Professional Documents
Culture Documents
Osnovi Socijalne Psihologije
Osnovi Socijalne Psihologije
Socijalna psihologija kao posebna empirijska psiholoska disciplina se formira tek 20-ih
godina XX veka.
Najopstije receno,njen predmet je proucavanje drustvenog ponasanja ljudi!!Ali,izrazom
drustveno ponasanje predmet socijalne psihologije nije dovoljno jasno odredjen.Cesto
se navodi da drustveno ponasanje proucavaju razne od drustvenih nauka.
U nastojanju da se jasnije odredi predmet proucavanja socijalne psihologije istice se da
taj predmet cini ponasanje pojedinaca u drustvu,u drustvenom kontekstu ili u
drustvenoj situaciji!!!Naglasak se stavlja na pojam pojedinac.
Zeli se istaci da se socijalna psihologija uvek interesuje za individue,pojedince,njihove
dozivljaje i postupke;a ne za drustvo i drustvene institucije u celini niti za rezultate
zajednickog drustvenog zivota.
# SHVATANJA LAIKA: * ponasanje ljudi u masi
* proucavanje agresivnog ponasanja ljudi
* proucavanje misljenja i uverenja ljudi o raznim drustveno
vaznim pitanjima
Pojam SOCIJALNE SITUACIJE obuhvata druge osobe,grupe ljudi,ustanove i
organizacije koje postoje u drustvu,proizvode drustvenog zivota i rada ljudi kako
materijalne(naselja,putevi) tako i nematerijalne(jezik,umetnost,kultura).
3 moguca odnosa izmedju pojedinaca i socijalne situacije:
a) Neposredne interakcija kako izmedju pojedinaca tako i izmedju grupa
b) Uticaj socijalnih situacija na ponasanje ljudi i njihove psihicke f-je i osobine
c) Uticaj psihickih karakteristika ljudi na socijalne situacije i drustvena zbivanja
PROBLEMI IZUCAVANJA:
I) PROUCAVANJE RAZLICITIH VIDOVA NEPOSREDNE INTERAKCIJE LJUDI
1) Proucavanje komuniciranja medju ljudima
2) Izucavanje opazanja i ocenjivanja drugih osoba i njihovih osobina
3) Proucavanje tzv.interpersonalne privlacnosti
4) Proucavanje ponasanja ljudi u struktuiranoj i u nestruktuiranoj grupi
VS
SOCIJALNA
interesuje se za
PLATON smatra da drustvo nastaje i postoji jer ljudi sami sebi nisu dovoljni.Potrebna
je organizovana aktivnost veceg broja ljudi da bi se mogli odrzati!!!Van drustva pojedinci
ne bi mogli zadovoljiti ni svoje osnovne potrebe.Zato ljudi stvaraju drustvo(drzavu) i zato
ga odrzavaju.Drzave mogu biti dobre i lose.To zavisi,pre svega,od toga kakvi su ljudi koji
drzavaom upravljaju.
ARISTOTEL ljudi zive u drustvu zbog toga sto po svojoj prirodi teze za drustvenim
zivotom,sto su drustvena bica!!
I on,kao i Platon,navodi da je drustvo neophodno da bi se ljudi odrzali.Najsposobniji
treba da upravljaju drustvom.Vecina ljudi je po prirodi lenja i glupa,i bliza zivotinjama
nego bozanstvu.Sve ljude je moguce i potrebno vaspitavati za drustveni zivot.
SHVATANJA EVOLUCIONISTA:
Osnovna ideja: oblici drustvenog ponasanja ljudi se menjaju i u razlicitim drustvenim
uslovima su razliciti!!!
DARVIN objasnjavajuci covekov drustveni razvitak naglasava dva procesa: a) proces
kooperacije
b) proces
simpatije
On je smatrao da su ova dva momenta bitna za drustveni zivot.Smatra da razvitak coveka
zavisi,pre svega,od selekcije u psiholoskom i socijalnom smislu.Afirmisace se ii steci
polozaj i ugled u drustvu oni ljudi koji razvijaju osobine koje ce odgovarati drustvenim
potrebama i koji unapredjuju drustveni zivot ljudi.
ROS odredjuje socijalnu psihologiju kao naucnu granu koja se bavi proucavanjem
interakcije izmedju coveka i njegove socijalne sredine.Smatra za najvazniji drustveni
fenomen sugestiju,ocenjujuci je kao princip drustvenog ponasanja uopste.Pojmove
sugestije i imitacije koristi za objasnjenje razlicitih drustvenih
pojava(obicaja,mode,javnog mnjenja)
INSTINKTIVISTICKO SHVATANJE:
MEK DUGAL iznosi shvatanje da osnovu socijalnog ponasanja treba traziti,pre
svega,u instinktima!!!Zastupa shvatanje koje u instinktima vidi osnov celokupnog
ponasanja coveka.Mek Dugal instinkte odredjuje kao urodjene tendencije.Navodi da je
osnovni zadatak psihologije da otkrije koji su osnovni ciljevi kojima covek tezi i koji su
osnovni pokretaci(bazicni motivi) koji gone coveka na aktivnost.Mek Dugal smatra da su
takve pokretacke snage instinkti.Krajnji uzrok ponasanja ljudi lezi u instinktima.
~ Njegovo shvatanje je podvrgnuto ostroj kritici jer je pokazano da mnogi pokretaci
ljudske aktivnosti,koje on smatra urodjenim instinktima,nisu urodjene tendencije nego su
formirane u toku zivota.
10
- Andrejeva :
1. realne grupe
a) labaratorijske
b) prirodne
- velike ( organizovane i neorganizovane )
- male ( grupe u formiranju i razvijene grupe kolektivi )
2. uslovne grupe = klase populacije sa zajednickom karakteristikom, ali bez
ikakve interakcije
grupa podrazumeva :
1. odredjen broj osoba
2. neki oblik povezanosti medju njima
3. interstimulaciju, uticaj jednih druge
NESTRUKTUIRANE GRUPE
Braun : mnostvo = gomila i publika
publika :
- namerno okupljena
- nenamerno okupljena
gomila :
- agresivna ( unistava )
- defanzivna ( nastoji da izbegne nesto )
- akvizitivna ( nastoji da se domogne necega )
- expresivna ( manifestuje svoja uverenja
Mek Dejvid & Harari : nestruktuirana grupa
1. okupljene pasivno-reaktivne ( posmatraci zgrade u plamenu )
2. neokupljene pasivno-reaktivne (korisnici masovnih sredstava komunikacije )
3. okupljene aktivne ( ljudi u panici )
4. neokupljene aktivne ( soc. pokreti )
Kroner : kolektivno ponasanje # masovni fenomeni
- kolektivno ponasanje = ponasanje grupe u celini, a ne pojedinaca koli je cine )
- masovni fenomeni = ponasanje pojedinaca u odredjenim situacijama,
odredjeni oblici ponasanja velikog broja ljudi
- na granici izmedju ova 2 oblika ponasanja su masovne epidemije ( odredjena
uverenja i predstave koje naglo izbijaju, brzo se sire i posle kraceg vremena
nestaju ) i pomodno ponasanje ( odredjeni, za neko vreme prosireni, postupci I
nacini zivljenja )
11
12
vrste :
1. akvizirivni ( propagandisticki ) usmereni na postizanje necega sto pripadnici
pokreta nemaju, a smatraju opravdanim da imaju ( npr. pokret za crnacka prava )
2. defanzivni spasavanje od necega ( npr. grupe koje veruju u skoru propast
sveta )
3. protestni pokreti ( npr. hipi pokret )
4. agresivni iskazivanje mrznje prema drugima ( npr. rasisticki pokreti )
5. expresivni manifestacija uverenja i o osecanja
6. kulturni velicanje neke osobe ili verovanja
STRUKTUIRANE GRUPE
karakteristike :
1. zajednicki cilj ( svi clanovi rade na ostvarenju )
2. zajednicka akcija / interakcija clanova grupe ( svaki clan ima svoj posao i
zadatke ; interstimulacija izrazenija )
3. podela f-ja ( stabilizuju se odnosi u grupi )
4. grupne norme ( sistem pravila ponasanja clanova grupe )
5. svest o pripadnosti grupi i zajednistvu sa ostalim clanovima grupe
- struktuirane grupe su trajnije od nestruktuiranih!
klasifikacija :
1. po slozenosti : mala grupa, organizacija, velika drus. grupa
2. intenzitet interpersonalnih odosa u grupi : primarne ( porodica ) i
sekundarne
3. uticaj grupe na ponasanje clanova : referentne ( prijatelji ) i nereferentne
4. stepen formalizovanosti f-ja clanova grupe : formalne i neformalne grupe
5. ciljevi : socio grupe ( postoje radi ostvarenja nekih objektivnih ciljeva ) i psihogrupe ( potreba i zadovoljstvo pripadanja njima )
- Krech :
* radna ( proizvodna ) grupa
*diskusione grupe ( grupe za resavanje problema )
* gratifikacione grupe ( grupe radi postizanja zadovoljstva )
* grupe drustvene akcije ( resavanje drus. problema )
6. nastanak : prirodne i vestacke grupe
7. trajanje : privremene i trajne grupe
8. nas odnos prema grupi : nase ( grupe kojim apripadamo ) i tudje grupe
- Andrejeva :
a) grupe u formiranju nisu postigle pun stepen razvijenosti
b) kolektivi grupe razvijene po odnosima i interakciji clanova
13
14
karakteristike :
1. obimna i slozena interakcija medju clanovima
2. emocionalna povezanost
3. intimnost poveravanje, ispoljavanje emocija i crta licnosti
4. trajna grupa
C) VRSNJACKA GRUPA
( adolescentna grupa )
1. nema zajednickog cilja, vec zajednicke aktivnosti ( kroz zajednicko iskustvo
formiraju se simpatije )
2. formira se radi zadovojenja odredjenih potreba ( za afirmacijom,
nezavisnoscu, afektivnom vezanoscu,)
3. formira se na osnovu uzajamne privlacnosti clanova
4. specificna struktura odnosa ( svako je glavni za nesto )
5. konformizam u odnosu na norme grupe i antikonformizam u odnosu na
norme odraslih
- adolescentna grupa # omladina
- omladina = sve osobe odredjenog uzrasta ( 15-25 god.) ; nije ni struktuirana, ni
nestruktuirana grupa
D) PROIZVODNA GRUPA
( kolektiv )
1. cilj : proizvodnja drus. dobara
2. soc.-emotivni odnosi i veze ( potreba za njihovim zadovoljenjem )
3. socijalni odnosi determinisani zadacima proizvodnje ( manje intimni,
manje trajni )
4. formalna grupa ( fiksirane obaveze i prava clanova ) , formalin vodja ( biran ili
postavljen ) , neformalni odnosi unutar grupe
5. norme : kako i koliko uradilti, kojim tempom
E ) GRUPE ZA RESAVANJE PROBLEMA
( diskusione, stvaralacke )
1. cilj : nalazenje resenja za problem zbog koga se grupa i okupila
2. zadaci se resavaju verbalnom komunikacijom ( ali vazna je i neverbalna
izraz lica, pogled, smesak, )
3. formalna grupa, formalni vodja ( rukovodioc grupe )
4. interpersonalni odnosi : saveznistva ( koalicije ) medju onima koji se zalazu
za isto resenje
5. rukovodioc kontrolise i usmerava tok diskusije ( cilj je da obezbedi
demokratsku atmosferu )
15
16
17
2.) ORGANIZACIJA
2 znacenja :
1. svojstvo organizovanosti ( podela i racionalizacija rada, hijerarhijski sistem
rukovodjenja )
2. grupa koja poseduje to svojstvo organizovanosti
- Argajl : veci broj clanova kao uslov da se moze govoriti o organizaciji
- Krech : ne brojnost koliko slozenost grupe !
( male grupe = grupe ; sistem grupa = socijalne organizacije,
tj.drus.organizacije )
izucavanje organizacija :
Aktivnost clanova malih grupa odvija se u okviru sireg soc.sistema u koji su male
grupe ukljucene.
- industrijska rada, organizacijska
- dvosmerna interakcija grupe i organizacije ( i grupa i organizacija su otvoreni
sistemi )
Vrom : 3 grupe problema
1. ponasanje pojedinaca clanova organizacija ( odnos prema organizaciji i
organizacionim ulogama, zadovoljstvo poslom, motivacija, .)
2. proucavanje procesa u malim grupama ( oblici interakcije, pitanje
rukovodjenja, kohezivnost, saradnja i konflikti,.)
3. organizacija kao celina ( podela rada i koordinacija aktivnosti, odnos moci i
autoriteta, efektivnost,.)
18
vrste organizacija :
a) Ecioni : vrsta moci ( autoriteta ) na kojoj organizacija pociva
1. moc prisile ( zatvori, logori )
2. organizacije koje postoje radi pomoci koju pruzaju clanovima ( privredne
organizacije )
3. normativne organizacije ( politicke partije, vaspitno-obrazovne institucije )
b) Blau & Skot : prema tome kome koriste
1. uzajamna korist svih clanova ( sindikati, sekte, politicke partije )
2. koriste osnivacima, vlasnicima, rukovodiocima ( banke , robne kuce )
3. usluzne organizacije ( koriste onima koji im se obracaju ) bolnice
4. organizacije za opste dobro ( policija )
c) Kac & Kan : na osnovu f-je u drustvu ( genotipske f-je )
1. stvaranje dobara ( ekonomske organizacije )
2. odrzavanje drustva i njegovo normalno funkcionisanje ( skola, zdravstvo )
3.prilagodjavanje ( univerziteti )
4. upravljanje ( drzava i njene institucije )
karakteristike organizacije kao grupe :
1. SLOZENOST
- glavne f-je koj eclanovi organizacij etreba da obavljaju da bi ona uspesno
delovala
- Kac & Kan : 5 podsistema za 5 osnovnih f-ja
1. proizvodni ( tehnicki ) podsistem
2. strukture odrzavanja ( zadatak je odrzavanje organizacije ) : selekcija
radnika, sistem nagradjivanja, napredovanja i kaznjavanja,)
3. podsistem nabavljanja i raspodele
4. adaptivne sluzbe
5. upravljacka struktura ( f-je upravljanja i rukovodjenja )
2. PODELA RADA ( zadataka i f-ja )
- postoji ne samo medju podsistemima, vec i u okviru svake od tih f-ja
- omogucava ekonomicnu serijsku proizvodnju
- organizacione uloge = ponasanje vezano za odredjene polozaje
- negativne posledice :
1. monotonija pri radu
2. zamor usled jednolicnosti posla
3. demotivisanost, nezadovoljstvo
- ublazavanje :
1. informacije o toku proizvodnje
19
20
KOHEZIVNOST
( povezanost )
1. privlacnost grupe za clanove grupe
2. jedinstvo clanova po raznim pitanjima
3. moral grupe
4. stepen koordinacije napora koji clanovi ulazu u izvrsenje zadataka
5. stepen motivisanosti clanova da izvrse zadatke
Festinger : rezultanta svih snaga koje deluju na clanove da ostanu u grupi!
# solidarnost ( Feger )
# kompatibilnost ( Sho )
IZVORI KOHEZIVNOSTI :
Kartrajt : 4 grupe cinilaca
1.) motivaciona baza clanova ( da li clanstvo u grupi moze da zadovoljinjihove
potrebe? )
2.) karakteristike grupe :
1. dobra sociometrijska struktura
2. slicnost clanova u karakteristikama vaznim za funkcionisanje grupe
- simbioticke grupe = clanovi se razlikuju i dopunjavaju u svojim
karakteristikama
- konsesualne grupe = uspesno funkcionisu usled slicnosti clanova
3. grupni ciljevi
4. odnos medju clanovima ( kooperacija / kompeticija )
5. aktivnost u grupi ( da li su clanovi zadovoljni poslom koji obavljaju? )
- zadovoljstvo i nezadovoljstvo poslom su 2 nazavisne pojave
( Hercbergova dvofaktorska teorija zadovoljstva poslom )
- zadovoljstvo zavisi od vrste posla i samoaktualizacije
- nezadovoljstvo ne zavisi od sadrzaja posla, vec od uslova u kojima
se radi
6. nacin rukovodjenja i donosenja odluka
7. strukturalne karakteristike grupe
8. grupna atmosfera
9. velicina grupe
3.) ocekivanja clanova
21
22
23
STRUKTURA MOCI
- postoji u svim vrstama grupa ( od porodice do organizacije )
- instrumentalna f-ja ( omogucava funkcionisanje organizacije, ili sluzi pojedincu
da obezbedi odredjenu prednost )
srodni pojmovi :
1. uticaj ( moc je potencijalni uticaj, uticaj je manifestovana moc )
2. kontrola ( obim, domet kontrole! )
- domet = broj pojedinaca na koje ko ima moc ostvaruje uticaj
- obim = oblici i vrste ponasanja koje moze da izmeni koriscenjem svoje moci
3. autoritet ( odredjena vrsta moci, formalno propisana, a ne moc uopste )
4. rukovodjenje ( odredjen nacin koriscenja moci )
Levin :
- moc jedne osobe nad drugom = kvocijent snage koju moze manifestovati
osoba A ( ona koja ima moc ) nad osobom B, i max otpora koji osoba B moze
pruziti
- kasnije odnos suptrakcije
Kolins & Rajven :
- moc = potencijalni uticaj osobe P na osobu Q ( dolazi do promene u stanju
osobe Q )
- ne govorimo samo o uticaju jedne osobe na drugu, vec i o odnosu grupe prema
pojedincu ili grupe prema drugoj grupi
- centri moci = grupe, podgrupe i pojedinci koji imaju mogucnost uticaja
( distribucija, raspodela moci )
24
tipovi moci :
a)
- odnos medju pojedincima
- odnos medju grupama
b)
- formalna ( uz odredjen polozaj ide moc odredjenog obima i dometa )
- neformalna ( prizilazi iz licnih karakteristika osoba, ne iz polozaja )
c)
na osnovu izvora ili sredstava moci :
1. moc nagradjivanja = mogucnost osobe O da osigura neku korist ili neko
zadovoljstvo za osobu P ( npr. licni dohodak, manifestovaje naklonosti,)
2. moc prisile = procena osobe P da ce je osoba O kazniti ako se ne povinuje
njenom zahtevu
- ovo nisu razliciti oblici iste vrste moci, vec razlicite vrste moci! ( stav osobe P
prema osobi O je drugaciji zavisno da li ona koristi nagradu ili kaznu )
- zajednicko : upravljanje sudbinom drugih osoba
- prisilom se kontrolise spoljasnje ponasaje ( ponasaje koje se kazjava se samo
prikriva, a ne dolazi do trajnog usvajanja zeljenog ponasanja )
3. referentna moc = pozitivan odnos osobe P prema osobi O ( ili odredjeni
ponasaju osobe O ) temelji se na identifikaciji
- # referentna f-ja grupe
- negativan referentan uticaj = P sebe smatra razlicitom od O, ili je ne voli pa es
ponasa suprotno njenom ponasanju
4. strucnjacka moc = ocena osobe P da osoba O poseduje znanje znacajno za
zadatak / aktivnosti P
- ne zavisi samo od kolicine znanja, vec i od nacina na koji O iznosi svoje strucno
znanje
5. legitimna moc = od strane osobe P prihvaceno i priznato pravo osobe O da
odredjuje nacin njenog ponasanja
- najvazniji osnov moci u organizacijama!
- sa leg. moci su povezane :
a) moc zavisnosti = pravo nekoga u nevolji, ko zavisi o dpomoci drugog, da
pomoc trazi
b) moc obavezivanja = ako P vise puta ucini uslugu O, O ce se osecati
obaveznim da kasnije ucini sta P bude od nje trazila
c) moc experimentatora
6. moc informisanosti = uticanje na druge na osnovu obavestenosti ( bitna
ubedljivost, argumentovanost podataka )
25
- dejstvo razlicitih vrsta moci nije aditivno, vec inerakciono! ( primena jedne vrste
moci moze znacajno da pojaca dejstvo druge vrste moci, ili da ga znacajno
smanji )
posledice koriscenja moci :
1. primarni efekti = primenom moci se ostvaruje nek apromena ponasaja, ali sa
prestankom primene prestaje i promena
2. sekundarni efekti = kada posle ponavljane primene moci zeljeno ponasanje
ostaje trajno
- teznja za moci ( izvori ) :
1. poreba za samostalnoscu i nezavisnoscu
2. zelja za moci sama po sebi
KOMUNIKACIONA STRUKTURA
- komunikacija = prenosenje informacija posredstvom znakova ( najcesce
verbalnih )
- komunikaciona struktura = kanali kojima teku informacije, njihov pravac, obi mi
sadrzaj
tipovi komunikacione mreze :
1. krug neposredna komunikacija samo sa dva susedna clana
2. lanac
3. slovo Y
centralizovane
4. tocak
5. poprecni krug
6. mreza potpune povezanosti
decentralizovane
Sho : centralizovane i decentralizovane komunikacione mreze
- jednostavni zadaci ( prosto sabiranje informacija )
- slozeni zadaci ( traze obradu odataka )
1. u centralizovanim mrezama brze se resavaju jednostavni zadaci, a u
decentralizovanim slozeni
2. u centralizovanim mrezama pravi se vise gresaka kada su zadaci slozeni, a u
decentralizovanim kada su jednostavni
3. u decentralizovanim mrezama se prenosi vise poruka i veca je aktivnost
clanova, bez obzira na tezinu zadatka
4. u decentralizovanim mrezama vece je zadovoljstvo clanova
26
VODJSTVO
( istaknut uticaj jednog ili vise pojedinaca na ostale clanove grupe )
- vodjstvo = pojava u celini
- vodja = osoba koja iam posebnu ulogu u grupi
- rukovodjenje = osnovne aktivnosti vodje
Votson :
1. demokratske vodje
2. autoritativne vodje
- harizmaticne v.
- v. na osnovu tradicije
- v. koje koriste silu
definicije vodje :
Dzib :
1. osoba koja ima dominantan polozaj u grupi, koji joj omogucava da deluje na
ponasanje ostalih clanova
2. osoba koja predstavlja centralnu figuru za clanove grupe ( ja-ideal )
3. osoba sa najpozitivnijim sociometrijskim statusom
4. osoba koja utice na druge ( nepodesna definicija )
5. osoba ciji se uticaj dobrovoljno prihvata ( # staresina )
6. osoba koja utice na sintalitet grupe ( specificnost grupe )
7. osoba koja se angazuje u aktivnostima vodje
+ 8. osoba koaj poseduje odredjene osobine licnosti koje karakterisu svakog
vodju i samo vodju
odlike vodje u sruktuiranim grupama :
1. poseban polozaj u strukturi grupe
2. uticaj na clanove grupe i grupu u celini
3. rukovodjenje
vrste vodja :
- naki autori smatraju vodjom samo onog clana grupe ciji se uticaj dobrovoljno i
spontano prihvata
- vodja # staresina ( polozaj mu je dodeljen )
- formalne i neformalne vodje
27
28
29
30
31
GRUPNA DINAMIKA
- grupa je dinamicki sistem ( promene u jednom delu izazivaju promene u ostalim
delovima )
- Levin : izucavanje grupe nazvao grupnom dinamikom ( promene i procesi u
grupi su predmet interesovanja za grupu )
- grupna dinamika = proucavanje grupnih procesa, aktivnosti i promena koje se
odvijaju u grupi i na osnovu kojih grupa postoji i deluje
procesi u grupi :
1. koji dovode do trajnih promena u karakteristikama clanova grupe ( efekti
socijalizacije )
2. koji dovode do privremenih promena u ponasanju pojedinaca, u odnosima
medju njima, u izvrsenju grupnih zadataka
2 osnovne odlike grupe :
1. grupna struktura
2. grupne norme
- socijalne norme ( opste-drustvene ) karakteristicni, ocekivani ili zahtevani
oblici ponasanja koji se odnose na velike drus. grupe
- grupne norme pravilnosti ponasanja koje vaze za clanove malih grupa i
organizacija
- soc. norme su zajednicke za sve clanove nekog drustva, grupne norme su
delom zajednicke delom razlicite u razlicitim grupama!
- soc. norme su siri pojam od grupnih normi
- uloge su grupne neorme! ( to je ocekivano i prihvaceno ponasanje koje se
vezuje za odredjene polozaje )
formiranje grupnih normi :
Sherif : konvergencija kao put formiranja grupnih normi!
- konvergencija = priblizavanje tokom boravka u grupi i tokom interakcije, u
pocetku razlicitih stavova, i prihvatanje slicnih stavova i ocena
3 nacina formiranja grupnih normi :
1. na osnovu prvo fixiranih, a potom prihvacenih pravila ponasanja
2. tokom boravka u grupi dogovorena pravila ponasanja
3. bez svesnog plana, uzajamnim uticajem i konvergencijom
32
KONFORMIRANJE
( prihvatanje ponasanja grupe ili vecine, zato sto grupa takvo ponasanje zahteva
ocekuje ili zato sto ga naprosto reprezentuje kao nacin ponasanja )
- nezavisno ponasanje stvarna suprotnost konformistickom ponasanju
( samostalno odlucujemo na osnovu raspolozivih podataka, a ne na osnovu
pritiska grupe )
- antikonformizam ponasanje koje proizilazi iz negativnog odnosa prema
svakoj vrsti grupne norme ( bila ona opravdana ili ne )
Dojch & Dzerard :
1. normativni socijalni uticaj konformiranje zato sto to grupa zahteva
- prakticno konformiranje ( Krech )
2. informacioni socijalni uticaj grupno ponasanje kao orjentacija za vlastito
ponasanje
- pravo konformirajne ( Krech )
- konformiranje je vrsta soc. ucenja
- karakteristike :
1. izvor promene ponasanja je ponasanje vecine, referentne grupe
2. do promene dolazi jer to grupa ocekuje ili zahteva
3. promene u ponasanju su uvek u pravcu grupnog ponasanja
Ashova istrazivanja konformiranja :
- standardna linija i linije za uporedjivanje
- uticaj neispravnih grupnih sudova na ispitanike je bio znatan
- 1/3 sudova izmenjena pod pritiskom grupe
- ispitanika ostali nezavisni uprkos pritisku
- 1/3 podlegla je pritisku grupe i pola ili vise ocena
- 3 kategorije ispitanika koji su podlegli pritisku :
1. oni kod kojih je doslo do poremecaja percepcije
2. izjavili da su videli drugacije nego vecina, ali da smatraju da j eocen avecine
tacna
3. ostali su uvereni da je njihova procena tacna uprkos sto je razlicita od vecine
33
KOOPERACIJA, KOMPETICIJA
- kooperacija ( saradnja ) = oblik interakcije gde osobe u interakciji podrzavaju
jedna drugu u aktivnostima koje izvode ( ljudi jedan drugom olaksavaju
izvodjenje ciljeva )
- kompeticija ( nadmetanje ) = kada neko ulaze napor da postigne vise i bolje
nego nek adruga osoba, ili kada to zeli da postigne na stetu druge osobe
- suparnistvo ( rivalstvo ) = kontinuirano nastojanje da se postize vise nego
neka druga odredjena osoba
- konkurencija = trajno nastojanje da se postigne nesto na stetu rugoga
izvori kompeticije :
1. teznja za licnom afirmacijom
2. potreba za prestizom
3. motiv za sticanjem imovine
- dilema zatvorenika
faktori od kojih zavisi da li ce prevladati kooperativnost ili kompetitivnost :
34
1. reciprocnost ponasanja
2. mogucnost sporazumevanja i komuniciranja
3. pocetna orjentacija
4. uticaj personalnih karakteristika
5. kultura koju su pojedinci usvojili
- Maler : kompeticija snazniji motiv, dovodi do veceg ucinka nego kooperacija
- Dojch : uticaj kooperacije i kompeticije na socijalne procese
posledice kooperacije i kompeticije : ( Dojch )
1. zamenljivost ponasanja spremnost da prihvatimo ono sto radi neko drugi, a
da drugi prihvataju nas posao
2. povezanost sa drugima razvijanje pozitivnih, odnosno negativnih stavova
prema drugima
3. prijemcivost spremnost da se prihvati tudji uticaj
- kooperacija utice povoljnije od kompeticije na sva 3 spomenuta procesa ( bolja
koordinacija napora u ostvarivanju zadataka, veca podela aktivnosti, veci pritisak
da se postignu ciljevi grupe, vise uzajamnog uvazavanja i prijateljskog
ophodjenja, vise komuniciranja i razumevanja za tudja shvatanja i ideje, veca
produktivnost grupe i pozitivnija evaluacija i grupe i ucinka grupe )
- kompeticija je snazan motivacioni faktor, cesto mocniji od kooperacije
( sredstvo podizanja produktivnosti )
KONFLIKTI
- kad tenzija postane intenzivna i kad se nesalaganj emanifestuje u vidljivim i
ostrim suprotnostima i sukobima
- Dojch : konflikt postoji kad god dodje do inkopatibilne akcije
(neuskladjenost, suprotnost akcija koje preduzimaju pojedini clanovi )
indikatori :
1. borba za uticaj na donosenje odluka
2. cesto odbijanje predloga koje neko drugi daje
3. nepriznavanje tudjih zasluga za resenje problema
4. napregnuta i neprijatna atmosfera
5. vise kritikovanja iznetih misljenja i grupne aktivnosti, nego dobronamernog
iznosenja predloga
klasifikacija :
1. s obzirom na to ko su subjekti konflikta
- intrapsihicki konflikti ( konflikt u licnosti ) izvor je sukob motiva i ciljeva
35
36
- konflikt i posle glasanja ostaje neresen, jer manjina i dalje zadrzava svoj stav
2. pregovaranje i dogovaranje svaka strana popusta i odrice se nekih svojih
prvobitno postavljenih zahteva
3. postepeni reciprocni ustupci ( Ozgud ) jedna strana ucini izvesnu
koncesiju, pa se moze ocekivati da i druga strana reaguje popustanjem u svojim
pretenzijama
4. nalazenje nadredjenih ciljeva ( Sherif ) zajednicki cilj koji ce obema
stranama doneti korist
PREGOVARANJE
- kada su interesi strana medju kojima postoji spor delimicno zajednicki, a
delimicno suprotni
strategije :
1. diskusija licem u lice
2. ubedjivanje
- jace dejstvo imaju argumenti izneti na pocetku i pri kraju izlaganja, nego oni koji
se iznose posto diskusija jos traje ili se produzava
- cesto deluje ubedljivo iznosenje nekih podataka na vlastitu stetu, i priznanje da
postoje slabe tacke u vlastitoj poziciji
3. obmanjivanje ( blefiranje )
- iznosenje laznih podataka i argumenata u korist svoje pozicije
- efekat zavisi od toga koliko partneri jedan drugog znaju
4. pretnja
5. obecavanje
6. razne taktike ustupaka
Dojch :
faktori od koji zavisi da li ce doci do kompromisa :
- priroda konflikta
- intenzitet konflikta
- procena mogucnosti i izgleda za sporazumevanje
- uzjamno poverenje
- karakteristike osoba u konfliktu
- najefikasniji nacin pregovaranja je reagovanje na tudji ustupak jednakim
vlastitim ustupkom!
Adams :
- treba voditi racuna i o karakteristikama organizacije u cije ime pregovaraci
istupaju i osobama koje su u tim organizacijama mocne i uticajne ( od toga
zavise norme za pregovore )
KOALICIJE
37
- udruzivanje dva ili vise clanova, ili dve ili vise podgrupa u okviru neke grupe, a
sa namerom da oni koji se udruzuju postignu cilj koji bez udruzivanja ne bi mogli
postici, i koji se razlikuje od ciljeva ostalih clanova grupe
- do koalicije dolazi kada postoji konflikt
uslovi da bi smo mogli govoriti o koaliciji :
1. najmanje 3 osobe ili 3 podgrupe sa razlicitim shvatanjima o tome kako resiti
problem
2. najmanje 2 osobe ili 2 podgrupe se udruzuju i deluju protiv ostalih
3. njihova zajednicka akcija za svaku od udruzenih snaga pruza korist koju ni
jedna da je delovala sama ne bi postigla
teorije formiranja koalicije :
1. teorija minimalnih izvora u koaliciju ce uci one osobe koje poseduju
najmanje izvora, ali udruzeni mogu da postignu potrebnu premoc ( udruzice se
oni sa najmanje sredstava
2. teorija najmanje moci udruzili bi se oni koiji su s obzirom na moc najslabiji,
a udruzeni mogu postici vecinu i premoc i iskljuciti mocnije od sebe
3. antikompetitivna teorija glavna tendencija je da se u grupi odrze dobri
odnosi ( udruzice se oni koji su najvise spremni na saradnju )
4. teorija konfuzije ko ce uci u koaliciju zavisi od slucajnih uslova
38
39
40
41
42
PROCESI SOCIJALIZACIJE
- ljudska jedinka socijalizacijom stice ogroman fond znanja, navika i vestina,
razvija cesto veoma slozene osobine i sposobnosti, i stice sve one kvalitete
kojima se razlikuje od drugih zivih bica
2 grupe efekata socijalizacije :
1. formiranje osobina i nacina ponasanja vaznih za zivot i funkcionisaje u drustvu
2. razvitak od bioloske jedinke u licnost sa mnogim klarakteristikama zajednickim
za sve ljude, ali i sa svojim specificnim osobinama
- antropolozi dali jedan od prvih podsticaja za sistematsko izucavanje
socijalizacije ( socijalizacija = mehanizam putem koga su zahtevi kultura
prenoseni na pojedince, clanove odredjene kulturne zajednice )
- izucavanje nacina podizanja dece
- problem socijalizacije obuhvata i psiholoske cinioce ( zasto i kako covek
manifestuje odredjene oblike ponasanja? kako dolazi do odredjenih osecanja,
sudova, motiva, stavova ili crta licnosti? )
pojam socijalizacije :
1. uza definicija ( sociolozi i antropolozi ) : naglasava vaznost socijalizacije za
osposobljavanje jedinke za drustveni zivot
- ovakve def. su preuske
- izjednacava pojam konformiranja i pojam socijalizacije
- rezultat soc. bi uvek bio formiranje drustveno pozitivnih socijalnih osobina, a to
nije slucaj
2. sira definicija ( psiholozi ) : vaznost socijalizacije za formiranje licnosti
- Rot : socijalizacija = proces socijalnog ucenja kojim jedinka stice socijalno
relevantne oblike ponasanja i formira se kao licnost sa svojim specificnim
karakteristikama
- kulturalizacija ( akulturacija ) = usvajanje odredjenog sadrzaja neke kulture
- pojam soc. je siri pojam ( oznacava proces nastajanja ljudskog socijalnog bica )
problemi socijalizacije :
1. procesi socijalizacije vrste i oblici ucenja putem kojih se ostvaruje
socijalizacija
2. izvori i agensi socijalizacije porodica, skola, masovni mediji
3. efekti socijalizacije stavovi i vrednosti
43
TEORIJE SOCIJALIZACIJE :
A) S - R TEORIJE ( BIHEJVIORISTICKE TEORIJE )
- do ucenja dolazi na osnovu stvaranja veza izmedju drazi i odgovora, a putem
asocijacija
- svako ucenje je ucenje uslovljavanjem
- postoje razlike u shvatanju koij su mehanizmi uslovljavanja:
1. Pavlovljev princip uslovljavanja povezivanje UD i BR
- mehanicka asocijativna veza po dodiru
2. princip instrumentalnog uslovljavanja - redukcija tenzije je osnovni
pokretac ucenja
- vaznost spoljnjeg potkrepljenja ( nagrade i kazne ) i tzv. medijacionih varijabli
(ocekivanje nagrade )
3. Bandura teorija opservacionog uslovljavanja
- na osnovu posmatranja tudjeg ponasanja i efekata tog ponasanja
zamerka:
- zanemarivanje znacaja razvoja i razvojnih stadija
- na svim uzrastima istim principima ucenja objasnjavaju sve pojave socijalizacije
B) KOGNITIVNE RAZVOJNE TEORIJE
- isticu znacaj maturacije i razvitka ( Gezel )
- vaznost iskustva i sredinskih ( posebno socijalnih ) faktora
1. Pijaze 4 faze u razvoju inteligencije ( SM, PO, KO, FO )
- kognitivne strukture se razlikuju, i na razlicitim uzrastima postoje razlike u
mogucnostima i nacinima shvatanja
- razvitak moralne svesti i proces soc. zavise od kognitivnih f-ja ( dete na
odredjenom uzrastu ne moze da shvati i prihvati sve zahteve okoline )
- postoji interakcija izmedju jedinke i sredine, a ne samo uticaj sredine na jedinku
2. Kolberg
SOCIJALNO UCENJE
( ucenje pri kome vaznu ulogu imaju socijalni faktori, pre svega druge osobe )
- 3 glavne vrste : ucenje uslovljavanjem ( klasicno, instrumentalno,
opservaciono), ucenje po modelu, ucenje uvidjanjem
1.a ) KLASICNO USLOVLJAVANJE
- asocijacija po dodiru ( stvaranje asocijativne veze izmedju jedne fizicke drazi
S i reakcije organizma R, stvaranje tzv. S - R veze )
-Voston : uslovni refleks kao osnovna jedinica ucenja i ponasanja
44
45
46
identifikacija :
1. usvajanje slozenih, integrisanih oblika ponasanja ( do kojih dolazi bez
posebnog treninga i bez direktnog nagradjivanja manifestovanog ponasanja )
2. licna vezanost za model, pozitivan emocionalan odnos prema modelu
3. usvojeni oblici ponasanja su trajni
imitacija :
1. usvajanje specificnih oblika ponasanja ( opservaciojom, bez treninga i
nagradjivanja )
2. ne mora da postoji emocionalna vezanost za model
3. usvojen segment ponasanja moze da se upraznjava samo u toku ogranicenog
perioda vremena
A) UCENJE IDENTIFIKACIJOM :
- nije rezultat neposrednog potkrepljivanja i postepenog uvezbavanja, pojavljuju
se spontano, bez svesne namere
- Frojd : prvi sisitematski ukazao na postojanje takvog ugledanja koje je nazvao
identifikacija
2 vrste identifikacije :
1. defanzivna identifikacija
- vezuje se za razresenje edipalnog komplexa
- strah od kastracije i identifikacija sa ocem ( otac kao super- ego ), cime se
smanjuje anxioznost
- identifikacija sa agresorom ( agresivna identifikacija ) ili defanzivna
( odbrambena ) identifikacija
- razlicita objasnjenja porekla def. identifikacije:
1. Vajting : zelja da se ima polozaj koji ima model ( zavisi sto se nema isti status
koji ima model )
2. Kagan : zelja da se ima status drugoga, ali zbog toga sto se uocava da ta
osoba ima neke karakteristike koje bi dete zelelo da su njegove
2. anakliticka identifikacija
- tzv. razvojna identifikacija
- def. identifikacijom nemoguce objasniti socijalizaciju devojcica, jer kod njih ne
postoji strah od kastracije
- strah devojcice da ne izgubi ljubav majke
- postojanje razvojne identif. treba traziti tamo gde postoji trajna vezanost modela
i subjekta, a ne samo kratkotrajni odnosi ! ( po nekim autorima )
- Maurer : osnova identifikacije lezi u pomoci i podrsci koju roditelji pruzaju
detetu ( dete se oseca zavisnim od roditelja i zato se kod njega javlja spremnost
da usvoji nacine ponasanja roditelja koje voli )
47
48
49
3. UCENJE UVIDJANJEM
- Tolman : vaznost kognitivnih elemenata u ucenju ( ucenje nije naprosto S - R
veza, ono se sastoji u znanju o odredjenim odnosima izmedju drazi ) zivotinja
kada uci prolaz kroz lavirint, uci raspored pojedinih mesta, uci kognitivnu
mapu ( uci da ocekuje da ce u odredjenoj situaciji, kad se javi odredjen znak,
ako se na odredjeni nacin ponasa, doci do odredjenog cilja )
- Keler : ogledi sa simpanzama
- karakteristike :
1. do upeha dolazi naglo, odjednom
2. posto je jednom resen problem, pokusavanje se vise ne ponavlja
3. nadjeno resenje se ne koristi samo u istim, vec i u slicnim situacijama
- u osnovi takvog ucenja je prestruktuiranje opazajnog polja
- Maurer : vaznost emocionalnog stanja koje on naziva nada ( ocekivanje
neke buduce koristi za organizam koji uci ) i nij esamo emocionalno stanje, vec i
zamisljanje i zakljucivanje
- ucenje uvidjanjem imamo onda kada je uvidjanje relacija sustina ucenja
- Pijaze : vaznost visih kognitivnih procesau procesu socijalizacije sticanje
moralnog ponasanja ( moralnost se postepeno razvija i prolazi kroz odredjene
faze
1. heteronomna moralnost moralno je ono sto mora da se uradi jer to
zahtevaju odrasli, nemoralno je ono za sta slede sankcije
- objektivni efekat kriterij za ocenjivanje moralnosti
2. autonomna moralnost postupci se ne ocenjuju prema tudjim propisima, vec
prema sopstevnim principima ( tek od 9 godina )
- namera kriterij za ocenjivanje moralnosti
- Kolberg : razvoj moralnosti traje duze i ide dalje nego sto je to smatrao Pijaze
USLOVI SOCIJALIZACIJE
1. DISKRIMINACIJA I GENERALIZACIJA DRAZI
- sticanje sposobnosti da se u odnosu na odredjene drazi ponasa drugacije nego
u odnosu na druge drazi ( razlikovanje drazi i razlicito reagovanje na razlicite
drazi ) diskriminisanje drazi
- naucen oblik ponasanje se po pravilu oupstava, generalizuje ( primenjuje se i u
situacijama koje nisu kao ona u kojoj je ponasanje nauceno, nego su samo
slicne)
2. INTERNALIZACIJA
- inhibicija = uzdrzavanje od manifestovanja impulsa cije manifestovanje drustvo
smatra nepozeljnim
50
51
52
53
SOCIJALIZACIJA ODRASLIH
faktori :
1. zanimanja koja obavljamo cesto zahtevaju izmene u nacinu naseg
ponasanja ( potreba za stalnim usavrsavanjem, ucenje novih znanja i vestina,
menjanje navika, stavova, shvatanja, aspiracija, pa i slike o samom sebi )
2. cinjenica da se ukljucuje u odredjenu profesiju dovodi do menjanja mnogih
ranijih stavova i uverenja, i do formitajna novih normi
3. zenidba i udaja ( vazno uskladjivanje motiva zavisnosti, za dominacijom i za
pomoci ) kontinuirana uzajamna socijalizacija supruznika ; radjanje dece bitan
momenat
4. zivot u zajednici ( posebno uzoj naselje, mesto, opstina )
SREDSTVA MASOVNIH KOMUNIKACIJA
Bandura & Valters :
- jedan od razloga sto je televizija sve vise, a roditelji sve manje uticajni, je u
tome sto su modeli dati tv i filmskom slikom daleko bogatiji detaljima,
jasniji, konkretniji, i kao takvi laksi za podrazavanje nego poruke i verbalna
uputstva koje pruzaju roditelji o tome kako se treba ponasati
- slikom prikazano ponasanje deluje ne samo na podrazavanje novih oblika
ponasanja, vec i na obnavljanje ranije stecenih, a napustenih, agresivnih
oblika ponasanja
- koriste se tehnike upitnika i intervjua da se utvrdi delovanje sredstava masovnih
komunikacija na ponasanje
KULTURA I SOCIJALIZACIJA
Kako ce ljudi i drustva reagovati na pojedine probleme zavisi od :
1. fizikalnih faktora klima, oblik zemljista, prirodno bogatstvo zemlje
2. tradicije odredjene drustvene zajednice istorije, kontakta sa drugim
narodima
3. razvitka proizvodnih snaga drustva
Visler : 9 oblasti zivota koje cine kulturu
- jezik
- materijalne karakteristike drustva
- umetnost
- porodicni i socijalni sistem
- mitologija
- upravljanje drustvom
- ratovanje
- crkvena organizacija
- vlasnistvo
Kreber & Klakhon : kultura = sistem explicitnih i implicitnih nacina ponasanja i
propisa o ponasanju, formiranih u toku zivota grupe, akoji se prenose sa
generacije na generaciju
54
55
2. From:
- socijalni karakter = deo karaktera zajednicki za vecinu pripadnika odredjenog
drustva
- individualni karakter = deo karaktera po kome se svaki pojedinac razlikuje od
svakog drugog
nedostaci antropoloskog pristupa :
1. uproscen prikaz clanova odredjene kulture
2. neodredjena upotreba pojma kulture
3. kulturni determinizam kultura se tretira kao nesto sto postoji samo od sebe i
samo po sebi, zanemaruju se odredjene zakonitosti drustvenog ponasanja
4. metodoloske slabosti
NACIONALNE KARAKTERISTIKE
Jovan Cvijic : postoji etnicko i psiholosko jedinstvo juznoslovenskih naroda
( osecajnost, saosecanje, bogata masta, sklonost odusevljenju i zanosu )
tipovi mentaliteta :
1. dinarski ( sumadijski, erski, bosnski, jadranski )
2. centralni ( kosovsko-metohijski, zapadno-makedonski, juzno-makedonski,
moravsko-vardarski, sopski )
3. istocno-balkanski ( donjodunavski, srednjogorski, rumelijsko-tracki, pomacki)
4. panonski ( sremsko-banatski, slavonski, alpijski )
- najvise paznje posvetio posmatranju dinarskog tipa, erskog varijeteta,
Crnogorcima ( najpotpuniji predstavnici )
- odbacuje objasnjenje nacionalnih karakteristika pojmom rase , jer se rase ne
podudaraju sa etnickim grupama
- veliki znacaj pridaje drustvenim i ekonomskim odnosima i nacinu privredjivanja
- etnopsihicki profili prikazujuci psihicke osobine juznoslovenskih naroda,
ne misli naprikaz kompletnih licnosti, vec na utvrdjivanje najcescih karakteristika
kod pojedinih tipova, varijeteta i grupa
- koristi postupak indirektnog posmatranja ( na osnovu folklora, narodnih
pesama, narodnih shvatanja, istorije, politickih institucija, antropoloskih nalaza )
56
POLOZAJI I ULOGE
- polozaji ( statusi ) = mesta razlicita po zadacima i f-ji ( u drustvu u celini i u
pojedinim manjim grupama )
- uloga = ponasanje koje se ocekuje od pojedinaca koji imaju odredjene polozaje
- univerzalni polozaji = polozaji koji se mogu sresti u svim drustvima ( moguce
je da se u razlicitim drustvima uz iste polozje vezuju razlicita ocekivanja o
ponasanju osoba koje te polozaje zauzimaju )
Linton :
status = mesto koje u odredjenom sistemu zauzima pojedinac za odredjeno
vreme ( drustvo kao organizovani sistem raznih statusa )
5 vrsta opstih ( univerzalnih ) statusa s obzirom na :
1. pol i doba
2. profesije
3. drustveni prestiz i hijerarhiju
4. porodicnu ili plemensku pripadnost
5. pripadnost grupama ciji clanovi imaju neki zjednicki interes
Pojam uloge oznacava ponasanje vezano uz odredjeni polozaj, ponasanje koje
clanovi drustav ocekuju od onih koji imaju odredjeni polozaj. Ovo ocekivano
ponasanje ukljucuje :
1. postupke koji se smatraju obaveznim da ih izvrsava onaj ko ima odredjeni
polozaj
2. postupke na koje ima pravo onaj ko ima odredjeni polozaj
3. odredjene nacine psiholoskog reagovanja koji se smatraju prirodnim za
osobe koje imaju odredjene polozaje u drustvu
Njukom :
1. propisana uloga ponasanje koje se bezuslovno ocekuje
2. zabranjena uloga ponasanje koj ese bezuslovno zabranjuje
- izmedju ova 2 extrema nalazi se ponasanje koje se smatra vise ili manje
pozeljnim, tj nepozeljnim
kriterijumi razlikovanja polozaja i uloga :
1. s obzirom na njihovu prosirenost ili opstost medju clanovima drustva
2. s obziroma na doslednost ili pervazivnost manifestovanja odredjenog
ponasanja
3. s obzirom na specificnost ili odredjenost ponasanja koje se vezuje uz
poziciju
4. s obzirom na njihovo trajanje
- uloge su uzajamno povezane, komplementarne i reciprocne
57
58
60
EFEKTI SOCIJALIZACIJE
SOCIJALIZACIJA OSNOVNIH F-JA
- potpunije opazamo ono za sta smo motivisani da opazamo, a ono za sta nismo
motivisani opazamo nepotpuno ili uopste ne opazamo
- opazanje vremena : dozivljaj vremena zavisi od ritma odredjenih bioloskih
procesa, ispunjenosti vremenskog intervala sadrzajem, naseg interesovanj za
sadrzaj, reagovanja na njega i od socijalnih faktora
- institucionalizacija opazanja : postoje norme kako odredjene situacij ei
objekte treba opazati ( onda se objekta n eopaza realno nego kao sto standardi
zahtevaju )
- kategorizacija drazi - postoji ogromna kolicina drazi i ogroman broj razlika
medju njima, a covek s obzirom na fizioloska ogranicenja nije u stanju da ih sve
opazi ( cak i drazi koje smo u stanju da razlikujemo cesto svrstavamo u istu
kategoriju, cime sebi olaksavamo snalazenje i orjentaciju ) leksicki fond jako
bitan za kategorizaciju
61
Mek Ginis :
1.) PERCEPTUALNA ODBRANA = tendencija da se predmeti i situacije koji su
neprijatni, sporij ei teze opazaju ( kao da se osoba brani od toga da ono sto ne
voli ne dodje do njene svesti )
- exp. tabuirane reci ispitanici kao da se brane da opaze reci cije se izgovaranje
smatra nepristojnim i izbegava u drustvu
1. za neprijatne D postoji visi prag prepoznavanja nego za neutralne D
2. neprijatne D izazivaju iskrivljene, neadekvatne dozivljaje
3. i kada se saopstava da nisu prepoznate, ipak izazivaju neprijatne
dozivljaje
- kritika : govori se o odbrani od prepoznavanja D zato sto ona izaziva osecanje
neprijatnosti, ali da bi D mogla izazvati osecanje neprijatnosti mora biti
prepoznata
- objasnjenja: ( Mek Ginis )
1. subjekti D opazaju, ali izbegavaju da ih nazovu pravim imenom
2. odredjene D zbog manje frekvence javljanja se zaista teze i sporije
opazaju
3. drazi ostaju polusvesne, subliminalne u slucajevima kada postoji tendencija
da se izbegava njihovo opazanje
2.) PERCEPTUALNA AKCENTUACIJA = naglasavanje u opazanju
- Bruner & Gudman : exp sa metalnim novcicima - soc. faktori mogu uticati na
opazanje takvih karakteristika kao sto je velicina ( tendencija da se precenjuje
velicina objekata koji su smatrani vaznim i vrednim )
- treba uzeti u obzir vise momenata :
1. intraserijalni i interserijalni efekat
2. vaznost dimenzije velicine za vrednost objekata
uticaj kulture na geometrijsko opticke obmane i iluzije :
- pripadnici evropskih kultura ostrije zapazaju Miler-Lajerovu i Sandersovu iluziju
nego subjekti iz neevropskih kultura
62
3 vrste transformacija :
1. uproscavanje ( simplifikacija ) sadrzaja sadrzaj se znatno skracuje
izostavljanjem mnogih pojedinosti i detalja
2. racionalizovanje nepoznato i strano se zamenjuje poznatim i bliskim
3. naglasavanje ( dominacija ) neki momenti koji se u originalnom sadrzaju
ne isticu, kod prepricavanja postaju dominantni, i to oni koji su vazni u odredjenoj
drustvenoj sredini
- uticaj kulture na sadrzaj, obim i nacin reprodukcije ( pripadnici odredjene kulture
pamte pre svega ono sto je u skladu sa institucijama i obicajima koji postoje u
odredjenoj kulturi
Sherif :
- sistem referencije sistem faktora koji stoje u funkcionalnom odnosu, i koji
deluju u konkretnoj situaciji na ponasanje ( spoljnih- drazi i unutrasnjih potrebe,
stavovi, interesi )
GLASINE
Olport & Postman :
- glasine = neverifikovane tvrdnje o nekom dogadjaju koje usmeno cirkulisu i koje
se tokom cirkulisaja menjaju u svom sadrzaju
- karakteristike :
1. neverifikovanost podataka koji se primaju i prenose kao stvarno postojece
cinjenice
2. prenosenje tvrdnji o tim podacima od osobe na osobu
3. promene u sadrzaju u toku prenosenja tvrdnji
3 vrste glasina :
1. glasine koje su izraz straha
2. glasine koje sadrze neprijateljstvo prema pojedinim grupama stanovnistva
3. glasine kojima se izrazavaju zelje
izvori glasina :
1. strahovanje za sebe i svoju grupu
2. agresivne i neprijateljske tendencije prema odredjenim grupama
3. sukob motiva kod pojedinca i tenzija koja usled toga nastupa
4. rivalstvo u konverzaciji - teznja pojedinca da se istakne u drustvu medju
drugima
faktori od kojih zavisi sirenje glasina :
1. vaznost sadrzaja glasina
2. nesigurnost situacije u kojoj dolazi do sirenja glasina
3. dramaticnost i zanimljivost sadrzaja
4. izgled autenticnosti saopstenja
63
poreklo :
1. sponatano nastale glasine
2. namerno konstruisane glasine ( sastavni deo psiholoskog rata )
- u sadrzaju glasina javljaju se iste one promene o kojima govori Bartlet kod
procesa retencije!
1. niveliranje sadrzaja ( ~ simplifikacija ) - broj detalja opada narocito naglo u
pocetku ( slicno Ebinghausovoj krivi zaboravljanja ) ali ne dolazi nikada do tako
velikog gubitka sadrzaja i zaboravljanja
2. asimilacija ( ~ racionalizacija )
3. akcentualizacija ( ~ dominacija )
STAVOVI
Levin & Marfi :
- brze se uci pamti materijal koji je u skladu sa stavom subjekta koji uci, od
materijala koji je suprotan tom stavu ili koji je irelevantan za subjekta
- ima slucajeva kada subjekti brze nauce i vise zadrze materijala koji nije u
skladu sa njihovim stavovima ( kada pamcenje takvog materijala sluzi za
odbranu vlastitih stavova )
Zimerman & Bauer :
- delovanje ocekivanja o tome pred kojom publikom ce se reprodukovati ono sto
se uci
1. kolicina zapamcenog materijala zavisi od toga kome ce materijal biti
reprodukovan ( uticaj realne ili zamisljene komunikacije )
2. ako se ocenjuje da se ocekivana publika slaze sa informacijama koje
saznajemo, onda ce secanje biti jasnije i potpunije
3. kada ocenjujemo da se ocekivana publika ne slaze sa informacijama dolazi do
smanjenja tacnosti, pa i menjanja sadrzaj asaopstenja
razlozi smanjenja tacnosti :
1. potpuno zaboravljanje
2. pod uticajem stavova ocekivane publike
64
65
66
67
68
SOCIJALIZACIJA I MOTIVACIJA
MOTIVACIJA = proces pokretanja aktivnosti coveka,njenog usmeravanja na
odredjene objekte i regulisanja radi postizanja odredjenih ciljeva
MOTIVI = pokretacke snage koje izazivaju aktivnost coveka,usmeravaju je i
upravaljaju njome
KLASIFIKACIJA MOTIVA :
( razlicita merila za klasifikacije )
1. da li pocivaju na urodjenim ili stecenim potrebama
2. primarni ( urodjeni ) i sekundarni ( steceni )
3. bioloski ( pocivaju na telesnim potrebama ) i socijalni ( pocivaju na
psiholoskim potrebama, neophodan kontakt sa drugim ljudima za njihovo
ostvarenje, zajednicki vecem broju ljudi )
nativisticko shvatanje : sva covekova motivacija je zasnovana na urodjenim i
nasledjenim tendencijama ( instinktivisticko shvatanje kao jedan vid
nativistickog : odredjen broj nasledjem datih instinkata kao osnovna pokretacka
snaga celokupne covekove aktivnosti ).
Frojd : instinkt zivota ( libido ) i instinkti smrti ( destruktivni instinkti )
Mek Dugal : 18 vrsti instinkata na osnovu kojih objasnjava ponasanje ljudi
* Pored odredjenog broja urodjenih motiva, postoji i veliki broj stecenih koji su se
razvili tokom individualnog zivota coveka i predstavljaju psiholoske porebe.
Pokretacke snage koje imaju motivacioni karakter predstavljaju brojni stavovi,
interesi, ideali, norme, vrednosti, razlicite osobine licnosti coveka.
G.Olport : ovi motivi formiraju se tokom zivota na osnovu povezanosti sa
odredjenim urodjenim bioloskim potrebama, a na osnovu funkcionalne
autonomije ( neki nacin ponasanja koji je predstavljao sredstvo za zadovoljenje
odredjene boloske potrebe moze postati autonomna snaga koja pokrece coveka
na aktivnost sama po sebi ).
69
SOCIJALNI MOTIVI :
( Bentam - teznja za zadovoljstvom ; Hobs - teznja za moci ; Mek Dugal gregarni motiv ; Smit - urodjena simpatija za druge ; Tard - imitacija i sugestija )
KARAKTERISTIKE SOC. MOTIVA :
1. mogu se zadovoljiti samo direktnom interakcijom sa drugim osobama
2. pokrecu soc. ponasanje ( interakciju medju ljudima )
3. pocivaju na psiholoskim potrebama
4. pokrecu drus. ponasanje ( nalazimo ih kod clanova jednog ili vise drustava )
* razlikujemo pozitivne soc. motive ( prosocijalne ) i soc. motive koji otezavaju
drus. zivot ( agresivnost, borbenost )
* motivi za drustvom ( afektivna vezanost, afilijativni ) i motivi za
obezbedjenjem licne egzistencije i afirmacije ( borbenost, sigurnost )
70
neuspehe
2. podsticu samostalnost
3. potkrepljuju postizanje uspeha
4. dovode do identifikacije sa osobama kod kojih je razvijen motiv za
postignucem
korelacija motiva za postignucem sa razlicitim oblicima ponasanja :
1. percipiranje drazi u vezi sa postizanjem uspeha
2. secanje o prekinutim zadacima
3. otpornost prema pritisku ka konformiranju
4. koef. inteligencije
5. skolski uspeh
6. izbor odredjenih zanimanja
7. preferencija za boje ( visok motiv, tamnije i mirnije boje )
8. graficka expresija ( odvojene, prave, dijagonalne linije; manje praznog
prostora na marginama; ostre forme )
9. preferencija odredjene vrste zadataka ( ne privlace ih suvise laki, a izbegavaju
suvise teske )
10.planiraju na duzi rok
11. jasno formulisanje zadataka i ciljeva
- Etkinson : snaga motivacije za odredjenu aktivnost je proizvod 3 faktora :
1. snage motiva za postignucem
2. ocene verovatnoce da ce aktivnost dovesti do cilja
3. privlacnost i vrednost cilja
ekonomski razvoj & motiv za postignucem :
-Veber : protestanizam izazvao promene u karakteru ljudi, a time doveo do
razvoja modernog kapitalizma
( vrednosti karakteristicne za protestanizam odredjuju sadrzaj vaspitanja dece
ka nezavisnosti i samostalnosti, stvara se motiv za postignucem i njemu
odgovarajuce vrednosti, javlja se preduzimljivost karakteristicna za moderan
industrijski kapitalizam koji je bitan faktor ekonomskog razvoja )
-Mek Kilend : analiza drustva u proslim istorijskim periodima ( pokusaj da
objasni nazadovanje i pad pojedinih civilizacija )
2 uzroka koji deluju na smanjenje razvijenosti motiva za postignucem :
1. koriscenje robova i prepustanje vaspitanja dece robovima
2. razvijanje novih motiva koji postaju dominantniji i mocniji od motiva za
postignucem
( Dolazi do toga da generacije koje su imale izrazito visok motiv za postignucem i
zahvaljujuci njemu razvile moc zemlje nasledjuju generacije koje imaju izrazito
nizak motiv za postignucem. Period procvata sledi period opadanja - psiholoska
nuznost )
73
prigovori :
1. nedovoljno precizno definisan pojam motiva za postignucem
2. neprecizne veze motiva za postignucem i oblika ponasanja, kao i faktora u
vaspitanju koji do motiva za postignucem dovode
3. jednostranost psiholoskog tumacenja ( protestanizam kao pocetni lanac u
ekonomskom razvoju Evrope )
AFILIJATIVNI MOTIV
AGRESIVNOST
( ponasanje koje se manifestuje u napadu na druge osobe, sa namerom da se
drugoj osobi nanese steta )
agresivnost # agresivni motiv
agresivni impulsi # agresivni postupci
- poreklo agresivnog ponasanja :
1. urodjeno
2. geni + sredina + ucenje
3. steceno, ucenje
74
instinktivisticka shvatanja :
- Frojd : instinkti zivota ( sluze odrzanju jedinke i vrste - sex. instinkt ) i
instinkti smrti ili destruktivni instinkti ( tendencija svega sto je zivo da se vrati u
pocetno neorgansko stanje mirovanja i stabilnosti - agresivnost )
- agresivnost = teznja za destrukcijom samoga sebe, za sopstvenom smrcu,
usmerena na druge koji predstavljaju zamenu za vlastito bice
- Hartman & A.Frojd : hidraulicki model o poreklu agresivnosti ( agresivna E
kao i E libida se stalno stvara u organizmu , i ako se ne neutralise ili oslobodi
putem neke drustveno prihvatljive akcije, dolazi do manifestacije rusilacke snage
te E, do napada na druge osobe - u napadu se nalazi zadovoljstvo jer on
predstavlja redukciju tenzije )
- Lorenc : urodjen agresivni instinkt ( agresivnost radi agresivnosti same po sebi)
frustracija & agresivnost :
-agresivnost se najcesce objasnjava frustracionom teorijom agresivnosti
(agresivnost se ne gomila sama, automatski, vec do je dolazi usled sprecavanja
realizovanja potreba i motiva,tj. frustracije )
- Dolard & Miler : ponavljane frustracije dovode do gomilanja agresivnosti,
nagomilana agresivnost se usmerava na najpristupacnije ciljeve ( razne
manjinske grupe )
- agresivnost izazivaju : izolacija tokom duzeg vremenskog perioda, strogost i
surovost u postupcima roditelja prema deci, duze ekonomske nevolje i razne
teskoce stanovnistva
- prigovori :
1. ne dovode sve frustracije do agresivnosti
2. posledica frustracije ne mora biti samo agrasivno ponasanje, vec i drugi oblici
ponasanja
3. postoji agresija i bez frustracije
- Berkovic : dopuna frustracione teorije
Da bi doslo do manifestovanja agresivnih reakcija, potrebno je da postoje
odredjene D povezane sa agresivnim reagovanjem, koje podsecaju na agresivnu
reakciju. Pored frustracijom izazvane spremnosti na agresivnost , mora da
postoji i odredjena D koja ce agresivnost pojacati ili eventualno izazvati. To
su D koje izazivaju neprijateljstvo ili nenaklonost. Koje ce to D biti zavisi od licnog
iskustva i soc. ucenja.
agresivnost i ucenje :
- From : 2 vrste agresivnosti
1. odbrambena ( benigna ) agresivnost - filogenetska, urodjena, zajednicka
ljudima i zivotinjama, bioloski korisna, prestaje cim prestane ugrozavanje
75
ALTRUISTICKO PONASANJE
( nesebicno ponasanje kojim se nastoji pomoci drugome, ne racunajuci pri tom
korist za sebe )
- slucajevi pasivnog posmatranja tudje nevolje u savremenom svetu objasnjenja :
1. zivot u velikim gradovima dovodi do alijenacije i depersonalizacije ljudi,
nezainteresovanosti za drge
2. zadovoljenje nesvesnih sadistickih impilsa u posmatranj u tudjeg stradanja
76
77
78
MORALNA SVEST
( drustvene moralne norme = propisi i standardi koje svako drustvo postavlja, o
tome sta clanovi drustva treba, a sta ne smeju da cine )
komponente moralnosti ( moralne svesti ) :
1. intelektualna komponenta - znanja o moralnim principima prema kojima
treba postupiti ( stice se ucenjem uvidjanjem )
2. emocionalna - osecanja u vezi sa postupcima koje ocenjujemo kao moralne ili
nemoralne ( uslovljavanjem )
3. aktivna ( konativna ) - spremnost za donosenje odluka da se postupi u skladu
sa usvojenim normama ( ucenjem po modelu )
- sve 3 komponente nisu uvek jednako razvijene i uskladjene! ( najuskladjenije su
kod revolucionara )
- moralna svest stice se soc. ucenjem ( Braun )
- internalizacijom moralnih vrednosti formira se moralna svest
razvoj i menjanje moralne svesti :
1. teorije soc. ucenja - uslovljavanje ili potkrepljivanje odredjenih sadrzaja
ponasanja ( znacaj agensa socijalizacije )
2. kognitivne razvojne teorije ( Pijaze, Kolberg )
a) Pijaze : heteronomna moralnost ( moralno je ono sto se treba uraditi jer
79
SOCIJALNI STAVOVI
siroka primena pojma stava iz 3 razloga :
1. slozenost pojma stava
- Platon : 3 oblasti psihickog zivota ( kognitivna, konativna, emosionalna ) ponasanje kao integracija sve 3 f-je, ali 1 uvek dominira!
- asocijacionisti : racionalisticki model licnosti ( kognitivna komponenta dominira )
- pojam stava ukljucuje integraciju sve 3 f-je!
2. omogucava da se prevazidje jednostranost sociologistickog i
psihologistickog objasnjenja pojava
- stav je stecena dispozicija, spremnost da se n aodredjeni nacin reaguje, opaza,
misli,...ali kakvo ce to reagovanje biti zavisi od iskustva pojedinca formiranog
tokom njegovog zivota, ato iskustvo je izgradjeno u toku drustvenog zivota, pod
dejstvom socijalnih cinilaca
80
81
VREDNOSTI
Koje dispozicije mozemo smatrati vrednostima?
- sve stvari i pojave mogu postati vrednosti za coveka
- koje odredjuju sirok obim ponasanja i koje kontinuirano i trajno deluju
- one koje su centralne za coveka
Rokich : 2 karakteristike pojma vrednosti
1. dispozicije usmerene na ostvarenje ciljeva koji su pozeljni i vredni za
coveka
2. dispozicije koje su centralne u strukturi licnosti coveka
82
IDEOLOGIJE
( uskladjena uverenja i opredeljenja o opstim pitanjima zivota, drustva i sveta )
karakteristike ideologija :
1. zatvorenost uverenja i njihova otpornost na pokusaje menjanja
2. insistiranje na njihovoj neprikosnovenosti i potunom pridrzavanju
3. sveobuhvatnost uverenja i njihovo siroko primenjivanje
4. orjentacija na akciju
- ove odlike ideologija cine ih koherentnim sistemima shvatanja i ubedjenja,
pracene snaznim afektima i mocnim motivacionim delovanjem
2 najvaznije grupe ideologija :
1. politicke ideologije
- Ajzenk : kontinuum od krajnjeg radikalizma ( komunizam kao extremno
radikalan ) do krajnjeg konzervatizma ( fasizam kao extremno konzervativan ) socijalizam blizi radikalizmu, a liberalizam konzervatizmu
|-----------------------|------------------------------------------------|---------------------|
radikalizam
socijalizam
liberalizam
konzervatizam
( komunizam)
( fasizam )
- prihvatanje odredjene politicke ideologije zavisi od vise faktora :
1. interes grupe koja stoji iza ideologije ( najvazniji faktor )
2. shvatanje uze sredine, posebno porodice
3. osobine licnosti
- f-ja ideologije :
1. zadovoljenje grupnih i licnih interesa
2. zadovoljenje porebe za objasnjenjem mnogih drustvenih i drugih pitanja
3. teznja da se zauzme stav o spornim, a za pojedinca vaznim pitanjima
4. u skladu sa njim deluje
2. religijsko-crkvene ideologije
( sisitem stavova i vrednosti, i ponasanja koja iz njih proizilaze, vezanih za
postojanje svemocnog, transcendentalnog, vanzemaljskog bica )
- Shpranger : religiozni misticizam = poseban dozivljaj karakteristican za religiju
1. religiozna imanentna mistika ( kada se u svemu sto postoji nalazi klica
bozanskog, a prema zivotu postoji afirmativni odnos )
83
VRSTE STAVOVA
Vise kriterijuma za podelu stavova :
1. licni stavovi ( karakteristicni samo za odredjenog pojedinca )
2. socijalni stavovi ( zajednicki za veci broj osoba, odnose se na drustveno
znacajne pojave, moguce je pojedince uporedjivati s obzirom na njih )
1. politicki stavovi
2. ekonomski
3. estetski
1. predrasude ( logicki neosnovani stavovi, praceni intenzivnim emocijama,
tesko se menjaju )
DIMENZIJE STAVOVA :
1. direkcija stava ( valencija ) - da li je odnos prema objektu stava pozitivan ili
negativan?
2. slozenost stava - kognitivna, konativna i emocionalna komponenta
3. extremnost - stepen u kome se neki stav prihvata ili odbija
4. uskladjenost stava - kada su 3 komponente koje cine stav iste valencije ( sve
3 pozitivne ili sve 3 negativne ) ; ili koliko su pojedini stavovi koje pojedinac ima u
skladu sa njegovim drugim stavovima
5. doslednost stava - u kojoj meri se stavovi primenjuju nasve slucajeve gde ih
je moguce primeniti
6. snaga stava - otpornost stava prema podacima koji su suprotni stavu
( predrasude su najotpornija vrsta stava )
7. otvorenost ( izrazitost ) stava - spremnost da se stav manifestuje, ispolji
STRUKTURE STAVOVA :
84
85
86
predrasude :
( potisnuta i nagomilana agresivnost koja nije u mogucnosti da se usmeri na
stvarni izvor frustracije, vec se pomera prema onima gde nije opasno ispoljiti
agresivnost )
- uslovi koji pogoduju usmeravanju agresije na druge objekte :
1. osobe koje su izazvale agresiju su mocne i agresiju je nemoguce direktno
ispoljiti
2. nejasne frustracije
3. supstituti za agresiju su lako uocljive i povredljive grupe
4. grupe nisu u mogucnosti da uzvrate sopstvenom agresivnoscu
88
MENJANJE STAVOVA
- isti faktori koji uticu na formiranje stavova, uticu i na njihovo menjanje!
- Krech, Krachfild & Balaki : razne vrste promena stavova
1. s obzirom na njihov intenzitet - od vise extremnih u manje extremne i obrnuto
2. direkciju - od pozitivnih u negativne i obrnuto
3. sistematsko i namerno menjanje stavova
4. nenamerne promene
- menjanje predrasuda # menjanje stavova u uzem smislu
zavisnost od karakteristika stavova :
1. Tanenbaum : extremni stavovi teze se menjaju od manje extremnih
- prigovor : ne pravi se razlika izmedju kongruentnog menjanja ( menjanje gde
se nastoji izmeniti samo intenzitet stava ) i nekongruentnog menjanja (direkcija
stava )
- teze je izmeniti direkciju stava!
- na extremnije sravove persuazivna komunikacija manje utice!
2. s obzirom na slozenost :
- manje slozeni stavovi lakse ce se menjati s obzirom na direkciju stava od
slozenijih
- slozeniji stavovi lakse ce se menjati s obzirom na intenzitet od
jednostavnijih
89
PROPAGANDA
( kada postoji namera da se putem persuazivne komunikacije izmene stavovi lica
i grupa, radi ostvarenja nekog cilja )
- razlike u shvatanju propagande :
1. americki autori - kada se nastoje prosiriti objektivno neispravna shvatanja i
misljenja , kada se zeli dezinformisati i obmanuti javnost
2. evropski autori - stavovi koji se sire ne moraju biti objektivno neispravni , niti
aktivnosti koje se podsticu drustveno stetne
- vise vrsta propagande s obzirom na :
1. drustvenu korisnost
- sirenje objektivno istinitih stavova i ideja
- sirenje netacnih i stetnih ideja i stavova
2. sadrzaj
- politicka
- komercijalna
3. saopstavanje ili nesaopstavanje ciljeva
90
92
PREDRASUDE
- logicka neosnovanost
- intenzivne emocije
- otpornost prema menjanju
- vazno razlikovati predrasude s obzirom na intenzitet emotivne i konativne
komponente :
1. posledica konformiranja - najlakse se suzbijaju,nisu pracene intenzivnim
emocijama
2. povezane sa tradicionalnim shvatanjima - sastavni deo ponasanja, teze ih
je otklonit
NACIONALIZAM
- Kac & Kan : stavovi i vrednosti koji cine sadrzaj nacionalizma
1. naglasavanje suvereniteta i autoriteta nacionalne drzave ( statizam )
2. naglasavanje pojedinih institucija karakteristicnih za nacionalnu drzavu
3. kulturna osobenost ( nacionalna svest )
vrste nacionalizma :
- Kac : ( u zavisnosti od istorijske faze drustevnog razvoja u kojoj se nacionalna
drzava nalazi )
1. nacionalizam drustava u procesu formiranja
- zahtev za nacionalnim suverenitetom
-za formiranjem nacionalnih institucija
- isticanje kulturnog identiteta
2. nacionalizam razvijenih drustava u procesu jacanja i sirenja
- naglasavanje kulturne specificnosti i identiteta (najcesce u formi etnocentrizma )
3. nacionalizam birokratsko-tehnokratskih drustava, kapitalistickih ili
socijalistickih
- velicanje drzave, njene moci i snage
4. nacionalizam drzava u kojima vladajuci sloj gubi svoju moc
- naglasavanje kulturnog identiteta, tradicije i istorije
- Gickov : ( da li postoji lojalnost iskljucivo prema vlastitoj naciji ili i druge vrste
lojalnosti ? - to kao kriterijim )
1. etnocentricki ( sovinisticki ) nacionalizam
- iskljuciva vezanost za vlastitu naciju
2. nacionalna idealizacija, patriotizam,umeren nacionalizam
- istaknuta, ali ne iskljuciva vezanost za naciju
3. internacionalizam
- vezanost pre svega za covecanstvo
93
ETNICKE STEREOTIPIJE
- 2 shvatanja o prirodi stereotipija :
1. izjednacavaju ih sa predrasudama i u njima vide izvor predrasuda
2. zakljucci o osobinama pojedinih naroda izvedeni na osnovu iskustva
( Ash )
- 2 shvatanja o f-ji stereotipija :
1. predstavljaju generalizacije korisne za ocenjivanje razlicitih pojava, i
omogucavaju relativno stabilnu sliku sveta i lakse snalazenje
2. sluze za opravdanje naseg neprijateljskog odnosa prema drugim grupama
94
95
TEORIJE STAVOVA
A) HAJDEROVA TEORIJA BALANSA
-ljudi nastoje da formiraju sto koherentniju i uravnotezeniju sliku o svojoj okolini i
sebi samima
- 2 vrste odnosa izmedju ljudi, i ljudi i objekata :
1. emocionalni odnos ( sentiment-relation ) - naklonost, divljenje, ljubav
2. odnos zajednistva ( unit-relation ) - slicnost, bliskost medju osobama, ili
osobama i objektima
- u dijadnoj situaciji : ravnoteza ako su oba odnosa pozitivna , ili oba negativna
- u trijadnoj situaciji : ravnoteza ako su sva tri pozitivna ( 3+ ), ili dva negativna
a jedan pozitivan ( 2 - , 1 + ) , a neravnoteza ako su dva pozitivna a jedan
negativan ( 2 + , 1 - )
- ako su sva tri negativna, postojeca nestabilnost pokazuje tendenciju da se
izmeni u dva negativna i jedan pozitivan
B) FESTINGEROVA TEORIJA KOGNITIVNE DISONANCE
- teznja da nasi stavovi, kao i postupci koji iz njih proisticu, budu uskladjeni
- teznja da kognitivni elementi nasih stavova i uverenja budu u skladu
- kognitivni elementi = znanja, misljenja, ideje o stvarima i vlastitom ponasanju
- konsonancija - ako iz jednog kognitivnog elementa proizilazi drugi, logicki su
uskladjeni
- disonancija - iz jednog kognitivnog elementa proizilazi suprotno od onoga sto
sledi iz drugog
- stepen disonancije zavisi od :
1. vaznosti elemenata
2. broja elemenata
3. odnosa izmedju broja disonantnih i broja konsonantnih elemenata
disonancija = vaznost dis.el. x broj dis.el. / vaznost kons.el. x broj kons.el.
smanjenje disonancije :
1. menjanje vlastitog ponasanja, postupaka
2. menjanje pojedinih kognitivnih elemenata
3. dodavanje novih kognitivnih elemenata
96
- ljudi ce vise napora uloziti da pokazu ispravnim svoju odluku i ponasanje kada
je nagrada za ponasanje koje iz te odluke manja, nego kada je veca!
C) KACOVA FUNKCIONALNA TEORIJA
- pre nego se pristupi menjanju stavova, treba utvrditi koje vrste je stav
( tipoloska teorija )
- naglasava motivacionu ulogu stava
vrste stavova :
1. afektivni stavovi - naglasena emotivna komponenta stava
2. inelektualizovani stavovi - kognitivna
3. orjentisani prema akcijama - konativna
4. uravnotezeni stavovi - sve 3 dovoljno izrazene, uskladjeni sa drugim
stavovima
glavne f-je stavova :
1. instrumentalna ( utilitaristicka ) - da se postigne neka korist
2. odbrambena
3. manifestovanja licnih vrednosti
4. saznavanje
- do menjanja stavova dolazi kada ne ispunjavaju f-je koje su do tada uspesno
vrsili
- najteze se menjaju stavovi sa odbrambenom f-jom
97
98