SVEUILITE U ZAGREBU

GEOTEHNIKI FAKULTET

ANA PRIR

ORGANIZACIJA IZVOENJA RADOVA

ZAVRNI RAD

VARADIN, 2012. godine

SVEUILITE U ZAGREBU
GEOTEHNIKI FAKULTET

ZAVRNI RAD

ORGANIZACIJA IZVOENJA RADOVA

KANDIDAT:

MENTOR:

ANA PRIR

MIRNA AMADORI,
dipl.ing.gra.

VARADIN, 2012. godine

Sadraj
1. Uvod ................................................................................................................................................ 1
2. Sudionici u gradnji graevina .......................................................................................................... 2
2.1. Investitor .................................................................................................................................. 3
2.2. Projektant................................................................................................................................. 4
2.3. Revident ................................................................................................................................... 5
2.4. Izvoa ..................................................................................................................................... 6
2.4.1. Suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja .................................................................. 7
2.4.2. Podjela licenci po skupinama ............................................................................................ 8
2.5. Nadzorni inenjer ..................................................................................................................... 9
3. Projekt ........................................................................................................................................... 10
3.1. Projekt i vrste projekta ........................................................................................................... 10
3.1.1. Idejni projekt ................................................................................................................... 11
3.1.2. Glavni projekt .................................................................................................................. 13
3.1.3. Izvedbeni projekt............................................................................................................. 15
3.2. Faze projekta .......................................................................................................................... 16
3.2.1. Koncipiranje .................................................................................................................... 17
3.2.2. Definiranje ....................................................................................................................... 19
3.2.3. Izvoenje ......................................................................................................................... 20
3.2.4. Uporaba........................................................................................................................... 21
3.2.5. Ruenje ............................................................................................................................ 21
3.3. Cilj projekta ............................................................................................................................ 22
4. Projekti organizacije graenja ....................................................................................................... 23
4.1. Metodologija izrade projekta organizacije graenja ............................................................. 24
4.1.1. Odreivanje ciljeva.......................................................................................................... 25
4.1.2. Model za rjeavanje problema ........................................................................................ 25
4.1.3. Prikupljanje i analiza podataka ....................................................................................... 26
4.1.4. Formuliranje problema ................................................................................................... 26
4.1.5. Odreivanje kriterija ....................................................................................................... 26
4.1.6. Formuliranje varijantnih rjeenja .................................................................................... 27
4.1.7. Analiza varijanti ............................................................................................................... 27
4.1.8. Odreivanje optimalnog rjeenja.................................................................................... 27

4.1.9. Provedba odabranog rjeenja ......................................................................................... 28

4.2. Struktura projekta organizacije graenja .............................................................................. 28
5. Vrste projekta organizacije graenja ............................................................................................ 29
5.1. Idejni projekt organizacije graenja....................................................................................... 29
5.2. Izvedbeni ili glavni projekt organizacije graenja .................................................................. 30
6. Shema gradilita ............................................................................................................................ 32
6.1. Gradilini kompleks objekata ................................................................................................. 33
6.2. Sadraj sheme ........................................................................................................................ 33
6.2.1. Tabla gradilita ................................................................................................................ 35
7. Kalkulacija...................................................................................................................................... 37
8. Planiranje ...................................................................................................................................... 44
8.1. Plan radova............................................................................................................................. 47
8.1.1. Analiza i proraun vremena ............................................................................................ 48
8.2. Plan radne snage .................................................................................................................... 49
9. Zakljuak ........................................................................................................................................ 50
Popis literature .................................................................................................................................. 51
Saetak .............................................................................................................................................. 53

1. Uvod

Svaki proizvodni proces je podvrgnut nekom organizacijskom redoslijedu i

odreenim zakonom. Graditeljstvo je jedna od prvih grana ljudske djelatnosti kojom
su se ljudi bavili, ve tada koristei organizirano izvoenje radova (piramide, arene,
hramovi, sustavi za navodnjavanje i drugo).
Babilonski kralj Hammurabi (2000. godine prije nove ere) je vrio planiranje
radova, kontrolu kvalitete i uinka. Postojao je kodeks Hammurabi o graenju,
pisan klinastim pismom, u kojem su bila sadrana pravila o graenju. Takoer
postoje podaci o organiziranom graenju Kineskog zida. Sve je to nastalo zbog
prirodne potrebe ovjeka da sebi olaka posao te utedi vrijeme i novac. Znaajnije
promjene u organizaciji rada javljaju se paralelno sa razvojem kapitalizma.
Pojam organizacije se prvi put javlja tek krajem 18. stoljea, a sama rije dolazi od
grke rijei organon- alat. Danas ve postoji razvijena znanost o radu i izvoenju
radova u koju spada i organizacija graenja.

2. Sudionici u gradnji graevina

Sudionici u gradnji graevina su:

investitor
projektant
revident
izvoa
nadzorni inenjer

PROJEKTANT

- idejni projekt
- glavni projekt
- izvedbeni projekt

REVIDENT

- pisano izvjee o
kontroli glavnog
projekta

IZVOA

- javni natjeaj
- ugovor o graenju
- graenje objekta

NADZORNI
INENJER

- kontrolira graenje

INVESTITOR

Slika 1. Sudionici u gradnji

Slika 1. prikazuje odnose sudionika u gradnji i njihovu osnovnu zadau.

2.1. Investitor

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina i on je duan
osigurati struni nadzor graenja graevine ako Zakonom o gradnji i prostornom
ureenju (u daljnjem tekstu: Zakon) nije propisano drukije. Investitor mora
projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja
povjeriti osobama koje zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti.
U sluaju kada je investitor ujedno i izvoa, on mora struni nadzor graenja
povjeriti drugoj osobi koja zadovoljava uvjete za obavljanje strunog nadzora
graenja.
Dunosti i obveze investitora su mnogobrojne jer graevina projektiranjem treba
biti prilagoena potrebama korisnika, a te dunosti i obaveze su:
odrediti mjesto i namjenu graevine,
pribaviti zemljite na kome e se graevina graditi,
organizirati izradu i kontrolu projektne dokumentacije,
pribaviti sve dozvole za graenje i uporabu graevine,
izabrati izvoaa radova za graenje,
organizirati struni nadzor nad graenjem,
osigurati novana sredstava za graenje.

2.2. Projektant

Projektant je fizika osoba ovlatena za projektiranje koju odreuje investitor.

Projektant je odgovoran da:
projekti koje izrauje zadovoljavaju propisane uvjete,
projektirana graevina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za graevinu,
je projektirana u skladu s lokacijskim uvjetima odreenim prema Zakonu.

Projektant moe obavljati poslove samostalno u vlastitom uredu, zajednikom

uredu, projektantskom drutvu ili kod druge pravne osobe registrirane za djelatnost
projektiranja.
Glavni projektant tijekom projektiranja osigurava i koordinira primjenu propisa
kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika.
Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata tada je glavni projektant odgovoran
za primjenu propisa, cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata te se bez
njegove suglasnosti ne usvaja niti mijenja bilo kakvo projektno rjeenje.

2.3. Revident

Revident je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata, a ujedno moe biti i

osoba koja ima pravo obavljati poslove projektiranja.
Kontrolu projektne dokumentacije moe obavljati diplomirani inenjer tehnike
struke (graevinarstvo) s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju,
osoba koja ima pravo na obavljanje poslova projektiranja i kontrole projekta, te
osoba koja je na neki drugi nain unaprijedila tehniku struku u podruju kontrole
projekta. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i potpisuje ministar na
prijedlog povjerenstva koje osniva i imenuje ministar. Revident ne moe obaviti
kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj
projekt u cijelosti ili djelomino izraen od pravne osobe u kojoj je zaposlen.

Kontrola glavnog projekta radi se prema Pravilniku o kontroli projekata (NN 89/00):
mehanika otpornost i stabilnost: zgrada veih od 800 m, zgrada s
rasponima veim od 10 m, zgrada visine 20 m i vie (mjereno od dna
temelja do vijenca), industrijskih i javnih graevina,
zatita od buke: akustikih svojstava zgrada veih od 800 m ili onih u kojih
radni proces izaziva buku veu od 72 dB,
uteda energije i toplinska zatita: toplinske zatite zgrada veih od 800 m i
svih manjih koje su namijenjene prodaji na tritu i vie koja se grije na
120C i vie, koja se hladi na manje od 0C bez obzira na veliinu,
higijena, zdravlje i zatita okolia, u dijelu zatite okolia.

Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta (za koji je proveo kontrolu i dao
pozitivno izvjee) zadovoljava zahtjeve iz Zakona, posebnih zakona i propisa
donesenih na temelju zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke glede
kontroliranog svojstva.

2.4. Izvoa

Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i koja ispunjava
uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema Zakonu. Izvoa je duan graditi u
skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, potvrdom glavnog projekta, odnosno
graevinskom dozvolom.
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu
odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove.
Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa
koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog
inenjera gradilita.
Glavni izvoa mora izvoditi najmanje polovicu radova potrebnih za graenje te
graevine. Glavni inenjer gradilita odgovoran je za cjelovitost i meusobnu
usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza te ujedno
koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom
izvoenja radova.
Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od
izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer
gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koja ispunjavaju
uvjete za obavljanje tih poslova prema Zakonu.
Izvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima suglasnost za
zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja.

2.4.1. Suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja

Graevinske licence, odnosno suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti

graenja, regulirane su Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i
djelatnostima u prostornom ureenju i gradnji (NN 152/08) koji je stupio na snagu
01.01.2009. godine.
Izvoa moe zapoeti obavljati djelatnost graenja samo ako ima graevinsku
licencu, odnosno suglasnost za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja (u
daljnjem tekstu: suglasnost), osim ako navedenim Zakonom nije propisano
drukije.
Zakonom o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom
ureenju i gradnji (NN 152/08) je odreeno da se graevinske licence dijele na
osnovne tri vrste licenci:
A, B, C, D, E, F i G skupina vrsta licence koja omoguava graenje
kompletnih objekata, neovisno da li se radi o objektima visokogradnje,
niskogradnje, energetskim objektima odnosno graenje objekta kao cjeline
skupina pojedinih radova vrsta licence koja omoguava izvoenje samo
pojedinih radova za koje je subjekt licenciran (konstrukcije, zemljani radovi,
strojarske instalacije)
skupina manje sloenih radova - vrsta licence koja omoguava izvoenje
samo manje sloenih radova (zidarski radovi, instalaterski radovi)
Skupina za graenje odreenih objekata ovisi o visini ugovorene vrijednosti
graevine koja se gradi, odnosno iznos cijene koju naruitelj prema ugovoru o
graenju plaa izvoau ili izvoaima za graenje cijele graevine, odnosno za
izvoenje svih radova, ukljuujui i vrijednost graevinskih i drugih radova
obuhvaenih trokovnikom koji je sastavni dio glavnog projekta u skladu s kojim se
gradi graevina.

2.4.2. Podjela licenci po skupinama

Skupina A je namijenjena za graevine javne namjene ija je ugovorena

vrijednost vea od 7.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora
zapoljavati najmanje 300 radnika, od kojih najmanje 10 radnika ispunjava
uvjete za inenjera gradilita, odnosno poloen struni ispit.
Skupina B je namijenjena za graevine koje nisu javne namjene, a ija je
ugovorena vrijednost vea od 7.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora
zapoljavati najmanje 200 radnika, od kojih najmanje 10 radnika ispunjava
uvjete za inenjera gradilita.
Skupina C je namijenjena za graevine ija ugovorena vrijednost nije vea
od 7.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora zapoljavati najmanje 120
radnika, od kojih najmanje 3 radnika ispunjava uvjete za inenjera gradilita.
Skupina D je namijenjena za graevine ija ugovorena vrijednost nije vea
od 6.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora zapoljavati najmanje 80
radnika, od kojih najmanje radnika ispunjava uvjete za inenjera gradilita.
Skupina E je namijenjena za graevine ija ugovorena vrijednost nije vea
od 5.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora zapoljavati najmanje 60
radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za inenjera gradilita.
Skupina F je namijenjena za graevine ija ugovorena vrijednost nije vea
od 3.000.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora zapoljavati najmanje 30
radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za inenjera gradilita.
Skupina G je namijenjena za graevine ija ugovorena vrijednost nije vea
od 1.500.000,00 eura (bez PDV-a). Izvoa mora zapoljavati najmanje 15
radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za inenjera gradilita.
Skupina H, odnosno pojedini radovi, ukljuuju i radove uklanjanja graevina.
Izvoa mora zapoljavati najmanje 8 radnika, od kojih najmanje 1 radnik
ispunjava uvjete za inenjera gradilita i voditelja pojedinih radova (tehniar
sa poloenim strunim ispitom) za svaki pojedini rad.

 Skupina I, odnosno manje sloeni radovi. Izvoa mora zapoljavati

najmanje 2 radnika, od kojih najmanje 1 radnik ispunjava uvjete za
poslovou ili predradnika za svaki pojedini rad.
Pojedini izvoa moe ishoditi graevinsku licencu koja e obuhvaati izvoenje
objekata bilo koje skupine za koju ispunjava uvjete, te sa skupinu kumulirati sa
pojedinim radovima, ukoliko to kadrovska struktura dozvoljava.

2.5. Nadzorni inenjer

Nadzorni inenjer je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo
uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime
investitora struni nadzor graenja ako za to ispunjava uvjete graenja prema
posebnom zakonu i propisima donesenim na temelju tog zakona.
Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini.
U provedbi strunog nadzora graenja nadzorni inenjer je duan odrediti nain na
koji e se otkloniti nedostaci, odnosno nepravilnosti graenja graevine, kada za to
postoji potreba. Nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u
graevinski dnevnik.
Na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega,
struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke. Glavni
nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog
nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee.
Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu
radova. Nadzorni inenjer i projektant su ulanjeni u Hrvatsku komoru arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.

3. Projekt

3.1. Projekt i vrste projekta

Izrada projektno tehnike dokumentacije je neophodna za bilo kakvo izvoenje

radova. Postoji vie definicija pojma projekt ovisno o literaturi koju koristimo.
Openito je projekt skup meusobno i u logikom redoslijedu povezanih aktivnosti
usmjerenih ostvarenju postavljenih ciljeva, a ogranienih su trajanja.

Izdvojila sam nekoliko definicija projekta:

F. C. Harison: Projekt je nerutinski, nerepetativni jednokratni pothvat s
diskretnim vremenskim, financijskim i tehnikim ciljevima.
C. Kavanagh: Projekt je odreena koliina radova s definiranim poetkom i
krajem koji moraju biti podijeljeni u zadatke, kao komponente projekta.
Meredith: Projekt je skup zadataka ili aktivnosti od kojih svaka mora biti
izvrena prije nego se moe zavriti zadatak.
Projekte moemo svrstati u odreene skupine, iako ne postoji neka
opeprihvaena podjela. Mogue podjele su:

Prema odnosu na predmet projekta dijele se na:

Fizike i apstraktne
Tehnike, ekonomske, kulturne i druge
Istraivake i razvojne
Vrste projekta po granama privrede

10

Prema stupnju odreenosti projekti mogu biti:

Determinirani- kod njih su neke aktivnosti i povezanosti meu njima poznati
prije izvedbe
Stohastiki- kod njih se rezultati projekta ne mogu predvidjeti
Prema uestalosti pojavljivanja projekti mogu biti:
Jednokratni- projekti koji se izvode samo jedanput
Viekratni- projekti koji se izvode vie puta , slinom ili istom izvedbom
Postoje tri osnovne vrste projektno tehnike dokumentacije prema razini izrade i to:
idejni projekt
glavni projekt
izvedbeni projekt

3.1.1. Idejni projekt

Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata kojima se daju

osnovna oblikovno- funkcionalna i tehnika rjeenja graevine, te prikaz smjetaja
graevine na graevnoj estici na odgovarajuoj geodetskoj podlozi. Radi se na
osnovi projektnog zadatka. Idejni projekt, ovisno o sloenosti i tehnikoj strukturi
graevine, moe sadravati i druge nacrte i dokumente ako su oni znaajni za
izradu glavnog projekta.
Idejni projekt koji slui za izdavanje rjeenja o uvjetima graenja mora sadravati
sve potrebne podatke za obraun vodnog i komunalnog doprinosa te rjeiti
koncepciju, funkcionalnost i oblik objekta, te izbor konstrukcije.
11

Crtaju se u mjerilima M 1:200, M 1:500 kod veih objekata i u M 1:100 za manje

objekte. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka, a slue za
dobivanje uvjeta gradnje za izradu glavnog projekta.
Idejni projekti sadre:
situacijski nacrt (situacija) crta se u mjerilu 1 :500, a za vee graevine i u
1:1000, te prikazuje parcelu, poloaj graevine i okolinu (pristup
prometnicama)
nacrte, izraene u mjerilu 1:200
izvadak iz katastarskog plana s ucrtanom situacijom graevine i ucrtanim
susjednim graevinama
podatke iz geotehnikih i drugih istranih radova
pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja za stabilnost i mehaniku
otpornost, zatitu od poara, opskrbu vodom, odvodnju, nain prikljuenja
na prometnicu, promet u mirovanju
tehniki opis
Idejni projekt izrauje se na temelju projektnog zadatka, izvoda iz katastarskog
plana, zemljine knjige, posebne geodetsku podloge za predmetnu graevinsku
esticu, te ostale potvrde koje su potrebne kod izrade projekata, koje investitor
donosi projektantu. Projektant nakon toga provjerava uvjete za predmetnu
graevinsku esticu i nakon toga pristupa crtanju idejne skice. Nakon suglasnosti
projektanta i investitora oko zavrne skice pristupa se zavravanju idejnog
projekta koje zapoinje sa kotiranjem i zavravanjem nacrta, pisanjem tehnikog
opisa, te se rade svi potrebni prorauni i iskazi.

12

Nacrti idejnog projekta sadre:

situacije
presjeke (uzduni i popreni)
tlocrte po etaama
poglede (fasade)

Nakon izrade idejnog projekta pristupamo izradi glavnog projekta.

3.1.2. Glavni projekt

Glavni projekt je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko

rjeenje graevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu te drugih
zahtjeva prema Zakonu i posebnim propisima. On mora u pogledu lokacijskih
uvjeta biti usklaen s idejnim projektom.
U sluaju kada glavni projekt nije izradio projektant idejnog projekta, investitor mu
je duan dostaviti glavni projekt na uvid radi davanja miljenja o usklaenosti
glavnog projekta s idejnim projektom. Tek nakon to investitor dobije pozitivno
miljenje on moe podnijeti zahtjev za potvrdu glavnog projekta, odnosno
graevinsku dozvolu.
Ako su nam idejni i glavni projekt neusklaeni, projektant je duan negativno
miljenje dostaviti Ministarstvu koje izdaje potvrdu glavnog projekta odnosno
graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata i
inenjera u graditeljstvu.
Glavni projekt, ovisno o vrsti graevine, sadri:
arhitektonski projekt
graevinski projekt
elektrotehniki projekt
13

 strojarski projekt
geodetski projekt
projekt temeljenja
krajobrazni projekt
situacija
tlocrt temelja
tlocrte katova
tlocrt krovita
tlocrt krovnih ploha
poglede
detaljan tehniki opis
predvieni trokovi gradnje
protupoarni elaborat
statiki proraun
Ti projekti moraju sadravati podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za
njihovu izradu, projektirani vijek uporabe graevine i uvjete za njezino odravanje.
Graevinski projekt mora sadravati i geotehniki projekt za graevine za koje je
potreban dokaz mehanike otpornosti i stabilnosti graevine u dijelu koji se odnosi
na meusobno djelovanje graevine na temeljno tlo i stijenu, radi propisane
kontrole ovlatenog revidenta.
Glavni projekti se crtaju u mjerilu 1:100, iznimno 1:200. Njima se utvruje
koncepcija i funkcionalnost graevina, razrauje konstrukcija i izgled, te slui kao
podloga za izradu projekata instalacija, za statiki proraun i za predraun
trokova, te slui za dobivanje suglasnosti na glavni projekt .
Sadraj projekata propisuje ministar pravilnikom. Projektant glavnog projekta moe
zahtijevati pregled radova u odreenoj fazi graenja, to mu investitor pravodobno
mora omoguiti. O izvrenom pregledu radova projektant se oituje upisom u
graevni dnevnik. Projektant koji je izradio izmjene ili dopune glavnog projekta
14

odgovoran je za cijeli projekt, a investitor, odnosno njegov pravni sljedbenik je

duan trajno uvati glavni projekt zajedno s potvrdom glavnog projekta, odnosno
graevinskom dozvolom.

3.1.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom i na

temelju njega se gradi graevina. Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s
glavnim projektom. On sadri sve to i glavni projekt samo to su nacrti izraeni u
mjerilu 1:50 (tzv. ''palirski crtei'' gdje su mjere upisane bez buke, od opeke do
opeke) , a slue za izvoenje radova i obraun, i detalje nacrtane u mjerilu 1:10,
1:5, 1:2, 1:1.
Izvedbeni projekt sadri:
arhitektonske projekte
planove oplate (prevaljeni presjeci pojedinih konstruktivnih elemenata)
planove savijanja armature
detaljni nacrti detalja (crtaju se u mjerilu 1:20, 1:10, 1:5, 1:2. 1:1) izvedbeni
trokovnik predvienih radova
hidro-instalacije
strojarski projekt
elektro projekt
Za realizaciju jednog graevinskog objekta potrebna nam je projektna
dokumentacija, bez koje se ne moe izvesti niti jedan graevinski zahvat. Prvo se
treba izraditi investicijsko tehniku dokumentaciju kad elimo prii realizaciji nekog
investicijskog zahvata izgradnjom graevinskog objekta.

15

Ako izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, investitor mu je

duan dostaviti izvedbeni projekt ili njegov dio prije poetka graenja, odnosno
izvoenja odreenih radova na uvid radi davanja miljenja o usklaenosti
izvedbenog projekta s glavnim projektom.
U sluaju neusklaenosti ova dva projekta, projektant glavnog projekta je duan
negativno miljenje dostaviti Ministarstvu, koje je izdalo potvrdu glavnog projekta
odnosno graevinsku dozvolu, graevinskoj inspekciji i Hrvatskoj komori arhitekata
i inenjera u graditeljstvu.
Izvedbeni projekt nije obvezan za graenje zgrade ija bruto povrina nije vea od
400 m2, zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija bruto
povrina nije vea od 600 m2 i jednostavne graevine. Izvedbeni projekt graevine
sa svim ucrtanim stvarno izvedenim izmjenama i dopunama (projekt izvedenog
stanja) duan je uvati investitor, odnosno njegov pravni slijednik za sve vrijeme
dok postoji graevina.

3.2. Faze projekta

Svaki projekt se sastoji od nekoliko faza i to su :

koncipiranje,
definiranje,
izvoenje,
uporaba ili eksploatacija.

16

PROJEKT

OKRUENJE

KONCIPIRANJE

DEFINIRANJE

IZVOENJE

UPORABA ILI
EKSPLOATACIJA

RUENJE

Slika 2. Shema ope podjele projekta

Svaka od tih faza ima i svoje podfaze koje su prikazane na slici 2.

3.2.1. Koncipiranje

Koncipiranje ima svoje podfaze:

zamisao
istraivanje
idejna tehnika dokumentacija
uvjeti ureenja prostora
prethodna suglasnost potrebna za idejni projekt
investicijska studija i studija izvodljivosti
osiguranje financiranja
imovinsko-pravni odnosi
U prve faze koncipiranja dobivamo neku zamisao koju trebamo istraiti (da li ima
smisla tako neto graditi), te moramo imati uvjete ureenja prostora. Na temelju
idejne tehnike dokumentacije, odnosno idejnog projekta, traimo uvjete graenja
od svih javnih komunalnih poduzea.

17

Prije nego to prijavimo zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole trebamo

osiguranje financija, rijeene imovinsko- pravne odnose i provesti studiju
izvodljivosti (da li moemo uope takvu graevinu napraviti) i investicijsku studiju
(kako mislimo financirati projekt). Zahtjev za lokacijsku dozvolu predajemo lokalnoj
samoupravi, Gradu ili upanijskom uredu.
Nakon to dobimo uvjete, saziva se konferencija na kojoj prisustvuju investitor,
glavni projektant, referent, predstavnik ministarstva unutarnjih poslova za
protupoarstvo, sanitarna inspekcija i inspektor zatite na radu. Na konferenciji se
pregledava idejno tehnika dokumentacija. Zakljuak o uvjetima gradnje se donosi
kad su svi zadovoljni te se potom saziva oevid. Na oevidu (8 dana prije oevida
je objeen zakljuak o oevidu na parceli) se izlazi na lice mjesta budue gradnje
gdje se utvruje postojee stanje na parceli i gdje susjedi daju svoju suglasnost ili
primjedbe na projekat.
Lokacijska dozvola je temeljni dokument kojim se utvruje:
namjena graevine
gabariti graevine
smjetaj na parceli
uvjete pojedinih javnih poduzea.
Lokacijsku dozvolu izdaje Grad ili upanijski ured te ona vrijedi dvije godine. Nakon
15 dana, kada ona postaje pravomona, pristupamo izvedbi glavnog projekta,
odnosno fazi definiranja.

18

3.2.2. Definiranje

Faza definiranja ima i svoje podfaze:

prikupljanje ponuda i odabir projektanta za izradu glavne tehnike
dokumentacije,
zadajemo projektni zadatak,
izrauje se i nadzire izrada tehnike dokumentacije,
suglasnost na tehniku dokumentaciju,
dajemo zahtjev za graevinsku dozvolu na temelju glavnog projekta,
prikupljanje ponuda za graenje,
idejni projekt organizacije graenja,
izabire se izvoa i ugovara se graenje.

U drugoj fazi, odnosno fazi definiranja, na temelju lokacijske dozvole pristupamo

izradi glavne tehnike dokumentacije, koju moe raditi isti projektant, ali i ne mora.

Potvrda glavnog projekta je dokument, odnosno upravni akt, na temelju kojega se

moe pristupiti graenju nove ili rekonstrukciji postojee graevine. Njime se
utvruje da je glavni, odnosno idejni projekt, izraen u skladu s propisima i
utvrenim uvjetima koje mora ispunjavati graevina na odreenoj lokaciji, te da su
ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Izdaje ju lokalna samouprava, Grad ili
upanijski ured. Ona vrijedi dvije godine i moe se produljivati na jo jednu ukoliko
se nisu promijenili uvjeti na temelju kojih je izdana.
Nakon to investitor prijavi gradilite i odabere izvoditelja zapoinje trea faza
projekta, izvoenje.

19

3.2.3. Izvoenje

Trea faza je izvoenje i ona se dijeli na podfaze:

izrada izvedbenog projekta organizacije graenja,
uvoenje izvoaa u posao,
pripremni radovi,
graenje objekta,
isporuka i montaa opreme,
tehniki pregled i predaja graevine investitoru,
uporabna dozvola,
uporaba objekta.
Izvoenje zapoinje odabirom izvoditelja radova i potpisuje se ugovor kojim se
mora definirati cijena, nain obrauna, nain plaanja, te se definira rok izvoenja
(datum poetka i zavretka gradnje), garancije.
Pod izvoenjem radova podrazumijeva se izvoenje pripremno-zavrnih,
graevinskih, obrtnikih i instalaterskih radova, radova izgradnje, nadogradnje,
dogradnje, adaptacija, rekonstrukcija i sanacija.
Izvoditelj radi izvedbeni projekt organizacije graenja. Osnovna dokumentacija za
izradu ovog projekta je prethodno napravljeni idejni projekt organizacije graenja.
Izvoditelju predajemo projektno-tehniku dokumentaciju i dozvolu za gradnju te
time zapoinje gradnja graevine.

20

3.2.4. Uporaba

etvrta faza, odnosno uporaba, zapoinje nakon tehnikog pregleda i dobivanja

uporabne dozvole. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor
temeljem obavijesti izvoditelja da je gradnja graevine dovrena, te u njoj prilae:
presliku konane graevinske dozvole ,
podatke o sudionicima u gradnji,
pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja
graevine,
zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine.
Uporabna dozvola je rjeenje tijela graditeljstva kojim se dozvoljava koritenje
graevine nakon uspjeno izvrenog tehnikog pregleda. Izdaje ju lokalna
samouprava, Grad ili upanijski ured.
Uporabna faza obuhvaa koritenje graevine, eksploataciju, ulazak u objekt i u
njenom je sklopu i odravanje.

3.2.5. Ruenje

Zadnja faza projekta je ruenje koje nastupa u momentu kada je graevina

dotrajala, odnosno postal nesigurna za koritenje. Do ruenja moe doi i zbog
promjene u namjeni ili neadekvatnog prostora za koritenje.
Pod ruenjem smatramo svaki postupak kojim se djelomino ili u cijelosti rue
konstruktivni dijelovi objekta ili objekt u cjelini. Za ruenje je potrebno takoer
ishoditi dozvolu za uklanjanje graevine.

21

3.3. Cilj projekta

Svaka faza projekta ima svoj cilj i bez obzira na vrstu objekta koji treba izgraditi, on
treba biti izveden tako da se:
gradi u skladu sa vaeim zakonima, propisima i standardima,
gradi tehniki konkretno, odnosno objekt mora biti izveden prema normama,
pravilima struke, vaeim tehnikim propisima, te u skladu sa suvremenim
dostignuima tehnike i znanosti,
gradi pravodobno, odnosno da se pridrava roka koji je odreen ugovorom
o graenju,
gradi ekonomino, odnosno da nemamo vie trokova od predvienog
(ostvaren ekonomski cilj projekta), te ne smijemo imati vie izlaza nego
ulaza u vrijednosnom smislu.

22

4. Projekti organizacije graenja

Pod pojmom projekt organizacije graenja smatramo ulaznu informaciju

organizacijskog podsustava u proizvodnom sustavu graenja koju moemo
promatrati i prouavati u sustavnoj koncepciji kao zaseban izdvojen sustav sa
svojim podsustavima i elementima. Tim projektom se usmjerava skup aktivnosti na
razliitim mjestima i u odreenom vremenskom redoslijedu, na izgradnju objekta,
to predstavlja organizaciju graenja.
Ulazna informacija organizacijskog podsustava ini tehniko-dokumentacijsku
osnovu koja nam slui za definiranje proizvodnog procesa i postupaka tijekom
proizvodnog sustava graenja.
Za svaki proizvodni sustav je potrebno izraditi projekt organizacije graenja kojim
se definiraju svi tijekovi pravilne transformacije ulaznih sastavnica u proizvodnom
sustavu graenja kako bi dobili to povoljnije izlazne sastavnice s manjim
odstupanjima.
Postavljene ciljeve, koje nastojimo ostvariti projektom organizacije graenja,
odreuju:
naruitelj,
izvoaka organizacija,
drutvo.
Projekt organizacije graenja omoguuje:

smanjenje trokova,
skraenje roka izgradnje,
racionalno upravljanje resursima,
smanjenje rizika,
postizanje eljene razine kvalitete.
23

Projekt organizacije graenja predstavlja idejni rad koji izrauju specijalizirani

visoko struni kadrovi izvoditelja. U fazi projektiranja mora se osigurati dovoljno
vremena za izradu tehnike dokumentacije, a smiljeno ulaganje poveanje
kvalitete ove dokumentacije donosi opravdane utede ukupnih trokova za
realizaciju objekta. Projekt organizacije graenja objekta je potreban svim
sudionicima u buduoj realizaciji objekta.
Temeljni podaci za izradu projekta organizacije graenja su:
tehnika dokumentacija,
raspoloiva operativna sredstva,
podaci o lokalnim prilikama i terenskim uvjetima,
koliina radova.

4.1. Metodologija izrade projekta organizacije graenja

Izrada projekta organizacije graenja je sloen zadatak te je stoga i potrebno

izradu tog elaborate izvesti sustavno i metodoloki.
Imamo devet koraka u postupku izrade projekta organizacije graenja koji su
prikazani na slici 3.
1.
ODREIVANJ
E CILJEVA
4.
FORMULACIJ
A PROBLEMA
7.
ANALIZA
SVAKE
VARIJANTE

2.
SINTEZA
SUSTAVA ZA
RJEAVANJE
PROBLEMA
5.
ODREIVANJ
E KRITERIJA
ZA IZBOR
RJEENJA
8.
ODABIRANJE
OPTIMALNOG
RJEENJA

3.
PRIKUPLJANJ
E I ANALIZA
PODATAKA
6.
SINTEZA
VARIJANTI
RJEENJA
9.
IMPLEMENTA
CIJA

Slika 3. Shema koraka u postupku izrade projekta organizacije graenja

24

Svaki od tih koraka mora imati mogunost povratnog djelovanja, ako rjeenje nije
primjereno predvienim propozicijama.

4.1.1. Odreivanje ciljeva

Projekt organizacije graenja omoguava brzo, kvalitetno i ekonomino graenje, a
za te ciljeve je potrebno da bude izraen prije poetka graenja.
Temeljni ciljevi su rokovi, trokovi i kvaliteta, a da bi se ostvarili provodimo
optimalizaciju minimalizacijom rokova, odnosno vremenskih veliina i trokova, te
maksimaliziranjem kvalitete. Postoje pozitivne i negatvne okolnosti koje mogu
djelovati na ostvarenje ciljeva.
Pozitivne okolnosti su one koje su povoljne i njih moemo ostvariti nekim
organizacijskim mjerama poput:
postizanja ekonominosti i produktivnosti,
naina rada po taktnom sustavu,
racionalnom i ravnomjernom uporabom mehanizacije,
ubrzanjem kritinih radova primjerenim i racionalnim metodama.
Negativne okolnosti su razni neeljeni ulazi iz okruenja koji deformiraju
proizvodnju i njih nakon to ih utvrdimo, nastojimo i ukloniti.

4.1.2. Model za rjeavanje problema

Model oganizacije je potrebno postaviti za izradu projekta organizacije graenja i

tim koji e ga izraivati. Tim moe biti jedan ovjek ili skupina strunjaka za
sloene i vee projekte.

Potrebno je prikupljati podatke s terena i neke druge informacije potrebne za izradu

projekta organizacije da bi mogli dalje utvrditi nain analize primjenjujui statike
metode i operacijsko istraivanje uz pomo raunala.

25

4.1.3. Prikupljanje i analiza podataka

Prikupljanje podataka oznaava njihov popis iz dokumentacije, s terena, o

raspoloivim sredstvima iz propisa, ugovora i slino. Potrebno je selektivno
obraditi. Analizu podataka moemo provesti prouavanjem projekta i tehnologije,
izborom raspoloivih sredstava, mrenim planiranjem i statikim metodama.

4.1.4. Formuliranje problema

Formuliranjem problema smatramo pravilno definiranje zadatka izrade projekta

organizacije graenja, gdje treba rijeiti organizacijsko tehnoloka pitanja, te je
potrebno odrediti granice sustava i utjecajne imbenike. Potrebno je paljivo
postaviti dijagnozu problema koji mogu biti u mehanizaciji, materijalu, kvaliteti i
kadrovima.

4.1.5. Odreivanje kriterija

Kriteriji su funkcija postavljenog cilja koji se veinom mogu matematiki

kvantificirati ili ocijeniti.
Mogu biti:
osiguranje ekonominosti graenja, odnosno trokovi,
ispunjenje predvienih rokova,
realnost predvienih tehnolokih metoda,
djelotvornost i brzina prenesenih informacija,
prikladnost predloenog organizacijskog oblika,
raspoloivost kadrova,
sloenost i opremljenost,
26

 uinkovitost i brzina intervencije,

mogua i traena kvaliteta,
koordinacija djelovanja.

4.1.6. Formuliranje varijantnih rjeenja

Kreativnost tima koji izrauje projekt organizacije graenja je oznaena sintezom

varijanti. Potrebne su nam barem dvije varijante da bi ih mogli usporeivati, a za
sline modele postoje uzori i modeli. Bitno je pokuavanje neeg novog to e nam
dati bolje tehnike i ekonomske rezultate.
Zadaa projekta organizacije graenja je upravljanje procesom graenja te je pri
izboru rjeenja potrebno predvidjeti elastinost, zbog mogunosti nepredvienosti
tijekom graenja, koje se pojavljuju iz okruenja.

4.1.7. Analiza varijanti

Kriteriji ine temelj za ocjenu varijanti i tada treba razmotriti mogue tekoe i
rezultate u odnosu na postavljene ciljeve.
Da bi izbjegli subjektivnost kod ocjenjivanja, potrebno je primjenjivati matematike
metode za kvantitativnu analizu.

4.1.8. Odreivanje optimalnog rjeenja

Optimalizaciji pristupamo kada provedemo analizu. Postavljena bi varijanta trebala

kritiki razmotriti, objektivizirati , vrednovati i utvrditi optimalno rjeenje .
27

4.1.9. Provedba odabranog rjeenja

Osnova za razradu projekta organizacije graenja stvorena je odabirom varijante.

Optimalnu varijantu rjeavamo cjelovito, a detalje uvodimo postupno, prema razini
razlaganja.
Projektom organizacije graenja dobivamo funkciju sustava s odgovorima to i
kako trebamo graditi, dinamikom prijelaza iz jednog stanja u drugo, pravilima
upravljanja te prijedlogom odluka.

4.2. Struktura projekta organizacije graenja

Projektom organizacije graenja rjeavamo:

tehnoloke procese,
organizacijski ustroj i rukovoenje,
vanjski i unutarnji transport,
pripremne i prethodne radove,
shemu ureenja gradilita (po fazama izvoenja),
izvorita materijala,
vremensko i financijsko planiranje radova,
potrebe u resursima (strojevi, materijali i radnici),
opskrbu vodom i energijom,
smjetaj i prehranu radnika,
tijek informacija,
praenje i kontrolu radova,
plan i kontrolu trokova,
mjere zatita na radu,
nain obrauna,
plan potrebnih novanih sredstava.
28

5. Vrste projekta organizacije graenja

Projekt organizacije graenja se izrauje u dvije faze:

idejni projekt organizacije graenja
izvedbeni (glavni) projekt organizacije graenja
Projekt organizacije graenja izrauje izvoditelj.

5.1. Idejni projekt organizacije graenja

Idejni projekt organizacije graenja se izrauje u fazi definiranja projekta i njime se

trebaju utvrditi temeljne sastavnice koje e nam sluiti kao dokumentacijska
osnova za sastavljanje ponuda za trite. Idejni projekt organizacije graenja
izvoditelj izrauje prilikom davanja ponude investitoru.
Idejnim projektom organizacije graenja utvrujemo:
prikupljanje i analizu podloga,
analizu uvjeta graenja,
temeljnu tehnoloku koncepciju graenja,
idejnu shemu gradilita,
veliine uteva unutranjeg transporta,
glavne strojeve koje emo koristiti u procesu graenja,
veliinu kalkulativnog faktora koji e nam sluiti za utvrivanje posrednih
trokova,
idejni vremenski plan tijeka graenja,
izdradu kalkulacije.

29

5.2. Izvedbeni ili glavni projekt organizacije graenja

Izvedbeni ili glavni projekt organizacije graenja izraujemo nakon dobivenog

posla na tritu, odnosno pri izvedbi objekta. Temeljnu dokumentaciju za taj projekt
ini ve izraen idejni projekt koji nam slui kao polazna dokumentacijska osnova.
Pri njegovoj izradi trebamo primjenjivati naela racionalizacije kako bi stvorili uvjete
za postizanje uspjenije proizvodnosti i povoljnijih izlaznih veliina u proizvodnom
sustavu graenja.
Potrebno je pronai najprimjerenija rjeenja koja e poluiti mogue izlazne
sastavnice, odnosno kvalitetan i ekonomski pozitivan graevinski proizvod izveden
u planiranom roku, a to moemo postii izradom pojedinih rjeenja u projektu
organizacije graenja u alternativama, te provoenjem optimalizacije.
Glavni elementi koje je potrebno rijeiti i predoiti izvedbenim projektom
organizacije graenja su:
definiranje organizacijskog modela graenja po fazama i dijelovima objekta
rjeenje tehnologije izvedbe za sve vrste graevinskih radova- tom
djelatonou treba rijeiti sve tehnoloke procese objekta prema vrsti
objekta, kao to su:
izvedba zemljanih radova
odabiranje oplatnih sustava, montae i demontae oplate
proizvodnja, transport i ugradba betona
proizvodnja, transport i ugradba mortova
savijanje, transport i ugradba asfaltnih masa
prefabrikacija proizvodnje, transport i montaa
skele i konstrukcije za podupiranje.
izvedbena shema ureenja gradilita po fazama izvoenja, s gradilinim
instalacijama i gradilinim prometnicama

30

 opskrba energijom, vodom i drugo s dimenzioniranjem potreba po

energentima
rjeenje unutarnjeg transporta na gradilitu
odabir strojeva s dimenzioniranjem njihovih kapaciteta
razmjetaj postrojenja, pogona, skladita i drugo s dimenzioniranjem
potrebnog prostora
plan materijala s utvrivanjem izvorita nabave
dimenzioniranje transporta glavnih repromaterijala i prefabriciranih
elemenata
plan potreba radnika po broju, zanimanju i klasifikacijskoj strukturi
dinamiko vremensko planiranje tijeka izvedbe radova u ukupnom trajanju i
operativno planiranje u manjim vremenskim veliinama
dinamiko planiranje potrebnih resursa (materijal, strojevi i radnici)
financijski dinamiki plan
smjetaj i prehrana radnika
upravljanje projektima
nain obrauna i obraun
mjere zatite na radu
mjere zatite okoline
optimalizacija projekta organizacije graenja kroz varijantna rjeenja. [1]
Kod projekta organizacije graenja bitno je da ga uskladimo sa specifinostima
gradilita, objektima i okolinom u kojoj provodimo graenje.

31

6. Shema gradilita

Shema gradilita predstavlja tlocrtni grafiki prikaz svih planiranih privremenih

objekata potrebnih za gradnju graevine, odnosno razmjetaj svih potrebnih
prikljuaka na infrastrukturu na gradilitu. Crtanje sheme gradilita se obavlja u
mjerilima od 1:200 (kod linijskih objekata M 1:500) do 1:1000 (M 1:1000 s
dodatnim prikazom situacije privremenih objekata u M 1:200), u ovisnosti da li su
objekti koncentrirani (objekti visokogradnje) ili razvueni (objekti niskogradnje).
Prostor bi trebao biti organiziran ekonomino i sigurno, kod ega moramo voditi
rauna o povezivanju radnih mjesta s istim tehnolokim procesima i transportnim
uvjetima.
Shema gradilita treba biti rezultat svih prouavanja tijekom izrade projekta
organizacije graenja i u nju unosimo sve objekte iz podruja privremenih radova:
privremene prometnice
privremena naselja
sve objekte gradilita.
Svrha izrade sheme gradilita je dobivanje potpunog uvida u lokaciju i raspored
svih kapaciteta potrebnih za izvoenje objekta, kao i njihova povezanost i
uvjetovanost u vezi s tehnologijom graenja. Cilj sheme gradilita je da se osigura
takav poloaj koji e omoguiti najvee ekonomske prednosti, odnosno minimalne
proizvodne trokove.Bitno je racionalno rjeenje unutranjeg transporta,
povezivanje gradilita s vanjskim prometnicama i racionalno povezivanje s
energetskim izvorima.
Osnovna naela prostornog ureenja gradilita su:
vee koliine materijala (da su blie dizalici),
tei teret (blie dizalici),
preglednost,
sigurnost.

32

6.1. Gradilini kompleks objekata

Gradilite obuhvaa kompleks objekata koji pripadaju pripremnim radovima:

privremene prometnice koje su neophodne kod gradilita udaljenih od javnih
prometnica, esto neophodne i na samom gradilitu
privremeno naselje koje je potrebno ako u blizini nema naseljenog mjesta ili
ako gradnja dugo traje
ureenje gradilita (osnovni cilj je omoguiti efikasnu gradnju, konkretni
sadraji ovise o vrsti i karakteristikama)

6.2. Sadraj sheme

Shema ureenja gradilita sadri:

ucrtane i kotirane objekte predviene za izgradnju
ucrtane i kotirane postojee objekte s oznaenim karakteristinim
presjecima i visinama
prostiranje gradilita s ucrtanom ogradom i oznaenim ulaznim i izlaznim
mjestima na gradilite
sve prometnice (privremene i stalne), kao i postojee koje se prije poetka
ugradnje uklanjaju
privremene prometnice koje se nakon zavretka gradnje uklanjaju
vrstu materijala od kojih su graene
proizvodne pogone (betonare, asfaltne baze, armiranice, pogoni
prefabrikata) s definiranim pozicijama u odnosu na graevinu i prometnice,
poloaje kolosijeka toranjskih dizalica,
kabele elektro-mree
prikljuno mjesto na oblinju trafostanicu
prikljuna mjesta na elektro-mreu
33

 vodovode za dovod vode i odvodnju s izvoritem i prikljunim mjestima

hidrantsku mreu
skladini prostor
smjetaj rezervnih strojeva i strojeva koji miruju
sve vrste zgrada privremenog karaktera (radioniko naselje, blagovaonice,
garderobe, sanitarni blokovi)
tablu gradilita
Prije poetka bilo kakvih radova na gradilitu potrebno je:
gradilite prijaviti graevinskoj inspekciji- najkasnije u roku od osam dana
prije poetka graenja i trebamo obratiti panju na prijavu i prvi datum u
dnevniku jer je inspektor kad doe na gradilite usporeuje s dnevnikom
izraditi plan organizacije gradilita koji mora sadravati tekstualni dio i
shemu organizacije (u kojoj su prikazani pristupni putevi, privremeni razvod
vode i struje, deponije materijala, ograda gradilita, lokacija kranova...)
Gradilite moramo prijaviti inspekciji rada kojoj trebamo predati, uz formular
prijave, i shemu organizacije gradilita. Svatko je od kooperanata na gradilitu
duan izvriti prijavu, bez obzira to je gradilite prijavio glavni izvoa. Prijava se
predaje osam dana prije poetka radova, a inspektori pri kontroli gradilita obino
usporeuju dnevnik i prijavu.
Investitor je duan prije uspostave gradilita osigurati izradu plana izvoenja
radova. Svaka promjena na gradilitu koja moe utjecati na sigurnost i zdravlje
radnika mora biti unesena u plan izvoenja radova. Plan izvoenje radova je
sastavni dio projektne dokumentacije odreene posebnim propisima. Svaki
poslodavac koji izvodi radove u trajanju duljem od pet dana duan je izraditi svoj
plan izvoenja radova i odrediti rok dovretka radova. [19]

34

6.2.1. Tabla gradilita

Tabla gradilita je tabla kojom oznaujemo gradilite. Postavljamo je na vidno i

pristupano mjesto, u vertikalnoj ravni sa duom horizontalnom stranom, na desnoj
strani od glavnog ulaza u gradilite, neposredno izvan ograde gradilita i
osvjetljava se zasebnim reflektorskim osvjetljenjem. Ona je pravokutnog oblika
(zlatni presjek), trodimenzionalna i zarubljenih uglova i na njoj se ne smiju isticati
reklamna obiljeja.
Na tabli gradilita mora biti:
ime, odnosno tvrtka
3D prikaz objekta (na 1/3 povrine table u gornjem lijevom kutu)
broj urbanistike parcele
naziv investitora sa podacima (adresa, broj telefona, web stranica)
naziv vodeeg projektanta sa podacima
naziv izvoaa radova sa podacima
naziv osobe koja provodi struni nadzor graenja sa podacima
naziv i vrsta graevine koja se gradi
naziv tijela koje je izradilo tehniku dokumentaciju sa podacima
klasa i urudbeni broj
broj i datum rjeenja kojim je izdata graevinska dozvola i naziv organa koji
je izdao graevinsku dozvolu
datum poetka radova i utvreni rok za zavretak radova
naznaka da se radi o kulturnom dobru kada je predmetna graevina upisana
u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Na slici 4. prikazan je jedan primjer table gradilita za konkretno gradilite
Izgradnje javne podzemne garae i ureenje Kapucinskog trga u Varadinu.

35

Slika 4. Tabla gradilita za Izgradnju javne podzemne garae i ureenje

Kapucinskog trga u Varadinu
Prema tom primjeru vidimo da su na tabli navedeni sljedei podaci:
graevina,
3D prikaz objekta,
investitor,
projektant,
izvoditelj,
nadzor,
potvrda glavnog projekta (klasa, urudbeni broj, datum, tko je izdao).
Tabla gradilita se uklanja nakon dobijanja upotrebne dozvole za objekat.

36

7. Kalkulacija

Kalkulacija je plansko-trokovni postupak kojim se utvruje cijena za usluge

izvoaa, odnosno u svrhu izrade ponuda. Dokumentacijska osnova za izradu
kalkulacije je idejna dokumentacija organizacije graenja kojom se utvruju
temeljna naela organizacijskih i tehnolokih modela proizvodnje. Njome moraju
biti obuhvaeni planirani modeli koji e biti primljeni na organizaciju i tehnologiju
graenja predmetnog objekta.
Kalkulacija se izrauje u fazi pripreme ponude za investitora te ona zato treba biti
realna glede konkurentnosti na tritu, te sigurnosti i uspjenog graenja. Njome
mora biti obuhvaen dio rizika kroz uveani dio dobiti kao rezerva za pokrivanje
neeljenih utjecaja okruenja, a veliina rizika nam u trenutku izrade kalkulacije
nije poznata pa ju pretpostavljamo putem akumulacije.
Ponuda prihvaena na tritu ini temeljnu dokumentaciju za izradu naknadne
konane kalkulacije za izvedbu i izradu izvedbenog projekta organizacije
graenja.Ta naknadna kalkulacija je uobiajena u trinom poslovanju i slui kao
dokumenatacija za kontrolu planiranih i ostvarenih veliina u odnosu na stvarne
veliine. Na taj nain utvrujemo odnose izmeu planiranih i ostvarenih trokova u
graenju, to stvara potrebne informacije za odreivanje i donoenje odluka u
daljnjem procesu graenja.
Model za izradu kalkulacije mora biti:
jednostavan
sveobuhvatan.
Po tom modelu utvrujemo trokovnu vrijednost radova i provodimo praenje i
kontrolu. Kontrolu provodimo kroz vremenske i trokovne veliine proizvodnje te
koliinske veliine resursa. Model za planiranje trokovne vrijednosti proizvodnje
mora biti jedinstven da bismo mogli pratiti ostvarene veliine, te on mora biti takav
da bismo ga mogli obuhvatiti kompjuterskim raunanjem.

37

Na temelju sheme kalkulacije, koja predouje model i njenu uobiajenu strukturu,

moemo kalkulativnu cijenu kao cijenu prodaje prikazati u obliku funkcije trokova,
odnosno:
(

gdje je:
- cijena prodaje
- trokovi

Cijena se sastoji iz sume trokova:

gdje su:
- cijena prodaje
- trokovi rada radnika
- trokovi materijala
- trokovi strojeva
- trokovi ureenja gradilita
- trokovi reije uprave
akumulacija

38

Slika 5. Shema kalkulacije [1]

Slika 5. prikazuje shemu kalkulacije koja mora biti jednostavna, jasna i pregledno
sustavno postavljena, tako da omoguuje praenje ostvarenih trokova po istom
sustavu po kojem je izraena.
Analiza cijene svake pojedine stavke trokovnika rezultat je prorauna koji se
temelji na poznavanju svih trokova poslovanja dok trokovi predstavljaju
vrijednost utroenih elemenata proizvodnje u procesu reprodukcije (prikazano na
slici 6).

39

Slika 6. Shema analize cijena

Kako se vrijednost izraava cijenom, trokovi su u novcu izraena koliina
utroene radne snage, sredstava za rad, energije i predmeta rada i sastoje se od :
trokova radne snage,
trokova sredstava za rad,
trokova predmeta rada,
energije.

Slika 6. prikazuje shemu analize cijena. U analizi na slici u gornjem dijelu se nalazi
naziv gradilita iji opis mora biti iz dokaznice mjera te stavka trokovnika. U prvom
stupcu se upisuje pozicija norme ili broj cjenovnika, u opisu rada za rad i materijal
izraunavamo trokove rada na izvedbi radova, trokove unutarnjeg transporta i

40

trokove strojeva te upisujemo jedinicu mjera, koliinu i cijenu za jedinicu mjere. Za

cijenu izrade i materijala izraunavamo cijenu kotanja i prodajnu cijenu.
Cijena prodaje se sastoji od:
direktnih trokova
indirektnih trokova
dobiti u kojoj je sadrana uobiajeno obraunana dobit (profit)
uveani dio dobiti za rizik (akumulacija)

gdje je:
- prodajna cijena
- cijena kotanja
- direktni trokovi
- indirektni trokovi

Direktni trokovi se sastoje od trokova rada, materijala i strojeva (prikazano na

Slici 6.) i raunaju se za svaku stavku, odnosno poziciju iz trokovnika (oplata u
m2, beton u m3, armature u kg):

gdje su:
- trokovi rada na izvedbi radova
- trokovi materijala
41

- trokovi strojeva.
Trokovi rada radnika se sastoje od trokova rana na izvedbi radova i trokova
unutarnjeg transporta:

gdje su:
- trokovi rada na izvedbi radova
- trokovi unutarnjeg transporta

Direktne trokove raunamo:

(

Za kalkulaciju direktnih trokova koristimo normative rada i materijala.

Izvori podataka za kalkulacije jedininih cijena su:
Normativi prof. dr. Buara- Prirunik normativi (knjiga normativa kojom su
obuhvaeni najei graevinski i obrtniki radovi (normativi, cijene))
Standardna kalkulacija (cijene materijala, satnice rada radnika, strojeva,
cijene kompletnih stavki)
Interne norme graevinskog poduzea (ovisno o razini razrade, mogue sve
kombinacije)
Graevinske norme (imamo stare i nove) koje se sastoje od knjiga od I-VIIknjige I i II (visokogradnja), te VI i VII (niskogradnja).
Indirektni trokovi se ukljuuju u proraun pomou kalkulacijskog koeficijenta
(faktora) K koji se mnoi s direktnim trokovima rada:
(

).
42

Kalkulacijski faktor se sastoji od zbroja opeg koeficijenta Ko i gradilinog

koeficijenta Kg:

gdje su:
- opi koeficijent
- gradilini koeficijent.
Gradilini koeficijent proraunavamo za svako gradilite i on ukljuuje indirektne
trokove gradilita, odnosno on je zbroj kalkulacijskog faktora gradilita za
vremenski neograniene i ograniene trokove:

Razgranienje trokova za izradu kalkulacije mora povezivati plan trokova s

organizacijom proizvodnje.
Bitna podruja trokova su ona koja su u izravnoj vezi s organizacijskim
postupcima izvedbe koji pripadaju podruju trokova izvedbe na gradilitu.
Praenje i kontrola trokova moraju, uz potrebnu analizu i usporedbu s planiranim
trokovima, dati informaciju o stvarnom stanju. U sluaju negativnog odstupanja
moramo izraditi rjeenje da bi otklonili poremeaje i donjeli poslovne odluke koje e
biti ukljuene u proizvodni proces.

43

8. Planiranje

Planiranje tijeka proizvodnje oznaava vremensku i prostornu koordinaciju svih

aktivnosti, ukljuenih u proizvodnju i sadrajno usklaivanje njima potrebnih
kapaciteta. Ono oznaava postavljanje ciljeva za predvienu budunost, a da bi to
tonije predvidjeli ciljeve i imali razraeniji plan,postavljamo tri pitanja (shematski
prikazano na slici 7.):
gdje se sada nalazimo ? (stanje)
kuda elimo dospijeti? (cilj)
kako emo tamo dospijeti? (postupci).

2. CILJ
3.
POSTUPCI

1. STANJE

PROBLEM

Slika 7. Shema temeljnih ciljeva pri planiranju

Planiranjem tijeka proizvodnje predviamo dogaaje koji bi se trebali odvijati u
proizvodnji na temelju:
postavljene organizacije
odreene tehnologije raspoloivih sredstava za rad
uvjeta pod kojima predviamo graenje.
Glavni ciljevi planiranja proizvodnje su:
minimalno vrijeme
minimalni kapaciteti
minimalni trokovi (maksimalna dobit).
Planove izgradnje vie objekata koji ine cjelinu izraujemo kao:
idejno-direktivne ili okvirne- izraujemo ga ako se rijeavaju temeljni
element ii parametric bez pojedinosti za koje odreujemo vremenske rokove
operativne ili izvedbene- njima poblie izraujemo postavke direktnog plana
uz predvianje temeljnih kapaciteta i rokova.

44

Niz smiljenih mjera za racionalno odvijanje radova uz minimalni utroak rada i

vremena prethodi organiziranoj proizvodnji.
Kod planiranja trebamo obuhvatiti akcije pripreme, dobave, transporta i graenja s
ciljem produktivnije i ekonominije proizvodnje.
Tehnika rada pri planiranju treba obuhvaati sljedee:
ustanovljene vrste radova, radnih procesa i raspored masa,
tehnoloko rjeenje radova,
rjeenje pripremnih radova s ureenom shemom gradilita i vremenskim
planiranjem izvedbe tih radova,
odreivanje trajanja procesa odnosno aktivnosti,
odreivanje moguih radnih dana i kalendarskog vremena u odnosu na
radne dane,
koordinaciju izvrenja grupe radova,
sinkronizaciju ukljuivanja sredstava proizvodnje (mehanizacija, novac),
ispitivanje mogunosti primjene taktnog sustava u proizvodnji. [1]
Planovi proizvodnje mogu se podijeliti u dvije vrste i to:
statike planove
dinamike (vremenske) planove.
Vrste planova i sve podjele nalaze se na slici 8 i to su:
statiki planovi
statiki plan materijala
statiki plan mehanizacije
statiki plan trokova
dinamiki planovi
linijski planovi
gantogram
ortogonalni plan
ciklogram
mreni planovi
CPM metoda
PDM metoda
Statiki planovi proizvodnje prikazuju ukupne organizacijske kapacitete u resurse u
potrebnim koliinama za odreeni graditeljski projekt i ne ovise o vremenskoj
potrebi i tijeku proizvodnje, dok dinamiki planovi prikazuju tok proizvodnje kao
funkciju vremena.
45

VRSTE
PLANOVA

STATIKI
PLANOVI

STATIKI PLAN
MATERIJALA

STATIKI PLAN
MEHANIZACIJE

DINAMIKI
PLANOVI

STATIKI PLAN
RADNE SNAGE

LINIJSKI
PLANOVI

GANTOGRAM

ORTOGONALNI
PLAN

MRENI
PLANOVI

CIKLOGRAM

CPM METODA

PDM METODA

Slika 8. Vrste planova

Planove moemo izraivati kao:

brojane planove
grafike planove.
Brojane planove izraujemo u obliku tablinih prikaza planiranih veliina (koliina
radova i resursa) u pokazateljima vremenskog razdoblja s veim vremenskim
jedinicama (mjesec).
Grafike planove izraujemo u obliku grafova koji mogu biti:
linijski planovi (gantogrami)
prostorni planovi (ortogonalni planovi i ciklogrami)
matematiko-grafiki (mreni) planovi.

46

8.1. Plan radova

Henry L. Gantt je bio inenjer strojarstva koji je poetkom 20. stoljea izradio
jednostavnu grafiku metodu kojom se prikazuje plan i njegovo ostvarenje.
Gantogram (Ganttov dijagram, linijski plan) je tip stupanog grafikona koji se koristi
za grafiki prikaz rasporeda projekta. Gantogrami ilustriraju poetni i krajnji datum
nekih nepromjenjivih i saetih elemenata projekta. Nepromjenijivi ili terminalni
elementi kao i saeti elementi obuhvaaju podjelu radne strukture. Predstavlja
najpoznatiju tehniku planiranja i prikazuje radove logiki podijeljene na individualne
aktivnosti- linije. Duina linije proporcionalna je vremenu izvrenja svake aktivnosti.
Ima mogunost da prikae planiranu ostvarenu proizvodnja te se i mreni planovi
pretvaraju u gantogram koji se rabi za upravljanje i rukovoenje graenjem.

Slika 8. Shema linijskog vremenskog plana [1]

47

Linijski plan na apscisi prikazuje vrijeme, a na ordinati vrste radova po aktivnostima

u tehnolokom i prostornom slijedu. Na slici 8. je prikazana shema gantograma s
nekoliko navedenih aktivnosti na izvedbi graevinskih radova jednog objekta
stambene zgrade. Gantogram je prikladan u sluaju kada imamo radove s manjim
brojem aktivnosti i logiki predvidivim redoslijedom.
Primjenjujemo ih i za prikazivanje angairanosti mehanizacije na gradilitu, s
vremenskim jedinicama veliine radnog dana ili tjedna.

8.1.1. Analiza i proraun vremena

Vrijeme za pojedine aktivnosti odreuje se pomou izraza:

pri emu je:

- vrijeme trajanja pojedine aktivnosti

Q- koliina radova za odreenu aktivnost na temelju predmjera, izraena
odgovarajuom jedininom mjerom (m3, mt, kom),
N- broj radnika odreene kvalifikacije u procesu,
- normativna veliina vremena za jedinicu proizvoda,
- vremenska veliina jednog radnog dana ili radne smjene. [1]

48

8.2. Plan radne snage

Plan potrebnih radnika izraujemo u obliku histograma (plana radne snage).

Histogram radne snage nam daje uvid u to koliko e radnika biti na gradilitu u
kojem trenutku. Dinamiki plan radne snage se konstruira u koordinatnom sustavu,
gdje je na apscisi oznaeno vrijeme odvijanja radova, a na ordinati broj radnika kao
to je prikazano na slici 8.
Vrijeme odvijanja radova je prikazano pravokutnicima, ija je jedna stranica
jednaka jednom random danu ili najee tjednu, dok je druga stranica jednaka
broju radnika promatranog razdoblja.
Dinamiki plan radne snage uglavnom konstruiramo poslije izrade mrenog plana
koji nam je baza za izradu histograma.

Slika 8. Plan potrebnih radnika- histogram [1]

49

9. Zakljuak

Tema koju sam obraivala u svom zavrnom radu, "Organizacija izvoenja

radova", istie vanost organizacije, jer organizacijske probleme jednostavno ne
moemo izbjei. Oni su usko vezani za ljudsku djelatnost i pojavljuju se gdje god
ona postoji. Moemo ih rjeavati iskustveno, empirijski ili primjenom nekih naunih
saznanja.
Gotovo je nemogue zamisliti izvoenje graditeljskog objekta bez projektnotehnike dokumentacije i planiranje organizacije izvoenja radova. Projektiranje
organizacije graenja veoma je vana disciplina u graditeljskoj proizvodnji koja
zasluuje isto panju kao i projektiranje objekta.
Bitno je da ispunimo tehniko-proizvodne uvjete kako bi objekt bio lijepo oblikovan,
kvalitetan, stabilan, siguran i trajan, a jednaku vanost imaju tehnoloki i
organizacijsko-proizvodni uvjeti s rezultatima produktivne izvedbe. Izvoa uz
ispunjenje tehniko-proizvodnih ciljeva treba postii i ekonomske ciljeve, to je
mogue provedbom dobro organizirane izvedbe. Organizacija izvedbe se prouava
u irem i kompleksnom aspektu voenja i upravljanja graditeljskog projekta s
naznaenim organizacijskim i tehnolokim postupcima. Uspjesi izvoaa u
organizaciji su takoer i uspjesi investitora, to se oituje dovrenjem objekta u
planiranim rokovima ili prije, a to nam omoguuje da se to prije moemo koristiti
objektima i smanjiti trokove.
Organizacijski problemi esto su sloeniji od tehnikih problema jer trebamo
proanalizirati pojedinana organizacijska rjeenja bez egzaktnih pravila.

50

Popis literature
1. Lonari, R (1995): Organizacija izvoenja graevinskih radova, HDGI, Zagreb
2. http://rapidlibrary.com/files/06-organizacija-gradenja-pdf_ulzvmrycybi89on.html
Datum skidanja sadraja s interneta: 26.03.2012.
3. www.gradri.uniri.hr/.../Organizacija%20gradilista
Datum skidanja sadraja s interneta: 26.03.2012.
4. http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/OG1_uvod.pdf
Datum skidanja sadraja s interneta: 20.06.2012.
5. http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zg04.asp
6. http://www.mojanekretnina.hr/zakon-o-gradnji-sudionici.aspx
7. http://www.pravimajstor.com/stranice/gradnja/pojmovi-u-gradnji/Revident
8. http://www.fasade.hr/hr/za-izvoae/kako-dobiti-licencu-min-graditeljstva/137kako-dobiti-licencu-ministarstva-graditeljstva
9. http://www.mojanekretnina.hr/zakon-o-gradnji-projekti.aspx
10. http://www.inoraabc.hr/gradjevinska_licenca.html
11.
http://www.fasade.hr/attachments/137_08%20ON%20br%20clanak%20SIRA%20v
erzija%20za%20web%20-%20Novi%20Pravilnik-licenci.pdf
tambuk, I. (2009), Pravilnik o suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti
graenja, Zagreb
12. http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/1OSNOVE_UPRAV_PROJEKT.pdf
Datum skidanja sadraja s interneta: 21.06.2012.

51

13. http://www.geopolis.hr/gradjevinska-dozvola.htm
14. http://www.mojanekretnina.hr/zakon-o-gradnji-uporabna.aspx
15.
http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/2583/Projektiranje%20org
anizacije%20gra%C4%91enja%20I%20dio.pdf
Datum skidanja sadraja s interneta: 26.06.2012.
16. http://www.pravimajstor.com/stranice/gradnja/pojmovi-u-gradnji/Shemagradilista
17.
http://info.grad.hr/!res/gf_osoblje/1033044770/doc/009.ix%20troskovi%20gradenja.
pdf
Datum skidanja sadraja s interneta: 27.06.2012.
18. http://www.bono.hr/vijest.asp?id=519
19.
http://www.gradst.hr/Portals/9/PropertyAgent/1167/Files/3481/Analiza%20cijena,%
20kalkulacija.pdf
Datum skidanja sadraja s interneta: 27.06.2012.
20. http://www.institutzasigurnost.hr/propisi/P-143.pdf
21. http://www.ekn.hr/zastita/knjiga_CD1/Pravilnik_grad.htm
22. http://www.gradjevinari.com/dokumenta/Prav_table_gradj_doz.pdf
23. http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/planiranje.pdf
Datum skidanja sadraja s interneta: 28.06.2012.
24. http://hr.wikipedia.org/wiki/Ganttov_dijagram

52

Saetak

IME I PREZIME AUTORA: Ana Prir

NAZIV RADA: Organizacija izvoenja radova
U temi zavrnog rada opisana je organizacija radova sa sudionicima u gradnji i
vrstama projektno-tehnike dokumentacije. Projektiranje organizacije graenja
veoma je vana disciplina u graditeljskoj proizvodnji gdje je bitna izrada projekata
organizacije graenja. Obraen je sadraj projekta organizacije graenja sa
shemom gradilita i svim prikazima privremenih objekata. Nakon ispunjenja
tehniko-proizvodnih ciljeva treba postii i ekonomske ciljeve i to provedbom dobro
organizirane izvedbe. Pojanjena je kalkulacija jedinine cijene, to jest analiza
cijene s prikazanim svim uraunatim trokovima. Jedan od bitnih ekonomskih
faktora je rok koji se izraunava i prikazuje preko vremenskog planiranja.

Kljune rijei: organizacija, projekt, projekt organizacije graenja, shema

gradilita, kalkulacija, planiranje.

53