
SLOENIM VREMENIMA
4. IL PLURALE DEI NOMI

63

1
2
3
4

GRAMATIKA ITALIJANSKOG JEZIKA


______________________________________________________________
5. OBLICI ODREENOG I NEODREENOG LANA
6. UPOTREBA ODREENOG LANA
7. PRISVOJNI PRIDEVI
8. PARTIKULA CI
9. ZAMENICA I PARTIKULA NE
10. KOMPARACIJA PRIDEVA
11. I PRONOMI RELATIVI
12. RELATIVNE ZAMENICE IL/LA QUALE, I/LE QUALI
13. NUMERI
14. GRAENJE PRILOGA
15. LINDICATIVO PRESENTE
16. LIMPERATIVO
17. L'IMPERATIVO, I PRONOMI ATONI, PARTICELLE CI E NE
18. Il PASSATO PROSSIMO
19. LIMPERFETTO
20. IL TRAPASSATO PROSSIMO
21. IL FUTURO
22. IL FUTURO COMPOSTO
23. IL CONDIZIONALE PRESENTE
24. IL CONDIZIONALE PASSATO
25. IL PASSATO REMOTO
26. IL TRAPASSATO REMOTO
27. IL PRESENTE DEL CONGIUNTIVO
28. IL PASSATO DEL CONGIUNTIVO
29. LIMPERFETTO DEL CONGIUNTIVO
30. IL TRAPASSATO DEL CONGIUNTIVO
31. PERIODO IPOTETICO
32. POSEBNE UPOTREBE IMPERFEKTA I
PLUSKVAMPERFEKTA KONJUNKTIVA
33. PASIV
34. NEUPRAVNI (INDIREKTNI) GOVOR
35. INFINITIV
36. PARTICIP
37. GERUNDIJ

64

7
8
9
12
14
16
19
20
21
22
23
27
29
30
32
34
34
36
37
38
39
40
41
43
44
46
47
48
50
53
57
59
61

You might also like