VJEBA 1: MJERENJE TLAKA

2. OPENITO O MJERENJU TLAKA

2.1. Definicija tlaka
Tlaka je definiran djelovanjem sile na jedinicu povrine. Silom na neku povrinu mogu
djelovati kruto tijelo, tekuine ili plinovi. Kod plinova i tekuina molekule meusobno
djeluju istim tlakom pod kojim se nalazi itava masa ili dio plina. U plinovima i
tekuinama tlak djeluje u svim smjerovima jednakim intezitetom. Kod krutih tijela tlak
definiramo kao omjer sila meusobnog djelovanja u smjeru normale na dodirnu
povrinu i veliine same povrine.
U proraunima je vano pripaziti da li se tlak iskazuje kao apsolutni ili relativni, iskazan
najee u odnosu na tlak okoline (barometarski tlak). Ako je promatrani tlak vei od
barometarskog, njihovu razliku zovemo pretlak, a ako je manji njihovu razliku zovemo
podtlakom ili vakuumom. Apsolutna nul-crta predstavlja nepostojanje bilo kakvog
tlaka sl. 2.1
p

Sl. 2.1 Shema tlaka

Pretlak:
p pr = p p 0

(2.1.1)

pv = p0 p

(2.1.2)

Podtlak:

gdje je: p 0 atmosferski tlak (Pa)

(Pa)
p pr predtlak
p v podtlak
p apsolutni tlak

(Pa)
(Pa)

2.2. Mjerne jedinice

U meunarodnom sustavu osnovna mjerna jedinica tlaka je Pascal (Pa). To je tlak kojim
sila od 1 N djeluje na povrinu od 1 m2.
1 Pa = 1 N/m2
esto upotrebljavane jedinice su:
1 bar = 105 N/m2 = 105 Pa
1 mbar = 102 N/m2
Neke stare jedinice tlaka:
-

tehnika atmosfera (at)

1 (at) = 98066,5 (Pa)

normalna ili fizikalna atmosfera (atm)

1 (atm) = 101325 (Pa)

milimetar stupca ive (mmHg) ili (torr)

1 (mmHg) = 1 (torr) = 133,322 (Pa)

milimetar stupca vode

1 (mmH2O) = 9,80665 (Pa)

pound per square inch (psi)

1 psi = 6894,75 (Pa)

10

2.3. Mjerni osjetnici

Mjerenje tlaka u veini sluaja svodi se na mjerenje pomaka osjetnog elementa. Uslijed
razlike tlakova dolazi do pomaka osjetnog elementa (membrana, mijeh, spiralna cijev)
koji se moe detektirati pretvornikom pomaka. Postoje i mjerni osjetnici tlaka kod kojih
se mjerenje svodi na na mjerenje promjene narinutog napona na mjerni osjetnik ili
promjene jakosti elektrine struje uslijed promjene otpora koja nastaje kao posljedica
promjene naprezanja u osjetnom elementu. Takvi osjetnici su npr. tenzometarske trake
(sl. 2.3 i sl. 2.4) i piezootpornici (sl. 2.5 i sl. 2.6).

pomak

pomak
tlak

tlak

pomak
tlak

pomak

pomak

pomak

tlak
tlak
tlak

pomak
pomak

tlak

tlak

pomak

tlak

Sl. 2.2 Najei oblici mjernih osjetnika tlaka koji

veliinu tlaka manifestiraju pomakom
a,b,c-osjetnici s dijafragmom (razne izvedbe)
d-osjetnik s mijehom
e- osjetnik u obliku ravne cijevi
f-osjetnik u obliku zakrivljene cijevi (burdonova cijev)
g,h,i-spiralni osjetnici (razne izvedbe)

11

Sl. 2.4 Izvedba davaa tlaka, elastina

membrana s tenzometarskim
trakama

Sl. 2.3 Prikaz tenzometarske trake

Piezootporni osjetnik tlaka

Kod piezootpornog osjetnika promjena specifinog otpora materijala () pod utjecajem
naprezanja () i moe se izraziti kao
R
=
= ,

(2.3.1)

gdje je: - konstanta piezootpornika.

Razlikuju se longitudinalni i transferzalni koeficijent piezootpornika, ija veliina ovisi
o nainu optereenja piezootpornika (sl. 2.5 i sl. 2.6).

Sl. 2.6 Transferzalno optereeni

piezootpornik

Sl. 2.5 Longitudinalno optereeni

piezootpornik

U sluaju i longitudinalnog i transferzalnog istovremenog djelovanja u odnosu na tok

struje i orijentaciju kristalne reetke promjena otpora izraava se kao:

12

R
=
= l l + t t

(2.3.2)

Otpornici se postavljaju u takvu poziciju da dominira jedan od koeficijenata.

Piezootpornici se uglavnom izrauju od silicija. Njihove prednosti su sljedee:

Oko 120 puta vei koeficijent pretvorbe (gauge factor, relativna promjena
izlaznog signala, ovdje napona za istu relativnu razliku ulaznog signala, ovdje
naprezanja) u usporedbi s metalnim otpornicima,
silicij je mehaniki dobar materijal nema histereze,
otpornici su difundirani u membranu naprezanje se dobro prenosi s membrane
na otpornik,
otpornici su pozicionirani na mjesta na povrini membrane koja se najvie
deformiraju pod utjecajem tlaka,
svi otpornici su dobiveni istim tehnolokim procesom dobro se prate svojstva,
tehnologija izrade jednaka je tehnologiji izrade integriranih krugova idealno za
minijaturizaciju i integraciju senzora i sklopova za obradu na jedan chip.

Glavni nedostatak piezootpornikih pretvornika je ovisnost svojstava o temperaturi.

Svojstva se mijenjaju priblino u sljedeim granicama:
- otpornici: +0.06 +0.24 %/C
- piezootporniki koeficijent: -0.06 -0.24

%/C

Izlazni napon

Posljedica je smanjenje osjetljivosti s porastom temperature dijagram sl. 2.7

Tlak

Sl. 2.7 Dijagram promjene napona u

ovisnosti o temperaturi za
piezoosjetnik tlaka

13

2.4. Mjerenje tlaka

Ureaji za mjerenje tlaka djele se po sljedeim osobinama:
1.

po vrsti mjernog tlaka:

barometri ( za mjerenje atmosferskog tlaka)

manometri ( za mjerenje pretlaka ili apsolutnog tlaka)

mikromanometri

vakummetri (za mjerenje podtlaka)

2.

po principu djelovanja:

sa tekuinom

klipni

elektrini

kombinirani

3.

po stupnju tonosti i podruju primjene:

radni

kontrolni

etalonski

2.5. Mjerni ureaji

a)

Barometri

Namijenjeni su prvenstveno za odreivanje tlaka zraka okoline. Konstrukcije barometra

mogu biti razliite, no najee se upotrebljavaju membranski manometar i U cijev.
Kao tekuina za barometre se upotrebljava iva, jer je njezina gustoa tako velika da
cijev moe biti kratka, a tlak zasienja ivinih para je kod normalnih temperatura, tako
malen da ga moemo zanemariti. Zbog toga su barometri vrlo toni.
Barometar na sl. 2.8 sastoji se od staklene cijevi koja je na vrhu zatvorena, te je donjim
krajem otvorena i uronjena u kapljevinu izloenu atmosferskom tlaku. Drugi kraj je
zatvoren i potpuno evakuiran ( stopostotni vakuum).

Sl. 2.8 Barometar

14

Kapljevina u cijevi e se popeti do stanovite visine jer su u cijevi ostale samo pare
kapljevine. Budui da na slobodnu kapljevinu djeluje atmosferski tlak, morat e se u
cijevi na istoj razini vladati isti tlak, koji dri ravnoteu teini stupca kapljevine.
b ) Piezometar
Piezometar sl. 2.9 spada u najjednostavnije ureaje za mjerenje tlaka. To je na posudu
prikljuena gore otvorena cjevica u kojoj e se kapljevina popeti do odreene visine.
Zanima li nas tlak u bilo kojoj toki posude, izmjeriti emo visinu stupca kapljevine do
te toke.

Sl. 2.9 Piezometar

Tlak u toki A iznosi:

p A = gh1

(2.4.1)

Tlak u toki B iznosi:

p B = gh2

(2.4.2)

Gdje je:

- gustoa tekuine kg/m3

h1,h2- visine stupaca tekuine iznad toaka 1 i 2
g= 9,81 m/s2 gravitacijska konstanta

15

c ) Tlakomjeri s U cijevi ispunjenom tekuinom

To su staklene cijevi ispunjene tekuinom u obliku slova U (sl. 2.10). Cijev je do
izvjesne visine ispunjena tekuinom (voda, iva ili alkohol). Jedan kraj te cijevi spoji se
s prostorom u kojem mjerimo tlak, dok drugi kraj ostaje otvoren pod djelovanjem
atmosferskog tlaka. Mjerenje se svodi na mjerenje visine stupca tekuine u cijevi koji
svojom teinom dri ravnoteu mjerenom tlaku. Razlika u odnosu na piezometar je da
se mjerenje moe provesti i na veim udaljenostima.
- gustoa fluida

man- gustoa fluida manometra

Sl.2.10 Shema manometra sa U cijevi

Kod manometra sa U cijevi kao na sl. 2.10 do tlaka u eljenoj toki A dolazi se se
preko slijedeih izraza:
Tlakovi u tokama B i C su su jednaki i iznose:

gdje je:

p B = pc

(2.4.3)

p B = p A + gh1

(2.4.4)

pc = pat + man gh2

(2.4.5)

pat - atmosferski tlak

-gustua fluida u kojem mjerimo tlak
man= gustua fluida u manometru

iz ega slijedi:

p A + gh1 = pat + man gh2

(2.4.6)

p A pat = man gh2 gh1

(2.4.7)

16

Kako nas zanima pretlak u toki A sl. 2.10, a ne apsolutni tlak u toki A
moemo pisati

p a = p A pat
pa slijedi:

p a = man gh2 gh1

(2.4.8)

(2.4.9)

ako je cijev ispunjena fluidom male gustoe 1<< 2, to se u praksi moe uzeti kada su
u pitanju plinovi (usvaja se 10), moemo zanemariti drugi lan, pa se za pretlak u
toki A sa dovoljnom tonou koristi izraz:

pa = man gh2

(2.4.10)

Sl. 2.11 Tlakomjer s U cijevi

d ) Luksov tlakomjer
Luksov tlakomjer sastoji se od obine U cijevi koja je na jednom kraju jako proirena
sl. 2.12. Prednost je takva tlakomjera preciznije oitanje tlaka. Ako se zbog razlike
tlakova poremeti ravnotea, tekuina e se u jednom kraku cijevi dignuti, a u drugom
kraku spustiti, s time da je pomak u uskoj cijevi vei od pomaka u proirenom kraku, pa
se lake oitava.

17

Sl. 2.12 Luksov tlakomjer

e ) Diferencijalni manometar
Diferencijalni manometar slui za mjerenje razlike tlakova izmeu dva mjerna mjesta sl.
2.13. Razlika visina meu tokama A i B izmjerena je zapornom tekuinom odreene
gustoe, vee od gustoa mjerenih fluida.

Sl.2.13 Diferencijalni manometar

f ) Prstenasta vaga
Prstenasta vaga se uglavnom koristi za mjerenje malih razlika tlakova. U prstenastom
bubnju nalazi se zaporna tekuina. Toka oslona se nalazi iznad teita prstena sl. 2.14.
Ako na jednoj strani vlada pretlak, pomie se tekuina i nastaje zakretni moment koji
zakree kazaljku instrumenta. Mjerena razlika tlaka je proporcionalna sinusu kuta
zakreta kazaljke.

Sl.2.14 Prstenasta vaga

18

g ) Mikrotlakomjer
Mikromanometar ili kosocijevni manometar slui kao prijenosni instrument za mjerenje
malih razlika tlakova. (uzgon u dimnjaku, tlak malih aksijalnih ventilatora i dr.). Koristi
se za vrlo tona mjerenja. Na sl. 2.15 se nalazi kosocijevni manometar kod kojeg se
smanjivanjem kuta poveava duljina stupca zaporne tekuine (a time i tonost
oitanja) pri tlaku koji odgovara visini zaporne tekuine h.

Sl.2.15 Mikrotlakomjer

Openito se moe rei da su tlakomjeri koji rade na principu razlika hidrostatskog tlaka
mjernog fluida (tekuine) kod kojih je poznata gustoa tj. kod kojih se tlak mjeri kao
razlika visine stupca mjernog fluida spadaju u najpouzdanije i najpreciznije instrumente
za mjerenje tlaka. Mjerna tekuina mora imati svojstva konzistentnosti i formiranja
meniskusa pogodnog izgleda da u mjernoj, badarenoj cjevici s dovoljnom tonou
moemo oitati vrijednost mjerenog tlaka i da je to oitanje ponovljivo za isti mjereni
tlak. Ovisno o rasponu mjerenja za koji je predvien manometer stavljaju se mjerne
tekuine razliitih gustoa iva na primjer ima 13,6 puta veu gustou od vode, to
znai da e za isti mjereni tlak nivo stupca vode biti vii za 13,6 puta. Iz toga proizlazi
da je za manometre koji rade u manjim mjernim podrujima pogodnije koristiti mjerne
tekuine manje gustoe. Takvi manometri e biti osjetljiviji i precizniji. Kao mjerna
tekuina u navedenim tlakomjerima obino se koristi iva, voda sa aditivima
fluorescentne boje koji poboljavaju konzistentnost, olakavaju preciznije oitavanje
vrijednosti na skali i sa paljivo odreenom specifinom gustoom nastale tekuine,
takoer se koriste posebna stabilna bazna ulja (derivati nafte), sa paljivo odreenom
gustoom, koja imaju odlinu vidljivost meniskusa sa mogunou vrlo preciznog
oitanja vrijednosti i sa odlinom konzistentnou. Za precizno oitanje bitno je
okomito nianiti s obzirom na ravninu mjerne skale iz koje iitavamo vrijednost da
bi minimizirali paralaksnu greku oitanja. S tlakomjerima koji rade na opisanom
principu moe provjeravati tonost ostalih tlakomjera kod badarenja.
h ) Metalni tlakomjer s Burdonovom cijevi
Burdonova cijev je metalna cijev savijena u polukrug, jednim krajem privrena za
kutiju instrumenta, a drugi je kraj slobodan sl. 2.16. Pod djelovanjem tlaka cijev se
nastoji ispraviti, pa se gibanje njezina slobodna kraja, pomou mehanizma, prenosi na
kazaljku. Kazaljka pokazuje veliinu tlaka. Ovi tipovi tlakomjera najee se koriste za

19

tlakove od 0 do100 bar i u temperaturnom rasponu od -25C do 80C, iako mogu biti i u
uem preciznijem podruju primjene od 0-0.6 bar.

Sl.2.16 Metalni tlakomjer s Bourdonovom cijevi

i ) Metalni tlakomjer s membranom
Memebrana od valovitog lima reagira na tlak. S poveanjem tlaka membrana se rastee,
odie, a pri smanjenju tlaka zbog elastinosti se vraa u prvobitni poloaj sl. 2.18. Ovi
instrumenti su za manja podruja mjerenja toniji od onih s Burdonovom cijevi.

Sl.2.17 Tlakomjer s membranom

20

2.6. Tlak u struji fluida

Pri strujanju fluida moe se mjeriti statiki, dinamiki i ukupni (totalni) tlak. Zbroj
statikog i dinamikog tlaka daje ukupni tlak u struji fluida. Dinamiki tlak stvara fluid
zbog energije (brzine) strujanja (kinetike energije), a statiki je onaj koji vlada u fluidu
neovisno da li on struji ili ne.
Bernoullijeva jednadba opisuje stacionarno strujanje neviskoznog i nestlaivog fluida
du strujnice:
1
1
(2.6.1)
p1 + w12 + gh1 = p 2 + w22 + gh2
2
2

Poveanje brzine Smanjenje tlaka u fluidu

Sl.2.18 Strujanje u cijevi promjenjivog presjeka

Gornji izraz se moe napisati u sljedeem obliku:

w2 p
+ + gz = const.
2

(2.6.2)

Mnoenjem sa specifinom gustoom i zanemarivanjem treeg lana zbog male gustoe

plinova dobiva se:
w2
+ pst = pt
(2.6.3)
2

pd + pst = pt

(2.6.4)

w [m/s] brzina strujanja fluida

p [Pa] tlak fluida
[kg/m] specifina gustoa fluida
pd [Pa] dinamiki tlak
pst [Pa] statiki tlak
g [m/s2] ubrzanje Zemljine tee
Prikljuak na statiki tlak izvodi se okomito na stjenke zato jer statiki tlak djeluje
podjednako u svim smjerovima.
Dinamiki tlak ne moemo izravno izmjeriti jer se ne moe iskljuiti djelovanje
statikog tlaka. Zbog toga koristimo instrumente koji istovremeno mogu mjeriti totalni i
statiki tlak, a najjednostavniji je diferencijalni manometar sa Pitot - Prandtlovom

21

cijevi. Pitot - Prandtlova cijev postavlja se tako da se usmjeri svojim otvorom prema
struji fluida i na tom eonom otvoru (zaustavnoj toki) koji je spojen sa jednim krajem
diferencijalnog manometra mjeri veliinu totalnog tlaka a boni otvori koji su okomiti
na struju fluida spojeni su na drugi kraj diferencijalnog manometra koji mjeri veliinu
statikog tlaka koji vlada u struji fluida i koji ne ovisi o brzini fluida. Tako spojen
manometar pokazuje tlak koji je razlika totalnog i statikog tlaka tj. manometar
pokazuje upravo dinamiki tlak koji se javlja kao posljedica pretvaranja kinetike
energije struje u potencijalnu energiju koja se manifestira porastom dinamikog tlaka.
Shematski prikaz postavljanja i spajanja Pitot - Prandtlove cijevi vidi se na sl. 2.19.

Sl.2.19 Shematski prikaz spajanja Pitot - Prandtlove cijevi

22

3. LABORATORIJSKA VJEBA IZ MJERENJA TLAKA

3.1 Zadatak vjebe

Zadatak vjebe je odrediti karakteristiku mjerne blende koja se ugrauje u cjevovod,

koristei mjerenje protoka fluida pomou Venturi sapnice poznate karakteristike.
Strujanje zraka kroz cjevovod je prisilno, pomou ventilatora. Za mjerenje brzine
strujanja u najuem presjeku Venturi sapnice koristimo se Pitot - Prandtlovom cijevi i
Venturijevom sapnicom.
3.2 Ureaji za izvoenje vjebe

Radijalni ventilator sljedeih karakteristika:

TIP BE 315
V = 2500 [ m/h ]
P = 0,75 [ kW ]
PROIZVOA IMP LJUBLJANA
Motor ventilatora
TIP 5AZ80 B 4
n = 1350 [ o/min ]
P = 0,75 [ kW ]
PROIZVOA RADE KONAR
Mjerni instrumenti
Pitot Prandlova cijev
Slui za mjerenje dinamikog tlaka u struji fluida. Spajamo ju na diferencijalni
manometar, na kojemu oitavamo dinamiki tlak pd = pt pst .

Manometar
Manometar je kosocijevni, a zaporna gustoa tekuine je gustoe = 784 kg/m3.
Mijenjamo nagib kosocijevnog manometra na taj nain mijenjamo skalu pa se oitana
duljina stupaca zaporne tekuine na skali mnoi sa faktorom korekcije da bi se dobila
visina stupca zaporne tekuine.

23

Sl.3.1 Diferencijalni kosocijevni manometar i Pitot - Prandtlova cijev

Venturijeva sapnica
Slui za mjerenje protoka zraka u cijevi. Kako je sapnica badarena, protok se rauna
prema izrazu:
V& = 20 w

(3.2.1)

Uvrsti li se brzina u m/s, iz izraza 3.2.1 dobiva se protok u m3/h.

Sl.3.2 Venturijeva sapnica

Odreivanje vlanosti
Za odreivanje vlanosti zraka koristimo se suhim i vlanim ivinim termometrom, s
ijim se oitanjima, koristei Mollierov h,x-dijagram za vlani zrak odreuje gustoa
zraka.

24

Mjerna blenda

Mjerne blende ustvari slue za izraunavanje volumnog protoka u ovisnosti o razlici

statikog tlaka prije i poslije blende. Volumni protok se izraunava prema izrazu:
2p
V& = 3600A

(3.2.2)

V [ m3/h ] volumni protok

koeficijent protoka blende (ovisi o dimenzijama blende)
koeficijent ekspanzije
A [m2] povrina presjeka otvora blende
p [Pa] razlika statikog tlaka prije i nakon blende
[kg/m] gustoa fluida
Na sl. 3.3 prikazana je mjerna blenda. Dimenzije koritene mjerne blende su sljedee:

D = 200 [mm]
d = 80 [mm]
s = 12 [mm]
s = 4 [mm]

Sl. 3.3 Shema mjerne blende

Za mjernu blendu ovih dimenzija vrijedi = 0,6109, dok je koeficijent ekspanzije zbog
malog pada tlaka na blendi u odnosu na ukupni tlak fluida usvojen s vrijednou = 1 .
Iz gore navedenog se vidi da je dovoljno mjeriti tlak ispred i iza mjerne blende i
temeljem mjermih rezultata odrediti protok kroz blendu. U naoj vjebi emo blendu
smatrati prigunim mjestom nepoznatih karakteristika, za koje emo odrediti pad tlaka
kod odgovarajuih protoka koje emo odrediti koritenjem Venturi sapnice i PitotPrandtlove cijevi. Tek na kraju analize rezultata, usporedit e se tako dobivene
vrijednosti protoka zraka i pada tlaka kroz mjernu blendu s protokom koji se za mjernu
blendu moe izraunati koritenjem izraza 3.2.2.

25

3.3 Shema ureaja za mjerenje tlaka

8
9

7
5

10

11

10

Sl. 3.4 Shema linije za mjerenje tlaka u struji fluida

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

ventilator
tiristorski regulator broja okretaja elektromotora ventilatora
ravni dio cijevi
mjerna blenda
Venturijeva sapnica
Prandtl-Pitotova cijev
spojne cijevi
kosocijevni manometar
skala za oitanje
vijci za niveliranje
prikljuci mjerne blende

3.4 Postupak mjerenja

Kosocijevni manometar se spaja na prikljuke kanala kroz koji struji zrak Spajanje se
izvodi gumenim cijevima koje se nataknu na prikljuke. Kosocjevni manometar dovodi
se u vodoravan poloaj pomou dva vijka i libele.
arapica vlanog termometra se namoi vodom i stalak s vlanim i suhim termometrom
se postavlja u struju zraka na izlazu iz sapnice. Nakon ustaljivanja temperatura treba
oitati temperature vlanog i suhog termometra i odrediti stanje zraka na izlazu iz
sapnice. Na h,x- dijagramu se oita specifini volumen v vlanog zraka. Gustoa zraka
izraunava se prema izrazu:

26

1
v

(3.4.1)

Pitot-Prandlova cijev postavlja se na najui presjek Venturijeve sapnice, s osi u smjeru

strujanja zraka. Brzina strujanja fluida dobiva se iz preureenog izraza 2.6.3
w=

2( pt pst )

(3.4.2)

Protok kroz Venturi sapnicu izraunava se iz izraza 3.2.1.

Bez promjene broja okretaja ventilatora, dakle za istu dobavu zraka, sada se provodi
mjerenje na mjernoj blendi.
Mjerna blenda spaja se na manometar pomou gumenih cijevi. Pomou kosocijevnog
manometra mjeri se razlika statikog tlaka ispred i iza blende.
Podaci o protoku dobiveni Venturui sapnicom i padu tlaka na blendi unose se u
dijagram.
Nakon dobivenih podataka mjerenjem, izraunavamo za kontrolu protok zraka kroz
mjernu blendu koritenjem izraza 3.2.2.
Mjerenje se ponavlja za nekoliko mjernih toaka (razliite frekvencije napajanja
asinhronog motora ventilatora - razliite brzine vrtnje ventilatora).
3.5 Primjer rezultata mjerenja

ts = 17,9 [C] temperatura suhog termometra prije mjerenja

tf = 9,8 [C] temperatura vlanog termometra prije mjerenja
v = 0,8403 [m3/kg] specifini volumen oitano iz h,x - dijagrama za vlani zrak

1
1
g
kg
=
= 1,19 3 = 1190 3 - specifina gustoa
v 0,8403
m
m

Mjer.
broj

1
2
3
4

Pitot-Prandtlova cijev u Venturijevoj sapnici

Dinam.
Volumni protok
Brzina
.
tlak pd
2 pd
V = 20 w
w=
(Pa)

(m3/h)
(m/s)
118
14,8
281,6
86
12,2
241
54
9,52
190,4
31,15
7,235
144,7

= 0.6109 - koeficient protoka blende

= 1 - koeficient ekspanzije

27

Razl.
tlaka
p
(Pa)
384
282
180
102

Mjerna blenda
Volumni protok (m3/h)

2p
V& = 3600A

281
240
192,4
144,8

p (Pa)

A (m2) povrina najueg presjeka blende (d = 80 mm)

400
350
300
250
200
150
100
50
0
100

Pitot - Prandtlova
cijev
mjerna blenda

150

200

250

300

volumni protok (m3/h)

log p (Pa)

1000
Pitot - Prandtlova
cijev

100

mjerna blenda
10

1
100

1000
volumni protok (m3/h)

Sl. 3.5 Ovisnost pada tlaka na mjernoj blendi o protoku i pad tlaka
izmjeren Pitot - Prandtlovom cijevi na najuem presjeku Venturi
sapnice

28