You are on page 1of 6

95

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova

9. STABILNOST POTPORNIH ZIDOVA


Potporni zid se obino primenjuje kao trajna konstrukcija koja podupire vertikalne ili strme zasipe
terena, ili nsaut materijal. Njima se osiguravaju slobodne povrine oko objekta, karpe nasipa i useka
saobraajnica itd.

Slika 9.1 Sile koje deluju na potpornu konstrukciju

9.1 Rankin-ova teorija pritisaka


Koeficijent aktivnog pritiska:
Ka =

1 sin
= tan 2 45 0 / 2
1 + sin

Veliina aktivnog pritiska:


pa = K a z 2 c K a

Rezultanta sila aktivnog pritiska Ea jednaka je integralu horizontalnih napona po visini pa se dobija:
Ea =

1
Ka H 2 2 c H Ka
2

Kp =

1 + sin
= tan 2 45 0 + / 2
1 sin

Ep =

1
Kp H2 + 2 c H Kp
2

Koeficijent pasivnog otpora:

Rezultanta sila pasivnog otpora:

Beleke:

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova

96

9.2 Kulman-ov postupak


Kulman-ov postupak je grafiki postupak odreivanja aktivnog pritiska na potporni zid. Sastoji se u
traenju kritine klizne ravni za koju e se dobiti najvea sila aktivnog pritiska tla Ea koja e zadovoljiti
uslove ravnotee.

Slika 9.2 Kulman-ova metoda za odreivanje aktivnog pritiska

Postupak:
Nacrta se presek zida i terena u odgovarajuoj razmeri.
a) Iz take A se povue pomona linija pod uglom prema horizontali.
b) Iz take B povue se pomona linija pod uglom + u odnosu na zid.
c) Iz take A se povue 5-6 kliznih povri do preseka sa konturom terena.
d) Izraunaju se teine blokova izmeu konture terena i kliznih povri.
e) Nanesu se u razmeri teine blokova na pomoni pravac pod uglom .
f) Projektuju se teine blokova paralelno sa pomonim pravcem pod uglom + na pretpostavljene
pripadajue klizne povri i odrede presene take.
g) Povue se linija kroz dobijene presene take. Maksimalna ordinata tzv. Culmann-ove linije, u
usvojenoj razmeri daje silu aktivnog pritiska.
Beleke:

97

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova

9.3 Stabilnost potpornog zida


Masivni potporni zid oslonjen na temeljno tlo treba da zadovolji dva osnovna zahteva: prvi je da ne
doe do klizanja zida po temeljnoj spojnici, a drugi da se ne prekorai doputeno koso optereenje
temeljnog tla tj. da ne doe do preturanja zida rotacijom oko spoljne ivice temelja.
Faktor sigurnosti protiv klizanja:
Fk =

N tan + E p
T

> 1.5

gde je:
N

- normalna komponenta rezultante R upravna na temeljnu spojnicu


- ugao trenja izmeu tla i zida
- smiua sila paralelna sa temeljnom spojnicom

Faktor sigurnosti na preturanje:


Fp =

Ms
> 1.5
Mp

gde je:
Ms
Mp

moment stabilnosti tj. moment usled sila koje spreavaju preturanje zida oko
ivine take.
- moment preturanja tj. moment usled sila koje tee da preture zid oko ivine
take.

Predpostavljajui linearnu raspodelu kontaktnih napona, naponi u temeljnoj spojnici su:


q1.2 =

gde je:
e
B

Beleke:

- ekscentrinost rezultante,
- irina temelja potpornog zida.

N
6e
1

B
B

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova

98

Zadatak 9.1 Na zadati potporni zid (A i B) odrediti aktivni i pasivni pritisak tla po odgovarajuoj metodi
(Rankin-a ili Culman-a). Odrediti intezitet, napadnu taku i smer sile aktivnog pritiska kao i intezitet i
napadnu taku teine zida (WG). Zanemarujui pasivni otpor tla u podnoju leve strane zida, potrebno je
izraunati:
faktor sigurnosti potpornog zida protiv smicanja (FK),
faktor sigurnosti potpornog zida protiv preturanja (FP),
raunske kontaktne napone (q)

Beleke:

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova

Reenje zadatka 9.1

Beleke:

99

MEHANIKA TLA: Stabilnost potpornih zidova

Beleke:

100

You might also like