SPOJNA SREDSTVA

( SPAJALA )

NOSIVOST SPOJNIH SREDSTAVA

Spojna sredstva u drvenim konstrukcijama imaju zadatak da poveu dva ili
vie elemenata u cjelinu, tj. da onemogue uzajamno pomjeranje elemenata
od drveta koji tu cjelinu ine.
Za razliku od elinih i betonskih konstrukcija, konstrukcije od drveta na
mjestima spojeva, zbog prirode materijala su neminovna odreena
pomjeranja na mjestima spojeva.
Proraun spojnih sredstava vri se prema sili koja djeluje na spojno sredstvo
uz predpostavku da je spoj krut (da nema pomjeranja).

Nosivost se odreuje:

Teorijskim ispitivanjem
(ei sluaj)

Eksperimentalnim
ispitivanjem do loma

Postoje dvije nosivosti spojnog sredstva:

1. Kada je doputena nosivost 1/2,75-ti dio nosivosti pri slomu bilo spojnog
sredstva ili prikljunog drveta.

N dop

Fl
sila loma
,
2,75 koef .sigurnosti

2. Kada je nosivost spojnog sredstva, njegova nosivost pri pomjeranju od

1,50 mm
Od ove dvije nosivosti mjerodavna je manja vrijednost.

Usporedba nosivosti s obzirom na primjenjena spojna sredstava

Na nosivost spojnih sredstava utiu:

1. Preciznost izrade spoja (veze)
2. Vlanosti drveta
3. Vremena trajanja optereenja tj. nanoenja optereenja

HEMISKA SPOJNA SREDSTVA Lijepkovi, smatraju se kao kruto

(nepomjerljivo) spojno sredstvo
MEHANIKA SPOJNA SREDSTVA Ekseri, trnovi, zavrtnjevi i
modanici smatraju se kao pomjerljiva spojna sredstva.
NE PREPORUUJE SE KOMBINOVANJE RAZLIITIH SPOJNIH
SREDSTAVA U JEDNOJ VEZI.

ZAVRTNJEVI

Za izradu zavrtnjeva koristi se elik koji ima granicu razvlaenja 250 N/mm2
Zavrtnjevi u drvenim konstrukcijama obavezno moraju imati podlone ploice

Zavrtnjevi u nekoj vezi mogu biti:

1. Konstruktivni zavrtnjevi min 2 zavrtnja, prenik obzirom na spojno
drvo i dopunjavaju drugo spojno sredstvo.
2. Statiki zavrtnjevi prenose silu u vezi.

NOSIVOST ZAVRTNJEVA
1. Nosivost zavrtnjeva s obzirom na pritezanje

Nosivost jednog zavrtnja u ovakvom spoju

d
N1
ad
4
2
k

N1 sila koju prima jedan zavrt.

d k2
4

povrina jezgra zavrtnja

ad doputeni napon na zatezanje zavrtnja

koeficijen t trenja u spojnoj ravni
Potreban broj zavrtnjeva u spoju je:

N
n
N1

2. Nosivost zavrtnjeva s obzirom na savijanje

Nakon veih deformacija zavrtnjeva javlja se gnjeenje po omotau rupe

Zavrtanj se tretira kao prosta greda

Za ovakvo optereenje

M max

N b

12

12 W ad
N1
b

dop

M W ad

Nosivost zavrtnjeva s obzirom na savijanje

3. Nosivost zavrtnjeva zavisna od pritiska po omotau rupe

N 2 Rd

bd

Od ove dvije vrijednosti mjerodavna je manja

vrijednost N1 ili N2

Z
n
N1 ili N 2

Potreban razmak zavrtnjeva (e) dobije se iz uslova

N 2 e b d

e1
2 d b

e2 7 d

e3 10 cm

N
2 d b

7d

Potrebne dimenzije eline trake

Mjerodavna je
najvea vrijednost

2b0 d 0 ad

Ako se nastavak tapa izvodi uz pomo drvenih podvezica onda se

nosivost zavrtnjeva dobija na neto drugaiji nain.

Praksa je pokazala da se nosivost

zavrtnjeva najbolje odreuje
eksperimentalno do loma

N d ad
ili

N k d

Mjerodavna je manja vrijednost

Kod jednosjenih veza

N1 d a1 d

a1 a2

N2 k d 2

Kod dvosjenih veza

N1 d 2a2 d
N 2 2k d 2

N 3 d a3 d
N 4 2k d 2

s obzirom na
bono drvo

s obzirom na
srednje drvo

Odreivanje broja zavrtnjeva u nekoj vezi se odreuje:

N
n
N min
Neka pravila prilikom projektovanja veza sa zavrtnjevima
1. Obavezno povremeno pritezanje zavrtnjeva u vezi

2. Najmanji prenik zavrtnja M12 rjee M10

3. Rupa se bui mainski (dR=0,9d)
4. Ako sila djeluje koso, nosivost se redukuje

N red K N1 , K 1

360

5. Najvei broj zavrtnjeva u jednom redu je etiri.

6. Za spojeve sa metalnim podvezicama nosivost se uvea za 25%
7. Raspored je simetrian u odnosu na osu tapa
8. Minimalna rastojanja meu zavrtnjima u spojevima

TRNOVI
Trn je puno ili upljo cilindrino metalno tijelo bez navojnice
Trn se ugrauja i predhodno izbuene rupe iji je prenik
0,2 mm do 0,5 mm - manji od prenika trna
Duina trna treba da je vea od debljine paketa drveta koji se spaja

Minimalni prenik trna je 8 mm a max 24 mm

Raspored trnova u vezi

N1 d a1 d

N2 k d 2

Mjerodavna je
manja vrijednost

EKSERI
Ekseri su glatki iani komadi elika sa jedne strane zailjeni a sa druge imaju
glavu. Izrauju se od elika kome je vrstoa na kidanje 600-800 N/mm2

Ekseri se mogu zabijati dvojako:

Runo i mainski

Za vezu izvedenu ekserima neophodno

je odrediti:

1. Najpovoljniji prenik
2. Optimalnu dubinu zabijanja eksera
3. Najpovoljniji raspored eksera

Optimalni prenik eksera

Vitkost eksera

Jednosjeni ekseri

s 12d

a
a
d
do
8
12

6 11,5
Dvosjeni ili viesjeni ekseri

Dubina zabijanja

s 8d

Kod jednosjenih eksera kada je

6d s 12d
s
N N1
12d
"
1

Redukovana nosivost

Kod dvosjenih eksera kada je

4d s 8d
Redukovana nosivost

N N1 1
8d
"
2

Koda je dubina zabijanja s manja od 6d odnosno 4d smatra se da ekser u

vezi ne nosi (takav ekser moe biti konstruktivni.

Doputena nosivost eksera

Nosivost eksera je sila koju jedan ekser moe da primi u spojnoj ravni

5000d 2
N1
1 d

u N

ili prema obrascu

N1 nosivost eksera u spojnoj ravni,

N1 0,8 d 2 a R

d = debljina eksera u cm

- doputeni napon na savijanje eksera

- doputeni napon na pritisak po omotau rupe

Nosivost viesjenog eksera upravno je proporcionalan njegovoj sjenosti

N m m N1

Zabijani ekseri

mm
d 42
10

Bueni ekseri

mm
d 42
10

Raunska nosivost im se poveava za

N dop 1,25N1

Ako u jednom redu ima vie od 10 eksera, nosivost se redukuje

N dop 0,9 N1

Ako u jednom redu ima vie od 20 eksera, nosivost se redukuje

N dop 0,8N1

Kod spajanja oble ili rezane grae

N dop 0,33N1

Kod spajanja grae ija je vlanost vea od doputene

N dop 0,65N1

GUSTINA EKSERA je odnos izmeu odgovarajue povrine spojne ravni koja

pripada jednom ekseru i povrine eksera.

Dmax

Dmin

A 10d 5d 200

64
2
d
f

4
40d 20d 3200

1020
2
d

Nosivost eksera u (N)

Oznaka eksera

E35 mm/10 x l

Raspored eksera

Pravac vlakana ne utie na nosivost

eksera.

Vrijednosti u uglastim zagradama

vrijede za zabijane eksere

Kod spajanja tankih dasaka savijanje eksera nije preporuljivo.

Na irini jedne daske redovi eksera se mogu rasporediti na sljedei nain

Za vezu dijagonale za pojasni tap presjeka b1/h broj eksera se odreuje

D
n
2N1

h
6 1
S (
)
1
10d 5 sin
n
R
S

Broj eksera u jednom redu

Zakruiti na manju
vrijednost
Broj redova

Sluaj kada je dijagonala zarubljena (ravna sa pojasom)

Zabijani ekseri

h
7
1
S (
)
0,5
10d 10 sin

Bueni ekseri

h
5 1
S (
)
0,25
12d 6 sin

Sluaj kada je dijagonala pritisnuta

h
6 1
S (
)
1
10d 5 sin

Primjer nastavljanja zategnutog tapa

Dimenzioniranje
osnovnog presjeka

podvezice

Apot

Z
0,8 t d

Z
Ap 1,5
0,8 t d

Popreni presjek podvezica se bira tako da:

h
R
1
5d

Nosivost zavrtnjeva na upanje

Ova nosivost je mala i rauna se za kratkotrajna optereenja (oplate, rogovi).
Rauna se tako to se mnoi dubina zabijanja i doputena nosivost

Nup s nosivost

Kod zabijanja eksera glava treba da ostane iznad

Ekseri su pogodniji za statika optereenja nego za dinamika optereenja.

ZAVRTNJEVI ZA DRVO BEZ NAVRTKE

Koriste se za jednosjene veze
Spoj je nosiv ako u vezi ima:
4 zavrtnja za d < 10 mm
2 zavrtnja za d > 10 mm

Nosivost zavrtnja je:

N dop 400 a1 d

N dop 1700 d 2

MODANICI
Modanici su elementi razliitog oblika, konstrukcije i od razliitog materijala a
ugrauju se u spojne ravni u predhodno odabrana leita.
U vezi mogu da rade na:
PRITISAK, SMICANJE, SAVIJANJE I KOMBINOVANO

Modanici se dijele:
Prema nainu ugradnje na:
1. Modanici koji se ugrauju u predhodno pripremljen lijeb
2. Modanici koji se utiskuju u spojno drvo
3. Mokanici koji se ugrauju kombinovano

Prema obliku na:

1. Prizmatini modanici
2. Kruni modanici
3. Specijalne konstrukcije modanika

Prema vrsti materijala:

1. Modanici od drveta (tesarski)
2. Modanici od elika
3. Modanici od plastinih masa

Tesarski modanici se izvode od tvrdog drveta prema sljedeim emama

Na slikama je prikazano naponsko stanje kod rada modanika

T z b c d
z b c d a b d

a b
Q
c d
4

c d
a z
d

Da ne doe do smicanja na duini (e) izeu dva modanika, treba da je:

e b d T z b cd

c d
e z
d

Potrebne dimenzije zavrtnja u spoju se odreuju iz uslova:

T 2z F a
d k2
a F
4

2z
F T
a

dk

Neke vrste patentiranih elinih modanika