Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

I.

Razdoblje (9. 16. st.)

1. FAZA (9. 1./2 12. st)

Spomenici na latinskom jeziku (postojali samo natpisi):
Trpimirov natpis, Trpimirova darovnica (852., najstarija isprava hrvatske povijesti),
Branimirov natpis (888.), Drislavov natpis (2. polovina 10. st.), Nadgrobna ploa
kraljice Jelene (976.)
Starohrvatski jezik uklesan u prve hrv.spomenike:
(akavsko-hrvatskostaroslavenski, svi na glagoljici!)
11.st. - Plominski natpis, Krki natpis, Valunska ploa (svjedoi o slavenskolatinskoj dvojezinosti i dvopismenosti)
12.st. - Grdoselski ulomak, Senjska ploa, Baanska ploa (starohrvatski, prvi
pravni dokument hrv.knji.jezika)
Najstariji hrvatski glagoljski rukopisi:
Kloev glagolja, 11.st.
Beki listii, 12.st. poetak hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika

2. FAZA (sredina 12. 14. st.)

- akavtina, tokavtina, pojava irilice
Povaljski prag (1184. god. kameni)
Povaljska listina 2 dijela; 1184., 1250. god. (isprava kneza Breka)
13. st. Vinodolski zakonik, Razvod istarski

3. FAZA (14., 15. st.)

-

akavtina, tokavtina, pojava kajkavtine i latinice

glagoljica dosee umjetniki vrhunac

Petrisov zbornik, 1468., prevladava akavsko narjeje

Prvi latinski spomenici:
Red i zakon sestara dominikanski u Zadru, 1345.
ibenska molitva - ima pjesniku formu
Korulanski lekcionar, Boje zapovijedi, Molitva svetoj Margariti, Sudac gnivan

T I S A K Gutenberg 1. knjiga Biblija izmeu 1442. 1445.

- knjige tiskane do 1500. inkunabule, Hrvati ih imaju 9 (6 glagoljakih i 3 latinine)
- majstori tiskarstva u Hrv: Andrija Paltai, Dobri Dobrievi, Grgur Senjanin
Prve hrvatske inkunabule:
Juraj igori, 1477. u Veneciji objavio svoje Elegiae et carmina

1/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

Prva hrvatska tiskana knjiga- Misal po zakonu rimskoga dvora, 22.02.1483. ,
glagoljica, prvi hrvatski misal koji nije tiskan na latinskom jeziku. Ne zna se gdje je
tiskan (Venicija, Kosinj, Istra)
Brevijar po zakonu rimskoga dvora - 1491., vjerojatno u Kosinju.
(Hrvojev) Misal, 1494., Senj- prvi datirani hrvatski misal, tiskao ga Bla Baromi.
- sve vei prodor narodnog jezika
Senjska glagoljaka tiskara (Bla Baromi, od 1507. Grgur Senjanin)
Misal (1494.)
Spovid opena, 1496. prva akavska tiskana knjiga.
Narunik plebanuev, 1507., S. Bedrii pomogao B. B. spominje se i G. S.
Tranzit svetoga Jeronima, 1508.
Korizmenjak, 1508.
Metrija od dobro umrtja, 1507. ili 1508.
Mirakuli slavne dive Marije posljednja knjiga senjske glagoljake tiskare, 1508.

Rijeka tiskara (imun Koii Benja)

Misal hrvacki (28.04.1531.), Psaltir, Oficij rimski (tiskan na latinici), Knjiice Krsta,
Knjiice od itja rimskih arhireov i cesarov (prvo djelo svjetovnog sadraja, prvo
povijesno djelo pisano hrvatskim,posveeno trogirskom biskupu Tomi Nigru), Od bitija
redovnikoga knjiica, Molitvenik (1490. tiskan na latinici, vjerojatno sa dubrovakog
podruja)

Oficij s molitvama Bogorodici (Venecija, 1512. prvi tiskani tekst na irilici)

- Protestantizam: Glagoljica i irilica - Tiskara u Tubingenu: Novi testament, irilica ,
1563. /// Tabla za dicu, glagoljica i irilica, 1561.
- Evanelistar ili Lekcionar Bernardina Splianina - prva datirana knjiga na latinici i
hrv. jeziku -12.03.1495. u Veneciji, predloak nije lat. nego crkvenoslavenski
II.

Razdoblje (16.st.)

Prvo Mrulievo djelo na hrvatskom: Od naslidovanja Isukrstova, Judita (napisana

1501., objavljena 1521. M. Mogu: Rjenik Marulieve Judite, 2001.)
Ivanu Pergoi: Decretum, Nedelie, 1574. (poetci kajkavske misli) --> po
uzoru na Decretum opus tripartitum Istvana Werbczya (1517.) Balazs
Vrs preveo s lat. na ma. 1565.
Vlado Maurani: Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rjenik (koristi Perg. Decr.)
Antun Vramec:

Kronika vezda znovi spravljena, Ljubljana 1578.

Postila Varadin, 1586.

2/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

ime Budini Summa nauka krstjanskoga, Rim, 1573., prvi pokuaj primjene
dijakritikih znakova
- poetci hrvatske leksikografije
Faust Vrani autor prvog hrvatskog samostalnog tiskanog rjenika, 1595.,
Dictionarum quinque nobilissimarum europae linguarum latinae, italicae,
germanicae, dalmaticae et ungaricae (Rjenik 5 najplemenitijih europskih j
ezika latinskog, talijanskog, njemakog, hrvatskog i maarskog).
+ poseban popis rijei - Vocabula Dalmatica quae Ungari sibi usurparunt
Rjenik hrv. rijei to su ih Maari prisvojili)
Petar Loderecker: Dictionarum septem diversarum linguarum Prag, 1605. -->
Vranievom rjeniku dodao jpo eki i poljski
Antun Vramec Kronika vezda znovi spravljena, 1578.
Bartol Kai: Konverzacijski prirunik 1595., u obliku dijaloga
Razlika skladanja slovinska 1599., hrvatsko-talijanski rjenik (1. hrv.
dvojez. rj)
----------------------------------------------------Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige 1604., Rim, na lat., 1. hrv. gramatika
Prijevod Rituala Rimskog 1640.

III.

Razdoblje (17. i 1./2 18. st.)

Jakov Mikalja: Gramatika talianska ukratko illi kratak nauk za nauciti latinski
(latinski = talijanski; dijaki=latinski)
Blago jezika slovinskoga hrv.-tal.-lat. deskriptivni rj. (1649.-1651.) uzima hrvatski kao ishodini, uvodi po nekoliko znaenja neke rijei, unosi
frazeoloke skupove ----- jugoistoni kompleks
Rajmundo amanji: Nauk za dobro pisati latinskijem slovima rijei jezika
slovinskoga Venecija, 1639., nova grafijska rjeenja, polazi od
spoznaje da svaki jezik zahtjeva svoju grafiju.

Jezik sjeverozapadnog kompleksa najstariji hrvatskoglagoljski tip stilizacije

Ozaljski knjievnojezini krug: osnovica jezika trodijalektalna, tj.s elementima
i ak., kaj. i tokavskog
Rafael Levakovi: uvodi rusku redakciju crkvenoslavenskog jezika u knjiki
repertorij hrv.glagoljice:

Nauk krstjanski 1628.

Azbukividnjak 1629.

rusifikacija Matej Karaman, Matej Sovi

Petar Zrinski: Adrijanskoga mora sirena

3/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

Fran Krsto Frankopan: Gartlic za as kratiti
Katarina zrinski: Putni tovaru
Ivan Belostenec: Gazophylacijum, lat.-hrv., hrv-lat., kajk. osnovica, Zg, 1740.
Juraj Rattkay: Kriposti Ferdinanda II., Spomen na kraljeve i banove kraljevstva
dalmacije, Hrvatske i Slavonija (Petrisov zbornik 15. st.)
Juraj Kriani: Gramatiko iskazanje ob ruskom jeziku, 1665., Tobolsk,
opeslavenska gramatika
Pavao Ritter Vitezovi: Koncepcija Vitezovieve graf.reforme da svaki fonem
treba imati jedno slovo i to uvijek isto. Vraa se glagoljici. Odbacuje
dvoslove i troslove. Plorantis Croatiae saecula duo: 1 fonem= 1 grafem
1. Nitko prije njega nije predloio tako dosljedan monografemski sustav na
bazi dijakritikih znakova (on je, dakle, pretea Gaju i ilircima).
2. Prvi predlae ista graf.rjeenja za sjever i jug Hrvatske.
Croatia rediviva Zg, 1700., prvi hrvatski politiki program
Odiljenje sigetsko
Kronika
Lexicon latino-illyricum prvi latinicom i hrvatskim jezikom tiskani rjemik
De lingua illyricana rukopis/nacrt gramatike

akavski sustav: Ivan Ivanievi, Andrija Vitalji, Petar Kanaveli.

Splitski krug: Jerolim Kavanjin
Barakovi-Vila Slovinka (okrenut junoak.i tokavkom sustavu).
- Kroz 17.st. gubi se akavsko narjeje tako da je u prvoj polovini 18.st. prevladala
ikavska tokavtina.
Ivan Buni Vui: Plandovanja
Juraj Habdeli: Dictionar ili rei slovenske z vekega vkup zbrane Graz, 1670.
sredinja kajkavska figura 17.st., eli da kaj. narjeje postane knji. jezik
na prostoru izmeu ak. i slovenskog prostora.
Zrcalo Marijansko, Previ otca naega Adama greh, Due verne (nestalo)

IV.

Razdoblje (18. i prva desetljea 19. st.)

(Nikola Deii: Raj due, pronaen na Trsatu 1967.)

Ardelio Della Bella: Dizionario italiano, latino, ilirico, Mleci, 1728. + hrv. gramatika
pisana talijanskim jezikom
Antun Kanili: Sveta Roalija
A.K. Mioi: Razgovor ugodni...1756.
Matija Antun Reljkovi: Satir iliti diviji ovik 1762., Nova slavonska i nimaka

4/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

gramatika - eli ukloniti turcizme iz jezika, najopsenija gram. do tada
Bla Tadijanovi:Svata pomalo iliti kratko sloenje imena i rii u ilirski i njemaki
jezik, Magdeburg 1761. - slavonska ikavska tokavtina, gramatika + rjenik
Marijan Lanosovi: Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, na kraju je
Slavonisches Wrterbuch, Osijek, 1778.
Matija Petar Katani: prijevod Svetog pisma starog i novog zavjeta, 1831.
Pravoslovnik nedovren rukopisni rjenik, prvi hrv. etimoloki rj.
Ignjat Alojzije Brli: Grammatik der illyrischen sprache, Be, 1838.
Joso Voltiggi: Rioslovnik ilirikog, italijanskog i nimakog jezika 1802/3. + gram
Franjo Marija Apendini: Grammatica della lingua illirica, Dubrovnik 1808.
Joakim Stulli: 1.dio Lexicon latino-italico-illyricum Budim 1801.
2.dio Rjeosloje ilirsko-italijansko-latinsko Dubrovnik 1806.
3. dio Vocabulario italiano- ilirico-latino Dubrovnik 1810.
ime Sarevi: Nova rioslovnica ilirika, Trst, 1812.
- prva gram. hj pisana h jezikom, prvi opis etveroakcenatskog sustava
ikavske novotokavtine
Franjo Sunik i Andrija Jambrei: Lexicon latinum interpretatione illyrica,
germanica et hungarica locuples Zagreb, 1742.
Josip jurina: Calepinus trium linguarum nedovreni rjenik u rukopisu
Adam Patai: Dictionarum latino-illyricum et germanicum nedovreni II
Jugoistoni krug: Faust Vrani, Bartol Kai, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella
Ozaljski krug: Juraj Kriani, Ivan Belostenac
Kajkavska sredina: Juraj Habdeli, Franjo Sunik i Andrija Jambrei
Toma Miklouo: Stoletni kalendar 1810.
Antun Mihanovi: Re domovini od hasanovitosti pisanja vu domorodnom jeziku,
Be, 1815,

V.

Razdoblje (19. st.)

Vjekoslav Babuki: Osnova slovnice slavjenske narja ilirskoga - javlja se u

Danici ilirskoj ve 1836. (prva hrv. preporodna gramatika)
Ilirska slovnica, Zg, 1854. (rjenik) tvrdi da se slavenski jezik grana u 4 velike
grane:poljsko, rusko, eko-slovensko i ilirsko narjeje
Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisana, 1830., odluuje
se za dijakritika rjeenja i predlae za nepane konsonante jednoslove c, d, l,
n, s, z, nema oznake za glas jer on prilagouje grafiju kajkavskom sustavu
(uzor u Vitezovievoj nesauvanoj De ortographia illyricana)
Pravopisz, lanak iz 1835, ime horvatski zamjenjuje ilirskim, a prihvaa

5/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

poljski znak , kod , , mijenja tildu u kvaicu, umjesto jednoslova d, g, l, n
odluuje se za dj,gj,lj, nj( iznad j je zarez a ne toka), lanak objavljen u
10.broju Danice
Antun Mihanovi: Horvatska domovina (Danica, 1835.) po 2. Gajevom rjeenju
Pavao toos: Kip domovine vu pochetku leta 1831.
-proglas u Danici 1836 o jednom knjievnom ilirskom jeziku
Janko Drakovi: Disertacija, 1832.
Antun Maurani:Temelji ilirskoga i latinskoga jezika za poetnike 1839.
Slovnica hervatska
Richter-Balmam-Frlichov: Ilirsko-nemaki i nem-ilir rukoslovnik, Be,39./40.
Maurani-Uareviev: Deutsch-illirisches wrterbuch, Zg, 1842.
2.5.1843. Ivan K. Sakcinski odrao u Saboru prvi politiki govor na hrv. jeziku
Josip Drobni: Ilirsko-nmako-talijanski mali rjenik, Be, 1846./49.
Josip Parta: Pravopis jezika ilirskoga, Zg, 1850., prvi hrv. pravopis
Adolfo Veber Tkalevi: Skladanja ilirskoga jezika, Be, 1862.
Slovnica hervatska, 1871.
Bogoslav ulek: Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenog nazivlja, Zg, 74.
Fran Kurelac: Kako sklanjamo imena, Rijeka, 1852,
Danii prvi urednik Rjenika hrvatskog ili srpskog jezika JAZU
Budmani: Gramatica della lingua serbo-croatia (prvi put koritena ta sloenica)
Tomo Mareti: Gramatika i silistika hrvatskog ili srpskog jezika, Zg, 1899.

najvanija knjiga hrv. vukovaca, normativna gramatika

Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, 1899.

Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1892.

Otpor tokavtini: kajkavci- Ignac Kristijanovi, Zadar- Ante Kuzmani ( asopis Zora
dalmatinska)
Borba filolokih kola:
Zadarska- Ante Kuzmani: tokavska ikavica, podravao ih Vuk Karadi, od 1849.
prihvaaju gajevu grafiju
Rijeka- Fran Kurelac: odbacuju ah, zagovaraju uprabu starijih oblika
Zagreb Adolfo Veber Tkalevi - zagovaraju u gen. mnoine ah., Ahavci, Bogoslav
ulek, Maurani i Uarevi, na poetku uz njih bio i V.Jagi( asopis Knjievnik)
Hrvatski vukovci: Tomo Mareti, Danii

VI.

Razdoblje (20. st.)

6/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

Broz-Ivekovi: Rjenik hrvatskoga jezika, 1901., prvo dovreni jednojez. Rj
Nikola Andri: Brani jezika hrvatskog, 1911., jezini savjetnik
Vatroslav Roi: Barbarizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku,1913. jezini savjetnik
Broz-Borani: Pravopis hrvatskog ili srpskog jezika
Tomo Mareti: Hrvatski ili srpski jezini savjetnik, 1924.
Gramatika i stilistika hrv ili srp knjievnog jezika, 1931. (drugo izdanje)
1938. Hrvatsko drutvo izdaje asopis Hrvatski jezik (samo te godine)
Guberina i Krsti: Razlike izmeu hrvatskog i srpskog knjievnog jezika, 1940.

prvi razlikovni rjenik hrvatskog i srpskog jezika

M. Ujevi pokree Hrvatsku enciklopediju 1941.

Koriensko pisanje - 1942.
Hrvatski pravopis 1944.
Jurii: Nacrt hrvatske slovnice 1944., za visokokolsku nastavu
1954. Novosadski dogovor
Pravopis hrvatskosrpskog knjievnog jezika 1960.
Rjenik hrvatskosrpskog knjievnog jezika, 1968.- hrv. verzija nedovrena
Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika Telegram, 1967.

otpor jezinom unitarizmu

Babi-Finka-Mogu: Hrvatski pravopis 1971. zabranjen, otisnut '72. u Londonu

Z. Vince: Putovima hrvatskog knjievnog jezik (PHJ)
Lj. Jonke: Knjievni jezik u teoriji i praksi (PHJ)
Akademijijn rjenik dovren
Skok: Etimologijski rjenik
Poinje izlaziti Rjenik hrvatskog kajkavskog knjievnog jezika
S. Babi: Tvorba rijei u hrvatskom knjievnom jeziku
Brabec-Hraste-ivkovi: Gramatika
V. Brodnjak: Razlikovni rjenik srpskog i hrvatskog jezika
Ani: Rjenik hrvatskog jezika
onje (ur.): Rjenik hrvatskog jezika
Ani-Goldstein; Rjenik stranih rijei
Babi-Finka-Mogu: Hrvatski pravopis
Ani-Sili: Pravopis hrvatskog jezika
Skupina autora: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrv. knjievnog jezika
Skupina autora: Hrvatska gramatika
Mogu-Bratani-Tadi: Hrvatski estotni rjenik
1. Josip Bratuli, Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb 1995
2. Bla Jurii, Nacrt hrvatske slovnice, I. Glasovi i oblici u poviestnom razvoju

7/8

Povijest hrvatskog jezika Skraena Mogueva Povijest

3. Josip Lisac, Hrvatski knjievni jezik u doba baroka, Croatica, Zagreb 1993,
4. Milan Mogu, Fonoloki razvoj hrvatskoga jezika, MH, Zagreb 1971.
5. Milan Mogu, Povijest hrvatskoga knjievnoga jezika, Globus, Zg, 1995.
6. Milan Mogu - Josip Vonina, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za

slavensku

filologiju 11, Zagreb 1969

7. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga knjievnog jezika, NZMH, Zagreb 1990.
8. Josip Vonina, Hrvatski jekavski dugi jat, Forum XXXII, br. 4-6, Zagreb1993, /ili u
knjizi: Preporodni jezini temelji, MH, Zagreb 1993
9. Josip Vonina, Jezik renesansne hrvatske knjievnosti, Croatica, Zg 1993
10. Benedikta Zeli-Buan, Bosanica ili hrvatska irilica u srednjoj
Dalmaciji, Dravni arhiv u Splitu, Split 2000.

8/8