POVIJEST STANDARDIZACIJE

HRVATSKOGA JEZIKA
19. I 20. STOLJEĆE
JEZIČNA KONCEPCIJA ILIRACA
• ILIRSKI POKRET
• TRIDESETE I ČETRDESETE GODINE 19. STOLJEĆA
• JEZIČNI/KNJIŽEVNOJEZIČNI/POLITIČKI POKRET
• POLOŽAJ HRVATSKOGA JEZIKA POČETKOM 19. STOLJEĆA (MIHANOVIĆ
– REČ DOMOVINI (1815.), PAVAO ŠTOOS – KIP DOMOVINE (1831.))
• NOVINE HORVATSKE (1834.)
• PODLISTAK DANICA (1835.-1849.)
• 1830. – LJ. GAJ, KRATKA OSNOVA…
• GRAFEMI C, D, G, L, N, S, Z S TILDAMA (NEMA GRAFEMA Ć!)
JEZIČNA KONCEPCIJA ILIRACA
• NEUSPJEH KRATKE OSNOVE
• ČLANAK PRAVOPISZ (1835.)
• Č, Ć, Ž, Š, DJ, GJ, LJ, NJ
• MIHANOVIĆ – HORVATSKA DOMOVINA, 10. BR. DANICE (1835.)
• HORVATSKI > ILIRSKI
• VJEKOSLAV BABUKIĆ – OSNOVA SLOVNICE SLAVJANSKE NARJEČJA
ILIRSKOGA (POJAVLJUJE SE U DANICI OD 1836.)
• ČETIRI GRANE SLAVENSKIH JEZIKA – NARJEČJE RUSKO, POLJSKO,
ČESKO-SLOVENSKO I ILIRSKO
JEZIČNA KONCEPCIJA ILIRACA
• PRIHVAĆANJE NOVOŠTOKAVŠTINE (JANKO DRAŠKOVIĆ, DISERTACIJA
(1832.))
• IVAN MAŽURANIĆ – 14. I 15. PJEVANJE GUNDULIĆEVA OSMANA
• PROBLEM ZA ILIRSKU JEZIČNU KONCEPCIJU – IKAVSKO-(I)JEKAVSKI
ODRAZ JATA (+ EKAVSKI MEĐU KAJKAVCIMA)
• KOMPROMIS – BABUKIĆ (1836.), TZV. ROGATO E
• „SVATKO GA MOŽE ČITATI U SKLADU S NAVIKAMA, ALI GA JE U
ŠKOLAMA, TJ. NA NASTAVI MATERINJEGA JEZIKA, DOBRO IZGOVARATI
KAO JE”
JEZIČNA KONCEPCIJA ILIRACA
• TO RJEŠENJE PRIHVAĆA I ANTUN MAŽURANIĆ – TEMELJI ILIRSKOGA I
LATINSKOGA JEZIKA (1839.) I SLOVNICA HERVATSKA (1859.)
• ILIRCI U HRVATSKOJ / V. STEFANOVIĆ KARADŽIĆ U SRBIJI –
KONVERGENCIJA DVIJU TRADICIJA
• OTPOR ILIRCIMA – IGNAC KRISTIJANOVIĆ (NE PRIHVAĆA
NOVOŠTOKAVŠTINU NAUŠTRB KAJKAVŠTINE); ANTE KUZMANIĆ I
ZADARSKI KRUG (NEPRIHVAĆANJE JEKAVSKE ORIJENTACIJE ILIRACA I
GAJEVE GRAFIJSKE REFORME – BOGATA TRADICIJA ŠTOKAVSKE
IKAVICE U PUČKOJ KNJIŽEVNOSTI) – ČASOPIS ZORA DALMATINSKA
(1844.)
JEZIČNA KONCEPCIJA ILIRACA
• 2. SVIBNJA 1843. – IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI, PRVI POLITIČKI
GOVOR U SABORU ODRŽAN NA HRVATSKOM JEZIKU
• 23. LISTOPADA 1847. – HRVATSKI JEZIK POSTAJE SLUŽBENI JEZIK U
SVIM GRANAMA JAVNE UPRAVE
• 1848. – SABORSKA POTVRDA TE ODLUKE I USTOLIČENJE BANA JOSIPA
JELAČIĆA
BORBA FILOLOŠKIH ŠKOLA
• 1850. – „BEČKI DOGOVOR” (KARADŽIĆ, DANIČIĆ, MAŽURANIĆ,
DEMETER, KUKULJEVIĆ) – ZAJEDNIČKA IZGRADNJA STANDARDNOGA
JEZIKA TEMELJENA NA IJEKAVSKOJ ŠTOKAVŠTINI KAKVA SE U HRVATA
RAZVILA POD UTJECAJEM DUBROVAČKE KNJIŽEVNOSTI I KAKVU JE ZA
SRBE NA OSNOVI TEKSTOVA PUČKE KNJIŽEVNOSTI OBLIKOVAO
KARADŽIĆ
• ZAGREBAČKA, ZADARSKA I RIJEČKA FILOLOŠKA ŠKOLA
• A. KUZMANIĆ – F. KURELAC – A. VEBER TKALČEVIĆ
• ZADARSKA ŠKOLA – ŠTOKAVSKA IKAVICA (DJELA F. GRABOVCA I A.
KAČIĆA MIOŠIĆA) – KARADŽIĆEVA POTPORA
BORBA FILOLOŠKIH ŠKOLA
• RIJEČKA ŠKOLA – OSNOVICU TREBAJU ČINITI ONI ELEMENTI HRV.
JEZIKA KOJI SU ZAJEDNIČKI SVIM SLAVENSKIM JEZICIMA; BORBA
PROTIV TALIJANIZAMA; ODABIR STARIJIH, ARHAIČNIH RJEŠENJA,
ČIŠĆENJE VOKABULARA OD BARBARIZAMA I JEZIČNOGA „MULJA”
• ODBACIVANJE NASTAVKA –AH U GENITIVU MNOŽINE (UMJESTO
OBLIKA JELENAH, ŽENAH, SELAH PREPORUČA NULTI MORFEM),
PREZENT 1. L. JD. NA U (JA MIŠLJU, JA PLETU ITD.), IZJEDNAČAVANJE
2. I 3. LICA JEDNINE IMPERATIVA (TI BUDI, ON BUDI), TVORBA
KONDICIONALA POMOĆU OBLIKA BIN, BIŠ, BI, BIMO, BITE, BI,
ETIMOLOŠKI PRAVOPIS
BORBA FILOLOŠKIH ŠKOLA
• ZADARSKA ŠKOLA PRIKLANJA SE ZAGREBAČKOJ, A RIJEČKA ODUMIRE
• ZAGREBAČKA ŠKOLA – NASTAVAK –AH U GENITIVU MNOŽINE
(JELENAH, ŽENAH, MUŽEVAH…). TRODIJALEKATNOST HRVATSKOGA
JEZIKA, RAZLIKOVANJE DATIVA, LOKATIVA I INSTRUMENTALA
MNOŽINE (NPR. JELENOM, JELENIH, JELENI), NASTAVCI –IMA I –AMA
SAMO U DVOJINI, ROGATO E, ZNAK ÈR ZA VOKALNO R
• ADOLFO VEBER TKALČEVIĆ – SKLADNJA ILIRSKOGA JEZIKA 1862.,
SLOVNICA HERVATSKA 1871.
• BOGOSLAV ŠULEK – HRVATSKO-NJEMAČKO-TALIJANSKI RJEČNIK
ZNANSTVENOGA NAZIVLJA
BORBA FILOLOŠKIH ŠKOLA
• HRVATSKI VUKOVCI
• IVAN BROZ – 1892. - HRVATSKI PRAVOPIS
• TOMO MARETIĆ – 1899. – GRAMATIKA I STILISTIKA HRVATSKOGA ILI
SRPSKOG JEZIKA
• BROZ I FRANJO IVEKOVIĆ – 1901. –RJEČNIK HRVATSKOGA JEZIKA