Professional Documents
Culture Documents
Suntzu Umijece Ratovanja
Suntzu Umijece Ratovanja
PREDGOVOR
Novi prijevod ove knjige svakako je koristan upravo u ovo nemirno vrijeme. Gotovo tri tisue
godina stari tekst preveden je za ovo izdanje s engleskog jezika, to ne umanjuje vrijednost knjige.
tovie, italac se iz predgovora engleskom izdanju moe uvjeriti da je prijevod rezultat vrlo
savjesnih studija dosadanjih prijevoda na engleski jezik, kao i na druge evropske jezike.
Prevoenje s engleskoga mnogo je laki posao od prevoenja s kineskog originala na bilo koji
evropski jezik, pa se ovaj tekst na naem jeziku indirektno koristi svim onim minucioznim
studijskim radom na kojem se osniva englesko izdanje ove knjige. Malo je vjerojatno da bismo
neposredni prijevod s kineskoga mogli u naim prilikama osnovati na tako opirnim studijama i
komparacijama, to iziskuje i mnogo truda i novca. Sve ove tvrdnje osnivaju se na poznatoj
injenici da se kineski jezik i nain izraavanja bitno razlikuju od evropskih jezika i naina
izraavanja. Naime, evropski jezici razvili su se zahvaljujui izumu alfabeta, znaajnog doprinosa
Feniana opoj kulturi i razvoju ljudske misli. Time je stvoren instrumentarij pomou kojeg se
svaka rije, dakle svaki simbol i najapstraktnije misli i pojma moe zapisati. Raniji oblici pismenosti,
tj. slikovno pismo koje se razvilo u hijeroglife na raznim kontinentima, a posebno u starom Egiptu i
u Kini, sastoje se od zapisivanja pojmova, i to znakovima koji su evoluirali iz slika danih
predmeta.
U jezicima osnovanim na takvoj pismenosti javljaju se tekoe pri zapisivanju apstraktnih
pojmova. Jedini nain da se to uini, na primjer u kineskom jeziku, jest upotreba znakova proizalih
iz slika konkretnih predmeta, to dovodi do simboline aproksimacije pri zapisivanju opih ili
apstraktnih pojmova, a ona se moe na vie naina prenijeti u nau mnogo precizniju metodu
zapisivanja. Budui da pisani tekstovi slue kao baza za obrazovanje i za prenoenje iskustava i
intelektualnog blaga ranijih generacija, takav nain zapisivanja istodobno i odsudno djeluje na
formiranje samog jezika. To znai da se taj utjecaj putem jezika iri i na nain miljenja, jer je
jezik instrument kojim se sluimo pri formiranju naih misli.
Ukratko moemo rei da je svaki pokuaj prevoenja s kineskog, isto tako i s japanskog, na bilo
koji evropski jezik samo vrlo priblina aproksimacija i da su mogui vrlo ozbiljni nesporazumi.
Prema tome prevoenje s tih jezika iziskuje izvanredno duboko i temeljito poznavanje dane
literature i uope literature danog vremena. To i objanjava potrebu opirnog lingvistikog
predgovora koji je napisan za englesko izdanje.
Ostajui jo za trenutak na ovoj temi, dodajmo i to da je ovo djelo, kao sva djela tog vrlo ranog
perioda ljudske pismenosti uope, pisano u vrlo kratkim i saetim sentencama, pa je preciznost
nalaenja pravih izraza u prijevodu i te kako potrebna. Kada bi djelo bilo pisano u nae vrijeme
uobiajenim narativnim nainom, najee bi relativno lako iz konteksta razabrali koja je
najbolja rije za prevoenje danog pojma. Istina, ponekad, kao to i prevodilac na engleski istie,
moglo se doi do preciziranja nijanse u znaenju pojedinih hijeroglifskih znakova pomou
analogije u tekstovima kojima je kasnije komentiran ili dopunjavan originalni tekst. Ipak, to nije
uvijek dovoljno, jer su i ti naknadni tekstovi takoer vrlo stari, vrlo saeti, pa nekada samo jo
poveavaju tekoe prevodioca.
Ova najstarija knjiga o ratnoj vjetini, odnosno o strategiji u irem smislu te rijei, bez sumnje je
imala velik utjecaj na zbivanja, a posebno u nemirna vremena rata, u vrijeme kada je izala prvi
put. Meutim, kako saznajemo iz komentara uz ovaj tekst, nakon temeljitog studiranja uz
originalni tekst prvog autora pojavljuju se tokom vremena dopune ili razjanjenja. Svi ti kasniji
dodaci prvobitnom tekstu samo potvruju njegovu vrijednost tokom vremena. Ova je knjiga
vjerojatno dala povod za pisanje kasnijih knjiga o istoj temi, ali nam je ipak upravo ovaj
originalni tekst s dopunama ostao sauvan tokom milenija.
Najvea vrijednost ovog teksta svakako je u tome to nije ogranien tadanjim stanjem ratne
tehnike. Autor, svakako, misli na postojee stanje naoruanja, sredstva transporta, komunikacije i
prijenosa naredbi i direktiva, kao i na sve ostale tehnike mogunosti koje su postojale u vrijeme
kada se on i teoretski i praktino bavio voenjem vojske. Meutim, on se izdie iznad pojedinosti i
u svakom aspektu svoje teme, kao i u svakom sredstvu i instrumentu, vidi ono to je trajno, ono to
je bitno. Zato promjene koje su se dogaale tokom vremena nisu oduzele smisao i vrijednost
njegovim zakljucima.
Naravno, kao i u veini starih tekstova, izlaganje je veoma saeto i italac dobiva uglavnom samo
zakljuke autora, a ne i opirnu argumentaciju na koju smo navikli u suvremenim knjigama i
raspravama. Ponegdje su prisutni i razlozi, pa ak i neke vrste argumentacija konanog zakljuka,
ali i to je tako saeto da se moe smatrati samo kao sumiranje izvornog toka misli i suprotstavljanje
pojedinih teza i podataka. Dopunske tekstove donekle moemo smatrati kasnijim interpretacijama
onog misaonog procesa koji sam Sun Zi ne iznosi pred itaoca.
Drugim rijeima, autor je duboko razmiljao i u sebi suprotstavljao razne mogue teze i
argumente, pa poslije toga, nama nepoznatog misaonog procesa, pismeno oblikovao samo njegove
rezultate ili najosnovnije elemente na kojima se osnivaju ti konani zakljuci. Na taj nain
izazvan povrni dojam o jednostavnosti teksta je varljiv. To nisu na brzinu zabiljeene
generalizacije prvih dojmova ili reakcija na zapaeno zbivanje, ve se izmeu takvih prvih
dojmova i onog to je zapisano nalazi golemi napor argumentacije i eliminacije sporednog, kao
to ih nalazimo u najizraenijim znanstvenim tekstovima naeg vremena.
Najbolji dokaz za to je prije svega i sama sistematizacija materijala u knjizi. Ona ne polazi od
rasporeda osnovanog na bilo kakvom konkretnom prikupljanju materijalnih injenica koje su
podloga za prvobitno zapaanje. Ona prelazi dalje na ekstrahiranje najopenitijih karakteristika,
do kojih je nemogue doi bez vrlo savjesnog i metodoloki dobro fundiranog procesa
argumentacije. Tako su naslovi pojedinih poglavlja najbolji indikatori autorova postupka. Tu
nalazimo iskljuivo do kraja pojednostavljene i na bitno svedene pojmove. Kako bismo se u to
uvjerili, dovoljno je da pregledamo sadraj knjige.
Zbog ovakvoga temeljitog obraivanja i prodiranja u bit, zakljuci izvedeni na toj osnovi
ostaju trajni, ako su sam proces prodiranja u bit i argumentacija na osnovi toga bili pravilni, dakle,
logiki dobro osnovani. injenica to se ova knjiga i danas upotrebljava kao struna literatura za
vojno obrazovanje u Kini i izvan Kine, najbolje to pokazuje. Zakljuci u knjizi, usporeeni sa
zakljucima danas suvremenih vojnih teoretiara, poevi s Clausewitzom, takoer potvruju
njezinu vrijednost.
Naravno, autori devetnaestog i dvadesetog stoljea cijeli proces argumentiranja otvoreno i
detaljno prezentiraju u samom tekstu i kroz reference. Tako je postupak od prvobitnog zapaanja
konkretnih injenica, preko pronica-nja u njihovu bit pa onda zakljuivanja, otvoren, pristupaan i
podloan kritici. No takav postupak nije bio uobiajen u vrijeme nastajanja ove knjige. Uostalom,
i u devetnaestom stoljeu pojedini nam autori na podruju teoretskog miljenja i filozofije ne
otvaraju cijeli proces svog razmiljanja, ve daju zakljuke i ostavljaju nam da sami
rekonstruiramo ono to u tekstu nije izriito zapisano.
Svi navedeni razlozi ine knjigu o ratu Sun Zia i danas aktualnom. Golemi razvoj tehnike u
toku proteklih stoljea i milenija, pa ni ono to su moderna tehnika i nauka stvorile na polju
naoruanja i vojne opreme u najnovije vrijeme, nije umanjilo njezinu vanost. Ako je tono da
italac upoznat sa suvremenim radovima iz ovog podruja ne nalazi nita novo u ovoj knjizi,
onda to samo znai da je njen autor toliko godina prije nae ere ve mogao formulirati zakljuke
sline onima na koje navodi dananje stanje tehnike.
Bez umanjivanja trajnosti i dubine knjige Sun Zia o vjetini ratovanja, moramo ipak napomenuti
da je tokom vremena, a posebno u vrijeme drugoga svjetskog rata u nas, dolo do nekih
fundamentalnih promjena u vezi s voenjem rata. Kod autora rije je o sukobu izmeu dvije
drutveno-politike jedinice koje se tretiraju kao cjeline, kao kolektivni akteri u ratnom sukobu i
u konfrontaciji na polju meunarodnih odnosa uope. Istodobno se razlikuje izmeu te drutvenopolitike jedinice i njene oruane snage, koja je posebna organizacija i instrument za izraavanje
njene volje u meunarodnim odnosima i posebno u sluaju ratnog sukoba.
Ta distinkcija izmeu oruanih snaga i ostalog stanovnitva, pa i oruanih snaga i politikih
institucija dane drutveno-politike jedinice, odnosno drave, postoji i kod svih suvremenih
autora. tovie, i meunarodno ratno pravo, kako je formirano konvencijama poetkom
dvadesetog stoljea, naglaava tu distinkciju. U ratovima do drugoga svjetskog rata, pa i u
spomenutom ratu, ta je distinkcija ostala jasna i, pored krenja tih naela, slina situaciji iz
vremena kada je Sun Zi prvobitno formulirao svoje zakljuke.
Novost u obrambenom ratu jest gerilsko ratovanje, koje se u moderno vrijeme prvi put uvelike
primjenjivalo protiv Napoleona u panjolskoj pod nazivom gerila, a u Rusiji pod nazivom
partizani. Na toj osnovi stvarani su pokreti otpora i u periodu drugog svjetskog rata protiv
Hitlerovih okupatora i njihovih pomagaa kao to je i na toj osnovi poeo partizanski rat u nas
1941. godine. Meutim, ta se pojava javlja kao podreeno i pomono sredstvo uz djelovanje
redovnih vojnih snaga i time se jo uvijek ne dira u osnove onoga to je Sun Zi postavio jo
davno u svojoj knjizi o ratnoj vjetini.
Novost nastaje onda kada gerilski rat prerasta u teritorijalni rat i kada djelovanje tih jedinica, vrlo
razliitih od redovne vojske, postaje samostalan vojni faktor, a ne vie pomona akcija ili
diverzija u neprijateljskoj pozadini. tovie, ova inovacija u voenju rata kod nas prelazi jo dalje
okvire dotad poznate gerilske akcije i sama partizanska vojska pretvara se na kraju svojih vojnih
djelovanja u redovnu vojsku. Ta pojava i taj proces vie ne pripadaju po tim posljedicama u
dopunu taktike, ve ulaze u same osnove vojne vjetine kao nova kategorija. To je zaista novo
i to ne moemo nai ni kod Sun Zia ni kod Clausewitza.
Vanost te inovacije za vojnu vjetinu, uostalom, moemo najbolje procijeniti po posljedicama do
kojih je ona dovela u daljem razraivanju iskustava teritorijalnog rata u nas u drugoj polovini
drugoga svjetskog rata. Naime, naa sadanja postavka, i ne samo postavka, nego i realnost
oslonca na dva oruana faktora, na redovne oruane snage i na teritorijalnu obranu, potvruje
fundamentalnu vanost inovacije u razvoju gerile kod nas za vrijeme drugoga svjetskog rata.
No ova inovacija i stvaranje dvojnosti koja je temelj nae narodne obrane nije tehnika inovacija.
To nije rezultat razvoja ni prirodnih nauka ni tehnike ili oblikovanja instrumenata i oruja,
sredstava koje slue oruanim snagama od oruja do transporta i komunikacije. To je neto novo
to izrasta iz drutvenih promjena, dakle iz mijenjanja one dosad nepromjenjive strukture drutva
na kojoj se osniva podjela na vojne i civilne organizacije.
Sasvim je razumljivo da nikakvo pronicanje u dubinu jedne drutvene realnosti i izvoenje opih
zakljuaka iz tog procesa ne moe posluiti u potpuno razliitoj drutvenoj situaciji. Tu, naravno,
nije rije o modifikaciji odnosa unutar pojedinih kategorija drutva, jer je takvih promjena u toku
posljednjih dvije tisue godina bilo u izobilju ne samo u Evropi. Rije je o tome da se pojavljuje
naoruani narod kao kategorija koja brie onu distinkciju na kojoj se dotad osnivala sva teorija i
vjetina ratovanja.
Drugim rijeima, promjene koje biljeimo u nas nisu izmjene u odnosima i u tehnici ratovanja, ve
mijenjanje karakteristika samog nosioca vojnih akcija, a to je inovacija koja nuno dovodi do
potrebe novih osnovnih prilaza problemu ratovanja. To, naravno, ne moemo oekivati ni od
autora iz nedavne prolosti, a jo manje od Sun Zia, autora iz tako davnih vremena.
Uz to moramo i upozoriti da ove promjene i nove okolnosti ne ine ovu knjigu zastarjelom, kao
to time nisu zastarjele ostale novije pa i najnovije knjige o strategiji i uope o vjetini ratovanja.
Ovaj rad, uostalom, upravo zato to je tako saeto pisan i to ne ulazi u tehnike aspekte i
detalje, interesantan je ne samo za vojne strunjake, nego i za najiri krug italaca koji ele da se iz
prve ruke upoznaju s osnovama vojne misli uope, a naroito s intelektualnim djelovanjem u tako
stara vremena, i to posebno u Kini. Taj je interes danas jo aktualniji zato to ivimo u vrijeme
nemirno, u vrijeme u kojem je jedan od najvanijih problema izbjegavanje i eventualno
definitivno ukidanje rata.
To moe zvuiti paradoksalno, meutim, da bismo se borili protiv rata, moramo ga poznavati.
Osim toga, kod Sun Zia kao i kod svakog intelektualno briljantnog autora nai emo mnoge
mudrosti i spoznaje koje prelaze okvire same ue definirane teme o vjetini voenja ratova. Nema
sumnje da ova knjiga kao i djelo Tukidida O peloponeskom ratu ili druga velika djela vojne i
politike literature, meu kojima valja istaknuti Machiavellija, imaju mnogo veu vanost za
itaoca od strunih rasprava o odreenom problemu ili historiji odreenog razdoblja.
Leo Mate
Sun Ziovi (Sun Zi, trad. Sun Cu, odn. Sun Cu Vu) eseji o ratnom umijeu najranije su
poznate rasprave o tome, ali nikad ih nitko nije nadmaio obuhvatnou i dubinom
razumijevanja. Mogu se slobodno nazvati bit mudrosti o ratovanju. Od svih vojnih
mislilaca u prolosti, sa Sun Ziom moe se usporeivati samo Clausewitz, ali ak i on podlijee vremenskim ogranienjima vie od Sun Zia i djelomino je zastario iako je pisao vie
od dvije tisue godina poslije njega. Sun Zi je jasnije gledao na to umijee, razmotrio ga
je dublje i na nain koji ostaje zauvijek svje.
Civilizacija bi manje stradala od svjetskih ratova u ovom stoljeu da je utjecaj
Clausewitzeva velianstvenog djela O ratu, koji je uobliio evropsku vojnu misao u
vremenu neposredno prije prvoga svjetskog rata, bio pomijean i uravnoteen znanjem
koje je Sun Zi iznio u Umijeu ratovanja. Sun Ziov realizam i umjerenost suprotnost su
Clausewitzevoj tendenciji isticanja ideala logikog i apsolutnog, to su njegovi
sljedbenici prenijeli i razvili u teoriju i praksu totalnog rata iznad svih granica smisla.
Taj fatalni razvoj poiva na Clausewitzevoj izreci: Bilo bi apsurdno u filozofiju rata
unijeti naelo umjerenosti, jer je rat akt nasilja dotjeranog do krajnjih granica. Ipak
poslije ublaava tu tvrdnju priznanjem da politiki cilj, kao osnovni motiv rata, treba
da bude standard za odreivanje cilja vojnikih snaga i napora koji e se poduzeti.
tovie, njegov konani zakljuak je bio da bi slijediti logiku do krajnosti imalo za
posljedicu da sredstva izgube svaku vezu s ciljem.
Negativne posljedice Clausewitzeva uenja izazvane su uglavnom preplitkim i ekstremnim
tumaenjem njegovih sljedbenika koji su zanemarivali reenice u kojima je on davao
objanjenja, a i sam je kriv za takva pogrena tumaenja jer je svoju teoriju iznosio
previe apstraktno i zakuasto za vojnike ukruenih umova koji nisu mogli pratiti tok
njegovog iznoenja, budui da je on esto skretao s putanje kojom se inilo da je poao.
Pod dubokim dojmom njegovih misli vodilja oni su ostajali previe zbunjeni da bi spoznali
ono to se italo izmeu redova, a to se nije toliko razlikovalo od Sun Ziovih zakljuaka
koliko se to inilo na prvi pogled.
Jasnost Sun Ziove misli mogla je popraviti nejasnost Clausewitzeve. Na alost, Zapad je
upoznao Sun Zia u saetom prijevodu nekog francuskog misionara tek neposredno prije
francuske revolucije, pa iako je on nalazio odjeka u racionalno usmjerenoj misli
osamnaestog stoljea o ratu, potisnula ga je emocionalnost revolucije i, nakon toga,
pogubni utjecaj napoleonskih pobjeda nad staromodnim protivnicima i njihovom previe
ukalupljenom taktikom. Clausewitz je poeo svoja razmatranja o ratu pod tim utjecajem i
umro je prije nego to je mogao dovriti ispravak svojeg djela, tako da je ono podlono
beskrajnim pogrenim tumaenjima koje je i sam predvidio u svojoj oporunoj biljeci.
Do vremena kad su se na Zapadu pojavili drugi prijevodi Sun Zia, vojniki svijet je bio
u vlasti klauzevicevskih ekstremista i glas kineskog mudraca nije naiao na znatniji odjek.
Ni vojskovoe ni dravnici nisu marili za njegovo upozorenje: Nikad ni jedna zemlja nije
imala koristi od dugotrajnog rata.
UVODNA NAPOMENA
SIMA QIAN, ije je monumentalno djelo Shiji (Povijesni zapisi ili Zapisi povjesniara) zavreno
nedugo nakog 100. godine prije nae ere, kazuje nam da je Sun Wu, rodom iz drave Qi, svoje djelo
Umijee ratovanja darovao Heluu, kralju polubarbarske drave Wu, posljednjih godina estog
stoljea prije nae ere. Ali stotinama godina su se kineski nauenjaci pitali je li ta biografija
pouzdana; veina se sloila da knjiga vjerojatno nije bila napisana u vrijeme koje navodi Sima
Qian. Prouavajui tekst doao sam do zakljuka da su oni u pravu i da je mogla biti napisana u
etvrtom stoljeu prije nae ere.
Taj niz Sun Ziovih eseja ne zasluuje nau panju samo kao antiko djelo. Umijee ratovanja je
mnogo vie od toga. To je ozbiljan i obuhvatan rad koji se odlikuje opaajima i matom
zahvaljujui kojima mu je bilo stoljeima osigurano najistaknutije mjesto u kanonu kineske vojne
literature.
Djelo ovoga prvog klasika rata prouavalo je nekoliko stotina kineskih i japanskih vojnika i
nauenjaka. Medu najistaknutijima bili su Cao Cao (155-220. godine nae ere), veliki general iz
razdoblja Triju kraljevstava i osniva dinastije Wei. U jedanaestom stoljeu njegovo tumaenje
teksta, zajedno s napomenama deset cijenjenih komentatora iz doba Tang i Song dinastije uvezano
je u slubeno izdanje. U posljednoj etvrtini osamnaestog stoljea to izdanje je bilo
preraeno i popraeno biljekama Sun Xingyana svestranog nauenjaka i proslavljenog kritiara.
Otada se u Kini njegovo izdanje smatra standardnim i moj prijevod se temelji na njemu.
Djelo Sun Zia prikazano je zapadnom svijetu prvi put 1772. godine u Parizu. Jezuit J. J. M. Amiot,
misionar u Pekingu, objavio je svoje tumaenje Umijea ratovanja u vrijeme kad je mata
francuskih umjetnika, intelektualaca i obrtnika umnogome bila pod utjecajem tek otkrivenog i
uzbudljivog svijeta kineske umjetnosti i knjievnosti. Tadanje novine su objavljivale povoljne
recenzije i Amio-tova knjiga se mnogo itala. Ponovno je objavljena u nekoj antologiji 1782.
godine. Vjerojatno je to izdanje itao Napoleon, to je nedavno potvrdio neki kineski izdava.
Kao mladi oficir budui je car vrlo mnogo itao; malo je vjerojatno da su ovi jedinstveni eseji
promakli njegovoj panji.
Pored Amiotova prijevoda knjiga je etiri puta prevedena na ruski i bar jedanput na njemaki. Ni
jedan od pet prijevoda na engleski jezik ne zadovoljava; ak bi i onaj Lionela Gilesa (1910) mogao
biti bolji.
Sun Zi je spoznao da rat, koji je od ivotne vanosti za dravu, treba prouavati i analizirati; on je
uinio prvi pokuaj za koji se zna da formulira promiljenu osnovu za planiranje i voenje ratnih
operacija. Za razliku od veine grkih i rimskih autora, Sun Zi nije bio prvenstveno zainteresiran za
razradu ratnih varki ili za povrne i prolazne tehnike voenja rata. On je elio razviti sistematinu
raspravu koja bi vladarima i generalima pomogla da rat pametno privedu uspjenom zavretku.
On je vjerovao u to da vjet strateg mora biti u stanju svladati neprijateljevu vojsku i ne
napadajui je, zauzeti njegove gradove neopsjedajui ih i sruiti vlast u njegovoj zemlji ne
prljajui maeve krvlju.
Sun Zi je vrlo dobro znao da borba nije sraz naoruanih ljudi. Samo brojke, govorio je on,
nisu nikakva prednost. Smatrao je da su moral, um i okolnosti u ratu vaniji od fizikih
PRIZNANJA
Ova knjiga je znatno prepravljena verzija teze podnesene Oxfordskom sveuilitu u listopadu 1960.
kao dio rada potrebnog za postizanje doktorata filozofije.
Dok sam je pripremao za objavljivanje, pomagali su mi svojim poticajima i savjetima neki
prijatelji koji su proitali koncept i dali svoje opirne opaske. Meu njima najvie kapetan bojnog
broda B. H, Liddell Hart, kojem sam duboko zahvalan i za predgovor. elim zahvaliti pukovniku
Savilleu T. Clarku i pukovniku Robertu D. Heinlu, iz amerike mornarike pjeadije, i kapetanu
bojnog broda Robertu B. Asprevu na vrijednim kritikim napomenama.
Zahvalan sam pukovniku Susumi Nishiuri, naelniku Odjela za ratnu povijest Carskog
ministarstva obrane u Tokiju, koji mi je pomogao da nabavim kopije raznih japanskih izdanja
Sun Zia i The Japan Quarterlyza doputenje da reproduciram sliku Sun Zi i konkubine.
Konani koncept moga rada proitao je profesor Norman Gibbs i moj oksfordski mentor dr. Wu
Shih-ch'ang, ije su mi opaske svakako pomogle. Njegovo enciklopedijsko znanje klasinoga
kineskog jezika te poznavanje i povijesti i knjievnosti njegove zemlje pomogli su mi u
razjanjavanju mnogih konstrukcija i aluzija koje bi inae ostale neobjanjene.
elim zahvaliti: profesoru Dirku Boddeu i Princeton University Pressu za doputenje da
citiram iz njegovog prijevoda Feng Youlanove (Fung Yu-lan) History of Chi-nese Philosophy;
profesoru Robertu Hightoweru i Harvard University Pressu za doputenje da citiram njegov
prijevod Han Shi Wai Zhuana; dr Lionellu Lanciottiju s Rimskog sveuilita i listu East and
West za upotrebu jednog paragrafa iz njegovoga znanstvenog eseja Lijevanje- maeva i kineske
legende u vezi s tim; i profesoru C. P. Fitzge-raldu i Cresset Pressu za doputenje citata iz China:
A Short Cultural History.
Gospoda Kegan Paul, Trench, Trubner & Company ovlastili su me da citiram iz Chinese
Political Thought autora Liang Ch'i-ch'aoa; dr Homer Dubs, umirovljeni profesor kineskoga s
Oxfordskog sveuilita, dopustio mi je da upotrebim nekoliko paragrafa iz Hsun Tzu, The Moulder of Ancient Confucianism i The Works of Hsun Tzu, to je jedno i drugo objavio Arthur
Probsthain, London, a dr Arthur Waley i gospoda George Allen & Unvin, Ltd, dopustili su
reprodukciju jednog paragrafa uspjelog prijevoda dra Waleya The Anaiects of Confucius. Ovdje
oda-jem priznanje i izdavaima Imprimerie Nationale (Pariz) za odobrenje citata iz najnovijeg
izdanja Masperoova klasinog djela La Chine Antigue.
Dr Joseph Needham s Cambridgeskog sveuilita je u nekoliko navrata odvojio vrijeme od
svog ozbiljnog posla da bi me uputio u tehnika pitanja u vezi sa starim kineskim orujem i
metalurgijom. On mi je omoguio da uspostavim vezu s drom Guo Moruoom (Kuo Mo Do) i
drom Gu Jiegangom s Kineske akademije u Pekingu. Ti su uenjaci Ijubezno odgovorili na moja
razna pitanja u vezi s datumom nastanka Umijea ratovanja.
Profesor Homer Dubs i A. L. Sadler dali su mi brojne sugestije u vezi s voenjem vojnikih poslova
u staroj Kini i srednjovjekovnom Japanu, i sa zahvalnou im odajem priznanje za njihovo
praenje napredovanja ove knjige.
Pogreno izvoenje zakljuaka i greke u prijevodu treba pripisati iskljuivo meni.
S. B. Griffith
Norcross Lodge
Mt. Vernon Maine, U.S.A.
AUTOR
Stoljeima su bezbrojni kineski kritiari posveivali veliku panju ispitivanju pisanih djela
pripisivanih klasinom razdoblju, vremenu od 551. godine pr.n.e. kada se vjeruje da je roen
Kong Fuzi (Konfucije) pa do 249. godine pr.n.e. kada je kralj Zhao iz dinastije Qin (in)
likvidirao dinastiju Zhou (u).
Jedan od glavnih rezultata truda koji su uloili ti ueni ljudi bio je ili da potvrde autentinost djela
koje ispituju ili da pobiju (to je bilo ee) tradicionalno vjerovanje o autentinosti odreenog
djela. Tako su deseci tih uenih analitiara podvrgli ispitivanju i Umijee ratovanja. Uope uzevi
oni su se sloili u miljenju da Trinaest poglavlja nije moglo biti sastavljeno oko 500. godine prije
nae ere kako je tvrdio veliki povjesniar Sima Qian, nego da djelo pripada kasnijem razdoblju.
U pouzdanost Sima Qianove biografije Sun Wua prvi je posumnjao Ye Zhengze, uenjak koji je
ivio u jedanaestom stoljeu za vladavine dinastije Song (Sung). On je zakljuio da Sun Wu nije
nikad postojao i da su Umijee ratovanja to se pripisuje njemu vjerojatno napisali polemiari iz
razdoblja Zaraenih drava (453221. prije nae ere. 1 Suvremeni kineski uenjaci misle da
razdoblje nazvano Zaraene drave poinje 453. prije n. e. kad je nestalo kraljevstvo Jin. Stari
uenjaci su mislili da je to 403. god. pr.n.e., godina u kojoj je kralj Wei Lie iz dinastije Zhou
ozakonio ono to su prije pedeset godina poduzeli klanovi Wei, Zhao i Han. Novija istraivanja
esto mijenjaju raniju periodizaciju, te se ovdje dani datumi mogu razlikovati od onih u ranije
ili kasnije objavljenim djelima o Kini.). Kao dokaz da je u pravu, napomenuo je da Sun Wu(koji
je prema Sima Qianu bio general u dravi Wu u vrijeme vladavine kralja Helua) nije spomenut u
Zuo Qiumingovu komentaru Analima Proljea i jeseni drave Lu.
Napomenuo je i da su vojskama iz razdoblja Proljea i jeseni (771-481. prije nae ere) stalno
zapovijedali vladari, lanovi njihovih obitelji, moni vazali ili povjerljivi ministri, a profesionalni
generali su dobili komandu tek u razdoblju Zaraenih drava (Kad je vojvoda Wen 636. pr. n. e.
reorganizirao armije drave Jin, zapovjednitvo nad svakom kolonom povjerio je jednom
monom vazalu. U dravi Qi trima su kolonama zapovijedali vladar, prijestolonasljednik i drugi
sin. Kad je vojska kralja Heiua zauzela Chu 506. pr. n. e., njome je zapovijedao prvi ministar,
Wu Zixu. Sve do razdoblja Zaraenih drava nije bilo generalskih inova. Ovaj kritiar se
spominje u Weishu Tongkao, str. 939. (Podaci o izvorima iz kojih se citira nalaze se u
Bibliografiji na kraju knjige, op. ur.) Prema tome, kae on, tekoe koje nastaju zbog toga to
se operativno rukovodi iz glavnoga grada, nisu postojale u Proljeu i jeseni i poele su tek u
vrijeme Zaraenih drava. Njegov suvremenik Mei Yaochen (jedan od tumaa Umijea
ratovanja) tvrdi: Ovo je knjiga teorija razdoblja Zaraenih drava kada je svatko elio nadmudriti
svog protivnika. Na takvo shvaanje se oborio drugi uenjak iz vremena dinastije Song, Song
Lian, koji prihvaa tradicionalnu biografiju, ali nije uvjerljiv kad je brani.
Kritiar iz vremena dinastije Qing (ing), Yao Qiheng (roen 1647. godine) u svojoj Studiji starih
i suvremenih apokrifnih knjiga naveo je dva razloga zbog kojih sumnja u autentinost Sun Zia. Prvo
istie (kao to je to ve ranije uinio Ye Zhengze) da se ni autor ni knjiga koja mu se pripisuje ne
spominju u Zuovu komentaru. Ako je Sun Wu uistinu potukao (dravu) Chu, uao u njenu
prijestolnicu Ying i postigao velike zasluge kako se onda dogodilo, pita on, da autora takvih
zapanjujuih uspjeha ne spomene Zuo Qiuming koji je bio tako detaljan piui o svemu iz
drave Wu? On se slae s Yeom da je pria o Sun Ziovu eksperimentu s konkubinama kralja
Helua fantastina i da ne treba u nju vjerovati (Isto. Ta pria i nije toliko fantastina da
joj se ne bi moglo vjerovati. Kineska povijest je isprepletena i fantastinijim priama. Takva
vrsta kritike nije objektivna i ne treba je uzimati u obzir.), i s odobravanjem navodi ono to Ye
kae o izvrenju vojnike zapovijedi, a to on smatra dubokom opaskom. Napokon: rata,
taktici voenja bitaka i planiranju odnosi na Proljee i jesen.
U Povijesti kineske filozofije Feng Voulan (po Wadeo-voj transkripciji Fung Yu-lan) vie puta
skree panju na problem autorstva ranih radova. U jednoj raspravi o Moziu (479-381 pr. n. e.)
on pie:
Koliko danas znamo, najranije djelo od svih ikada napisanih, i to vie u privatnom nego u
slubenom svojstvu, jest Lunyu najjednostavniji i najkrai zapis Kong Fuziovih (Konfucije)
izreka. Kasnije ... vidan je napredak od nepovezanih razgovora te vrste do zapisa razgovora
znatne duljine iznesenih u obliku pripovjedaka. To je prvi veliki razvoj u stilu pisanja filozofa
Zaraenih drava. Kasnije su ti zapisi poprimili oblik pravih eseja (Fung Yu-lan, History of
Chinese Philosophy, l, str. 80-81. (Kod nas je prevedena kraa verzija djela: Fung Ju-lan,
Istorija kineske filosofije, Nolit, Beograd, 1971, op. ur.)
Stoga je struktura odnosno oblik kazivanja nekog djela vaan pokazatelj njegove starosti. Nain
na koji Sun Zi razvija temu prvi put se susree u kineskoj literaturi razdoblja Zaraenih drava.
Kako kae Feng Voulan, u razdoblju Proljea i jeseni nitko nije pisao knjige pod svojim imenom
izraavajui svoje miljenje koje bi se razlikovalo od povjesnih ili drugih radova koji su nastali
u izravnoj vezi sa slubenim poloajem. I raniji uenjaci su doli do istog zakljuka; Feng citira
istaknutog povjesniara osamnaestog stoljea Zhang Xuechenga kao potvrdu svojim pogledima:
U ranom razdoblju nije se uope znalo za (privatno) pisanje knjiga. Slubene osobe i uitelji
uvali su knjievne zapise, a povjesniari su zapisivali tok dogaaja... Tek kad su vremena
postala nesreena, uitelji i uenjaci su poeli (privatno) poduavati ono to su htjeli...
Oni koji su se slagali sa Song Lianom da je biografija Sun Zia u djelu Shiji vjerodostojna, polazili
su prije svega od onih mjesta u tekstu koja se odnose na neprijateljstvo izmeu drava Wu i Yue i
zakljuili su da je Sun Zi morao ivjeti prije nego to je drava Yue unitila dravu Wu 474. pr.n.e.
U VI poglavlju Sun Zi kae da, iako su trupe drave Yue bile brojne, njihova brojnost ne bi nita
doprinosila rezultatu. Zatim opet u XI poglavlju, kad govori o usaglaenom djelovanju svih
sastavnih dijelova jedne armije, kae da su ljudi drave Wu i Yue, iako neprijatelji, u amcu koji
ljuljaju valovi suraivali jednako kao to desna ruka usklauje svoj rad s lijevom.
Bez obzira na sve, mjesta na koja se oni pozivaju ne potvruju neophodno tradicionalno
prihvaeno vrijeme nastanka djela. Ona su moda namjerno ubaena da bi se navelo itaoce na
pomisao kako je knjiga mnogo starija nego to zapravo jest. Takve povijesne aluzije spadaju u
tehniku falsificiranja knjievnosti koje je cvalo pogotovu u razdoblju Zaraenih drava kad su
anonimni pisci esto eljeli svojim radovima dati ugled starine.
U prvoj izreci u XIII poglavlju kae se da se u toku rata prekida posao sedam stotina tisua
obitelji. Po tome je sovjetski sinolog N. Konrad zakljuio da je autor ivio u vrijeme
poljoprivrednog sistema poznatog kao jingtian a koji Konrad poistoveuje s preteno robovskom privredom. Isto tako Konrad se poziva na ona mjesta iz XI poglavlja koja govore o
kraljevima hegemonima kao na potvrdu svoje teorije da ovog klasika treba smjestiti u razdoblje wu
ba ili pet gospodara zatitnika, odnosno u sedmo ili najkasnije rano esto stoljee prije nae
ere. To su povrinski najjai argumenti u prilog tradicionalnom datumu, a ako se prihvati
Konradova pretpostavka, onda ak i nekom ranijem.
Uenjaci se nisu sloili u tome je li uope postojao poljoprivredni sistem opisan izrazom jingtian
(doslovnodobro polje). Neki smatraju da je na odvojenim podrujima postojao od ranog
razdoblja dinastije Zhou (odnosno kasnog dvanaestog stoljea prije nae ere) dok ga nije ukinuo
Shang Yang ubrzo nakon 340. prije nae ere. Hu Shi je tvrdio da je to zapravo bila jedna ratarska
utopija u snovima kroniara-idiliara. Maspero, koji je vjerovao da je postojala, rekao je da je u
Jinu bio taj sistem ukinut prije nego to je ta drava propala. On pie:
...Tako je Jin bila prva zemlja u kojoj je nestao stari komplicirani sistem jing - Zamijenio ga je
jednostavniji sistem dodjeljivanja zemlje obiteljima, a ne vie grupama obitelji. Iako taj sistem
jo nije seljacima davao zemlju u vlasnitvo, ipak je znaio korak naprijed (Maspero, La Chine
Antigue, str. 267.
Duyvendak misli da je takav sistem uistinu postojao. Vidi Book of Lord Shang (prev.
Duyvendak, v. Bibliografiju, op. ur.)- stranice 41-42 i biljeku 1.
Profesor Dubs opisuje sistem u History of the Former Han Dynasty (III, stranice 519-21) i
kae: Konfucijanska predaja govori da je taj sistem bio uobiajen u vrijeme dinastije Zhou u
svim ravniarskim predjelima te da su i druge vrste zemljita bile proporcionalno isparcelirane.
On dodaje da je to izvrsno izgledalo na papiru, ali ini se da je bio sumnjiav u vezi s
elastinou u praktinoj primjeni. Postoji mogunost i da je autor Umijea ratovanja svoje
informacije o tom sistemu izvukao iz Mengziovih radova.
I Hu Hanmin i Liao Zhongkai smatraju da je sistem jingtian postojao. Akademski rat koji se
vodio u strunim asopisima i koji je izazvao Hu Shi trajao je nekoliko godina, ali pitanje je
ostalo nerijeeno).
Mengzi (Mencije, 398-314. prije nae ere) opisuje takav sistem, ali neki kritiari misle da je to
plod njegove bujne mate, i jedan uenjak je pisao: Mora biti da je to neki idealni sistem koji je
izmislio sam Mengzi. Nije vjerojatno da je mogao postojati sistem tako otro odreen. Pa ipak,
Sun Zi se neizravno poziva na takav nain obrade zemlje, to znai da je ili vidio tako neto na
djelu ili da je itao o tome. U sistemu jingtian zemlja se oko nekog sredinjeg dijela koji su
obraivali za feudalca dijelila na osam seljakih obitelji (vidi znak jing). (Seljaci nisu bili robovi
ve
strogo
nadzirani
i
organizirani
kmetovi:
Sav ivot kmeta, javni i privatni, bio je izreiran, ali reiser nije bioon, nego zajednica, vladar i
svaki od funkcionara te zajednice posebno. Svake godine je posebnim agentima predavao
kulture koje je morao uzgajati i prinos sjetve i etve; posebno su bili oni koji su mu zapovijedali
kada e napustiti zimsku nastambu i otii raditi na polja i opet kada e napustiti polja i zatvoriti
se u kuu; neki trei su se opet bavili njegovom enidbom; etvrti su parcelirali zemlju i
dodjeljivali je seljacima prema broju djece. (Maspero, La Chine Antique, str. 95)
Protiv Konradove hipoteze o robovskoj privredi govore i Sun Ziova briga o blagostanju
naroda i spoznaja da za uspjeno voenje rata treba odravati moral naroda i vojske; to je
nespojivo s drutvom u kojem se nain proizvodnje temelji na robovlasnitvu. (Pitanje nije
rijeeno. O tzv. azijskom nainu proizvodnje v. Marksizam u svetu, br. 7, IC Komunist,
Beograd, 1980, op. ur.) Ono to bi proizveli na dodijeljenoj im osmini, bilo je vlasnitvo seljaka.
Ako bi neki fiziki sposoban mladi ovjek iz nekog od tih kuanstava bio pozvan u vojsku, bilo je
normalno da njegov posao na obradi zemlje obavljaju ukuani iz onih ostalih sedam kuanstava iz
kojih nitko nije uzet u vojsku. Tako kad je bilo mobilizirano stotinu tisua ljudi, bio je naruen
red u radu sedam stotina tisua obitelji. Ali ako je takav sistem uistinu postojao stotinama godina
prije 350. godine prije nae ere, oito je da uopeno pozivanje na takve prilike ne moe biti od
velike vrijednosti za utvrivanje tonog datuma dokumenata.
Isto tako ni izraz kralj hegemon ne mora obavezno biti dokaz da je Umijee ratovanja
sastavljeno u povijesnom razdoblju gospodara zatitnika (wu ba). Jo oko 250. prije nae ere
nalazimo da Han Feizi kae kako je najvii zadatak 'gospodara ljudi 'da postane Vladar hegemon'. Izraz kralj hegemon upotrebljen je u Umijeu ratovanja u smislu u kojem je Han Feizi
upotrebio izraz vladar hegemon.U staroj Kini na rat se gledalo kao na viteko nadmetanje. Stoga
se odvijao po kodeksu kojega su se obino drale obje strane. U Zuozhuanu su naene mnoge
ilustracije toga. Na primjer, 632. prije nae ere je zapovjednik drave Jin nakon to je potukao
dravu Chu kod Chengpua dao pobijeenom neprijatelju hrane za tri dana. Tu ljubaznost mu je
kasnije uzvratila armija Chua koja je pobijedila kod Bija. Ali u vrijeme kad je pisano Umijee
ratovanja toga kodeksa se ve dugo nitko nije pridravao.
U razdoblju Proljea i jeseni vojske su bile malene, nedjelotvorno organizirane, obino nestruno
voene, bijedno opremljene, loe obuene i neredovito opskrbljivane. Mnogi pohodi zavrili su
porazom samo zato jer vojska nije mogla nai nita za jelo. Invazija drave Chu koju je poduzela
drava Wu 506. godine pr. n. e. i koja je krunisana zauzimanjem i ruenjem Yinga, prijestolnice
drave Chu, jedan je od rijetkih primjera uspjene duge kampanje u cijelom razdoblju Proljea i
jeseni, kad su se problemi obino rjeavali u jednom danu (Jednostavno je nemogue iznositi
opevaee tvrdnje u vezi s kineskom vojnom povijesti. esto su pohodi bili prekidani zbog
pobune u zemlji, zbog pokuaja pua, ili zbog nekoga iznenadnog napada poduzetog dok je
vojska bila odsutna.). Jasno, ponekad su gradovi bili opsjedani dulje vrijeme i vojske drane na
bojnom polju. Ali takve operacije nisu bile normalne, prvo stoga jer su bile nepraktine, a drugo
jer se smatralo krenjem morala ako bi se vojska drala u vrijeme poljskih radova.
Autor Umijea ratovanja ivio je u vrijeme kada se i velike vojske znalo dobro organizirati i
obuavati i kad su njima zapovijedali profesionalni generali. U poetnoj izreci II poglavlja u
raspravi o problemima ratnih financija, opskrbe i popune, govori se o stotinu tisua naoruanih
vojnika. U Kini nisu postojale tako velike vojske prije 500. godine prije nae ere. Vojske o
kojima raspravlja Sun Zi bile su sastavljene od taktikih elemenata sposobnih za nezavisne i
koordinirane manevre i koji su se, uz upotrebu zvona, gongova, bubnjeva, zastava i barjaka, nalazili
pod kontrolom. Neuv-jebani seljaci-regruti u razdoblju Proljea i jeseni sigurno nisu mogli biti
sposobni za takve manevre.
Sun Ziova odreenja svojstava koja mora imati dobar general pokazuju da on nije smatrao
obaveznim da visoke dunosti u vojsci budu povjerene pripadnicima nasljedne aristokracije, kao
to je ranije bio obiaj. Panja koju je posvetio odnosu izmeu zapovjednika na terenu i vladara
pokazuje da je elio uspostaviti autoritet profesionalnog generala. U III poglavlju navodi naine
kako sve vladar moe unesreiti vojsku ako se mijea u njezine operacije i administraciju. A u
poglavlju VIII uvjerava da general kojemu se povjeri zapovjednitvo ne mora slijepo sluati
zapovijedi vladara, nego mora postupati prema okolnostima. Takvo shvaanje sasvim odudara od
tradicionalne misli.
U XIII poglavlju Sun Zi opisuje organizaciju, financiranje i rukovanje tajnim operacijama. U vezi s
tim kae da e prosvijeeni vladar i mudar general postii rezultate koji ih uzdiu iznad prosjeno
sposobnih ljudi ako budu znali predviati razvoj dogaaja. Uvjerava da se to ne moe postii po
nekom duhu svetom, zahvaljujui nadnaravnim biima, niti na osnovu iskustva iz prolosti, nego
samo uz pomo ljudi koji znaju prilike kod neprijatelja. Njegovo preklinjanje da se ne vjeruje u
gatanje i proricanje (koje, kako je smatrao, treba strogo zabraniti) suprotno je obiajima u
razdoblju Proljea i jeseni kad se openito vjerovalo u duhove i nije se poduzimao nikakav korak
koji bi mogao utjecati na sudbinu vladarske kue prije nego to bi se na kornjaevini i stolisniku
gatanjem pogledalo to je sudbina predvidjela (Kong Fuzi (Konfucije) bio je ve izrazio svoj
skepticizam kad su ga pitali o svijetu duhova. Oito je on bio jedan od prvih koji su io uinili.).
Sun Ziova teorija rata i strategije i njegova nauka o taktici povezane su, naravno, s problemom
datiranja djela. Budui da je rat od ivotne vanosti za dravu i da o njemu ovisi njeno odranje ili
propast, mora se temeljito istraiti. Tako ovaj klasik svojim poetnim izrekama iznosi metodu
analize initelja vojne moi. Taj je proces, opisan kao procjena situacije, racionalan i jedva da
bi se mogao uklopiti u nain razmiljanja iz razdoblja Proljea i jeseni kada su se vladari uputali u
vojne pothvate da zadovolje neki svoj hir, da se osvete zbog omalovaavanja ili uvrede, ili radi
pljake.
Kad je Sun Zi pisao svoje djelo, rat je postao opasan posao, sredstvo kojem se pribjegavalo kad bi
druga sredstva bila iscrpljena. On je govorio da je najbolja politika napasti neprijateljske
planove; zatim ostaviti ga bez saveznika, jer vrhunac umijea je pokoriti neprijateljsku vojsku
bez borbe. To pokazuje da je on spoznao kako rat nije vise podesna razbibriga dokoliara, nego
osnovni instrument dravnitva.
Strategijske i taktike doktrine razvijene u Umijeu ratovanja temelje se na obmani, stvaranju
privida radi dovoenja neprijatelja u zabludu, neizravnom pristupu, prilagoavanju situaciji u kojoj
se nalazi neprijatelj, elastinom i koordiniranom manevru pojedinanih borbenih elemenata i brzoj
koncentraciji protiv slabih toaka. Da bi se takva taktika mogla s uspjehom primjenjivati,
potrebne su vrlo pokretne i dobro obuene jurine i elitne trupe. Takve formacije nisu bile
uobiajene sve do razdoblja Zaraenih drava. U, II i ponovo u V glavi na specifian se nain
spominje samostrel. Najprije se kae: trokovi koje vlada ima zbog polomljenih kola. iscrpljenih
konja, dotrajalih titova i ljemova, strijela i samostrela...; a zatim: njegova mo je kao kod
dokraja zategnutog samostrela; a izbor pravog trenutka (za napad) je kao otputanje otponca. Nije
tono odreeno kad je uveden samostrel koji je revolucionirao kineski nain voenja rata; mnogi
uenjaci kau da je to bilo oko 400. godine prije nae ere. Prvi put se spominje u Sima Qianovu
opisu borbe koja se vodila kod Mafinga 341. godine prije nae ere kad je Sun Bin, glavni strateg
Qija, potukao vojsku Weja kojom je zapovijedao njegov nekadanji prijatelj Pang Juan. Sun Bin je
postavio u zasjedu deset tisua strijelaca i oni su praktino satrli neprijatelja. Ponovo u XI
poglavlju Sun Zi upotrebljava izraz otputanje otponca, kao figuru kojom opisuje naglo
oslobaanje potencijalne moi neke vojske.
Izraz jin u znaenju novac ili kovani novac, poeo se upotrebljavati u razdoblju Zaraenih
drava. Iako se novac kovao u raznim oblicima u vrijeme kasnog Proljea i jeseni, ipak je njegovo
prihvaanje kao sredstva razmjene neizbjeno bilo postupan proces. Izvjesno je da se izraz koji
izriito opisuje kovani novac ne bi mogao u tekstu upotrebiti pet puta da taj novac tada nije bio u
openitoj upotrebi.
Izraz koji znai oklopljena vojska ili vojska koja nosi oklope nalazi se u prvoj izreci II
poglavlja.U razdoblju Proljea i jeseni nije bilo oklopljene vojske. U ono vrijeme su samo
shi-I (Jedino su shi smjeli u bitku odlaziti bojnim dvokolicama, a to je bila povlastica koju su
imali i u miru.) - plemstvo koje se vozilo na dvokolicama - i njihovi najblii pratioci nosili
primitivne oklope od lakirane koe ili preparirane koe nosoroga. Pjeadija je imala podstavljene
kaputie; tek mnogo kasnije opskrbili su je i zatitnom opremom od preparirane koe morskog psa
ili od ivotinjske koe. Sun Zi je jedanaest puta upotrebio znak zhu u smislu vladar. U razdoblju
Proljea i jeseni to je bio znak za gospodara i upotrebljavao se pri oslovljavanju ministara. Tek
kasnije se njegovu znaenju prikljuio i pojam vladar. Taj anakronizam zapazio je Yao Nai,
uenjak iz vremena dinastije Qing.
U VII poglavlju nalazimo: Na usiljenom maru od pedeset lija stradat e zapovjednik
prethodnice (shang ariny). Upotreba izraza shangjiang., zhongjiang i xiajiang za oznaivanje
generala koji su zapovijedali tradicionalnim trima vojskama (prethodnicom, glavninom i
zaeljem) nije bila rasprostranjena sve do razdoblja Zaraenih drava. Dva izraza koji se nalaze u
XIII poglavlju, nazvanom Upotreba tajnih agenata, nisu imala ono specifino znaenje u
kom su upotrebljena u svom kontekstu sve do razdoblja Zaraenih drava. To su yezhe, to znai
komornik, prihvatitelj ili vratar i sheren to znai pratilac ili straar.
Sun Zi je vjerovao da je u ratu stalna jedino mijena i da bi to pokazao, upotrebio je nekoliko
govornih figura, medu kojima i onu o tome da od pet elementa, ne prevladava neprestano jedan.
Teorija stalne mijene pet sila ili elemenata, tj. zemlje, drva, vatre, metala i vode, nije se
razvila kao filozofski koncept sve do razdoblja Zaraenih drava. ini se da su u ranijim
razdobljima na njih gledali kao na pet elementarnih supstancija.
Nije bez znaenja da Sun Zi ne govori o konjici. Konjica i nije bila sastavni dio kineske
vojske do 320. godine pr.n.e. kad je kralj Wu Ling iz drave Zhao uveo nju i hlae. Logino je
pretpostaviti da bi Sun Zi spomenuo konjicu da je znao za nju. To je zanimljivo
negativnosvjedoanstvo da Umijee ratovanja nije napisano u treem stoljeu prije nae ere, kao
to je to tvrdio Maspero (Maspero je pretpostavljao da je Umijee ratovanja koje je on
opisivao kao djelce (La Chine Antigue, str. 328) i onaj mali rad (isto, opaska 1) falsifikat iz treeg stoljea prije nae ere i da se ne moe sigurno pripisati ni Sun Binu
ni njegovu legendarnom pretku.).
Tako se za utvrivanje datuma nastanka djela oslanjamo na ono to nam ono samo prua, a to
je najbolji izvor, dokaz koji gotovo izvan svake sumnje pokazuje da je djelo napisano bar stoljee
(a najvjerojatnije stoljee i pol) poslije no to kae Sima Qian. Stoga prvoga od vojnih klasika
moemo smjestiti otprilike u razdoblje izmeu 400. i 320. godine prije nae ere.
Gdje je dakle izvor legende o Sun Ziu koju je veliki povjesniar uvrstio? Kako objasniti vezu
izmeu toga Sun Zia iz legende i drave Wu? Profesor Gu Jiegang iznio je ovu otroumnu teoriju:
Moe se pretpostaviti da je Tian Ji bio general, a Sun Bin strateg u vrijeme kad je drava Qi,
341. godine prije nae ere, poslala kaznenu ekspediciju protiv drave Wei da bi se Han
oslobodio opsade. Kasnije je Tian Ji pobjegao k Chuu i Chu ga je proizveo u svog vazala u
Jiangnanu, a to je teritorij drave Wu. Mora biti da je Sun Bin slijedio Tian Jija u podruje
Jiangnana i ondje napisao Sun Zi Bingfa. Kasnije su svi pravili kronoloku greku i pisali kao
da je on ivio u razdoblju Proljea i jeseni i uz to su stvorili legendu o Sun Wuu koji je
pomagao Heluu prilikom invazije na Chu, a tu priu prihvatio je i Sima Qian (Osobna
prepiska).
U vrijeme kada je, prema toj pretpostavci, Sun Bin pisao Trinaest poglavlja, nije se smatralo
povredom etike pripisati djelo nekome za koga se tvrdilo da je ivio stoljee i pol ranije. Ili su, kao
to smatra profesor Gu Jiegang, jednostavno ljudi poinili kronoloku greku? Doktor Guo
Moruo pie: Biografija Sun Wua nije pouzdana; ona je izmiljena. Sun Zi Bingfa je djelo pisano
u razdoblju Zaraenih drava; ne zna se tko je autor. Teko je utvrditi je li autor Sun Bin.
Moda je ovo djelo bilo saet prikaz uenja nekoga nepoznatog stratega iz razdoblja
Zaraenih drava. Kong Fuziovi Analekti upravo su takva kompilacija. Kao to istie
Feng Youlan, teko je odrediti autorstvo za stara knjievna djela:
Oito je da u staroj Kini pojam autorstva nije bio dokraja razjanjen, pa kad naemo
neko ime iz razdoblja Zaraenih drava ili nekoga ranijeg vremena, to ne mora
obavezno znaiti da je prvotno tu knjigu napisao ba taj ovjek. Prema ondanjim
shvaanjima nije bilo vano to je djelo izvornoga autora, a to su dodavali njegovi
sljedbenici, tako da danas to vie i nije mogue odrediti (Fung Yu-lan, History of
Chinese Philosophy, str. 20. Ali Sun Xingyan, ije je izdanje klasika bilo
standardom gotovo dva stoljea, bio je uvjeren da je Sun Zi napisao ovo djelo.
Kad bi filozofi napustili ovaj svijet, njihovi bi sljedbenici i uenici od svojih biljeki
sloili knjige. No ovu je knjigu Sun Zi pisao svojom rukom. Ona, tovie, prethodi
Lieziu. Zhuangziu (uang e), Mengziu i Xunziu i uistinu je stara knjiga.
(Wcishu Tongkao, str. 941. Tvrdi se da su navedena djela napisana kako slijedi: u
treem stoljeu prije nae ere; izmeu 369. i 286 (?) prije nae ere; izmeu 372. i
289 (?) prije nae ere; sredinom treeg stoljea prije nae ere.)
I tako smo se napokon i mi nali u istom orsokaku kao i Yao Qiheng prije tri stoljea. Ne
znamo je li taj Sun Wu postojao; ne znamo je li on napisao djelo koje mu se pripisuje i
stoga smo prisiljeni, kao i istaknuti uenjak iz vremena dinastije Qing, svrstati Sun Zi u
kategoriju neutvreno autorstvo. Ali originalnost, postojanost stila i razvijanje teme
navode na zakljuak da Trinaest poglavlja nisu kompilacija, nego da je to napisao
pojedinac koji je imao stvaralake maste i mnogo praktinoga ratnikog iskustva.
I - PROCJENA SITUACIJE
(Naslov ovog poglavlja moe se protumaiti i kao ratni plan ili prorauni. U izdanju
Sedam vojnih klasika nazvan je Prethodni prorauni. Tema o kojoj on najprije raspravlja
ovdje je nazvana Procjenom situacije.)
Sun Zi kae:
1. Rat je od ivotne vanosti za dravu; to je podruje u kojem se rjeava biti ili ne biti; to
je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili jer je (bojno polje) mjesto gdje se rjeava pitanje
ivota i smrti (a rat) put da se ostane iv ili propadne.) Stoga je nuno dobro ga prouiti.
Li Quan: Oruje je alat zlog znamenja. Rat je ozbiljno pitanje koje ne moemo shvatiti
ako u nj ulazimo bez potrebnog razmiljanja.
2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajui u obzir pet temeljnih inilaca i usporeujui
sedam elemenata koje emo kasnije nabrojiti. Tako spoznajemo ono to je
bitno.
3. Prvi od tih inilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvrijeeno Ino) preveden kao
moralni utjecaj. Obino se prevodi kao put i li ispravan put. U knjizi se odnosi na
moral
vlade,
pogotovo
suverena.
Ako
suveren
vlada
pravedno,
dobro
hotno i ispravno, on ide pravim putom ili pravom stazom i tako vri
veliki moralni utjecaj; drugi vrijeme; trei, zemljite; etvrti, zapovjednitvo; peti, doktrina.
Zhang Yu: Takva sistematizacija je savreno jasna. Kad se digne vojska radi kanjavanja
napadaa, hramsko vijee najprije razmotri primjerenost ponaanja onih koji su na
vlasti i analizira da li im njihov narod vjeruje; zatim je li godinje doba povoljno za rat
i, na kraju, koje tekoe e stvarati samo zemljite na kojem e se ratovati. Kad se
temeljito razmotre te tri okolnosti, onda se odreuje general koji e povesti ljude u
napad (Na kineskom jeziku postoje mnogo toniji izrazi koji se ne mogu jednoobrazno prevoditi
naom rijeju napad. Zhang Yu ovdje upotrebljava izraz koji doslovno znai: radi
kanjavanja zloinaca, a to je izraz koji se primjenjivao za napad na pobunjenike. Drugi
znakovi imaju veoma odreena znaenja kao radi potajnog napadanja, radi iznenadnog
napadanja, radi uguenja pobune, radi potinjavanja, itd.). Kad jedinice preu granice,
koncentrirati ili podijeliti snage. (Poznavajui tlo ivota i smrti ovdje je dano kao: Ako
Zhang Yu: Ponekad ubacimo sjeme razdora izmeu suverena i njegovih ministara, u drugim
prilikama razdvojimo neprijatelja od njegovih saveznika. Izazovimo njihovu uzajamnu
sumnjiavost da ih zavadimo. Onda moemo kovati zavjere protiv njih.
26. Napadnimo ga tamo gdje je nepripremljen; iznenada napadnimo u trenutku kad nas ne
oekuje.
He Yanxi: Li Jing za dinastije Tang predloi deset planova koje treba primijeniti protiv Xiao
Xiea i njemu bude povjereno zapovjednitvo nad cjelokupnom vojskom. U osmom mjesecu on
sakupi jedinice u Kui-zhou (Kuizhou je u Sichuanu / Seuan).
Kako je to bilo u vrijeme jesenskih poplava, vode rijeke Changjiang (Jangce) su se razlile i
ceste koje su vodile kroz uske klance bile su opasne. Stoga je Xiao Xie mislio da ga Li Jing
nee napasti, pa se nije ni pripremao.
U devetom mjesecu Li Jing preuzme zapovjednitvo nad jedinicama i obrati im se rijeima:
Izvanredna hitrost je u ratu od najveeg znaenja; ne smije se proputati prilika. Mi smo
se sada koncentrirali, a Xiao Xie jo ne zna nita o tome. Iskoritavajui situaciju to se rijeka
razlila, mi emo se neoekivano pojaviti pod zidinama njegova glavnog grada. Znate kako se
ono kae: Kad grom udari, vie nema vremena da se pokriju ui. ak ako nas i otkrije, ne
moe iz istih stopa smisliti plan za protunapad i mi ga sigurno moemo zarobiti.
On krene prema Vilingu, a Xiao Xie se uplai. Pozove pojaanja s juga, ali ona nisu mogla stii
na vrijeme. Li Jing opsjedne grad i Xie se preda. Iznenada napadnimo u trenutku kad nas ne
oekuje znai kao ono kad je potkraj vladavine dinastije Wei vladar poslao generale Zhong
Huja i Deng Aja da napadnu Shu. (taj pohod je poduzet oko 255. godine nae ere). U zimu,
u desetom mjesecu, Ai napusti Vinping i krene kroz nenaseljene predjele gazei vie od
sedam stotina lija, usijecajui ceste kroz planine i gradei visee mostove. Gore su bile visoke,
doline duboke, a cijeli je pothvat bio do krajnosti teak i opasan. Vojska je takoer bila na rubu
propasti, jer je bila iscrpla gotovo sve zalihe. Deng Ai se sputao niz strme litice kotrljajui se,
umotan u meke sagove; generali i oficiri su se muno uspinjali hvatajui se za grane drvea.
Uz klisure su se verali i niz klisure sputali kao ribe nanizane na konopcu. Tako je vojska
napredovala.
Deng Ai se najprije pojavio pod Jiangvouom u dravi Shu gdje mu se predao Ma Mou, general
zaduen za obranu grada. Deng Ai posijee Zhuge Zhana koji mu je pruio otpor u Mianzhuu
i poe dalje na Chengdu. Liu Shan, kralj dinastije Shu, takoer se preda.
27. To su kljuevi pobjede u rukama stratega. O njima ne moemo unaprijed raspravljati.
Me; Vaochen: Kad se naemo pred neprijateljem, prilagodimo se promijenjenim prilikama
i pribjegnimo lukavtinama. Kako o tome moemo raspravljati unaprijed?
28. Dakle, ako prorauni pokazuju da su nae snage nadmonije, u hramu e se procijeniti da
je u izgledu pobjeda; no kad smo prema proraunima slabiji od neprijatelja, to ukazuje na poraz.
inei mnotvo prorauna, moemo pobijediti; s malo ne moemo. Koliko tek manje izgleda za
pobjedu ima onaj tko ih uope ne radi! Tim sredstvima analizirajmo situaciju i rezultat e biti
oit! (Ova izreka zbunjuje i teka je za prevoenje. Prilikom preraunavanja upotrebljavale su
se i neke raunske sprave. Jedan znak ukazuje da se upotrebljavalo i primitivno raunalo. Ne
znamo koju su u tom postupku teinu imali razni faktori i elementi, ali oito je da su se
racionalnim putem usporeivale odgovarajue snage. Moe se zakljuiti i da su se odvojeno
na dva naina proraunavali izgledi, prvi put na nacionalnoj razini, a drugi put na
strategijskoj. Prvi nain je obuhvaao usporedbu pet osnovnih elemenata navedenih u izreci
broj 3; moemo pretpostaviti da su - u sluaju da su ti rezultati bili povoljni - vojni strunjaci
usporeivali jainu, obuenost, dosljednost u primjeni politike nagraivanja i kanjavanja i
tako dalje (sedam inilaca).
mjeseci nije mogao zauzeti grad. Njegovi oficiri i vojnici su se razboljeli i tijela su im se
prekrila irevima. Tada kralj Donghaja ree Zang Gongu: Ti si koncentrirao vojsku i
opkolio neprijatelja koji je odluio boriti se do kraja. To nije nikakva strategija!
Prestani opsjedati grad. Daj im na znanje da si im otvorio put za bijeg i oni e pobjei i
raspriti se. Tada e ih svaki seoski pandur moi zarobiti! Zang poslua taj savjet i
zauzme Yuanwu.
11. Na cilj mora biti da sve pod kapom nebeskom uzmemo netaknuto. Tako se
naa vojska nee iscrpiti, a nai e ciljevi biti postignuti. To je bit umijea ofenzivne
strategije.
12. U skladu s tim, vojsku treba ovako upotrebljavati: kad ih se nae deset prema
neprijateljevu jednom vojniku, opkolimo ga.
13. Kad su nae snage pet puta jae od njegovih, napadnimo ga.
Zhang Yu: Ako je moja vojska pet puta jaa od neprijateljeve, ja ga uzbunjujem s ela,
iznenadim ga u pozadini, diem buku na istonoj strani, a napadam sa zapada.
14. Ako su nae snage dvostruko jae od njegovih, moramo ga podijeliti.
Du You: ... Ako je nadmo od dva prema jedan nedovoljna da bi se drala situacija u
svojim rukama, jednim dijelom vojske privuemo panju neprijatelja i rastavimo ga.
Zato je veliki vojvoda rekao: Ako netko nije u stanju tako utjecati na neprijatelja da
rastavi njegove snage, ne moe ni razgovarati o posebnoj taktici.
15. Ako
su
nam
snage
podjednake,
moemo
zaratiti.
He Yanxi: . . . U takvim situacijama samo sposobni general moe pobijediti.
16. Ako
smo
brojano
slabiji,
moramo
znati
odstupiti.
Da Mu: Ako se nae jedinice ne mogu mjeriti s njegovima, privremeno emo izbjei
njegov
poetni
juri.
Moda emo kasnije moi iskoristiti neku slabu toku. Tada treba stati na noge i
odluno izboriti pobjedu.
Zhang Yu: Ako je neprijatelj jak, a ja sam slab, ja se privremeno povlaim i ne
prihvaam bitku. To se dogaa kad su sposobnost i hrabrost generala i djelotvornost jedinica podjednaki.
Ako je moj poredak dobar, a neprijatelj je dezorganiziran, ako sam ja odluan,
a on nemaran, mogu zapodjenuti bitku pa makar on bio i brojniji. Ali ako
smo u svim pitanjima neravnopravni, moramo ga znati prevariti, jer mala
vojna snaga nije nita drugo nego plijen jaeg neprijatelja.
Zhang Yu: _ Mengzi (Mencije) kae: Mali se sigurno ne mogu mjeriti s
velikima, slabi s jakima, ni malobrojniji s brojnima.
18. General je zatitnik drave. Ako je ta zatita potpuna, drava e sigurno
biti jaka: ako je nepotpuna, drava e sigurno biti slaba.
Zhang Yu: Veliki vojvoda je rekao: Napredovat e onaj vladar koji
izabere pravu osobu. Propasti e onaj koji to ne uradi.
19. Tri su naina na koja vladar moe nanijeti zlo svojoj vojsci.
20. Kad ne shvaa da vojska ne smije nastupati, pa zapovjedi nastupanje, ili
ne shvaa da ne smije odstupati, pa zapovjedi odstupanje. Drugim rijeima kad
sputava vojsku.
Jia Lin: General moe zapovjediti nastupanje ili odstupanje svoje vojske u skladu
s prilikama. Najgore je kad to naredi vladar iz dvora.
21. Kad se ne razumije u poslove vojne prirode, a bavi se njima. To zbunjuje
oficire.
Cao Cao: ... Armijom se ne moe zapovijedati po pravilima bontona.
Du Mu: U vezi s imovinom, zakonima i propisima vojska postupa po svojim
naelima. Ako se primijene ista naela na osnovi kojih se upravlja dravom, unijet
e se nemir medu oficire.
Zhang Yu: Dobrohotnost i pravednost mogu se primijeniti pri upravljanju dravom,
ali ne mogu pri zapovijedanju vojskom. Vojskom se zapovijeda brzo i elastino, ali
tako se ne moe upravljati dravom.
Li Quan: Takve ljude nazivaju ludi razbojnici. to drugo oni i mogu oekivati
osim poraza?
IV RASPORED SNAGA
Sun Zi kae:
1. U stara su vremena sposobni ratnici najprije sebe pripremali da budu nepobjedivi, a
onda su ekali na trenutak neprijateljeve ranjivosti.
2. Naa nepobjedivost ovisi o nama; ranjivost neprijatelja ovisi o njemu.
3. Zakljuak je, dakle, da umjeni ratnici mogu sebe tako pripremiti da budu nepobjedivi,
ali ne mogu utjecati na to da neprijatelj zasigurno bude ranjiv.
Mei Yaochen: Moemo uiniti ono to ovisi o nama; neizvjesno je ono to ovisi o
neprijatelju,
4. Stoga se kae da netko moe i znati kako se pobjeuje, ali ne mora zasigurno i
pobijediti.
5. Neranjivost se osniva na obrani, a mogunost za pobjedu na napadu (neranjivost je
(znai) obrana; sposobnost za osvajanje je (znai) napad).
6. Branimo se kad nam snage nisu dovoljne; napadamo kad su nam vie nego
dovoljne.
7. Oni koji se znaju braniti, kriju se kao ispod devet zemljinih kora; oni koji znaju
napadati, juriaju kao s devetog neba. Tako su jedni i drugi sposobni da se zatite i da
izvoje punu pobjedu (to je prastaro shvaanje da se Zemlja i Nebo sastoje od slojeva
ili katova).
Du You: Oni koji znaju pripremiti obranu, misle da je najvanije osloniti se na mo
takvih prepreka kao to su planine, rijeke i podnoja brda. Ponaaju se tako da
neprijatelj ne moe spoznati gdje treba napasti. Oni se sakriju kao pod devet zemljinih
kora. Oni koji znaju pripremiti napad, misle da je najvanije osloniti se na godinje
doba i prednosti zemljita; ovisno o situaciji, oni iskoritavaju poplave i vatre. Ponaaju se tako da onemogue neprijatelju spoznaju gdje treba da se priprema. Napadnu
kao grom koji udari iz devetog neba.
8. Nije vrhunac umijea predvidjeti pobjedu koju svaki obian ovjek moe
predvidjeti.
Li Quan:... Kad je Han Xin unitio dravu Zhao, krenuo je iz utvrde prije
doruka. Rekao je: Porazit emo vojsku drave Zhao i onda emo se nai za
dorukom. Generali nisu vjerovali u to, ali su se pravili da vjeruju. Han Xin postroji
svoju vojsku tako da rijeka ostane straga. Jedinice drave Zhao se popnu na svoje
grudobrane i prasnu u smijeh kad su to vidjele. Rugali su im se: General Hana ne zna
kako treba rasporediti vojsku! Tada Han Xin produi i potue vojsku Zhao, a nakon
doruka odrubi glavu gospodaru Cheng Anu. To je primjer kako mnotvo ne moe
sve shvatiti (Han Xin je smjestio svoju vojsku na brisani prostor. Spalio je
svoje amce i porazbijao lonce za kuhanje. Rijeka mu je bila iza njega, a vojska
drave Zhao ispred njega. Han Xin je morao ili pobijediti ili se utopiti).
9. Nije vrhunac umijea ni samo pobijediti i biti oglaen poznavaocem jer nije
potrebna velika snaga da bi se podiglo jesenje paperje; nije dokaz otrog vida kad neko
razlikuje Sunce od Mjeseca; ne znai da ima otar sluh onaj tko uje grom (nije dokaz
umijea kad netko pobijedi u iscrpljujuoj bici ili zahvaljujui sretnim okolnostima).
Zhang Yu: Kad kae jesenje paperje, Sun Zi misli na paperje kunia koje je
nailaskom jeseni izvanredno lagano.
10. U staro su doba oni koje su smatrali dobrim ratnicima pobjeivali neprijatelja
kojega je bilo lako pobijediti (neprijatelja je bilo lako osvojiti jer su strunjaci
prethodno stvorili uvjete za to).
11. Stoga iskusni vojskovoa nije zbog svojih pobjeda bio slavljen ni isticana mu
mudrost i hrabrost.
Du Mu: Obian ovjek ne razumije pobjedu postignutu prije nego to se situacija
kristalizira. Stoga ni tvorac pobjede ne stekne slavu sa otroumnosti. Pokori
neprijateljsku zemlju jo prije nego to okrvavi otricu svoga maa.
He Yanxi:... Kad pokorite neprijatelja bez borbe, tko e vas proglasiti hrabrim?
12. Jer on pobjeuje bez greke. Bez greke znai da bez obzira na to to radi, on
sebi osigurava pobjedu; on osvaja ve poraenog neprijatelja.
Chen Hao: Nijednu nepotrebnu kretnju pri planiranju; u strategiji - nijedan
nepotreban korak.
13. Stoga dobar vojskovoa zauzima poloaj na kojem ne moe biti poraen i ne
proputa priliku da zagospodari nad neprijateljem.
14. Tako pobjednika vojska pobjeuje prije nego to izazove bitku; vojska osuena
na poraz bori se u nadi da e pobijediti.
Du Mu:. . . Li Jing, vojvoda od Weja, je rekao: Za generala je najvanije da jasno
zapaa, da mu je vojska jednoduna, da mu strategija bude plod dubokog
razmiljanja i da su mu planovi dalekoseni, da zna iskoristiti prednosti godinjih
doba i da bude sposoban analizirati ljudski faktor. Jer general koji ne moe prosuditi
svoje sposobnosti ili primijeniti brzinu i elastinost kad se nae u prilici da napadne
neprijatelja, nastupat e posrui i oklijevajui, tjeskobno gledajui najprije udesno
pa ulijevo i nee biti u stanju izraditi plan. Lakovjerno e povjerovati nepouzdanim
izvjetajima i vjerovat e u jednom trenutku u jedno, u drugom trenutku u drugo.
Plaljiv kao lisica u nastupanju ili odstupanju, postii e to da e se grupe njegove
vojske ratrkati naokolo. Ima li razlike izmeu toga i dovoenja nevinih ljudi u
kljualu vodu i vatru? Zar to nije jednako kao voditi krave i ovce da bi se nahranili
vuci i tigrovi?
15. Oni koji su ovladali ratnim umijeem njeguju Dao (tad) i potuju zakone, i
stoga znaju pripremiti put do pobjede.
Du Mu: Dao je moral, tj. ovjekoljubivost i pravda; zakoni su propisi i instituti. Oni
koji se istiu u ratu, najprije njeguju svoju ovjekoljubivost i pravednost i potuju svoje
zakone i institute. Na taj nain njihove vlade postaju nepobjedive.
16. U elemente ratnog umijea spadaju: prvo - mjerenje prostora; drugo - procjena
koliina; tree - prorauni; etvrto - usporedbe; peto - izgledi za pobjedu.
17. Mjerenje prostora je u vezi sa zemljitem.
18. Koliine su u vezi s mjerenjem, brojke su u vezi s koliinama, usporedbe su u
vezi s brojkama, a pobjeda je u vezi s usporedbama.
He Yanxi: Pod zemljitem razumijevamo i razdaljine i vrstu zemljita; mjerenje
je proraun. Prije nego to se vojska uputi na pohod, obavljaju se prorauni da bi se
saznao stupanj neprohodnosti neprijateljeve zemlje; ravnost i vijugavost staza u njoj;
broj neprijateljevih vojnika; koliine njegove ratne opreme i stanje njegova morala.
Proraune radimo da bismo vidjeli moemo li neprijatelja napasti i tek nakon toga
stanovnitvo mobiliziramo i diemo vojsku.
19. Kao to vidimo, pobjedonosna e biti ona vojska u kojoj se ono to je
proraunato mjeri centama, a ono to nije, zrnima. Poraena e biti ona vojska u kojoj je
tek zrna vrijedno ono to je proraunato, a centu ono to nije.
20. Zato to sve dobro rasporedi, general koji pobjeuje moe navesti svoje ljude
da se bore silinom zajaenih voda koje se, kad se oslobode brane, stropotavaju u
provalije bez dna.
Zhang Yu; U prirodi vode je da izbjegava visine i uri u doline. Kad se provali nasip,
voda pada neodoljivom snagom. Vojska je isto takva. Moramo iskoristiti prednost
to neprijatelj nije pripremljen; napadamo ga kad to ne oekuje; izbjegavamo ga
tamo gdje je jak i napadamo gdje je upalj, pa nam se - kao ni vodi nitko nee
moi suprotstaviti.
V O SNAZI
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, rukovoditi s mnogo ljudi jednako je
kao i rukovoditi s malo njih. Sve je stvar organizacije. Zhang Yu: Da bismo mogli
rukovoditi vojskom, moramo najprije rasporediti dunosti izmeu generala i
njihovih pomonika, pa onda odrediti koje jaine e biti nae jedinice...
Jedan ovjek je jedinka; dva su par; tri su trojka; jedan par i jedna trojka ine petorku
(moglo bi se zakljuili da par i trojka nose razliito oruje), a to je odjel; dva
odjela ine desetinu; pet desetina, jedan vod; dva voda, jednu etu; dvije ete, jedan
bataljon; dva bataljona, jedan puk; dva puka, grupu; dvije grupe, brigadu; dvije
brigade, armiju (desetina se sastoji od deset ljudi, eta od stotine, bataljon od dvije
stotine, puk od etiri stotine, grupa od osam stotina, brigada od tisuu est stotina;
armija od tri tisue dvjesta. Vjerojatno je takva biia organizacija u vrijeme kad je
Zhang Yu pisao. Nai termini za jedinice dani su prema engleskom ustrojstvu). Svaki
je potinjen viemu i nadzire niega. Svaki je obuen kako treba. Na taj nain moe
pojedinac rukovoditi i zapovijedati vojskom od milijun ljudi jednako kao s
nekolicinom.
2. Nadzirati mnogo ljudi, jednako je kao i nadzirati ih malo. Vano je samo
organizirati jedinice i vezu meu njima.
Zhang Yu: ...Kad se upotrebljava mnotvo jedinica, one su daleko jedna od druge, i
veza se ne moe odravati oima i uima. Zato se oficirima i ljudstvu zapovjedi da
nastupaju ili odstupaju na osnovi promatranja zastava i barjaka i da se kreu ili
zaustavljaju kad uju signale dane zvonima i bubnjevima. Na taj nain hrabri nee
nastupati sam, niti e kukavica bjeati,
3. Zahvaljujui akcijama manevarskih i klasinih snaga vojska moe biti sigurna
da e bez poraza odoljeti neprijateljskom napadu (klasine (zheng) snage dre ili razvlae
neprijatelja; manevarske snage djeluju ondje gdje se njihovi udari ne predviaju. Ako
neprijatelj pretpostavi da bi mogao uslijediti neki qi manevar i na njega tako odgovori da
ga neutralizira, onda taj manevar automatski postaje zheng).
Li Quan: S neprijateljem se sueljavaju klasine jedinice, a manevarske ga napadaju s
bokova. Nijedan vojni zapovjednik ne moe uhvatiti neku prednost od neprijatelja,
ako nema manevarske jedinice. He Yanxi: Trudim se da neprijatelj moje klasine snage
shvati kao manevarske, a manevarske kao klasine. tovie, klasine mogu postati
manevarske i obratno.
4. Primjer vrstog udara na uplje mjesto jest kad jedinice bacimo na neprijatelja
kao mlinski kamen na jaja.
Cao Cao: Upotrijebi najjau silu da napadne najslabije mjesto.
5. Openito, upotrebom klasinih jedinica ulazit emo u borbu; upotrebom
manevarskih pobjeivat emo.
6. Oni koji znaju upotrebljavati manevarske snage, imaju beskrajne mogunosti, kao
to su nebo i zemlja beskrajni; neiscrpne kao tokovi velikih rijeka.
7. Oni zavre jedno da bi zapoeli drugo; cikliki, kao to se kreu Sunce i Mjesec. Oni
nestanu i opet se pojave; neizbjeno, kao to se smjenjuju godinja doba.
8. Muzikih nota ima samo pet na broju, ali njihovih melodija ima toliko mnogo da ih ne
moemo sve ni uti.
9. Osnovnih boja ima samo pet na broju, ali njihovih kombinacija ima toliko mnogo da ih
ne moemo sve ni zamisliti.
10. Okusa ima samo pet na broju, ali njihovih spojeva ima toliko da ih ne moemo sve ni
okuati.
11. U borbi postoje samo dvije vrste snaga; klasine i manevarske, ali mogu se kombinirati
na beskrajno mnogo naina; nitko ih ne moe sve obuhvatiti.
12. Te dvije vrste snaga proizlaze jedna iz druge: isprepliu se beskrajnim kombinacijama
kao prstenovi koji izlaze jedan od drugoga. Tko moe odrediti gdje jedan prestaje a drugi
poinje?
13. Vodene bujice valjaju ljunak silinom svoga zamaha.
14. Sokol lomi tijelo svog plijena jer ga proraunato zaskoi (proraunat je razmak
izmeu njega i rtve u momentu napada. Tako kae Du Mu).
Du You: Neprijatelja moramo napadati strelovito kao to se sokol obruava na svoju metu. On
zasigurno lomi lea svoje rtve, jer prorauna tono trenutak napada. Njegovi su pokreti
proraunati.
15. Tako je i nalet onoga tko je vian ratovanju neodoljiv, a njegov napad tono odmjeren.
16. Njegova mo je kao kod dokraja zategnutog samostrela; odreivanje vremena napada je
kao otputanje otponca (ovdje je opet upotrebljen specifian znak koji znai samostrel).
17. U buci i kovitlacu stjee se dojam da je bitka kaotina, ali tu nema nereda; ini se
da se vojska kree neprestano u krugu, ali ne moe biti poraena.
Li Quan: Kad se vodi bitka, sve se doima u zbrci i kovitlacu. Ali zastave i barjaci imaju
propisan raspored; zvukovi inela imaju utvrena pravila.
18. Prividna zbrka je rezultat dobrog poretka; prividni kukaviluk, razultat hrabrosti;
prividna slabost, rezultat snage.
Du Mu: Smisao ove izreke je da onaj tko eli ostaviti dojam da u njegovoj vojsci vlada nered,
mora biti i te kako discipliniran. Samo tako moe stvarati dojam da je u zbrci. Onaj tko eli
ostaviti dojam da je kukavica i vreba na neprijatelja, mora biti hrabar, jer e samo tako moi
oponaati strah. Onaj tko eli ostaviti dojam svoje nejakosti da bi izazvao neprijatelja da
bude drzak, mora biti izvanredno jak. Samo tako moe oponaati slabost.
19. Red ili nered ovise o organizaciji; hrabrost ili kukaviluk o okolnostima; jakost ili
nejakost o rasporedu snaga.
Li Quan: Kad jedinice opet zauzmu povoljan poloaj, kukavica je hrabar; kad gube poloaj,
hrabri postaju kukavice. U ratnom umijeu nema vrstih pravila. Ona se mogu izraditi samo
prema prilikama.
20. Oni koji znaju natjerati neprijatelja da se kree, to postiu stvarajui situaciju prema kojoj
se on mora prilagoditi; oni ga namame neim za im e zacijelo posegnuti, a onda ga i dalje
mamei navuku u zasjedu gdje ga ekaju u punoj snazi.
21. Stoga e sposoban vojskovoa pobjedu zaraditi koristei se situacijom, a nee je
zahtijevati od svojih podreenih.
Chen Hao: Iskusni ratnici se najvie oslanjaju na iskoritavanje prilika i brzinu. Oni ne
prebacuju teret tog zadatka samo na svoje ljude.
22. On bira svoje ljude, a oni iskoritavaju situaciju (u tekstu se kae: Tako on moe
Li Ouan;...
23. Hrabri se mogu boriti; oprezni braniti, a mudri savjetovati. Tako svaija nadarenost
postaje korisna.
Du Mu:... Ne zahtijevaj da ti neto uine oni koji nemaju dara. Kad je Cao Cao napao
Zhang Lua u Hanzhongu, ostavio je generale Zhang Liaoa, Li Diana i Le Jina da
zapovijedaju s vie od tisuu ljudi koji su branili Hefei. Cao Cao poalje upute vojnom
povjereniku Xie Diju i napie mu na rubu omotnice: Otvori ovo tek kad pobunjenici
stignu. Uskoro Sun Quan iz drave Wu, sa sto tisua ljudi opkoli Hefei. Generali otvore
upute i proitaju: Ako Sun Quan stigne, generali Zhang i Li e izii i boriti se. General
Le e braniti grad. Vojni povjerenik nee sudjelovati u borbi (Cao Cao je nastajao
politike oficire drati po strani). Svi drugi generali moraju prihvatiti borbu s
neprijateljem. Zhang Liao ree: Na gospodar je daleko na pohodu, i ako mi budemo
ekali pojaanja, pobunjenici e nas sigurno unititi. Stoga u uputama stoji da neprijatelja
moramo odmah napasti prije nego to se prikupi, da bismo otupili otricu njegova napada
i uvrstili moral svojih jedinica. Tako moemo obraniti grad. Prilika za nau pobjedu ili
poraz sadrana je u toj jednoj akciji. Li Dian i Zhang Liao iziu iz grada da napadnu i
potuku Sun Ouana, ime je moral vojske drave Wu bio uniten. Tada se vrate, srede
svoju obranu i vojska se osjeti sigurnom. Sun Quan je napadao grad deset dana, ali ga
nije mogao zauzeti i povukao se. Razmatrajui to, povjesniar Sun Sheng kae: Rat se
vodi lukavstvima. Obrana Hefeja je bila neizvjesna, slaba, nisu mogli oekivati
pojaanja. Ako povjerujemo samo hrabrim generalima koji vole borbu, to e izazvati
nevolje. A ako se pouzdamo samo u one koji su oprezni, njihova zaplaena srca nee biti u
stanju drati situaciju u svojim rukama.
Zhang Yu: Ljude treba tako rasporediti da se upotrijebe i pohlepni i glupi, i pametni i
hrabri, i da se svakoga zadui za onu situaciju koja njemu odgovara. Ne treba zaduivati
ljude zadacima koje oni ne mogu obaviti. Proberimo ih i zaduimo zadacima primjerenim
njihovim sposobnostima.
24. Onaj tko se oslanja na situaciju, upotrebljava svoje ljude u borbi onako kako se valjaju
balvani i kamenje. Priroda balvana i kamenja je takva da su oni nepomini na vrstom tlu; na
nestalnom tlu oni se miu. Ako su etvrtasti, oni se zaustavljaju; ako su okrugli, oni se kotrljaju.
25. Snaga jedinica kojima se u borbi umjeno zapovijeda, moe se usporediti sa snagom
okruglih stijena koje se kotrljaju s planinskih visina.
Du Mu:... Na taj nain se i s malo moe postii mnogo. Zhang Yu:... Li Jing kae: U ratu se
susreemo s tri vrste situacija: kad general prezire svog neprijatelja, a njegovi se oficiri vole
boriti i ambicije im seu do plavih oblaka, a duh im je estok kao orkan, to je situacija u
vezi s moralom vojske.
Kad jedan ovjek brani planinski prolaz uzan kao ovja crijeva ili kao vrata tenare, moe
odoljeti tisui napadaa. To je situacija u vezi s terenom. Kad netko iskoristi neprijateljev
manevar, njegov umor, glad i e ili ga napada dok se jo nije ulogorio, ili dok mu je vojska
tek na polovici rijeke koju prelazi, to je situacija u vezi s neprijateljem. Dakle, kad
rasporeujemo svoju vojsku, moramo iskoristiti prednosti situacije tono onako kao da na
strmoj litici postavljamo kuglu koja se poinje kotrljati. Snaga koju primjenjujemo je malena,
ali rezultati su golemi.
VI - TO JE MINUS, A TO PLUS
Sun Zi kae:
1. Uope uzevi, u boljoj je situaciji onaj koji prvi zaposjedne bojno polje i eka
svog neprijatelja; u loijoj je onaj koji kasnije stigne na prizorite i srlja u borbu.
2. Stoga dobre vojskovoe dovode neprijatelja na bojno polje, a ne doputaju da
on njih dovede.
3. Neprijatelj se moe navesti da doe na bojno polje po svojoj pobudi time da mu
se prui neka prednost. Sprijeit e neprijatelja da doe onaj tko mu nanese tetu.
Du You:... Ako smo sposobni u svojim rukama drati kritine toke na strategijskim
stazama, neprijatelj ne moe doi. Stoga Uitelj Wang kae: Kad je maka na mijoj
rupi, ni deset tisua takora ne usuuju se izii; kad tigar straari na prijelazu preko
rijeke, ni deset tisua jelena je ne moe prijei.
4. Kad je neprijatelju lagodno, moramo se osposobiti da ga zamorimo; kad se dobro
hrani, da ga izgladnimo; kad poiva, da ga natjeramo na kretanje.
5. Moramo se pojavljivati na mjestima prema kojima on hiti; moramo se micati brzo
tamo gdje nas ne oekuje.
6. Moemo marirati tisuu lija a da se ne umorimo, ako prolazimo onuda gdje nema
neprijatelja.
Cao Cao: Uimo u prazninu, navalimo na upljine, zaobiimo ono to brani, udarimo ga
tamo gdje nas ne oekuje.
7. Da bismo bili sigurni da emo i osvojiti ono to napadamo, treba da
napadamo mjesto koje protivnik ne brani. Da bismo bili sigurni da emo zadrati
ono
to
branimo, treba da branimo mjesto koje protivnik ne na pada.
8. Dakle, neprijatelj ne zna gdje se mora braniti kad ima posla s ratnicima koji su
vini napadu; neprijatelj ne zna gdje treba napasti kad ima posla s onima koji su vini
obrani.
9. Dobar ratnik se ponaa tankoutno, kao da ga nema, ne ostavljajui tragova;
tajnovit je kao da je bestjelesan, i neujan je. Tako postaje gospodar neprijateljeve
sudbine.
He Yanxi:... Potrudimo se da neprijatelj nae dobre strane smatra slabim tokama, a
slabe strane jakim mjestima, dok istodobno nastojimo njegove jake strane pretvoriti u
slabe i otkriti gdje nije jak... Svoje tragove treba da krijemo da ih nitko ne bi mogao
razaznati; moramo odravati tiinu da nas nitko ne bi mogao uti.
10. Nastupat emo neodoljivo, ako se zarivamo u ne prijateljeva slaba mjesta;
odstupat emo negonjeni, ako se kreemo brzo da nas neprijatelj ne pretee.
Zhang Yu:... Dolazimo kao vjetar, odlazimo kao munja.
11. Kad elimo zapodjenuti bitku, napadamo poloaj na koji na protivnik mora
poslati pojaanje, i tako mu ne preostaje drugo nego da prihvati bitku, pa makar bio
zatien visokim zidovima i dubokim jarkovima.
12. Kad elimo izbjei bitku, moemo se braniti jedno stavno ucrtavanjem linije na
zemljitu. Neprijatelj nas nee moi napasti jer mu spreavamo da ide onamo kamo bi on
elio.
Du Mu: Zhuge Liang se ulogorio u Vangpingu i zapovjedio Wei Yanu i drugim
generalima da zdrue snage i podu na istok. Zhuge Liang je ostavio samo deset
tisua ljudi da brane grad, dok je on ekao na izvjetaje. Sima Yi je rekao: Zhuge
Liang je u gradu. On nema mnogo vojske. On nije jak. Njegovim generalima i oficirima
je srce silo u pete. U to vrijeme je borbeni duh Zhuge Lianga bio visok kao uvijek.
Zapovjedio je svojim jedinicama da spuste barjake i utiaju bubnjeve i nije dopustio
vojnicima da izlaze. Otvorio je etiri kapije i pomeo i pokropio ulice. Sima Yi je
sumnjao da je u pitanju zasjeda, i urno je svoju vojsku poveo prema sjevernim
planinama. Zhuge Liang ree svome naelniku taba: Sima Yi je mislio da sam ja
pripremio zasjedu i pobjegao je du planinskog lanca. Sima Yi je kasnije uo za to i
gorko zaalio (ova pria je dala zaplet za jednu popularnu kinesku operu. Zhuge
Liang je sjedio na jednoj kuli-braniu kapije i svirao lutnju dok su vratari meli i
kropili ulice, a Sima Yiova vojska komeala se na prilazima gradu. Prije toga je
Zhuge Liang prevario Sima Yia, i opet e ga).
13. Ako smo u stanju odrediti raspored neprijateljevih snaga i pri tome ne odati
raspored svojih snaga, moemo se koncentrirati, a on se mora podijeliti. A ako se mi
koncentriramo dok se on udvaja, mi emo moi upotrebiti sve svoje snage da bismo
napali samo jedan dio njegovih. Tako emo biti brojano nadmoniji. Dakle, ako moemo
upotrijebiti mnogo vojske da napadnemo odabrano mjesto, onda e nai protivnici biti u
gadnom kripcu.
Du Mu: ...Ponekad upotrebljavamo lake jedinice i jake konjanike da napadnu
neprijatelja tamo gdje nije pripremljen, a ponekad jake strijelce sa samostrelima i
strijelce s lukovima na zatezanje da gaaju kljune poloaje, da uznemire njegovu
lijevu stranu, opustoe desnu, uzbune ga na elu i iznenadno napadnu njegovo zaelje.
Po danu ga obmanjujemo upotrebom zastava i barjaka, a nou ga varamo udaranjem u
bubnjeve. Tako on, zastraen, dijeli svoje snage radi poduzimanja mjera
predostronosti.
14. Neprijatelj ne smije znati gdje namjeravamo zapodjenuti bitku. Jer ako on to ne
zna, pripremat e se na mnogo mjesta. A ako se on priprema na mnogo mjesta, onda
e na mjestu na kojem mislimo prihvatiti borbu, biti malo njegovih ljudi.
15. Jer ako se on priprema na elu, njegovo e zaelje biti slabo, a ako se on priprema
na zaelju, njegovo e elo biti krhko. Ako se priprema na lijevoj strani, desna e mu
strana biti osjetljiva, a ako se priprema na desnoj, ostat e mu malo ljudi na lijevoj. A
ako se priprema na svim mjestima, bit e svugdje slab (u tekstu doslovno pie: Ako
nema ni jednog mjesta na kojem se on ne priprema, nema ni jednog mjesta na kojem nije
osjetljiv. Dvije negacije su upotrebljene da bi istakle pozitivno znaenje).
Zhang Yu: On nee moi odmjeriti gdje e nae dvokolice izbiti, ni odakle e naa
konjica zapravo naii, ni gdje e naa pjeadija zapravo udariti, tako da e se on
raspriti i razdijeliti, i morat e se na svim mjestima uvati od nas. Tako e njegove
jedinice biti razbijene, a snaga mu podijeljena i izmrvljena i, na mjestu na kojem
budemo napadali, moemo upotrijebiti veliku vojsku protiv njegovih razdvojenih
jedinica.
16. Ako smo brojno slabiji, mi se pripremamo za eventualni napad neprijatelja;
ako smo brojno jai, natjerujemo neprijatelja da se priprema za obranu od nas.
17. Ako znamo gdje i kada e nae jedinice prihvatiti borbu, naa vojska moe
marirati tisuu lija i nai se na bojnom polju. Ali ako ne znamo ni gdje e biti bojno
polje, ni kojeg e dana poeti borba, lijevo krilo nee moi pomoi desnome, ili
desno lijevome; prednji dijelovi nee rnoi pomoi stranjima, niti zaelje elu; Kako
li je to tek potencirano kad su ti dijelovi na razdaljini od nekoliko desetina pa ak i
samo nekoliko lija jedni od drugih!
Du You: Dobri ratnici moraju znati gdje i kada e se voditi neka bitka. Oni
odmjeravaju put do tamo i utvrde datum. Oni razdijele vojsku i mariraju u odvojenim
kolonama. Oni koji su najudaljeniji, kreu prvi, a oni koji su blizu, kasnije. Tako se
vojska koja je razmaknuta jedna od druge i tisuu lija, nade istodobno na odreenom
mjestu. To se moe usporediti sa slikom koju prua gradska trnica kad se svi ljudi
okupe na njoj.
(Du Mu to ovako slikovito prikazuje:
Car Wu iz dinastije Song poslao je Zhu Lingshia da napadne Qiao ZongauShuu. Car
Wu ree: Prole godine je LiuJingxuan napravio ispad s podruja rijeke koja tee
prema Hoangwuu. Nije nita postigao i vratio se. Pobunjenici sada misle da bih ja
morao doi s podruja izvan rijeke, ali slute da bih mogao doi s podruja rijeke i nai
ih nespremne. Ako se to obistini, oni e zacijelo braniti Fucheng tekim jedinicama i
uvati unutranje ceste. Ako budem iao prema Hoangwuu, upasti u ravno u
njihovu stupicu. Stoga e glavninu snaga odvesti izvan rijeke i zauzeti Chengdu, a
poslati dio jedinica na podruje rijeke, da bi im odvukle dio snaga. To je izvrstan plan
da drim neprijatelje u aci.
Ali on se bojao da e se za njegov plan saznati i da e pobunjenici uoiti gdje je
slab a gdje je jak. Zato preda potpuno zapeaeno pismo Lingshiu. Na omotnici
napie: Otvori kad stigne u Baidi. U to vrijeme vojska nije znala kad e se
razdvojiti ili odakle e krenuti.
Kad je Lingshi stigao do Baidija, otvori pismo i proita: Glavnina vojske krenut e
zajedno s podruja izvan rijeka da zauzme Chengdu. Zang Xi i Zhu Lin e zauzeti
Guanghan, nastupajui od sredita toka rijeke. Poalji slabe jedinice ukrcane u vie
od deset visokih amaca s rijeke prema Hoangwuu.
Qiao Zong je zaista upotrijebio teke trupe da brani podruje rijeke i Lingshi ga
uniti).
18. Iako prosuujem da su jedinice drave Yue brojne, ne vidim kako bi to moglo
utjecati na ishod bitke? Jer ja tvrdim da se pobjeda moe postii. ak i ako je neprijatelj
brojniji, moemo ga sprijeiti da napadne.
Jia Lin: Moe neprijatelj biti i brojniji, ali ako on ne poznaje moju vojnu situaciju,
uvijek mogu postii da se on zaokupi vlastitim pripremama i da neprestano pravi
planove kako da me napadne.
20. Zato kaem da moramo utvrditi planove neprijatelja, da bismo znali koju
strategiju moramo primijeniti, a koju ne smijemo.
21. Moramo ga uznemirivati, da bismo upoznali kako se kree.
22. Moramo utvrditi raspored njegovih snaga, da bismo saznali prostor na kojem e
se voditi bitka (doslovno: Polje ivota i smrti).
23. Ispipajmo neprijatelja da bismo utvrdili gdje obiluje snagom, a gdje je nema
dovoljno.
24. Pri rasporeivanju jedinica najvanije je nemati utvren kalup. Tada ih ni
najprodorniji pijuni nee pronai, niti e mudraci moi kovati planove protiv nas.
25. Planove za pobjedu treba praviti prema modelima, ali da mnotvo to ne razumije.
Svatko moe vidjeti vanjske oblike, ali nitko ne smije shvatiti na koji smo nain pomou
njih izgradili pobjedu.
26. Stoga ne treba ponavljati taktiku koja nas dovede jedanput do pobjede, nego
uvijek nanovo pronalaziti rjeenja prema danim okolnostima, a njih je beskrajno mnogo.
27. Vojsku moemo usporediti s vodom, jer ona u svom toku izbjegava visine i
hita u doline, a tako i vojska izbjegava snagu i trai slabosti.
28. Kako voda oblikuje svoj tok prilagoavajui se zemljitu, tako i vojska postie
pobjedu gradei je prema prilikama kod neprijatelja.
29. Kao to voda nema stalni oblik, tako ni prilike u ratu nisu stalne.
30. Ako smo sposobni pobijediti mijenjajui svoju taktiku u skladu s prilikama kod
svog protivnika, onda smo bogomdani ratnici.
31. Ni jedan od pet elemenata nije uvijek onaj najvaniji, ni jedna od etiriju sezona
ne traje zauvijek; neki su dani dugi, a neki kratki, a mjesec raste i opada.
biti za neku toku koja je od strategijske vanosti. U tom sluaju e ak i jedna tisua
biti dovoljna da je brani dok ostali stignu.
8. U usiljenom maru od pedeset lija stradat e zapovjednik prethodnice, i
primjenom te metode stii e samo polovica vojske na cilj. U usiljenom maru od
trideset lija stii e samo dvije treine vojske (ovo se moe rei i na ovaj nain: Bit e
potuen general gornje vojske (za razliku od generala koji zapovijedaju sredinjom i
donjom vojskom ili on e biti zadran. Tu se pod gornjom vojskom misli na
prethodnicu kad tri divizije mariraju u koloni. Drugim rijeima: pozitivne i negativne
sirane usiljenih mareva treba paljivo odmjeriti i razmotriti to treba ponijeti sa sohom,
a to ostaviti u osiguranoj bazi).
9. Iz svega moemo zakljuiti da emo biti izgubljeni ako se pokrenemo bez teke
opreme, stone krme, hrane i zaliha.
Li Quan: ...Nije toliko vano zatititi se metalnim zidovima, koliko osigurati ito i
hranu.
10.
Na elu vojske na pohodu ne mogu biti oni koji sene snalaze u gorskim uvjetima,
u umama, opasnim klancima, movarama i barutinama.
11. Ako ne upotrebimo mjesne vodie, neemo moi iskoristiti prednosti zemljita.
Du Mu: Prema tekstu Guanzia: Ope je poznato da zapovjednik unaprijed mora
temeljito prouiti mape da bi spoznao koja su mjesta opasna za dvokolice i taljige, gdje
je voda preduboka za zaprena kola; gdje su prolazi u poznatim planinama
(poznatim s njihove strategijske vanosti), gdje glavne rijeke, gdje su brda i
breuljci; gdje ima mnogo rogoza, uma i trske; koliko su ceste udaljene; koliki su
gradovi i naselja; gdje su dobro poznati gradovi i koji su naputeni i gdje ima vonjaka
u cvatu. Sve to mora znati, a uz to i na koji nain prolaze granice, unutranje i
vanjske. Sve te podatke mora general zapamtiti; tek onda nee propustiti nijednu
prednost koju mu prua zemljite.
Li Jing kae: ... Moramo izabrati najhrabrije oficire, i one koji su najinteligentniji i
lukavi, i upotrijebiti mjesne vodie, tajno prei goru i umu, neujno i krijui svoje
tragove. Ponekad emo umjetno nainiti ivotinjske otiske na tragu svojih nogu; drugi
put emo na svoje kape staviti umjetne ptice i mirno se sakriti u ipraje. Zatim paljivo
oslukujemo udaljene zvukove i otrimo svoje oi da to jasnije vidimo. Koncentriramo misli tako da ne propustimo nijednu priliku. Promatramo znakove koji dolaze iz
atmosfere; u vodi traimo tragove da utvrdimo je li neprijatelj pregazio potok i pozorno
pratimo kretanje stabala koje obznanjuje njegovo pribliavanje.
He Yanxi: ... Stoga kad, primivi upute za pohod, pourimo u nepoznatu zemlju u koju
nije prodro kulturni utjecaj, a veze su prekinute, te pojurimo u njihove klance, zar to
nije teko? Ako dolazimo s osamljenom vojskom, neprijatelj e nas budno ekati. Jer, u
drugom je poloaju napada, a u drugom branitelj. A kako li se tek njihov poloaj
razlikuje kad se neprijatelj usredotoi na obmanu i primjenjuje mnogo naina da
zavara. Ako prethodno ne izradimo planove, srljamo glavom u ralje. Prkosei
opasnostima i ulazei na opasna mjesta, izlaemo se mogunosti da budemo uhvaeni u
stupicu ili preplavljeni. Ako mariramo kao pijani, moemo uletjeti u neoekivanu
borbu. Kad se zaustavljamo po noi, zabrinuti smo zbog lanih uzbuna; ako urimo
nepripremljeni, upadamo u zasjede. To je isto kao da bacimo armiju medvjeda i tigrova
u zemlju smrti. Kako moemo izii na kraj s utvrenjima pobunjenika ili ih istjerati iz
njihovih jazbina koje su maskirane? Stoga u neprijateljskoj zemlji moramo u tanine
poznavati: gore, rijeke, visoravni, nizine i breuljke koje neprijatelj moe braniti kao
strategijska mjesta; ume, podruja pod trskom, pod rogozom i bogate travnjake u
kojima se moe sakriti; razdaljine koje se prevaljuju cestama i stazama, veliinu
gradova i varoica, opseg sela; moramo znati jesu li polja plodna ili neplodna, koliko
su duboki irigacioni kanali, koliko ima skladita, kolika je vojska s kojom emo se
sueliti, na kom je stupnju djelotvornost njihova oruja. Tada imamo uvid u stanje kod
neprijatelja i moemo ga pobijediti.
12. Rat se dakle temelji na varci. Pokreemo se kad je to za nas probitano i mijenjamo
situaciju ratrkavanjem ili prikupljanjem snaga (Mao Zedong je nekoliko puta
parafrazirao ovu izreku).
13. U ratni pohod polazimo brzi kao vjetar; kad lagano mariramo - nalik smo
velianstvenoj umi; haramo i pustoimo kao vatra; na mjestu stojimo vrsto kao gora
(japanski ratnik Takeda Shingen prihvatio je tu izreku kao svoje geslo). Nedokuivi
smo kao oblaci, a kad se pomaknemo, onda smo na munju nalik.
14. Kad pljakamo pokrajinu, dijelimo svoje snage (Yang Ping'an popravlja i tumai:
Dakle, gdjegod se vai barjaci pokau, neprijatelj e biti podijeljen. ini se da to
mijenjanje nije opravdano). Kad zaposjedamo teritorij, dijelimo dobitak (i ovdje Yang
Ping'an ita drugaije: Brani ga kako ti bude najpovoljnije. Tekst ne potkrepljuje
takvo tumaenje).
15. Najprije prosuujemo situaciju, onda se pokreemo.
16. Pobijedit erno ako ovladamo umijeem izravnog i neizravnog pristupa. To je
manevarske umijee.
17. U Knjizi o zapovijedanju u vojsci kae se: Budui da se u bici ne moe uti glas,
upotrebljavaju se bubnjevi i zvona. Budui da u bici vojnici ne mogu vidjeti jasno jedni
druge, upotrebljavaju se zastave i barjaci. (pva izreka je zanimljiva jer u njoj Sun Zi
spominje jedno djelo koje je prethodilo njegovu.)
18. Gongovi i bubnjevi, barjaci i zastave upotrebljavaju se da se usredotoi panja
jedinica. Kad jedinice mogu biti ujedinjene na taj nain, niti hrabri mogu nastupati
osamljeni, niti kukavice mogu odstupati. To je umijee upravljanja.
Du Mu: ... U Vojnom zakoniku se kae: Onima koji ne nastupaju kad mogu, i onima
koji ne odstupaju kad moraju, treba odrubiti glave. Kad se Wu Qi borio protiv Qina,
bio je jedan oficir koji prije poetka bitke nije mogao obuzdati svoju borbenost. On bi
istravao, skinuo bi po nekoliko glava i vraao se. Wu Qi je zapovjedio da ga ubiju.
Vojni povjerenik ga je branio, govorei: To je nadaren oficir; ne smije ga dati
ubiti. Wu Qi mu je odgovorio: Vjerujem da je nadaren, ali on je neposluan. I zato
ga je dao ubiti.
19. Kad se borimo po noi, upotrebljavamo mnogo zubalja i bubanja, a kad se
borimo po danu, barjake i zastave da bismo utjecali na vid i sluh svojih jedinica (ili
na neprijatelja? To nije jasno, vjerojatno se odnosi na jedne i druge. Du Muov
komentar nije posebno vaan za ovu izreku, ali smo ga ukljuili jer pokazuje vrlo visok
stupanj umijea postavljanja logora).
Du Mu: ... Kao to velike formacije ukljuuju i manje, tako i veliki logori
ukljuuju manje. Vojska na elu, na zaelju, na desnom i na lijevom krilu, svaka
ima svoj logor. Oni ine krug oko glavnog taba zapovjednika koji je u
sreditu. Svi logori okruuju tab. Nekoliko uglova se dodiruje, tako da se logor
doima kao zvijee BiLei (Markal? Bi je zvijezda Alferaz).
Udaljenost izmeu logora nije vea od stotinu koraka ni manja od pedeset.
Ceste i staze se spajaju da bi omoguile odravanje smotri. Utvrenja su
okrenuta jedno drugome tako da svatko moe priskoiti drugima u pomo
lukovima i samostrelima. Na svakom raskru izgraena je mala tvrava; na vrhu
nje je gomila drva za potpalu; unutra su sakriveni tuneli. Na tvravu se
penjemo ljestvicama; tamo su smjetene strae. Kad padne tama, straar e ako zauje udaranje u bubnjeve na sve etiri strane logora -zapaliti signalnu
vatru. Stoga e neprijatelj, ako napadne po noi, moda ui na kapije, ali svugdje
e naii na male logore, svaki vrsto branjen, i na istoku, zapadu, sjeveru ili jugu
on ne zna koji da napadne. U logoru zapovjednika ili u manjim logorima oni
koji prvi saznaju za dolazak neprijatelja, puste ih svih da uu; tada ponu udarati
u bubnjeve i svi logori odgovore. U svim malim tvravama zapale se signalne
vatre i postane svjetlo kao po danu. Tada oficiri i vojska zatvore kapije logora i
svi u tvravama zauzmu svoja mjesta i gledaju dolje na neprijatelja. Jaki
na ivot ili smrt, nije dobar plan! Cao Cao je posluao njegov savjet i grad je
popustio.
32. Ne pritiskujmo neprijatelja koji je u tekom poloaju.
Du You: Knez Fu Chai kae: Divlje ivotinje se oajniki bore kad su u beznadnoj
situaciji. A kako li tek ljudi! Ako znaju da nema drugog izlaza, onda e se boriti do
posljednjeg trenutka. Za vrijeme vladavine cara Xuana iz dinastije Han, Zhao
Chongguo je guio pobunu plemena Qiang. Pripadnici plemena Qiang vi djeli su
njegovu veliku vojsku, iskrcali su svoju teku opremu i krenuli da pregaze utu
rijeku. Put ih je vodio kroz tjesnace i Chongguo ih je s lakoom gonio. Netko je rekao:
Mi smo na tragu velike prednosti, ali polako napredujemo.
Chongguo mu je odgovorio: Oni su oajni. Ne mogu ih pritisnuti. Ako nastavimo
ovako polako, oni e otii i ne osvrnuvi se okolo. Ako ih pritisnem, oni e se
okrenuti na nas i boriti se dok ne izginu. Svi su generali rekli: Odlino!
33. Tako se vodi vojska.
Iako bismo mogli oteti neko zemljite, ne bi trebalo da se za nj borimo ako znamo da
emo ga teko moi zadrati, ili da nam njegovo zauzimanje ne daje nikakvu
prednost, nego emo na njemu moda doivjeti protunapad i imati gubitke. Iako
moramo postupati po zapovjedima vladara, general ih se ne mora pridravati ako zna da
bi upravljanje iz prijestolnice moglo nanijeti tetu.
Iznijeli smo pet razliitih situacija u kojima se treba ponaati onako kako diktiraju
uvjeti u odreenom trenutku, a za koje ne moemo unaprijed propisati pravila.
12. Stoga e razumni general razmotriti i initelje koji mu idu na ruku i one koji
rade protiv njega (Sun Zi kae da se oni isprepliu).
Cao Cao: On razmilja o opasnostima sadranim u prednostima, i o prednostima
sadranim u opasnostima.
13.
Uzimajui u obzir povoljne initelje, inimo svoj plan vjerojatnim; uzimajui u
obzir nepovoljne initelje, moemo razrijeiti tekoe (Sun Zi kae da razmatrajui
povoljne initelje plan postaje vjerodostojan ili pouzdan. Mislim da sam najblii
tome kad kaem vjerojatan ili ostvarljiv).
Du Mu: ... Ako elimo biti u prednosti u odnosu na neprijatelja, mora nam biti jasno ne
samo ono to time dobivamo, nego i kako bi on eventualno mogao tako nastalu
situaciju iskoristiti protiv nas. He Yanxi: Prednosti i nedostaci stvaraju jedni druge. Oni
koji to znaju, ne gube to iz vida.
14. Kad elimo zastraiti svoga susjeda, nanosimo mu tetu.
Jia Lin: Planovi i programi za nanoenje tete neprijatelju nisu ogranieni nekom
propisanom metodom. Ponekad moramo odvui od njega pametne ljude i ostaviti ga bez
savjetnika ili poslati izdajice u njegovu zemlju da rue njegovu upravu.
Ponekad se moramo posluiti lukavim prevarama da odvojimo njegove ministre od
vladara. Ili poslati dobre majstore zanata koji e potaknuti njegov narod da troi svoje
bogatstvo. Ili mu podariti razuzdane glazbenike i plesae da promijene njegove obiaje.
Ili mu stavimo na raspolaganje lijepe ene da ga izbezumimo.
15. Iznurujemo ih stalno ih uznemirujui i natjerujemo ih da nasru nudei im prividne
prednosti.
16. Pravilo ratovanja je nikad ne pretpostaviti da neprijatelj nee doi, nego tovie,
treba polaziti od toga da smo spremni doekati ga; dakle, ne misliti kako neprijatelj
nee doi, nego misliti kako postati nepobjediv.
He Yanxi: . . . U Wuovoj strategiji se kae: I kad u svijetu vlada mir, gospodin nosi
svoj ma na boku.
17. Pet mana je opasno u karakteru nekog generala.
18. Ako je bezbrian, mogu ga ubiti.
Du Mu: Prava je nevolja general koji je glup i hrabar. Wu Qi kae: Kad se
razgovara o nekom generalu, uvijek se panja poklanja njegovoj hrabrosti. Ali, u
tom razmatranju, hrabrost je samo jedna od kvaliteta. Junaan general e izvjesno
bezbrino uletjeti u okraj, a ako tako postupi, on nee prosuivati to je korisno.
19. Ako je kukavica, zarobit e ga.
He Yanxi: Sima Fa kae: Onaj kome je ivot iznad svega drugoga, oklijevat e, a
nevolja je kad general oklijeva.
20. Ako je naprasit, moe ga svatko izazvati i uiniti budalom.
Du You: Naglog ovjeka moemo izazvati da se razbjesni i uleti u smrt. Onaj kojega s
lakoom razljutimo je plahovit, tvrdoglav i nagao. Ne razmilja o tekoama.
Wang Xi: Za narav jednoga generala najvanija je vrstoa.
21. Ako je previe osjetljiv na pitanja koja zadiru u njegovu ast, moemo ga
oklevetati.
Mei Yaochen: Onaj kome je najvanije da brani svoj ugled, nee obraati panju ni
na to drugo.
22. Ako je od onih koji previe suosjeaju s drugima, lako ga je izloiti
neugodnostima.
Du Mu: ovjekoljubiv ovjek koji ali druge, samo se boji gubitaka u ljudstvu i nije u
stanju prepustiti trenutnu prednost u ime dugoronog cilja.
23. Tih pet crta u karakteru jednog generala ozbiljni su nedostaci i pravo su
prokletstvo za voenje ratnih operacija.
24. Ti nedostaci neizbjeno vode vojsku u propast, a generala u smrt. O njima treba
duboko razmiljati.
IX MAREVI
Sun Zi kae:
1. Kad zauzimamo poloaj suelice neprijatelju, prelazimo preko brda i drimo se
dolina. Logor podiemo na uzdignutom mjestu, na sunanoj strani.
2. Tuemo se na nizbrdici; ne penjamo se uzbrdo da bismo napadali.
3. Toliko o zauzimanju poloaja na brdovitom terenu.
4. Kad preemo rijeku, treba da se odmaknemo od nje.
5. Kad neprijatelj koji nastupa prelazi rijeku, ne smijemo ga doekati na rubu vode.
Najbolje je pustiti polovicu njegovih snaga da predu, pa onda napasti.
He Yanxi: U razdoblju Proljea i jeseni vojvoda od Songa doao je u Hong da bi
napao vojsku drave Chu. Vojska drave Song je zauzela poloaje prije nego to su
jedinice drave Chu zavrile prelazak preko rijeke. Ministar rata je rekao:
Neprijatelj je brojan, a mi nismo. Molim za doputenje da ga napadnem prije nego
to zavri prelaenje. Vojvoda od Songa je rekao: Ne smijete. Kad je vojska
drave Chu zavrila prelaenje preko
rijeke, ali jo nije okupila sve svoje jedinice, ministar je opet zatraio dozvolu za
napad, ali mu je vojvoda rekao: Ne jo. Kad okupe vojsku, onda emo ih
napasti. Vojska drave Song je bila poraena, vojvoda ranjen u stegno, a oficiri
prethodnice satrti (odatle potjee Mao Zedongova uzreica: Nismo mi kao vojvoda
od Songa).
6. Ako elimo zapodjenuti bitku, neemo se sueliti s neprijateljem u blizini vode
(tumai teksta kau da se s obala treba povui da bi se neprijatelj namamio da pokua
prijei rijeku). Zauzet emo poloaj na uzvisini okrenutoj suncu. Poloaj se ne zauzima
nizvodno.
7. Toliko o zauzimanju poloaja u blizini rijeka.
8. Kad prelazimo preko slanih movara, treba da urimo. Ne smijemo se tamo
nepotrebno zadravati. Ako se s neprijateljem sukobimo usred movarnog terena, biramo
poloaje uz travu i vodu, da nam trska bude u zaleu (moda misli na slane ravnice koje
su s vremena na vrijeme poplavljene, kao one na sjeveru i istoku Kine, prije nego na
uvenije slane movare koje se mogu prijei jedino amcima).
9. Toliko o zauzimanju poloaja na movarnom terenu.
10. Na ravnom terenu zauzimamo poloaj koji e olakati na pothvat. Ako se teren
penje u naem zaleu i zdesna, bojno polje e biti ispred nas, a zalee e nam biti
zatieno (Sun Zi kae: ispred nas smrt, iza nas ivot. Desno krilo je bilo
osjetljivije; titovi su se nosili na lijevoj ruci).
11. Toliko o zauzimanju poloaja na ravniarskom terenu.
12. Openito uzevi, kad podiemo logor na etiri spomenute vrste zemljita, moramo
znati da iskoristimo pre dnost svakoga pojedinog terena (odnosno, opisane metode treba
primijeniti kad podiemo logor za vojsku. Zhang Yu najprije uzima misli kao da se
odnose na podizanje logora, ali onda produuje citirajui Zhuge Lianga o borbama na
takvim mjestima). Vodei rauna o prednostima koje oni pruaju, uti car je pobijedio
etiri vladara (pretpostavlja se da je vladao 2697-2597. prije nae ere).
13. Svaka vojska vie voli da se nae na uzvisini, nego u nizini; cijeni sunevo
svjetlo, a ne voli hladovinu. Na taj nain vojska jaa svoje zdravlje i zauzima vrst
poloaj. Vojska u kojoj se ne niu bolesti jedna za drugom, moe biti sigurna u
pobjedu (doslovno sto bolesti).
14. Kad se naemo u blizini nasipa, podnoja brda, jaraka ili obala, moramo
zauzeti poloaj na sunanoj strani i svoje desno krilo i zalee nasloniti na njih.
15. Takav postupak je koristan za vojsku, a iskoritava i prirodne uvjete terena
(reenica koja u tekstu slijedi ovu glasi: Kad kia pada u gornjim tokovima rijeke i
zapjenuana voda tee, onda oni koji namjeravaju prijei rijeku, moraju saekali da se
voda smiri. Oito je to neprimjereno na tom mjestu. Mislim da je to dio tumaenja koji
je nekako upao u tekst).
16. Drimo se to dalje od zemljita sa strmim bujicama, nebeskim zdencima,
nebeskim zatvorima, nebeskim mreama, nebeskim miolovkama i nebeskim
pukotinama. Ne pribliavamo im se.
Cao Cao: Razbjenjele vode koje se probijaju duboko iz gora jesu strme bujice iz
teksta. Mjesto okrueno visovima, ije dno u sredini lei vrlo duboko, naziva se
nebeskim zdencem. Kad s tekoom krimo put kroz planine isprepletene granjem
to nas podsjea na pokrivenu krletku, to je nebeski zatvor. Mjesta u kojima
vojska moe biti uhvaena i odsjeena prikazana su kao nebeske mree. Kad teren
tone, onda je rije o nebeskoj miolovci. A tamo gdje su gorski klanci uski i
gdje se staza sputa za koji metar, to su nebeske pukotine.
17. Drimo se daleko od tih mjesta, ali neprijatelja navlaimo na njih. Mi treba
da licem budemo okrenuti njima, a neprijatelj leima.
18. Kad na krilima vojske ima opasnih tjesnaca ili movara obraslih evarom,
trskom i rogozinom, ili umovi tih gora s gusto isprepletenim dbunjem, ta mjesta treba
paljivo pretraiti, jer se na njima obino nalaze zasjede i skrivaju se uhode.
19. Ako je neprijatelj blizu, ali pritajen, onda se on uzda u svoj prirodno povoljan
poloaj. Ako nas neprijatelj izdaleka izaziva, znai da nas nastoji namamiti da nastupamo, jer je on na zemljitu kojem se lako prilazi i njegov poloaj ima prednosti (po
drugoj verziji: ... prua mu prividnu prednost).
20. Kad vidimo stabla koja se miu, znai da neprijatelj nastupa.
21. Kad naiemo na mnoge prepreke u dbunju, moemo biti sigurni da su tu da bi
nas obmanule.
22. Ako se ptice penju u letu, to je znak da neprijatelj lei u zasjedi; kad se divlje
ivotinje uplae i pobjegnu, on pokuava da nas uhvati na prepad.
23. Praina uskovitlana u obliku uspravnih stupova pokazuje da se pribliavaju
bojne dvokolice. Kad praina visi nisko nad velikom povrinom, znaci da se pribliava
pjeadija.
Du Mu: Kad bojne dvokolice i konjica idu brzo, oni se pojavljuju jedan za drugim kao
riba na koncu, tako da se praina die visoko u tankim stupovima. Zhang Yu: ...Tamo
gdje vojska marira, mora biti isturenih patrola radi promatranja. Ako oni ugledaju
prainu to je die neprijatelj, moraju o tome hitno obavijestiti zapovjednika, generala.
24. Kad se praina die ratrkano, onda znaci da neprijatelj nosi drva za logorsku vatru;
kad vidite brojne pramenove praine koji se sad pojave - sad ieznu, znaci da
neprijatelj podie logor za svoju vojsku (ovdje je prihvaeno tumaenje Li Quana za
reenicu nosi drva. Znai da oni vuku svenje drva za potpalu. Tumaenje koje
prekida ovu reenicu odnosi se na raspravu kako ljudi sakupljaju drva!).
25. Kad izaslanici neprijatelja govore ponizno, ali on se i dalje priprema, znai da e
nastupati.
Zhang Yu: Kad je Tian Dan branio Jimo, opkolio ga je Qi Zhe. Tian Dan je osobno
nadgledao radove i sam sudjelovao u njima. Poslao je svoje ene i prilenice da se
prijave u vojsku, a svoju hranu je dijelio s oficirima. Poslao je ene na gradske zidine
da se raspitaju za uvjete predaje. General Yana je bio vrlo zadovoljan. Tian Dan je
isto tako prikupio dvadeset i etiri tisue unca zlata, i nagovorio je bogate graane da
jenskom generalu napisu pismo ovakvog sadraja: Grad e biti odmah predan. Jedina
nam je elja da ne zarobite nae ene i prilenice. Jenska armija je sve vie poputala i
postala nemarna i Tian Dan provali iz grada i potue ih.
26. Kad rijeima obmanjuje i pria kako napreduje, znak je da e se povui.
27. Kad izaslanici govore pohvalno, znak je da eli odgodu .
28. Kad neprijatelj zatrai primirje, a to se nije moglo prethodno pretpostaviti, znai
da kuje urotu.
Chen tiao: .. .Ako netko bez razloga zatrai primirje, izvjesno je ugroen u svojoj
zemlji, pa je zabrinut i eli napraviti plan za odgodu. Ili bi moglo biti da neprijatelj zna
da je nae stanje takvo da bi mogao loviti u mutnome, pa eli otupiti nau panju
traei primirje. Onda bi on iskoristio nau nespremnost.
29. Kad se najprije pojave lake bojne dvokolice i zauzmu poloaje na krilima
neprijateljske vojske, znai da se neprijatelj rasporeuje za borbu.
Zhang Yu: U formaciji riblje ljuske bojne dvokolice su na elu, a pjeadija iza njih.
30. Kad njegove jedinice mariraju brzo i on okuplja svoje bojne dvokolice, znai
da oekuje susret s pojaanjima.
31. Kad polovica njegovih snaga nastupa, a polovica odstupa, on nas pokuava
namamiti u stupicu.
32. Kad se pripadnici njegovih jedinica naslanjaju na svoja oruja, znai da su
izgladnjeli.
33. Ako oni koji su poslani po vodu piju prije nego to vodu ponesu u logor, znai da
njegove jedinice trpe e.
34. Ako neprijatelj uoi da bi mogao izvui neku prednost, ali se ne potrudi da je
osigura za sebe, znai da je umoran.
35. Kad se ptice okupljaju iznad mjesta gdje su bili njegovi logori, znai da su
prazni.
Chen Hao: Sun Zi opisuje kako emo razlikovati privid od istine u slici koju nam
neprijatelj prua.
36. Ako se po noi uje vika iz neprijateljskog logora, znai da u njemu caruje strah.
Du Mu: Njegove su jedinice uplaene i nesigurne. Razmeu se da bi same sebi ulile
samopouzdanje.
37. Ako su njegove jedinice razuzdane, general nema autoriteta.
Chen Hao: Ako generalove zapovijedi nisu odreene, a njegovo ponaanje
dostojanstveno, oficiri e se ponaati nepokorno.
38. Ako se njegove zastave i znamenja stalno miu, znai da je pometen.
Du Mu: Vojvoda Zhuang od Lua potukao je vojsku drave Qi u Changshou. Zao Gui je
zatraio dozvolu da poe za njima. Vojvoda ga upita zato. On odgovori: Vidim da su
tragovi njihovih dvokolica pobrkani, a njihove zastave i znamenja oboreni. Zato bih
poao.
39. Ako se oficiri lako raspale, znai da su iscrpljeni.
Chen Hao: Kad general propisuje nepotrebne zadatke, svi su umorni.
Zhang Yu: Kad su administracija i zapovijedi nesuvisli, duh ljudstva je nizak, a oficiri
su bijesni.
40. Kad neprijatelj hrani konje zoblju, a ljudstvo mesom, i kad njegovi vojnici vie ne
vjeaju svoje lonce nad vatru, niti ulaze u svoje atore, znai daje njihovo raspolo
enje oajniko (Zhang Yu kae da kad jedna vojska spaljuje svoje amce, i razbija
svoje lonce za kuhanje, ona je u tekom poloaju i borit e se na smrt).
Wang Xi: Neprijatelj daje zob konjima, a meso ljudima da bi poveao njihovu snagu i
izdrljivost. Ako vojska nema lonaca za kuhanje, nee ponovno jesti. Ako se vojnici ne
vraaju u svoja sklonita, oni vie ne misle na dom i odluni su da se bore na ivot ili
smrt.
41. Kad se vojnici stalno okupljaju u malim skupinama i neto doaptavaju, general je
izgubio povjerenje svoje vojske (tumaenja pod ovom izrekom uglavnom se odnose na
objanjenje upotrebljenih izraza. Mnogi tumai se slau da kad se ljudi okupljaju i
neto meu sobom ukaju, oni kritiziraju svoje oficire. Mei Vaochen kae da oni
vjerojatno planiraju bijeg. Izreka koja u tekstu dolazi odmah iza ove, ovdje je
isputena, jer je samo parafraza ove).
42.
Preesto nagraivanje pokazuje da je general na kraju svojih sredstava;
preesto kanjavanje pokazuje da je u ozbiljnom poloaju (He Yanxi kae da
general u vrenju svoje dunosti mora teiti za ravnoteom izmeu strogosti i
podnosivosti).
43.
Ako se oficiri u poetku ponaaju prema vojnicima nasilniki, a kasnije
bojaljivo, znai da su stigli do granice kad poinje nedisciplina (ili u poetku
X ZEMLJITE
Sun Zi kae:
1. Zemljite moemo prema njegovim odlikama razvrstati ovako: pristupano,
zamreno, nesigurno, stijenjeno, strmo i udaljeno (Mei Yaochen definira pristupano
zemljite kao ono na kojem se ceste susreu i ukrtaju; zamreno zemljite je nalik na
mreu; nesigurno zemljite je ono na kojem se moemo ispremijeati s neprijateljem; stijenjeno je ono zemljite na kojem se dolina provlai izmeu dviju gora;
strmo je zemljite na kojem ima gora, rijeka, predgorja, grebena, a udaljeno
ravnica. Ali Sun Zi pod udaljeno misli na ono koje je daleko od logora
neprijatelja).
2. Pristupanim nazivamo zemljite do kojega i mi i neprijatelj moemo lako stii.
Na takvom terenu e biti u prednosti onaj koji prvi zauzme poloaje okrenute suncu
tako da u borbu mogu stupiti i njegove rezervne jedinice.
3. Zamreno je ono zemljite do kojega lako stiemo, ali se s njega teko vraamo.
Ako s njega napravimo ispad na nepripravnog neprijatelja, moemo ga potui. Ali ako
neprijatelj bude pripravan, a mi istupimo ali ne pobijedimo, teko emo se odatle
vratiti. Od takvog zemljita nema koristi.
4. Nesigurno je ono zemljite na kojem ni mi ni neprijatelj neemo biti u prednosti.
Ako nas na takvo zemljite neprijatelj i pokua namamiti, mi ne ulazimo nego ga
nastojimo izvui tako da odstupimo. Kad izvuemo polovicu njegovih snaga, onda ga
moemo napasti i bit emo u prednosti.
Zhang Yu:... U Ratnom umijeu Li Jinga pie: Na zemljitu koje ni jednoj ni drugoj
strani ne prua nikakve prednosti moemo namamiti neprijatelja pretvarajui se da
naputamo zemljite, pa saekamo polovicu njegovih snaga da izie i onda ga napadom
presretnemo.
5. Ako mi prvi zauzmemo stijenjeno zemljite, moramo blokirati prolaze i ekati
neprijatelja. Ako neprijatelj prvi zauzme takvo zemljite i blokira tjesnace, ne smijemo
ga slijediti; ako ih on ne blokira dokraja, onda moemo mi to uiniti.
6. Na strmom zemljitu moemo zauzeti poloaj na sunanim uzvisinama i ekati
neprijatelja (u paru pojmova yin-yang - yang sam openito prevodio kao juni
ili sunani, a yin kao sjeverni ili sjenovit. U Sun Ziovu kontekstu ti znaci
nemaju kozmikih konotacija). Ako on prvi zauzme takvo zemljite, moemo ga
izmamiti odstupivi; ne smijemo ga tamo slijediti.
Zhang Yu: Ako je potrebno da prvi zauzmemo poloaj na ravnom zemljitu, koliko li je
to tek vano za teka i opasna mjesta? (Xian znai uski prolaz, to znai opasan, i
podrazumijeva strateki poloaj). Kako moemo takvo zemljite prepustiti
neprijatelju?
7. Kad smo daleko od neprijatelja jednake jaine, teko ga je izazvati, a nije
korisno napasti ga na poloaju koji je on izabrao (fraza iza napasti dodana je da bi se
objasnilo to Sun Zi time hoe kazati).
8. To su naela koja se odnose na est vrsta zemljita. Svaki general je obavezan da ih
najbriljivije proui.
Mei Yaochen: Priroda samog zemljita je temeljni inilac koji pomae jednoj vojsci da
pobijedi.
9. Dakle, kad vojska bjei, otkazuje poslunost (za ovu rije je upotrebljen znak shi
opustiti tetivu, to zapravo znai popustiti, olabaviti, omlitaviti. Tumai jasno kazuju
da u ovom kontekstu taj znak znai otkazati poslunost), u njoj zavlada rasulo, slom,
dezorganizacija, i bude poraena, to je greka generala. Ni jedna od tih nevolja ne
moe se pripisati prirodnom toku stvari.
10. Ako su im inae svi drugi uvjeti jednaki, ipak e ona snaga koja napada
neprijatelja deset puta jaeg od sebe, morati da pobjegne.
Du Mu: Kad jedan treba da bude upotrebljen za napad na deset, treba najprije
usporediti mudrost i strategiju protivnikih generala, hrabrost i kukaviluk trupa,
Mei Vaochen: Vaa snaga e biti vie nego dovoljna za napad na veliku dravu ako
uspijete podijeliti neprijateljeve snage.
53. Iz toga slijedi da on nee istupati protiv monih saveza, niti e doprinositi
moi drugih drava. Za postizanje svojih ciljeva on se oslanja na svoju sposobnost da dri
u strahu svoje protivnike. Tako on moe zauzeti neprijateljeve gradove i zbaciti ga s vlasti
(razna su tumaenja ove izreke. Giles prevodi: On sam, meutim, nee
sklapati mnogobrojne i nesigurne saveze, niti e jaati mo drugih drava.
Sprovodit e svoje sopstvene, tajne namere, drei pri tome svoje suparnike u
strahu. Na taj nain on e biti sposoban da osvoji njihove gradove i da ih
zbaci sa prestola. Ali meni se ini da Sun Zi misli kako kralju hegemonu
nije potrebno da istupa protiv monih saveza jer on izolira svoje neprijatelje.
On im ne doputa da stvaraju mone saveze).
Cao Cao: Kralj hegemon je onaj koji ne sklapa saveze s feudalnom vlastelom.
On kida saveze Svega pod nebom i grabi vlast. On se ugledom i vrlinama slui da
postigne svoje ciljeve.
Du Mu: Izreka kazuje da ako netko ne trai pomo susjeda niti razvija planove
temeljene na korisnosti nego se, radi promicanja svojih osobnih ciljeva, oslanja
samo na svoju vojnu snagu da bi zastraio neprijatelj- sku zemlju, onda njegovi
vlastiti gradovi mogu biti zauzeti i vlast u njegovoj zemlji zbaena.
54. Dijeli nagrade ne obazirui se na uobiajenu praksu; izdaj zapovijedi
ne obazirui se na ranije zapovijedi.35 Oito je ova izreka ovdje zalutala, ali
naglaava da general na bojnom polju ne mora postupati po propisima da bi
odao priznanje za zasluge u slubi, nego da mora pravodobno nagraivati ljude
(general ne mora potovati obiajno pravo koje su razvili podreeni oficiri
njegove armije). Tako e moi voditi cijelu vojsku kao jednog ovjeka.
Zhang Yu: ... Ako se propis o nagradama i kaznama jasno i brzo primjenjuje,
onda moe upotrijebiti mnogo ljudi kao to bi i malo.
55. alji jedinice na zadatke ne otkrivajui im svoje planove; upotrebljavaj ih
da stekne prednost ne otkrivajui im koliko je to po njih opasno. Ubaci ih u
pogibeljnu situaciju i oni e ostati ivi; dovedi ih na smrtonosno zemljite i oni e
preivjeti. Jer kad je vojska dovedena u takvu situaciju, ona moe poraz pretvoriti u
pobjedu.
56. Klju uspjeha u vojnim pohodima lei u prividnom prilagoavanju
planovima koje nam namee neprijatelj.
57. Koncentriraj svoje snage protiv neprijateljskih i s razdaljine od tisuu Lija
moe im ubiti generala (ovdje slijedim Cao Caoa. Strateg koji zasluuje to ime, tue
svoga neprijatelja s razdaljine od tisuu lija preduhitrivi planove svoga neprijatelja).
To je zapravo sposobnost postizanja cilja na otrouman i spretan nain.
58. Onog dana kad treba da napadate, zatvorite prolaze, proglasite nevaeim
dozvole za prijelaz, (doslovno; Ukini cedulje. To su dokumenti koje su nosili put
nici, a koje su pregledavali uvari prolaza. Bez odgovarajue cedulje nitko nije mogao
ui u zemlju ni iz nje izai) prestanite odravati veze s neprijateljevim emisarima i
nagovorite hramsko vijee da provede planove.
59. Kad ti neprijatelj prui priliku, bre-bolje se njome okoristi (jo jedna teka
izreka. Neki tumai teksta misle da bi to trebalo itati: Kad neprijatelj poalje pijune,
smjesta ih pusti da udu. Tekoa je zbog izraza kaihe koji doslovno znai odkrinuti
krilo vrata i tako pruiti priliku (za ulaenje). Cao Cao kae da taj izraz znai
rascjep, rupu ili prostor. Zatim, on ide dalje, morate brzo ui. Drugi tumai
teksta kau da izraz znai pijun ili tajni agenti. Ja slijedim Cao Caoa). Preduhitri
ga zauzevi neto to je za njega vrijedno i krei onog dana kad si to predvidio svojim
tajnim planovima.
59. Ratna doktrina nalae da pratimo situaciju kod neprijatelja da bismo mogli
donositi odluke u vezi s bitkom.
60. Stoga u poetku moramo biti stidljivi kao djevojke. Ali kad nam neprijatelj pokae
neku rupu kroz koju bismo se mogli provui, treba da budemo bri od zeca i on nam
nee moi odoljeti.