PITANJA ZA ZAVRNI i/ili USMENI DIO ISPITA

1. Gdje se nalaze programi koje procesor zapoinje izvoditi kod

ukljuivanja raunala.
U ROM memoriji raunala.
2. Koji se program prvo izvodi i emu slui?
POST. POST provjerava ispravnost pojedinih dijelova raunala kod ukljuenja.
3. to je BIOS i gdje se nalazi?
BIOS je skup osnovnih instrukcija i pokretakih programa za monitor, tipkovnicu,
pisa, jedinice vanjske memorije s koje se podie sustav (obino tvrdi disk),itd.
Nalazi se u ROM memoriji raunala.
4. emu slui POST?
POST provjerava ispravnost pojedinih dijelova raunala kod ukljuenja.
5. Navedite nekoliko programa zapisanih u ROM-u.
BIOS, POST
6. Nabrojite dijelove sklopovske opreme raunala prema John Von
Neumannu!
-ulazno/izlazne jedinice
-memorija
-CPU (procesor)
7. emu slue ulazno/izlazne jedinice?
Slue za komunikaciju raunala s okolinom(ovjekom).
8. Nabrojite po tri ulazne i tri izlazne jedinice!
ULAZNE: tipkovnica, mi, skener, pomina kuglica, trackpoint, trackpad
IZLAZNE: monitor, pisa (printer), crta (plotter), ureaji za stvaranje zvuka,
projektor
9. Koje tehnologije za izradu ekrana monitora poznajete?
-monitori s katodnom cijevi
-monitori s tekuim kristalom
-monitori s plinskom plazmom
-elektroluminiscentni monitori
10. to je rezolucija ekrana?
Rezolucija ekrana je maksimalan broj toaka koje neki monitor na zaslonu moe
prikazati.
11. U kojim granicama se kreu dananje rezolucije?

Raspon rezolucija suvremenih monitora kree se od 640 x 200 pa do 2560 x 2048

toaka (ukupno 5.242.880 toaka na zaslonu) i vie.
12. Nabrojite 4 vrste pisaa, s obzirom na tehnologiju kojom se
ostvaruje otisak!
-iglini ili matrini pisa
-laserski pisa
-pisa s mlazom tinte
-termiki pisa
-elektrostatski pisa
13. Objasnite funkciju memorije u raunalu!
Memorija ima sposobnost uvanja podataka.
14. Kako se dijeli memorija u raunalu!
Dijeli se na radnu (unutarnju, glavnu, engl. Primary) memorijui memoriju za
pohranjivanje podataka (vanjsku, pomonu, engl. Secondary).
15. Kakva je RAM memorija?
Ram memorija slui za privremeno pohranjivanje podataka i naredbi programa
koji se trenutno izvodi. Izgraena je od elektronikih sklopova ipova.
Nestankom napajanja raunala elektrinom energijom njezin sadraj se gubi pa
se stoga naziva jo i nepostojanom memorijom. Moe se promatrati kao skup
memorijskih elija odreene veliine u koje se spremaju podaci.
16. Koje su karakteristike RAM memorije nabrojite ih i objasnite!
Osnovne karakteristike RAM memorije su njezin kapacitet i brzina rada. Kapacitet
memorije izraava se u byte-ima. Kapacitet RAM memorije kod PC raunala kree
se u rasponu vrijednosti od 640 KB (KiloByte) kod prvih PC osobnih raunala pa
sve do 512 MB (MegaByte) i vie.
17. Unutarnja memorija se moe promatrati kao niz elija koje imaju
svoju adresu. Kolika je veliina jedne elije?
Veliina elije izraava se brojem bita i najee iznosi 8 bita (jedan oktet, engl.
Byte).
18. Kakva je ROM memorija i to se u njoj nalazi?
ROM je memorija iz koje se podaci i programi mogu samo itati. Podaci
pohranjeni u ovoj vrsti memorije ne gube se prekidom elektrinog napajanja, tj.
postojani su. U njoj se nalaze podatci odnosno programi koji se ne mijenjaju, kao
to su npr. POST program, BIOS programi i ostali programi koji se koriste kod
pokretanja raunala.
19. Koja je razlika izmeu RAM i ROM memorije?
Razlika je u tome to se u RAM memoriju podaci i programi mogu zapisivati
tijekom rada, a u ROM ne.

20. Koja je namjena jedinica vanjske memorije?

Slui za trajno pohranjivanje podataka i programa.

21. Nabrojite barem 4 vrste jedinica vanjske memorije raunala!

-magnetski diskovi
-ZIP jedinica
-prenosivi tvrdi disk
-mikro jedinica
-optiki diskovi
22. Nabrojite vrste optikih diskova koje poznajete i njihove kapacitete!
-CD(650 MB)
-DVD(4.7GB kod diskova gdje je mogue zapisivati podatke na jednoj strani pa do
17 GB kod diskova gdje je mogue zapisivati na obje strane u dva sloja)
23. Kako se zapisuju podaci na optike diskove kod kojih korisnik
podatke moe samo itati (CD ROM), a kako na diskove kod kojih
korisnik podatke moe jednom zapisati i potom itati (CD R)?
Optiki diskovi kod kojih se podaci mogu samo itati podaci se zapisuju prilikom
izrade diska kao niz glatkih ravnih povrina i utora (logikih nula i jedinica).
Optiki diskovi kod kojih se podaci mogu jednom zapisati, a nakon toga samo
itati imaju tanki premaz boje koji se nalazi na disku izmeu reflektivnog i
prozirnog plastinog sloja. Kod pisanja laserska zraka vee snage usmjeri se na
premaz koji mijenja boju. Promjena boje je nepovratna zbog ega je mogue
pisati na disk samo jednom.
24. Koje su prednosti i mane optikih diskova u odnosu na tvrdi disk i
disketu?
PREDNOSTI:

zapis podataka je dugotrajan za razliku od magnetskog diska gdje je

magnetski medij podloan demagnetiziranju,
gustoa zapisa je veoma velika,
moe se kao i disketa mijenjati,
niska cijena po pohranjenom bitu podatka.

Nedostatak su im neto manja brzina rada (brzina okretaja oko 300 O/min).
25. U kojim jedinicama se izraava vrijeme pristupa RAM memoriji, a u
kojim jedinicama se izraava vrijeme pristupa kod tvrdih magnetskih
diskova?
Vrijeme pristupa RAM memoriji izraava se u nanosekundama, a vrijeme pristupa
kod tvrdih magnetskih diskova izraava se u milisekundama.

26. Koja je osnovna namjena procesora?

Procesor upravlja svim dijelovima raunala i izvodi operacije zapisane u
naredbama programa koji se trenutno izvrava.

27. Koja su tri osnovna dijela procesora? Objasnite njihovu funkciju!

Upravljaka jedinica sinkronizira rad i upravlja svim jedinicama raunala:

memorijom, aritmetiko-logikom jedinicom i ulazno-izlaznim jedinicama,
Aritmetiko-logika jedinica izvodi operacije s podacima, tj. stvarno
obrauje podatke,
Registri predstavljaju najnuniju internu memoriju procesora.

28. Koje su karakteristike procesora koje utjeu na njegovu snagu?

Na snagu procesora utjeu karakteristike procesora kao to su brzina njegova
rada ili takt procesora i veliina rijei.
29. Objasnite brzinu rada procesora! Kojom se jedinicom izraava
brzina?
Brzinu rada odreuje broj operacija koje procesor moe izvriti u jedinici vremena
(sekundi), i izraava se u MHz (MegaHerz), odnosno GHz (GigaHerz).
30. to predstavlja veliina rijei? Kojom se jedinicom izraava?
Veliina rijei predstavlja veliinu podatka koju procesor moe u jednom trenutku
obraditi i izraava se u bitovima.
31. Nabroji i objasni korake rada procesora!
1.
2.
3.
4.

Dobavljanje prvog podatka iz memorije u registre procesora;

Dobavljanje drugog podatka iz memorije u registre procesora;
Obrada podataka (npr. zbrajanje);
Pohrana rezultata obrade u memoriju.

32. Koja je uloga sabirnice?

Sabirnica je skup vodia koji povezuje dijelove raunala.
33. Navedite tipove sabirnica i objasnite njihovu namjenu!
1. Sabirnica podataka (data bus) - skup vodia za prijenos elektrinih signala
kojima se predouju podaci.
2. Adresna sabirnica (adress bus) - skup vodia za prijenos elektrinih signala
kojima se predouju adrese.
3. Upravljako-kontrolna sabirnica (control bus) skup vodia za prijenos
elektrinih signala kojima se predouju upravljaki i kontrolni signali.
34. Nabrojite fizike jedinice podataka!
Bit, oktet(byte), kilobyte(210 byte), megabyte(220 byte), gigabyte(230 byte).

35. to je bit?
Bit je najmanja fizika jedinica podataka. Bit se u raunalu realizira pomou
fizikalnih veliina koje mogu poprimiti dva stanja (npr. ima napona/nema
napona).
36. to je bajt ili oktet (engl. byte)?
Byte se sastoji iz 8 bita i ujedno predstavlja osnovnu adresibilnu jedinicu
memorije. U jednom bytu moe se pohraniti samo 8 bita.

37. to je kodiranje?
Kodiranje je pretvaranje znakova (signala, pojmova) iz jedne izraajne
mogunosti u drugu prema odreenim pravilima.
38. Koliko se razliitih informacija moe prikazati s n bitova?
S n bita moe se kodirati 2n elemenata.
39. Koji se kod najee koristi za predstavljanje znakova u raunalu?
Koliko se bitova pridrui svakom znaku? emu je namijenjen 8. bit?
Za predstavljanje znakova u raunalu najee se koristi meunarodni kod br. 5
(ASCII). Sedam bita namijenjeno je kodiranju, a 8. bit je tzv. bit partiteta i slui za
provjeru ispravnosti podataka.
40. Kakav je proireni ASCII kod?
Proireni ASCII kod koristi 8 bita za predodbu znakova. Time se broj znakova
koje moemo kodirati poveao na 256. Prvih je 128 kodova dodijeljeno istim
znakovima kao i kod normiranog ASCII koda, dok je preostalih 128 namijenjeno
novim znakovima.
41. Koliko je najmanje bitova potrebno da bi se njima moglo prikazati
500 razliitih znakova?
9(29=512).
42. Nabrojite logike jedinice podataka!

Znak
Polje (obiljeje ili pojam)
Zapis (slog)
Datoteka
Baza podataka

43. to je datoteka?
Datoteka je skup istovrsnih zapisa. Npr. podaci o imenima, prezimenima i
adresama svih studenata fakulteta.
44. to je baza podataka?

Baza podataka jest skup razliitih datoteka koje sadre sve informacije o jednom
podruju. Npr. studentska evidencija na fakultetu e imati datoteke s podacima o
studentima, ispitima, nastavnicima, itd.
45. to je raunalni program?
Program se moe definirati kao nedvosmisleni slijed raunalskih naredbi koje kad
se izvre obave odreenu funkciju.
46. Ukratko objasnite strojni jezik!
Jedini oblik programa, tj. jezik kojeg raunalo razumije, znai da se svi ostali oblici
programa pisanih u drugim jezicima moraju prevesti u strojni jezik , koristi dva
elementa, nule i jedinice (0,1).
47. U kakvom su obliku naredbe strojnog jezika?
U Binarnom ( 0 1).

48. to je mnemoniki kod i zato je uveden?

Mnemoniki kod je jednostavniji oblik koda koji je ovjek uveo jer mu je veoma
neprikladno pisati u strojnom jeziku.
49. Kako se zove jezik koji se sastoji iz mnemonikih naredbi? Da li su
naredbe iste za svaki procesor?
Programski jezik koji se sastoji iz mnemoninih naredbi zove se assembler.
Naredbe nisu iste za svaki procesor, ve za svaki procesor proizvoa objavljuje
tablicu koja definira za njegove naredbe odgovarajue mnemonine naredbe.
50. Ukratko objasnite vii programski jezik!
Vii programski jezik je jezik ije su naredbe mnogo blie ljudskom nainu
razmiljanja i logikom rjeavanju problema, nego kod assemblera. Kod ovih
programskih jezika svakoj naredbi se pridruuje niz naredbi u binarnom obliku.
51. to je programska podrka raunala?
Programska podrka predstavlja skup svih programa koji se na raunalu mogu
izvravati.
52. Kako se dijeli programska podrka raunala?
Programska podrka dijeli se na sustavsku programsku podrku i aplikacijske
(primjenske) programe.
53. emu slue sustavski programi?
To su programi bez kojih se raunalo uope ne bi moglo pokrenuti i bez kojih ono
ne bi moglo izvravati svoje osnovne zadatke. Ona omoguuje da se moemo
sluiti raunalom.
54. Kako se dijele sustavski programi?
Sustavska programska podrka moe se podijeliti na operacijski sustav, programe
za razvoj programske podrke i pomone programe.

55. to je operacijski sustav?

Operacijski sustav predstavlja skup programa koji povezuju sve dijelove raunala
u jednu funkcionalnu cjelinu, omoguuje izvravanje drugih programa na
raunalu, a preko njegovih naredbi ostvaruje se i komunikacija korisnika s
raunalom.

56. Navedite i objasnite karakteristike op. sust.(podjela prema suelju,

broju korisnika i broju zadataka).
Prema suelju operacijskog sustava, razlikujemo operacijske sustave sa
znakovnim sueljem te operacijske sustave s grafikim korisnikim sueljem. Kod
operacijskih sustava sa znakovnim sueljem korisnik bi komunicirao s
operacijskim sustavom u obliku ispisanih znakova i simbola na monitoru ili pisau.
Kod operacijskih sustava s grafikim korisnikim sueljem korisnik bi komunicirao
s operacijskim sustavom pomou znakova i slikovnih simbola. Raunalo predaje
poruke korisniku u vidu sliica koje se zovu ikone (icon), a koje opisuju i
podsjeaju na akciju ili objekt kojim korisnik eli rukovati. Korisnik odabire ikonu i
na taj nain pokree akciju koja joj je pridruena.
Prema broju korisnika operacijskog sustava operacijski sustavi mogu se podijeliti
na jednokorisnike (single user) koji su veoma jednostavni i omoguuju da se
jedan korisnik slui raunalom i viekorisnike (multi user) gdje se vie korisnika
istovremeno moe sluiti raunalom.
Prema broju zadataka operacijske sustave dijelimo na one kod kojih korisnik u
jednom trenutku moe izvravati samo jedan zadatak (single tasking) i na one
kod kojih korisnik moe izvravati vie zadataka (multi tasking).

57. Navedite primjere operacijskih sustava s obzirom na karakteristike!

operacijski sustavi sa znakovnim sueljem - MS-DOS

operacijski sustavi s grafikim korisnikim sueljem - Windows 95,
Windows 98, Windows 2000, Windows ME, Windows XP itd.

58. Nabrojite programe koji se koriste za razvoj programske podrke!

Program
Program
Program
Program

za
za
za
za

upisivanje (Editor);
prevoenje (Compiler);
povezivanje (Linker);
otkrivanje pogreaka (Debugger).

59. Opiite ukratko funkciju programa za razvoj programske podrke!

Programi za razvoj programske podrke omoguuju upisivanje i izmjenu programa
napisanog u nekom programskom jeziku, njegovo prevoenje i dobivanje
programa u izvrnom obliku te otkrivanje i otklanjanje pogreaka koje mogu
nastupiti tijekom rjeavanja zadanog problema.
60. Nabrojite najmanje etiri podruja primjene pomonih programa?
Kopiranje podataka s jednog mjesta u vanjskoj memoriji raunala na drugo,
brisanje podataka, priprema medija vanjske memorije na koju se smjetaju
podaci, dijagnostika ispravnosti sklopovske opreme, saimanje podataka,
testiranje performansi, traenje i otklanjanje virusa i slino.
61. emu slue aplikacijski programi?
Aplikacijski programi napisani su za odreenu primjenu, tj. da rijee odreen
problem korisnika. Njima se slue krajnji korisnici raunalnih sustava.
62. Kako se dijele aplikacijski programi?
Aplikacijski programi dijele se na namjenske i korisnike programe.
63. emu slue namjenski programi?
Namjenski programi su najee proizvod profesionalnih firmi za izradu
programske podrke. Pisani su za irok krug korisnika i ne zadovoljavaju
specifine potrebe pojedinog korisnika ().
64. Navedite 4 primjera namjenskih programa!

program za obradu teksta najznaajniji predstavnik MS WORD,

program za upravljanje i organizaciju podataka kao to je program za rad s
bazama podataka npr. MS ACCESS,
program za elektronike tabele npr. MS EXCEL,
program za crtanje npr. COREL DRAW i slini programi.

65. emu slue korisniki programi?

Korisniki programi su programi razvijeni za konkretnu primjenu kod poznatog
korisnika koji i sudjeluje u njihovom izraivanju. Time se postie da su oni izraeni
u skladu i sa zahtjevima korisnika ime zadovoljavaju sve njegove prohtjeve.
66. Navedite 3 primjera korisnikih programa!

praenje i upravljanje strojarnicom broda

obraun osobnih dohodaka
voenje evidencije studija
katalogizacija bibliotenog fonda
voenje knjigovodstva

67. to je raunalni program?

Program se moe definirati kao nedvosmisleni slijed raunalskih naredbi koje kad
se izvre obave odreenu funkciju.

68. emu slui Editor? Kako se naziva oblik programa napisan u nekom
programskom jeziku uz pomo Editora?
Editor je program koji se upotrebljava za upis programa i njegovo pohranjivanje
na jedinice vanjske memorije kao to su tvrdi diskovi, mekani diskovi ili trake. Kad
se podaci ili program jednom pohrane na neku od vanjskih jedinica vanjske
memorije editor omoguuje njihovu izmjenu.
Program napisan u nekom programskom jeziku uz pomo editora te pohranjen na
jedinicama vanjske memorije raunala naziva se izvorni program (source code).
69. emu slui program prevodilac? Kako se naziva oblik programa
dobiven prevodiocem?
Program prevodilac prevodi izvorni program pisan u nekom programskom jeziku iz
izvornog koda u oblik razumljiv raunalu (procesoru), tj. u strojni kod (object
code).
70. emu slui program za povezivanje? Kako se naziva oblik programa
koji se stvara programom za povezivanje?
Program za povezivanje povezuje program u strojnom kodu s modulima
(programima operacijskog sustava) koji omoguuju izvoenje funkcija vezanih za
komunikaciju s tipkovnicom, zaslonom i dr. Program koji se stvara programom za
povezivanje zove se izvrni kod (engl. exec code).

71. Nabrojite oblike programa koji mogu nastati prilikom razvoja nekog
programa, koritenjem na raunalu programa za razvoj programske
podrke?
Editor (compiler)->strojni kod (linker)->izvrni kod.