Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

SANACIJA KOSINE DRENANIM ROVOVIMA I POTPORNIM

ZIDOM
Doc.dr.sc. Maja Prskalo, dipl.ing.gra.
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru
Marin Boras, mr graevine
Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru

Saetak: U okviru ovoga zadatka, uraena je sanacija kosine drenanim rovovima i

potpornim zidom. Analiza stabilnosti kosine izvedena je u programu Geostudio 2004, a
potporna konstrukcija je izraunata runim postupkom prema Eurokod-u 7 i u programu GEO
5. Potrebno je bilo izvriti sanaciju kosine, jer je predviena izgradnja prometnice na tom
dijelu. Rije je o uvjetno stabilnoj kosini, to znai da su u prirodnom stanju sile koje izazivaju
klizanje priblino jednake otpornim silama. Dodatni problem koji se javlja jest visoka razina
podzemne vode. Nakon analize, napravljeno je rjeenje danog problema koje se sastoji iz
nekoliko faza.

Kljune rijei: klizite, sanacija, drenaa, Geostudio 2004

SLOPE IMPROVEMENT BY DRAIN DITCHES AND

RETAINING WALL
Abstract: As part of this task, a slope was improved by drain ditches and retaining wall.
Slope stability analysis was performed in the software Geostudio 2004, while the retaining
structure was calculated by a manual procedure according to Eurocode 7 and in the software
GEO 5. The slope needed to be improved because a road was planned to be constructed in
this area. This is a conditionally stable slope, which means that slide-inducing forces are
approximately equal to resistance forces in the natural state. An additional problem that
occurs is the high groundwater level. The solution of the given problem, consisting of several
phases, was made after extensive analysis.

Key words: landslide, improvement, drainage, Geostudio 2004

Prskalo, M., Boras, M.

85

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

1. UVOD

U prvoj fazi stabiliziranja kosine izvodi se sniavanje razine podzemne vode kopanim
drenovima. Drenovi se izvode uzdu kosine i to maksimalne dubine koju normalni rovokopa
moe postii a koja iznosi cca 6,0 m i irine 80 cm.
Druga faza obuhvaa sigurno izvoenje potporne konstrukcije. Budui da je u pitanju uvjetno
stabilna kosina, svako zasijecanje moe izazvati klizanje terena i ugroziti izvoenje objekata.
Izabran je tip tankostijenog, armirano-betonskog zida duine 80 m. Zid se izvodi u
kampadama duine 6,0 m.
U treoj fazi izvodi se avlanje tla, budui da prethodno poduzete mjere nisu osigurale
minimalni koeficijent sigurnosti Fs=1,5. Nakon detaljne analize, izvreno je armiranje tla iznad
potpornog zida i postignut je zadovoljavajui koeficijent sigurnosti.
2. POVRINSKO I DUBINSKO DRENIRANJE
Jedan od najeih uzroka klizanja je utjecaj podzemne vode koja smanjuje efektivna
normalna naprezanja, a ova opet svojim smanjenjem smanjuju vrstou tla. Mjere koje
smanjuju porni tlak u kosini u zoni klizne plohe jedne su od najeih i najekonominijih
mjera sanacije. Meu te mjere spada povrinsko dreniranje i ureenje kosina, te kopani i
bueni drenovi (Slika 1).

a)

b)

Slika 1. Kopani dren (drenani rov) - a) i bueni cjevasti dren (b)

Kopani drenovi su rovovi iskopani u kosini te ispunjeni propusnim materijalom koji
omoguuje slobodno otjecanje prikupljene vode. Obino se izvode u smjeru niz kosinu na
razmacima koji omoguuju zahtijevano prosjeno snienje tlakova podzemne vode. Danas
se obino izvode strojno odgovarajuim bagerima u irini koja je odreena tehnolokim
mogunostima izvedbe, obino 0.6 do 1 m. Problem je njihova ograniena dubina zbog
ograniene dubine iskopa bez odgovarajue zatite bokova rova od uruavanja.

Prskalo, M., Boras, M.

86

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

Uobiajene dubine rovova su do 5 m. Izrada rovova do veih dubina postaje neekonomina

zbog sloenog sustava zatite bokova. Rov se kopa u segmentima (kampadama), a nakon
izvedbe segmenta obino se na pripremljeno dno polae drenana cijev nakon ega se puni
drenanim materijalom (pijesak ili ljunak). Ponekad se iskopani rov, prije punjenja
drenanim materijalom, oblae geotekstilom, propusnim materijalom koji spreava unoenje
sitnih estica u propusnu ispunu drena i njegovo postupno zaepljenje. Povrinski dio rova
se epi slabo propusnim materijalom, na primjer glinom, kako bi se sprijeio nekontrolirani
ulazak oborinskih voda u tlo i time poluili suprotni uinci od eljenih.

Slika 2. Stabiliziranje kosine kopanim drenovima

Slika 3. Uinkovitost usporednih kopanih drenova izraena preko normalizirane

vrijednosti srednjeg piezometarskog potencijala u ovisnosti o relativnom razmaku drenova
Prskalo, M., Boras, M.

87

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

3.PRIMJENA PROGRAMA SEEP

Izrada numerikog modela protoka vode kroz tlo moe biti veoma sloena. Prirodno tlo je
mnogo vie heterogenije i anizotropno, dok su modeli najee pojednostavljeni. Openito,
rubni uvjeti se mijenjaju s vremenom i esto se ne mogu definirati na samom poetku analize
podruja, ali ponekad stvarni rubni uvjeti mogu biti dio konanog rjeenja. Numeriko
modeliranje je vjetina koja zahtijeva dosta vremena i iskustva. Posjedovanje softverskih
paketa i programa ne ini osobu kvalificiranom za izradu numerikih modela. Vrijeme i
iskustvo su neophodni da bi se razumjele tehnologija i na samom kraju, interpretacija
dobivenih rezultata.
Proraun u SEEP-u je uraen za jedno polje irine 6,8 metara (3+0,8+3) i visine 6 metara
(visina drenae).

3.1. Definiranje materijala

Materijali su u programu SEEP definirani preko:
- funkcije hidraulike vodopropusnosti tla (Darcy-ev koeficijent) i negativnog pornog tlaka,
- granulometrijske krivulje.

(a)

(b)

Slika 4. Ovisnost negativnog pornog tlaka i propusnosti tla za prekonsolidiranu glinu (a) i
granulometrijska krivulja (b)

Prskalo, M., Boras, M.

88

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

(a)
(b)
Slika 5. Ovisnost negativnog pornog tlaka i propusnosti tla za drenani materijal rova (a)
i granulometrijska krivulja (b)

3.2. Model drenanog rova

Regije 1 i 3 predstavljaju materijal PREKONSOLIDIRANA GLINA, dok regija 2 predstavlja
LJUNAK (slika 6.). Kako se nakon ugradnje drenae razina vode u presjeku nee spustiti u
svim tokama za istu vrijednost, potrebno je odrediti srednju razinu vode to je i uinjeno za
svaki presjek pojedinano.

3.3.Sniena razina podzemne vode

Nakon to se dobila vrijednost srednjih visina po presjecima u programu MS Excel formirana
je nova linija razine podzemne vode, koja prolazi ispod temelja zida. Sniavanje razine
podzemne vode povoljno utjee zbog poveanja koeficijenta sigurnosti, ali zbog izgradnje
drenanih rovova, poboljavaju se karakteristike tla kosine. Kako je kosina u poprenom
smjeru duga oko 80 metara, postoji 12 drenanih rovova irine 0,8 metara to ini ukupnu
irinu od skoro 9,6 m ili bolje reeno 12 % materijala ima znatno povoljnije karakteristike za
ove uvjete stabilnosti kosine. Drenana ispuna ima karakteristike c=0kPa i kut unutranjeg
trenja 40 to nam daje za pravo poveati kut unutranjeg trenja prekonsolidirane gline za
1-2 prilikom ponovnog modeliranja kosine u GEOSLOPU, to je i uinjeno. Drenani rovovi
su izgraeni na cijeloj kosini (iznad i ispod zasjeka prometnice), ime smo postigli sniavanje
razine podzemne vode, zatitu donjeg ustroja prometnice i poprilino umanjili rizik od
mogunosti smrzavanja vode pod kolnikom.

Prskalo, M., Boras, M.

89

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom
6.0
5.6
5.2
4.8
4.4

Visina (m)

4.0
3.6
3.2

2.8

2.4
2.0
1.6
1.2
0.8
0.4
0.0
0.0 0.4 0.8 1.2 1.6 2.0 2.4 2.8 3.2 3.6 4.0 4.4 4.8 5.2 5.6 6.0 6.4 6.8

Udaljenost (m)
Slika 6. Model jednog polja drenanog rova u program SEEP

4. ANALIZA STABILNOSTI KOSINE U GEOSTUDIO 2004 (SLOPE/W)

Profil tla kosine sastoji se iz dva sloja:
- 1. Prekonsolidirana glina s parametrima: = 20, c = 7,5kPa, = 17,0 kN/m3
- 2. Lapor (geoloki supstrat) s parametrima: = 35, c = 30,0kPa, = 20,0 kN/m3
U tlu djeluje takoer i podzemna voda, koja se jasno moe vidjeti na modelu kosine (slika 7).
U Tablici 1. date su vrijednosti koeficijenta sigurnosti za zadanu kosinu.
c = 7.5
= 20
ORDINARY
BISHOP
JANBU
MORGENSTERN - PRICE

MOMENT
0,999
1,001
1,000

SILA
1,000
1,000

a)

Prskalo, M., Boras, M.

90

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

b)
Tablica 2. Koeficijent sigurnosti za uvjetnu stabilnost za: c=7.5 kPa, =20 (a)
i grafiki prikaz (b)
Za mjerodavnu metodu usvojena je metoda Morgenstern-Price, jer ima mogunost
zadavanja proizvoljnog oblika klizne povrine. Za ovu kombinaciju parametara vrstoe tla
dobivena je kritina klizna ploha s koeficijentom sigurnosti Fs=1,00 (slika 7). Analiza je
izvrena za 60 kritinih kliznih povrina (slika 8.) to e posluiti za specificiranje oblika jedne
klizne povrine (Fully specified slip surface).
Na slici 9. izvren je zasjek kosine i izveden je potporni zid za stabilizaciju kosine, dok je na
slici 10. prikazana specificirana klizna povrina (Fully specified slip surface), pri emu je
postignut vei koeficijent sigurnosti Fs=1,287, to je i dalje manje od minimalnog faktora
sigurnosti Fs=1,5.
Kako se pristupilo izgradnji drenanih rovova, slika 11. prikazana je linija dna drenanih
rovova gdje se mogu vidjeti presjeci 1-6. Izgraeno je 12 rovova sa razmakom osi od 6,8m.
Dobivena je nova sniena razina podzemne vode (RPV) i novi koeficijent sigurnosti Fs=1,374
(slika 12.). Nakon uporabe sidara (slika 13.) postignut je zadovoljavajui faktor sigurnosti od
Fs=1,621.

Prskalo, M., Boras, M.

91

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

Slika 7. Model kosine

Slika 8. Grid and radius 60 kritinih kliznih povrina

Prskalo, M., Boras, M.

92

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

Slika 9. Izvedba potpornog zida

Slika 10. Fully specified specificirana klizna povrina

Prskalo, M., Boras, M.

93

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

Slika 11. Dno drenanih rovova

Slika 12. Nova sniena razina podzemne vode

Prskalo, M., Boras, M.

94

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

Slika 13. Stabilizacija tla

5. PRORAUN POTPORNOG ZIDA PO EC 7 (PP1)

Slika 14. Dimenzije AB potpornog zida

Prskalo, M., Boras, M.

95

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

Zadane dimenzije AB potporne konstrukcije zadovoljavaju uvjete stabilnosti i nosivosti tla za

zadano optereenje.
KOMBINACIJA 1: A1+M1+R1; KOMBINACIJA 2: A2+M2+R1
Tablica 3. Analiza prorauna prema Eurokod-u 7
g.s.n. STR/GEO
prevrtanje
nosivost tla
klizanje

U(%)

Fs

K1

39,99

2,50

K2

50,19

1,99

K1

68,90

K2

86,19

K1

52,54

1,90

K2

96,14

1,04

Konstrukcija ne zadovoljava ako je U > 100 %. Mjerodavan je najstroi uvjet (najvei U (%)).
Iz prorauna je oigledno da potporni zid zadovoljava sve traene uvjete, tj. stabilan je i na
klizanje i prevrtanje, a nosivost tla je takoer zadovoljavajua.

6. ZAKLJUAK
Za izradu prijedloga mjera za sanaciju klizita nuno je prikupiti i analizirati
inenjerskogeoloke, hidrogeoloke i geotehnike podatke istraivanja kako slijedi:
odrediti raspored slojeva s njihovim fiziko mehanikim svojstvima;
odrediti dubinu klizne plohe i konturu kliznog tijela;
odrediti piezometarsku razinu vode na raznim tokama kliznog tijela;
odrediti u pokrenutoj zoni, a osobito du plohe sloma, smjer, intenzitet i brzinu
pomaka.
Programski zadatak za ovakav tip problema trebao bi se sastojati od sljedeih faza:
1. Sniavanje RPV izvedbom drenanih rovova
2. Izvoenje zasjeka kosine
3. Dimenzioniranje potpornog zida
4. Proraun armature potpornog zida
5. Izrada potpornog zida
6. Postavljanje elinih ipki za dodatnu stabilizaciju terena
7. Predmjer radova
Sniavanjem razine podzemne vode i promjenom smjera filtracijskih sila od onih prirodnih
uzdu padine prema drenovima, smanjuju se porni tlakovi i poveavaju efektivna naprezanja
() na plohi sloma.
Nakon izvedbe drenanih rovova i potpornog zida, postignut je koeficijent sigurnosti
Fs=1,287. Dimenzioniranje zida izvreno je po Eurokod-u 7 (PP1;K1,K2) i ustanovljeno je da
je siguran na prevrtanje i klizanje. U zadnjoj se fazi izvodi sidrenje iznad potpornog zida, a
postignut je i zadovoljavajui koeficijent sigurnosti Fs=1,621.
Armiranje tla se ne moe izvesti u noici kosine zbog velikih dinamikih utjecaja od
prometnog optereenja.
Prskalo, M., Boras, M.

96

Broj 2 prosinac, 2011

Sanacija kosine drenanim rovovima i potpornim zidom

O uspjehu sanacije odrona ili klizita moe se govoriti tek nakon provedenog sustava
opaanja (monitoringa), odnosno geodetskog mjerenja pomaka stabiliziranih toaka po
profilima u periodu vremena od najmanje dvije hidroloke godine.

LITERATURA
1. E. Nonveiler, Mehanika tla, Temeljenje graevina, Graevinski fakultet Sveuilita u
Zagrebu
2. A.N. Savich, Geotehniko inenjerstvo, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
3. Tanja Roje-Bonacci, Potporne graevine i graevne jame, Graevinsko arhitektonski
fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2005
4. M. Selimovi, Mehanika tla i temeljenje I i II dio, Graevinski fakultet Mostar
5. Maja Prskalo , Zbirka rijeenih zadataka iz mehanike tla s primjenom EC 7 , Graevinski
fakultet Sveuilita u Mostaru , Mostar, 2011.
Koriteni software-i :
Geostudio 2004

Prskalo, M., Boras, M.

97