PRAVOPIS

OSNOVU SAVREMENE EVROPSKE PISMENOSTI INE TRI PISMA: GRKO, LATINSKO I

IRILIKO
DANANjA IRILICA INI 30 SLOVA, KOJU JE REFORMISAO I PRVI PUT PRIMJENIO VUK
STEFANOVI KARADI U SVOM RJENIKU IZ 1818. GODINE
U SRPSKOM JEZIKU SU U UPOTREBI DVA RAVNOPRAVANA PISMA IRILICA I LATINICA
LATINICU INE 27 PROSTIH SLOVA I 3 DIFOTONGA
SISTEM I REDOSLIJED (POREDAK) SLOVA U BILO KOJEM JEZIKU SE NAZIVA AZBUKA ILI
ALFABET, A ZA LATININO PISMO SE UPOTREBLjAVA NAZIV ABECEDA
DIO PISMA INE I BROJEVI (ARAPSKI I RIMSKI), KAO I PRAVOPSNI ZNACI
PORED TIPOGRAFSKOG PISMA (MAINSKOG I TAMPARSKOG) POSTOJI I RUNO
PISMO KOJE JE KARAKTERISTINO ZA SVAKOG OVJEKA POJEDINANO
POSTOJE DVIJE VRSTE PRAVOPISA: ETIMOLOKI (ISTORIJSKI) I FONETSKI (GLASOVNI)
PO ETIMOLOKOM PRAVOPISU SE RIJEI PIU KAKO SU SE NAKADA IZGOVARALE
FONETSKIM PRAVOPISOM SE PIU RIJEI KAKO SE DANAS IZGOVARAJU
PRAVOPIS (ORTOGRAFIJA) PODRAZUMIJEVA SISTEM PRAVILA U PISANjU KOJIMA SE
PROPISUJU JEDOOBRAZNI NAINI UPOTREBE PISMENIH ZNAKOVA SLOVA
(GRAFEMA), INTERPUNKCIJSKIH ZNAKOVA, PISANjA VELIKOG I MALOG SLOVA,
SASTAVLjENO I RASTAVLjENO PISANjE RIJEI I PISANjE SKRAENICA

DO VUKA STAFANOVIA KARADIA SRPSKI PRAVOPIS JE BIO ETIMOLOKI, A

DANAS JE FONETSKI
POTPUNU PRIMJENU FONETSKOG PRAVOPISA IMA IRILICA, DOK KOD TEKSTOVA
PISANIH LATINICOM IMA ODSTUPANjA
U IRILSKIM TEKSTOVIMA MOGU SE POJAVITI I LATININA SLOVA KOD PISANjA CITATA
IZ LATINSKOG JEZIKA, HEMIJSKIH ELEMENATA I PISANjA MJERNIH JEDINICA
PRAVOPIS SRPSKOG JEZIKA SE SASTOJI IZ VIE DIJELOVA, TJ. DEFINISANA SU PRAVILA
IZ RAZLIITIH OBLASTI: PISMO, VELIKO SLOVO, SPOJENO I ODVOJENO PISANjE RIJEI,
GLASOVNE PROMJENE I ODNOSI GLASOVA, UOBLIAVANjE RIJEI IZ KLASINIH
JEZIKA I DRUGE INTERNACIONALNE LEKSIKE, PRILAGOENO PISANjE IMENA IZ
STRANIH IVIH JEZIKA, INTERPUNKCIJA, SKRAENICE, PODJELA RIJEI NA KRAJU REDA
U DIJELU O PISMU GOVORI SE O DVA PISMA SRPSKOG JEZIKA I OD EGA SE SASTOJE
U DIJELU O VELIKOM SLOVU NAPISANA SU PRAVILA O PISANjU VELIKOG SLOVA U
SRPSKOM JEZIKU: KAKO SE PIU LINA IMENA, GEOGRAFSKI POJMOVI, NAZIVI
UMJETNIKIH DJELA, ULICA, NEBESKIH TIJELA
U DIJELU O SPOJENOM I ODVOJENOM PISANjU RIJEI NAVEDENA SU PRAVILA KAKO SE
RIJEI DIJELE PREMA SVOM SASTAVU NA: PROSTE, IZVEDENE I SLOENE; KAKVI
SPOJEVI RIJEI MOGU BITI I KAKO SE PRAVILNO PIU

PREMA STAROM GLASU JAT NARJEJA SE U SRPKOM JEZIKU DIJELE NA IJEKAVSKO I

EKAVSKO, A U PRVOPISU SU DATA DETALjNA PRAVILA O PRIMJENI ZAMJENE STAROG
GLASA JAT
U DIJELU O GLASOVNIM PROMJENAMA DATA SU PRAVILA O GLASOVNIM
PROMJENAMA SA ASPEKTA PRAVOPISA
OVDJE SE KONKRETNO GOVORI O POJEDINIM GLASOVIMA U ODREENOJ JEZIKOJ
SKUPINI, NPR. GLAS J IZMEU GLASOVA I I O (HTIO, NE HTJEO); UPOTREBA
GLAS H
U DIJELU PRAVOPISA O UOBLIAVANjU RIJEI IZ KLASINIH JEZIKA DATA JE
UPOTREBA RIJEI IZ KLASINIH JEZIKA (GRKOG I LATINSKOG) I KAKO SU TE RIJEI
VREMENOM POSTALE STANDARD U SRPSKOM JEZIKU
OVE RIJEI SE NAZIVAJU INTERNACIONALIZMI ILI EVROPEIZMI I ONE SU ONAKVE
KAKO SU UKORIJENjENE U JAVNOM IZRAZU (FONEMA, KRIZA)
U DIJELU PRAVOPISA O PRILAGOENOM PISANjU IMENA IZ STRANIH IVIH JEZIKA
(TRANSKRIPCIJA) DATA SU PRAVILA O PISANjU RIJEI STRANOG PORIJEKLA I KAKO SE
PIU PREMA NAOJ NORMI
KAKO SE PIU VLASTITA IMENA STRANOG PRORIJEKLA, DA LI ORIGINALNO KAKO JE
U JEZIKU IZ KOJIH SU UZETA IMENA ILI PRILAGOENO
U DIJELU PRAVOPISA O INTERPUNKIJI DATA SU PRAVILA O INTERPUNKCIJKSKIM
ZNAKOVIMA (TAKA, ZAPETA, CRTA, DVIJE TAKE, ZAGRADA, NAVODNICI, UPITNIK I
UZVINIK, CRTICA)
U DIJELU O SKRAENICAMA GOVORI SE NA TA SE SKRAENICE DIJELE I PRAVILA O
PRIMJENI SKRAENICA
PRAVOPIS JE SKUP PRAVILA KOJA TREBA DA POTUJE OBRAZOVAN OVJEK