Professional Documents
Culture Documents
Halid Ibn Velid, RadijAllahu Anhu
Halid Ibn Velid, RadijAllahu Anhu
HALlO
IBN VELID
radijalahu anhu
PREDGOVOR PRIJEVODU
Predgovor prijevodu
Predgovor prijevodu
10
RIJE AUTORA
Rije autora
14
Rije autora
Rije autora
Rije autora
19
DIO 1.
alejhisselam
DJETINJSTVO
Djetinjstvo
Djetinjstvo
27
njegovom ivotu. Ovaj posljednji, ije puno ime je bilo Amr b. Hiam
b. Mugire, kasnije e dobiti drugo ime - Ebu Dehl. Bio je Halidov
stariji amidi. U tom drutvu je bio Ikrime, sin Ebu Hakema, Halidu
posebno blizak i drag prijatelj.
Velid nije bio samo otac i odgajatelj svome sinu. Bio mu je i prvi
vojni instruktor od kojeg je Halid nauio prve lekcije vjetine ratova
nja. Uio ga je kako se kretati kroz pustinju, kao prii neprijateljskom
utvrenju i kako ga napasti. Uio ga je kako je vano uhvatiti nepri
jatelja nespremnog, iznenada napasti i kako ga goniti do unitenja.
Ovakav nain ratovanja je bio u osnovi plemenski, zasnovan na br
zim, pokretljivim i iznenadnim napadima.
Kad je Halid dostigao zrelost, rat je postao njegovo glavno zani
manje, sve dotle dok to nije preraslo u opsesiju. Njegovo razmiljanje
je bilo ratniko, a njegove elje su bile pobjeda. Njegovi nagoni su bili
osvajaki, a njegov mentalni sklop je bio vojniki. Sanjao je o velikm
bitkama u kojima je on bio pobjednik. elio je bitku, elio je pobjedu
i ne slutei da mu je sudbina upravo to i predvidjela.
28
NOVA VJERA
Nova vjera
Nova vjera
33
Nova vjera
Nikako! On, doista, prkosi ajetima naim, a naprtiu Ja njemu tekoe. (El-Mudessir, 11-17)
Zatim je pogledao
pa se onda smrknuo i namrtio
i potom se okrenuo i uzoholio,
i rekao: "Ovo nije nita drugo do vradbina koja se nasljeduje,
ovo su samo ovjekove rijei!"
U Sekar u Ja njega baciti - (El-Mudessir, 2 1 -26) .
Najkrvoloniji i najnasilniji od svih Poslanikovih neprijatelja je
bio Ebu Hakem, Halidov roak i prijatelj. Zbog nasilja koje je inio
nad muslimanima, nazvan je "Ebu Dehl" (otac neznanja, neznali
ca), a po ovom imenu e ga pamtiti budue generacije. Opisan je kao
nizak, ilav i razrok ovjek ili "ovjek elinog lica, elinog pogle
da i elinog jezika:' Ebu Dehl takoe nije mogao zaboraviti da ga
je Allahov Poslanik, alejhisselam, u ranom djetinjstvu, pobijedio u
hrvanju, kojom prilikom mu je povrijeeno koljeno, od ega mu je
ostao oiljak cijelog ivota.
36
Nova vjera
l Prema Ibn Hiamu (1 /390) zapravo je Poslanik izazvao Rukanu, ali iznosimo Ibn-ul-Asir
37
38
biljeci l. dodatak B.
Nova vjera
39
BITKA NA U HUDU
Bitka na Uhudu
Bitka na Uhudu
46
Bitka na Uhudu
47
48
Bitka na Uhudu
sinovi Abduddara!
49
so
Bitka na Uhudu
KARTA 1 .
BITKA NA U HUDU
IKRIME
ea
Sjever
-
"'
t:::ea
:::5or
.._
AJNAN
Strijelci
HAUD
....,
,.......,1"'"1
_.,r1(
LOGOR
KUREJSIJA
ft
er
...._
,....,
1""'1
PJESAN IK
1- -
1-
r
{"
\
'
Sl L'A
MEDINA
"{"
LEGENDA
Poslanik a.s.
Muslimani
r:=J Kurejije
Sl
52
Bitka na Uhudu
mnogim bitkama, ali u tim bitkama nee biti Hamze - Allahova lava
i lava Allahova Poslanika alejhisselam.1
Ubrzo nakon toga, vojska Kurejija se poe povlaiti pod estinom
muslimanskih napada. Nakon to je nekoliko najboljih boraca Kurej
a poginulo i ranjeno, njihova mjesta su popunjavati robovi. Kad su
i oni desetkovani, nastao je opi mete u njihovoj vojsci. Muslimani
su gonili Kurejije. Vidjevi to, njihove ene zacvilie, skidoe obuu
i zadigoe svoje haljine kako bi mogle bre bjeati. Samo je Amra
stajala nepomino.
Muslimani stigoe do logora Kurejija i poee ga plijeniti. Na
stade pometnja meu enama i robovima. Puzali su okolo nadajui
se da nee biti ubijeni, dok su muslimani ushieno plijenili sve na ta
su naili. U muslimanskim redovima nasta nered i nedisciplina. Prva
faza bitke je gotova. Kurejije su poraene. Izgledalo je kao da je bitka
na Uhudu zavrena. Ali, nee biti tako.
Dok je glavnina Kurejija bjeala, a muslimani ih progonili, njiho
va dva mobilna krila su ostala nepomina. Obojica, Halid i Ikrime,
povukli su se malo nazad, drei svoje ljudstvo pod punom kontro
lom ne doputajui nikome da se dalje povlai. Halid je prouavao
ovu sloenu situaciju. Gledao je as u Kurejije koji su bjeali, as
u muslimane koji su plijenili po njihovom logoru, as u strijelce na
brdacu Ajnan. Nije bio sasvim siguran ta treba initi. Odluio je
strpljivo ekati dok se ne ukae zgodna prilika za djelovanje. Veoma
brzo, njegova strpljivost e se isplatiti.
Strijelci na brdacu Ajnan su posmatrali bijeg Kurejija i pljenid
bu njihove imovine. Poeljeli su uzeti svoj dio plijena koji je bio vrlo
primamljiv. Upitali su svog zapovjednika Abdullaha b. Dubejra za
dozvolu da napuste poloaje i pridrue se ostalima. Abdullah je od
bio taj zahtjev rijeima:
- Vrlo dobro znate ta je naredio Allahov Poslanik. Ostaemo na
ovom brdu sve dok ne dobijemo naredbu da ga napustimo.
- Da, ali Poslanik nije to namjeravao. Drali smo brdo dok je bitka
trajala. Sada je sve gotovo. Nema vie svrhe biti ovdje.
53
54
Bitka na Uhudu
Kad je borba bila na vrhuncu estine, Kurejije odasue kiu strijela i kamenja na Poslanika, alejhisselam, i njegovu grupu. lspucavali
su ove projektile sa distance, a zatim bi napali sabljama jaui i pje
ice. Ispred Poslanika, alejhisselam, .;e stajao Ebu Dudane, da bi ga
zatitio od strijela. Strelice su pljuskale pa je Ebu Dudane uskoro
izgledao kao je, ali je i dalje titio Poslanika, alejhisselam, i dodavao
strelice Sadu b. Ebi Vekasu. Talha je bio uz Poslanikov, alejhisselam,
bok. U jednom trenutku je osjetio da e jedan nevjernik pogoditi Po
slanika, alejhisselam, strelicom u glavu, pa je pruio svoje ruke i za
titio njegovu glavu. Tad je pogoen u ruku, izgubio je jedan prst, ali
je spasio Poslanika, alejhisselam.
Vratimo se glavnini snaga muslimanske vojske. Halidov napad je
bio estok i nanio je dosta gubitaka muslimanima. Halid je ubio jo
jednog muslimana, ije ime je bilo Sabit b. Dahdaha. U ovoj bici, Ha
lid je uglavnom koristio koplje kojim je probadao muslimane. Kad
god bi nekog oborio, uzviknuo bi:
- Primi ovo! Ja sam otac Sulejmana!2
Prvi val kontranapada Kurejija je proao. Na Poslanikovom,
alejhisselam, dijelu bojnog polja je zavladalo kratko zatije, da bi se
Kurejije prestrojile i ponovo napale. Za vrijeme tog zatija jedan
musliman je vidio kako Poslanik, alejhisselam, paljivo gleda preko
njegovog ramena.
l Taberi, 2/197.
2 Vakidi, Megazi Resulillah, 198.
56
Bitka na Uhudu
KARTA 2.
BITKA NA U H UDU
- FAZE
T
121
IKRIME
#r,J
l21
<:!:=J
AJNAN
"
HAUD
HAUD
l KR IME
oD
LOGOR
KUREJ$1JA
/J
IKRIME
HAUD
.oc::!> 7e
if
AJNAN
LEGENDA
Poslanik a.s.
Muslimani
c:J Kurejije
57
58
Bitka na Uhudu
59
60
Bitka na Uhudu
61
Bitka na Uhudu
jala ih. U ovom sklonitu su bili sigurni od Kurejija, jer je prolaz bio
uzak. Poslanik, alejhisselam, se tu odmarao.
Muslimani koji su se sakrili u okrilje brda Uhud hodali su bescilj
no ne znajui ta initi i kuda krenuti. Jedan od njih, Kab b. Malik,
lutajui prema uskom prolazu, ugledao je Poslanika, alejhisselam, i
prepoznao ga. Kab b. Malik je imao snaan glas. Uspeo se na veliku
stijenu, okrenuo se prema mjestu gdje je znao da se veina muslima
na skrivala i povikao:
- O muslimani, radujte se! Allahov Poslanik je ovdjeP
Dok je vikao, pokazivao je rukom prema Poslaniku, alejhisselam.
Mnogo muslimana je, uvi ovaj poziv, krenulo prema Poslaniku,
alejhisselam, i pridruilo mu se.
U meuvremenu, Ehu Sufjan je tumarao bojnim poljem zavirujui u
lica poginulih i pokuavao ih prepoznavati. Koga god bi sreo, pitao bi ga:
- Gdje je Muhammed?
Kad je naiao na Halida, upitao je i njega. Halid mu ree da ga je
vidio kako, okruen ashabima, odmie kroz uski prolaz. Pokazao mu
je na kamenitu liticu i zatraio doputenje da sa svojom konjicom na
padne Poslanika, alejhisselam. Halid je pogledao dolinu, a zatim i na
strmi nagib koji se uzdizao sa njenog kraja. Ovaj teren mu se uinio
vrlo tekim za menevrisanje konjicom. Ali, nadao se da e ga poslui
ti srea, kao to je to malo prije bilo kad su Kurejije pobijedile nakon
poetnog poraza. Halid je bio nepopravljivi optimist. Pokrenuo je ko
njicu uz strmu padinu.
Poslanik, alejhisselam, je vidio ovaj pokret i zamolio Uzvienog:
- O mo; Gospodaru, ne dopusti ovim ljudima da dou ovdjeP
Omer uze jednu grupu muslimana, spustie se malo niz padinu i
pripremie za susret sa konjicom Kurejija. Kad se Halid sa konjicon
uspeo ve povisoko, ugledao je Omera i druge muslimane kako ga
spremno ekaju na uzvienijem i povoljnijem poloaju nego to je bio
njegov. Procijenio je da na ovako tekom terenu nikako ne moe ma
nevrisati konjicom, pa se povukao. Bio je to posljednji taktiki pokret
u Bici na Uhudu.
l Taberi, 2/200.; Vakidi, Megazi Resulillah, 1 85.
2 Ibn Hiam, 2/86.
63
64
Bitka na Uhudu
- A Omer, da li je on tu?!
Odgovora nije bilo. Ebu Sufjan se vrati meu Kurejije koji nisu
bili daleko od njega i ree im:
- Sva trojica su mrtvi, sada vie nema nikakvih problema.
Tada hazreti Omer, ne mogavi se uzdrati, zavika:
- Lae, o Allahov neprijatelju! Svi, koje si nabrojao, su ivi! Ima
nas dovoljno da te estoko kaznimo!
Ebu Sufjan odgovori podrugljivim smijehom, znajui da u ovom
trenutku muslimani nisu sposobni ni za kakvu akciju. Zatim ree:
- Allah te zatitio, o sine Hattabov! Je li Muhammed zaista iv?!
- Tako mi Allaha, iv je i uje sve to govori! - doviknu Omer.
- Mnogo si iskreniji od Ibn Kamijje!
Tad zapoe dijalog izmeu Ebu Sufjana i Allahova Poslanika, alej
hisselam. Poslanik nije htio lino govoriti s njim, pa je Omer prenosio
njegove rijei:
- Slava Hubelu! Slava Uzzau!
- Slava Allahu, Najveem!
1 Ibn Hiam, 2/93-94; Yakidi, Megazi Resulillah, 229/230; Ibn Sad, 551.
65
66
Bitka na Uhudu
Bitka na Uhudu
69
BITKA NA H ENDEKU
Bitka na Hendeku
74
Bitka na Hendeku
563.
75
76
563.
Bitka na Hendeku
77
78
Bitka na Hendeku
Benu Sulejm je poslao 700 ratnika, a Benu Esed je poslao snage iji
broj nije poznat, a njima je komandovao Tulejha b. Huvejlid. Dok su
se Kurejije i neka manja plemena sakupila u Mekki, Gatafan, Benu
Esed i Benu Sulejm su se smjestili sjeverno, sjevroistono i istono
od Mekke, odvojeni jedni od drugih, odakle e odmarirati prema
Medini. Ukupna snaga skupljenih plemena, ukljuujui i neka manja
koja nismo pomenuli, iznosila je lO 000 ljudi. Vrhovna komanda nad
ovim pohodom, koji je poznat kao okupljanje plemena, povjerena je
Ebu Sufjanu. Radi lakeg razumijevanja, mi emo ih zvati saveznici.
U ponedjeljak, 24. februara 627. godine (L evala 5. godine po
Hidri) saveznici su stigli nadomak Medine i uspostavili svoje logore.
Kurejije su logorovaH zapadno od Uhuda, gdje su bili smjeteni za vri
jeme Bitke na Uhudu. Gatafan se ulogorio oko etiri kilometra istono
od Uhuda. Nakon to su se smjestili, saveznici krenue ka Medini.
Glas o prikupljanju velike vojske nevjernika odavno je stigao do
Allahova Poslanika, alejhisselam. Situacija je bila ozbiljna. Vojska od
10 000 nevjernika mogla bi unititi muslimane. Podaci koje su musli
manski obavjetajci donijeli uznemirili su i zabrinuli muslimane iako
su u bitkama uvijek bili brojano slabiji od neprijatelja. Odnos snaga
na Bedru i Uhudu je bio jedan na trojicu i jedan na etvericu. U tom
trenutku u Medini je bilo 3 000 vojno sposobnih mukaraca. Meu
njima je bilo nekoliko stotina munafika na koje se nije moglo rauna
ti. U historiji Hidaza do sada nije skupljena ovolika vojska.
Tada muslimanima dolazi spas, kroz prijedlog ashaba Selmana Fa
risije (Perzijanca). On je objasnio da bi perzijska vojska branei se od
nadmonijeg neprijatelja, iskopala kanal (hendek), tako irok i dubok
da ga neprijatelj ne bi mogao prei. Ovakva taktika je bila nepoznata
tadanjim Arapima, ali je prijedlog prihvaen kao vrlo domiljat.
Allahov Poslanik, alejhisselam, je naredio da se otpone sa kopa
njem kanala. Neki muslimani nisu shvatali ovu taktiku, pa su se ne
voljko prihvatali napornog kopanja. Munafici su iskoristili ovu priliku
za svoje djelovanje, pa su irili ideju o kanalu kao promaenom po
duhvatu. Ali, nakon to su muslimani vidjeli Poslanika, alejhisselam,
kako on lino kopa, nijedan asni musliman vie nije ni pomiljao da
odustane od tog posla. Posao kopanja je podijeljen po grupama. Svaka
grupa od deset muslimana trebala je da iskopa 40 kubnih metara ma79
KARTA 4.
BITKA NA
HENDEKU
Sjever
l
____r"'l....J"'
r--
Hendek
'
EJ HAN
.,.,
Q..
DEBEL BENI UBEJD
Sl l'A
1- NEPROHODNI PJE$ANIK f-
ZUBEJB
o gg
MEDINA
Napadi saveznika
Muslimani
\
txl
111f-
oo
......
e::::>
c c fBENI
KUREJZE c::::J tf-
l l l l l l l l
l l l l
""
::s
""
:t
::s
p.
,....
e
kvu taktiku.
82
Bitka na Hendeku
83
nom dijelu Medine. U utvrdi je bio Hasan pjesnik kao jedini muka
rac unutar nje. Jednog dana, Safija je sa tvrave ugledala jevreja pod
punom ratnom opremom kako se prikrada zidovima tvrave. Safija
je zakljuila da je on izvia Benu Kurejze koji je izvidao pravce na
kojima bi jevreji mogli napasti muslimane. On bi bio vodi svom ple
menu u napadu na nezatienu poleinu muslimana. Safija ode do
pjesnika i ree mu:
- O Hasane! Dole je jedan jevrej koji izvia puteve kojima bi doveo
svoje pleme Benu Kurejze da napadnu nae naselje sa lea. Ti zna da
je Allahov Poslanik kao i ostali mukarci zauzet na frontu i ne moe
odvojiti snage da nas zatite. Ovog ovjeka treba ubiti. Idi i uini to!
- Allah ti se smilovao, o keri Abdul Muttaliba, ti zna da ja nisam
od tog posla - pravdao se Hasan.
Prezrivo pogledavi pjesnika, Safija uze batinu, pritegnu pojas i
sie sa utvrde. Hrabra ena ubi jevreja, ostavivi ga da lei razbijene
glave u lokvi krvi. Zatim se vrati u utvrdu i ree Hasanu:
- Ubila sam ga Hasane. Sada idi i skini plijen sa njegovog tijela,
poto nije u redu da ja, kao ena, to uinim.
- Allah ti se smilovao, o keri Abdul Mutalliba. Nemam potrebe
za takvim plijenom. 1
Kad su muslimani uli za ovaj dogaaj, nije vie bilo nikakve sum
nje u izdaju Benu Kurejze. Situacija je postala napetija, a munafici
su postajali sve glasniji. Sada su muslimani spali na samo etvrtinu
zaliha hrane koju su imali na poetku opsade. Njihova odlunost je
jo uvijek bila nepomuena, ali ako opsada potraje dugo, jaka glad bi
ih mogla prisiliti na odustajanje. Muslimani su bili u situaciji koja nije
mogla biti rijeena vojnim akcijama.
Ne mogavi rijeiti probleme voj nom silom, Poslanik, alejhisse
lam, je pribjegao diplomaciji. Zapoeo je tajne pregovore sa Ujejnom,
komandantom vojske iz plemena Gatafan. Ujejne je bio hrabra i jed
nostavna dua. Ovaj jednooki ovjek je imao vie miia nego moz
ga, pa je zasluio nadimak "Voljna budala", koji mu je dao Allahov
Poslanik, alejhisselam.2 Cilj pregovora je bio prekinuti dobre odnose
Gatafana i Kurejija, tako da Gatafan odustane od opsade. U sluaju
l Ibn Hiam, 2/228.
2 Ibn Kutejba, 303.
84
Bitka na Hendeku
2/223.
85
86
574.
Bitka na Hendeku
88
Bitka na Hendeku
90
Bitka na Hendeku
2/232.
91
92
98
99
- To je peeni guter.
- Ja to neu jesti.
- Allahov Poslanie - ree Halid - da li je to jelo zabranjeno?
- Ne.
- Onda, moemo li mi to jesti?
- Da, vi moete.
100
M U 'TA l
ALLAHOVA SABLJA
103
104
105
106
- Oni nisu bjegunci! Oni e se, ako Allah dozvoli, opet vratiti
u borbu - obuzdavao ih je Poslanik, alejhisselam.
- A Halid je Allahova sablja povienim tonom je uzviknuo
Allahov Poslanik.1
-
322.
107
Zauzimanje Mekke
Zauzimanje Mekke
1 13
kaza Allahov Po
1 14
Zauzimanje Mekke
1 15
1 16
Zauzimanje Mekke
KARTA S.
ZAUZIMANJ E M EKKE l l
EBU UBEJDE
Sjever
)\Azahir
HAUD
-f
Handama
Oce
MEKKA
)(Kuda
ZUBEIR
MUSLIMANSKI ODREDI
Prolazi - Klanci
117
1 18
Zauzimanje Mekke
- Ne.
- Onda nisi unitio Uzzaa. Vrati se nazad.
Ljut na sebe, Halid se vrati u Nahlu i ovaj put nae pravog Uzzaa.
uvar hrama u kome je bio Uzza je pobjegao da spasi ivot. Prije
nego je pobjegao, stavio je sablju oko vrata Uzzau kako bi se sam od
branio. Kad je Halid uao u hram, ugledao je golu crnu enu koja je
stajala i cvilila. Halid nije razmiljao ta ena hoe - da li ga eli zave
sti ili eli zatititi idola. Potegao je sablju i jednim snanim udarcem
je raspolovio. Nakon toga je unitio kip, vratio se u Mekku i izvijestio
Poslanika, alejhisselam, o svemu.
- Da, to je bio Uzza. Nikada vie nee biti oboavan u vaoj zemlji
- potvrdi Poslanik, alejhisselam. 1
1 19
120
Zauzimanje Mekke
121
BITKA NA HUNEJNU
Bitka na Hunejnu
126
Bitka na Hunejnu
1 28
Bitka na Hunejnu
130
Bitka na Hunejnu
u dolini. Logor od 6 000 ljudi, bez vojnika i nekoliko hiljada grla stoke nije mogao biti
smjeten u brdovitom podruju, niti u manjoj oazi. Smatramo da je to bilo vrlo blizu
Zaime, ali je mogao biti i drugdje.
131
OPSJEDANJE TAl FA
Opsjedanje Taifa
136
Opsjedanje Taifa
1 37
1 38
DEVMETUL DENDEL
Devmetul Dendel
dananjoj Siriji.
141
Devmetul Dendel
143
DIO 2 .
NADOLAZEA OLUJA
Nadolazea oluja
149
Nadolazea oluja
Njegovi krici su privukli panju straara, koji je je potrao u njegove odaje. Vidjevi Azad na njegovim vratima, upitao ju je:
- ta je bilo sa Rahmanom od Jemena?
- uti, prima objavu - odgovori hrabra ena.
Straar je kimnuo glavom i ne obraajui panju na uzvike svoga
gospodara otiao.
Azad saeka da straar zae iza ugla hodnika pa potra u sobu.
Vidjela je Fejruza kako stoji pored kreveta, ekajui priliku da opet
napadne Esveda koji se grio na krevetu. Sada su ga oboje napali.
ena je stala na elo kreveta, uhvatila Esveda za kosu objema ruka
ma, a Fejruz mu je s nekoliko spretnih pokreta odsjekao glavu. Tako
se zavrila karijera lanog poslanika, zvanog Magarac Valah i Pijani.
Njegova vlast je trajala tri mjeseca i zavrila je njegovom smru, est
dana prije smrti istinskog Poslanika, alejhisselam.
Esvedov pokret sruen je njegovom smru. Muslimanski pokret,
kojeg je organizirao Kajs u Sani, krenuo je da se osveti Esvedovim
sljedbenicima, od kojih su mnogi poginuli. Ali, mnogi su pobjegli u
druge dijelove drave. Mnogi su ponovo postali muslimani, a neki su
ostali odmetnici. Fejruz je postao upravnik Sane.
Glasnik koji je otiao da prenese dobre vijesti Allahovom Poslani
ku, alejhisselam, je stigao u Meinu ubrzo poslije njegove, alejhisselam,
smrti. Vijest o unitenju Esvedove vlasti donio je oaloenim muslima
nima malo utjehe.
U Medini je sada nastala emocionalna, duhovna i politika kriza.
Gubitak voljenog Poslanika uinio je muslimane izgubljenima. Po
sljednjih godina Allahov Poslanik, alejhisselam, im je bio sve - ui
telj, voa, prijatelj, sudac. Nije bilo nijednog aspekta ivota u kojem
Poslanik, alejhisselam, nije uestvovao. Iznosili su mu sve probleme,
a on je rjeavao, odluivao, upuivao, savjetovao, ispravljao, potvri
vao. U njegovoj prisutnosti osjeali su sigurnost od nevolja i neima
tine. Sada kad ga vie nije bilo, muslimani su bili sami i preplaeni,
kako hroniari kau "kao ovce u hladnoj, kinoj noi:'
Kriza je postajala sve dublja i dublja. Poeli su pristizati izvjetaji
o odmetnitvu diljem Arabije. Sva plemena u Arabiji, osim onih iz
Medine, Mekke i Taifa, poela su se buniti protiv politikog i vjerskog
autoriteta Medine i prekrila su svoju zakletvu na vjernost. Pojavili
1 52
Nadolazea oluja
Nadolazea oluja
1 55
- Za svaki korak koji pree na Allahovom putu - objasnio je Usami muslimanski borac zaslui 700 dobrih djela i oprosti mu se 700 grijeha.
Ebu Bekr je pitao Usamu moe li zadrati Ome'ra u Medini kao
savjetnika, s ime se Usama rado sloio. Jo mu je dao upute kao ko
mandantu vojske:
- Izvri svoj zadatak. Poni operaciju napadom na Kuazu. Ne do
pusti da te ita odvrati od izvravanja zadatka koji ti je Allahov Posla
nik povjerio.
Usamina vojska je otila. Izvjetaji o sve veem irenju pobune
i koncentraciji odmetnikih plemena postajati su iz dana u dan sve
ozbiljniji. Bilo je sve vie uznemiravanja pa i zarobljavanja muslima
na. Odmetnici su se radovali Ebu Bekrovom preuzimanju hilafeta i
odlasku Usamine vojske. Mislili su da e lake sruiti muslimansku
dravu sa Ebu Bekrom na njenom elu. Pobunjenicima je laknulo to
se ne moraju suoiti sa ljutim Omerom niti sa hrabrim Alijom. Treba
se suoiti tek sa blagim starcem Ebu Bekrom.
Meutim, muslimani su bili ugodno iznenaeni, a odmetnici ua
snuti uspjehom "blagog starca", tako uasnuti da je jedan plemenski
voa, bjeei od Ebu Bekrove vojske, gorko zaplakao:
- Teko Arapima od Ebu Kuhafinog sina!
1 56
159
160
BUZAHA e
KARTA 8.
Gorje Aja
ZE F
Goe Sel ma
OTPADNICI
ll
Sjever
e NIBAD2:
e HAZIN
e HAJBER
e NEKRA
e ABRAK
e BUTA
Jem
oko 1 50 km
MEDINA
.....
0\
.....
e ZU H ISSA
m
cr
lf
163
Pojam korpus ovdje upotrebljavamo kako bismo oznaili vojne jedinice koje operiu
pod neovisnom, vlastitom taktikom. Ovi korpusi nisu organizacijsko-formacijski slini
dananjim korpusima.
1 66
Ebu
Bekrovi napadi
2. Prouiti ezan.
3. Ako pleme odgovori ezanom, tada ne napadati. Nakon ezana
traiti punu pokornost ukljuujui i plaanje zekata. Ako pri
hvate uvjete, ne napadati ih.
167
l Taberi, 2/482.
1 68
TU LEJHA VARALICA
Tulejha Varalica
Ibn-ul-Asir, 2/1 3 1 .
Taberi, 2/487.
172
Tulejha Varalica
1 73
Taberi, 2/483.
1 74
Tulejha Varalica
Danas nema nikakvih ostataka od Buzahe, a ravnica gdje je bila smjetena poinje oko 45
kilometara jugozapadno od dananjeg mjesta Hai! i prostire se u pravcu jugozapada.
1 75
Taberi, 2/485.
1 76
l
Goe Aja
BUZAHA
ZEF
KARTA S.
OTPADNICI
ll
Sjever
Gorje Selma
e NIBAD
e HAZIN
e HAJBER
e NEKRA
e ABRAK
M EDINA
1-'
-...,J
-...,J
e BUTA
Jem
oko 1 50 km
e ZU HISSA
ll
178
Tulejha Varalica
Taberi, 2/486.
Taberi, 2/490.
1 80
Tulejha Varalica
Tulejha Varalica
LANI POSLANIK
l POSLANICA
1 87
El-Belazuri, 107.
1 88
Taberi, 2/496.
Nibad je danas Nabkija, a takoe je neki nazivaju i Nabdija. Nalazi se u blizini Bureida.
Nakada je bila vei grad, a danas je obino selo.
189
2
3
190
Isti izvor.
Ibn Hiam, 2/600-601 .
191
1 92
1 93
Taberi, 2/499.
194
l Taberi, 2/499.
195
se ne uklapa u halifin generalni plan, ali Taberi (2/480, 483) navodi da halifino nareenje
Halidu definitivno ukljuuje pohod na Malika b. Nuvejru u Buti, kao naredni zadatak
poto zavri sa Tulejhom. Mogue je da Halidovi ljudi nisu znali da je halifa njihovom
komandantu dao ovaj zadatak.
199
200
201
202
203
Bitka na Jemami
2Q8
Bitka na Jemami
209
2 10
KARTA 9.
BITKA NA JEMAM I
Sjever
D
Vrt
Muslimanski logor
c:==J
Odmetnici
Muslimani
211
l Taberi, 2/509.
212
Bitka na Jemami
l Taberi, 2/5 1 1 .
2 Taberi, 2/5 1 3.
214
Bitka na Jemami
215
l Taberi, 2/513.
2 Taberi, 2/5 1 4.
216
Bitka na Jemami
218
Bitka na Jemami
- Jesi li ti Vahij?
219
220
Bitka na Jemami
- Moda bi oni pristali na mir, ako im obea da nikog nee zarobiti. Zlato, oruje, opremu i konje moe dobiti - predloi Mudaa.
- Da li bi oni pristali na to? - upita Halid.
- Ja sam im to ve predlagao, ali nisu nita rekli na to.
Halid je popustio koliko je mogao i dalje nije htio.
- Dajem vam tri dana. Ako se vrata do tad ne otvore, ja u napasti.
A tada nema nikakvih uslova.
Mudaa je ponovo otiao u tvravu. Ovoga puta se vratio nasmijan.
- Pristali su - ree radosni Mudaa.1
Ugovor je sainjen. Potpisao ga je Halid kao predstavnik musli
mana i Mudaa kao predstavnik Benu Hanife.2 Mudaa se vratio u
tvravu i vrata su se uskoro otvorila. Halid sa svojim odredom od
mah ujaha unutra. Pogled mu je lutao po tvravi u potrazi za naoru
anim ratnicima. Ali gdje god bi pogledao, vidio je samo ene, djecu
i starce. Pozvao je Mudau i upitao:
- Gdje su ratnici koje sam vidio?
- To su ratnici koje si vidio. Kad sam uao u tvravu, obukao sam
ih u oklope, dao im oruje i postavio ih na zidine. Nema nikakvih
ratnika - ree Mudaa pokazujui na ene.
- Mudaa, prevario si me - ree Halid ljutito.
- Ovo je moj narod. Nisam mogao drugaije postupiti - bio je
Mudain odgovor.
Da nije bilo ugovora, Halid bi Mudau raskomadao golim ruka
ma. Ali, ugovor je potpisan, a njegove odredbe se moraju potovati.
Svi pripadnici Benu Hanife koji su bili u gradu sada su bili sigurni.
Ubrzo su izali iz grada i slobodno se kretali.
Dan ili dva kasnije, stiglo je pismo od halife, koji nije znao sve de
talje oko samog kraja bitke. U pismu je naredio Halidu da ubije sve
odmetnike iz plemena Benu Hanife. Halid mu je uzvratio pismom u
kome ga obavjetava da nareenje ne moe biti izvreno zbog ugovora
koji je potpisao. Ebu Bekr je obeao da e prouiti odredbe ugovora.
l Taberi, 2/51 5-5177; EI-Belazuri, 99- 100.
2 Postoje odreena neslaganja historiara u vezi sa odredbama ugovora. Radi se o nekoliko
nevanih detalja.
222
Bitka na Jemami
223
l Posjetioci dananje Dubejle 11.1ogu vidjeti dva groblja. Jedno sa june strane oaze, gdje su
pokopani muslimani, a drugo sa sjeverne strane, gdje su pokopani odmetnici.
2 Taberi, 2/5 1 2- 5 1 3.
224
SLOM ODMETNIKA
Slom odmetnika
227
Slom odmetnika
KARTA 7.
OTPADNICI - l
'
,Jl
SREDOZEMNO./
MO RE
..:TAD
:7'
MUR
r-
------
11
',
//
'--"""'"
TEBUK
DAMASK
Jr, k
e DEVME':
DENDEL
t--1
Sirija
t---....
t----t
t----1
'
e NIBAD
e MEDINA
BUTA
JEMAMA e
e MEKKA
e TAI F
Sjever
e BUZAHA
HAJBER
=l
co
:l.
1/1
KTESIFON
e\UBULLE
V
.
_l
\
HAJR '
"'
e rQ'i'-
1-CRVENO_,
- MORE -
Oman
;::
e NEDRAN
r
J
l
l
SAN'A
Jemen
"' e ADEN
-
---
229
Slom odmetnika
Slom odmetnika
233
1 Taberi, 2/548.
2 Isti izvor.
3 Taberi, 2/61 9, Mesudi, Murud, 2/308; El-Belazuri, 1 12.
234
Slom odmetnika
235
DIO 3
INVAZIJA NA IRAK
RAT S PERZIJOM
Rat s Perzijom
241
Kako se inae esto dogaa, kada veliki vladar umre, slava i pros
peritet carstva poinju opadati. Tako je bilo nakon Anuirvana, po
slije kojeg dolazi nekoliko mnogo manje sposobnih vladara. Graan
ski ratovi i dvorske spletke su oslabile mo carstva. Pad moi carstva
nastupa za vrijeme vladavine iruja, Anuirvanovog praunuka, koji
je zatvorio, a potom ubio svoga oca Husreva Perveza. Nakon ovog
groznog zloina poeo je raditi jo gore stvari. Da niko ne bi mogao
osporiti njegovo pravo na prijesto, pobio je sve muke lanove svoje
obitelji, osim svoga sina Erdeira. Manijakim bijesom poubijao je
sve odrasle i svu djecu iz kue Anuirvana. iruja je vladao samo se
dam mjeseci, nakon ega je umro.
Njegovom smru nastaju jo vee komplikacije. Postoje neslaga
nja ranih historiara oko toga ko je naslijedio iruju i ko je koliko
vladao. Meutim, historiari se slau oko toga da je Jezdederd, sin
ahrjara sina Perveza, bio posljednji perzijski car iz dinastije Sasani
da. Taj nesretnik je doivio raspad velike carevine Husreva.
Izmeu vladavine iruje i Jezdederda bilo je oko osam vladara
u periodu od etiri do pet godina, ukljuujui i dvije ene, Buran i
Azarmidukt, obje keri Husreva Perveza. Prva od njih, Buran, doka
zala se kao mudra vladarica, meutim, nedovoljno vrste ruke da bi
vodila dravne poslove. Bila je krunisana u doba Allahova Poslanika,
alejhisselam, koji je uvi za to izrekao poznati hadis: "Narod koji
dravne poslove povjeri eni nikada nee uspjeti:(
Neemo ulaziti u stanje u svim perzijskim pokrajinama, nego
emo se ograniiti samo na Irak, koji tada nije bio suverena drava.
Bio je perzijska pokrajina, ali ne sasvim obina. U Perzijskom carstvu
znaio je znatno vie, bio je najbolji dio carstva. U njegovim zapad
nim i junim dijelovima ivjeli su Arapi koji su tu bili prisutni jo
od Nabukodonosora, ali nisu imali nikakvu mo u zemlji. Arapi su u
Irak doli iz Jemena, predvoeni Malik b. Fahnom, koji se proglasio
kraljem i zavladao zapadnim dijelovima Iraka. Dvije generacije po
slije njega, prijesto preuzima Amr b. Adi iz plemena Lahm, s kojim
zapoinje dinastija Lahmida, poznatih i kao "kua" Munzira. Kraljevi
iz ove dinastije su bili vazali Perzijskog carstva.
Posljednji iz kue Munzira bio je Nu'man b. Munzir, koji je zbog
nelojalnosti Husrevu Pervezu osuen na smrt. Kazna je izvrena u
242
Rat s Perzijom
243
Rat s Perzijom
naroito dragi. Takoe su nosili jedan ili dva luka sa 30 ili 60 strijela.
Za to vrijeme bilo je to mono oruje i oprema. Meutim, tako teka
oprema uticala je na pokretljivost vojnika. Halidova lahka konjica je
bila mnogo slabije naoruana, ali dosta pokretljivija.
Sve je poelo sa Musenna b. Harisom. Musenna je bio voa ple
mena Benu Bekr, koje je nastanjivalo sjeveroistoni dio Arabljanskog
poluostrva i juni Irak. Historiari ga opisuju kao neobino hrabrog
vojskovou. Kasnije je umro od zadobijenih rana u bitkama sa Perzi
jancima. Nije sigurno da je Musenna primio islam u doba Allahova
Poslanika, alejhisselam, ali je vjerovatno, kao lan izaslanstva plemena
Benu Bekr, putovao u Meinu u godini izaslanstava i primio islam.
Nedugo poslije bitke na Jemami, Musenna je obratio panju na
Irak. Ohrabren nestabilnom politikom situacijom na perzijskom
dvoru, Musenna je poveo vojsku u napad na Irak. Iz poetka se drao
periferije pustinje, kako bi se mogao brzo povui nazad, a zatim su
njegove akcije postajale sve smjelije. Prodirao je as prema istoku, as
prema zapadu. Veina njegovih akcija je bila u podruju Ubulle, oda
kle se vraao s bogatim plijenom, kojim je oaravao gladne Arape iz
pustinje. Perzijske utvrde su bile nemone pred Musenninim jahai
ma, koji su nestajali jednako brzo kao to su se pojavljivali. Ohrabren
ovim uspjesima, Musenna se obratio Ebu Bekru:
- Postavi me za komandanta jedinica i ja u napasti Perziju. Tako
u zatititi nae zemlje od njih.
Bilo je to poetkom februara 633. godine (krajem zul- kadea, l l .
godine p o Hidri}. Opisao je Irak kao bogatu zemlju, koja je ekala da
bude osvojena, sa dubokom politikom krizom na dvoru, nesposob
nim posadama u utvrdama, koje se ne mogu nositi sa mobilnim, brzo
pokretnim jedinicama.
Halifa je Musenni dao pismo kojim se potvruje njegova koman
da nad svim jedinicama iz plemena Benu Bekr. S ovim pismom Mu
senna se vratio u sjeveroistonu Arabiju. Preveo je dosta svojih saple
menika na islam, sakupio malu vojsku od 2 000 ljudi i sa jo veom
estinom napadao Persiju.
Musenna je napustio Meinu, a njegove rijei su i dalje odzva
njale u uima halife. Ebu Bekr je odluio osvojiti Irak. Nee se boriti
245
2.
Rat s Perzijom
l Historiari navode dvije verzije napada na Irak: jedna od Ibn Ishaka i Vakidija, druga od
Sejf b. Omera. Taberi je skloniji drugoj verziji, koje se i mi drimo. Takoe postoje dvije
verzije E bu Bekrovog plana zauzimanja Iraka. Za objanjenje vidi taku 4. u dodatku B.
247
BITKA LANACA
(ZATU SELASIL)
Bitka lanaca
252
Bitka lanaca
253
254
Bitka lanaca
l Taberi, 2/555.
2 Isti izvor.
256
Bitka lanaca
KARTA 1 2 .
GRAFIKI PRIKAZ HALIDOVOG MARSA NA KAZIMU
Perzijanci
Muslimani
257
258
Bitka lanaca
259
l Ova rjeica je i danas poznata kao Damina rijeka, ali od tvrave nema ni traga.
260
BITKA NA RIJECI
Bitka na Rijeci
Bitka na Rijeci
l Taberi, 2/558.
2 Ovu bitku Taberi naziva Bitkom kod Mezara. Mislim da to nije tano. Vidi objanjenje u
biljeci 5. u dodatku B.
265
269
KARTA 1 0.
INVAZIJA NA I RAK
Sjever
AJNU TEMR
EZAR
e ERIF
UBULLE
H UFEJR e
271
272
274
l Taberi, 2/559.
2 Isti izvor.
276
KARTA 1 3 .
GRAFIKI PRIKAZ BITKE KOD VELED2E
No prije bitke
l
Perzijanci
Muslimani
277
KRVAVA RIJEKA
Krvava Rijeka
281
l Taberi, 2/562. Taberi ne biljei odakle Halidu pojaanja. Mnogo ljudi je poginulo u
dotadanjim bitkama. Da bi ponovo imao 1 8 000 ljudi, odnekle je moralo doi pojaanje.
Ono je dolo iz Arabije ili je muslimanskoj vojsci pristupilo lokalno stanovnitvo.
282
Krvava Rijeka
283
nanji Kasif, jer oko Uleisa nema drugih rijeka ili kanala. U to vrijeme
najvjerovatnije nije koriteno ime Kasif, nego je ono dolo kasnije.
Tada je kanal nazivan jednostavno "Rijeka".
Prije nego je Daban stigao u Uleis, Musenna je sa svojom lahko m
konjicom ve uspostavio kontakte sa tamonjim kranskim Arapi
ma. Informisao je Halida o neprijateljskim pozicijama, njihovoj snazi
i rijeenosti da se bore. Halid je ubrzao tempo kretanja nadajui se da
e uhvatiti kranske Arape prije nego im se Perzijanci pridrue, ali
Daban ga je preduhitrio za svega nekoliko sati. Tako se Halid opet
naao pred izuzetno snanom armijom. Opet je odluio pobiti to
vie neprijatelja, tako da ih se to manje pojavi u predstojeim bitka
ma. Takoe je odluio boriti se istog dana i tako sprijeiti neprijatelja
da se bolje organizuje i pripremi. Bilo je to sredinom maja 633. godi
ne (krajem sefera 12. godine po Hidri).
Halid je zastao samo toliko da rasporedi armiju u borbeni po
redak. Opet je postavio Asima i Adija kao komandante na krilima.
Zatim je krenuo prema Uleisu. Nikakvi obuhvati nisu bili mogui, pa
se Halid odluio na brzi i snani napad. Muslimani su krenuli u bitku
prije nego Daban shvati da e biti napadnut.
Daban je dobio vijest o dolasku muslimanske armije tano u
podne, kad je u perzijskoj armiji bilo vrijeme za ruak. Kuhari su pri
premali hranu, a perzijska vojska kao i svaka druga vojska u svim na
cijama i u svim vremenima, vie je cijenila toplu nego hladnu hranu.
Kao i svaka druga vojska, odbijali su se boriti praznih stomaka. Arap
ski dio vojske je bio spreman za borbu. Daban je gledao u vojnike
pred kojima su bili kazani sa ukusnom hranom. Zatim je pogledao
u pravac sa kojeg je urno dolazila muslimanska vojska u borbenom
rasporedu. Perzijski vojnici su to takoe vidjeli. Bili su to hrabri ljudi,
ali su bili i gladni. Vojnici rekoe Dabanu:
- Pusti nas da sad jedemo, a borit emo se kasnije.
- Mislim da vas neprijatelj nee pustiti da u miru jedete - uvjeravao ih je Daban.1
- Ne! Jest emo sad, a borit emo se kasnije! - bunili su se vojnici.
l Taberi, 2/561 .
284
Krvava Rijeka
l Taberi, 2/561 .
285
Taberi, 2/561.
Isti izvor.
Taberi, 2/561-562.
Isti izvor.
286
Krvava Rijeka
287
l Taberi, 2/569.
288
Osvojenje Hire
291
kanal. Uliva se u Eufrat oko 2 kilometra od dananje Kadisije, koja je udaljena oko 1 5
kilometara o d stare historijske Kadisije. U donjem dijelu svog toka ova rijeka s e zove
Dudejd. Badkala je bila kanal koji se ulivao u Eufrat kod Amgiije (Taberi, 2/563). Taberi
je u ovom sluaju pobrkao Atik i Badkalu.
292
Osvojenje Hire
293
Dvije stotine.
ta je najudnije od stvari koje si vidio?
- Pa odakle dolazi?
294
Osvojenje Hire
- Idem naprijed.
- ta je ispred tebe?
- Kraj .
- Gdje stoji?
- Na zemlj i.
-
U emu si?
- U mojoj odjei.
- Da li ti mene razumije?
- Da.
- Samo te elim upitati neke stvari.
- A ja ti elim dati nekoliko odgovora.
- Priaj mi o neemu ega se sjea.
- Sjeam se vremena kad su kineski brodovi jedrili pored ovih
utvrda - ree starac pokazujui na visoke tvrave, aludiraj ui pri tom
na zlatno vrijeme Anuirvana.
- Pozivam vas Allahu i islamu. Ako prihvatite, bit ete muslimani.
ta mi dobijemo i vi ete dobiti, ta mi podnosimo i vi ete podnositi.
Ako odbijete, onda plaajte dizj u. Ako odbijete i dizju, tada u doi
sa ljudima koji vie vole smrt nego to vi volite ivot.
- Ne elimo se boriti protiv vas. Drat emo se svoje vjere i plaat
emo vam dizju.
Dogovor je postignut i razgovor je zavren. Halid je htio otpustiti
starca, ali je ugledao malu boicu koja je visila za pojasom sluge koji
je bio u njegovoj pratnji. Halid prie slugi, uze boicu i istrese sadraj
boice u ruku.
- ta je ovo? - upita Halid.
- To je otrov koji trenutno djeluje.
- ta e ti otrov?
- Bojao sam se da bi ovaj razgovor mogao zavriti drugaije nego
to je zavrio. Ja sam se naivio dovoljno. Radije bih umro nego to
bih gledao uase koji bi zadesili moj narod i moju zemlju - ree Ab
dul Mesih.1
l Ovaj dijalog j e preuzet o d El-Belazurija, 244 i Taberija, 2/564-566.
295
296
Osvojenje Hire
297
l Taberi, 2/572.
298
od dananje Falude. Jo uvijek se mogu nai komadi stare grnarije na podruju koje
okruuju humke. Prema Jakutu, 1 /367., Perzijanci su ovaj grad nazivali Fejruz Sabur.
301
302
KARTA 1 0.
INVAZIJA NA I RAK
Sjever
AJN U TEMR
EZAR
e SERIF
UBULLE
HU FEJR e
303
304
305
306
307
PONOVO
DEVMETUL DENDEL
311
312
3 14
POSUEDNJI OTPOR
Posljednji otpor
Posljednji otpor
KARTA 1 4.
ZAVRN E BITKE U I RAKU
M UZEJA
ZUMEJL
SEN IJJ
HANAFIS
HUSEJD
AJNU TEMR
3 19
Posljednji otpor
321
322
Posljednji otpor
323
324
Posljednji otpor
325
DIO 4
OSVAJANJE SIRIJE
RIZINI M AR
Rizini mar
2 Postoje verzije prema kojima se Halid sam postavio za komandanta u Siriji ili da su ga na
to mjesto postavili ostali komandanti znajui za njegove sposobnosti. Ove verzije nisu
tane. Halida je po hitnom postupku na ovu dunost postavio halifa Ebu Bekr.
331
332
Rizini mar
l Taberi, 2/603.
2 Taberi, 2/609.
3 Taberi, 2/603.
333
334
e SU KNA
ARAK
TADMUR AY
-e
e
"
k_"
....
'X '
Izvori
Sjever
SUVA
,
KARJETEJN
'
FIRAZ
\'
'
''
KURAKIR
S I R I JA
::e
N
'
()e ))!
::e
z
_..
)> 0'1
e AJN U TEMR
,
.......:: - -
'
I RAK
w
w
U1
::e
(f}c
\
\'
H I RA
"
t:;
r:;;
2.
3
"'
....
"'"'
vodu. Navodno je ta voda potpuno upotrebljiva ljudima ako bi zaklali kamilu i doli do te
vode. Neki pisci navode da je ta vjetina koritena u ovom maru. To je samo legenda. Vidi
objanjenje u biljeci 7. dodatak B.
336
Rizini mar
337
Rizini mar
644.
339
Rizini mar
KARTA 1 6.
PRAVCI NAPREDOVANJA MUSLIMANSKI H KORPUSA
U SIRIJI
e TADMUR
_TRIPOLI
SREDOZEMNO ----1
MORE
KARJETEJN
'.
Jto..
' '>T.S
Sjever
()-1tft_ ,
.S-t ' .
'
CD Amr bin El As
Surahbil
(3) Jezid
G>
Ebu Ubejde
341
342
Rizini mar
Mesudi, Murud, 4/66., postavlja Debiju oko 3 kilometra od Dasima, neto zapadno
od dananjeg pravca Dasim-Nava. Nakon dolaska muslimana ovo mjesto postaje vojno
naselje.
343
Rizini mar
l Taberi, 2/603.
345
DUBUE U SIRIJU
Dublje u Siriju
e SU KNA
ARAK
TADMUR K ..e..; - e
....
*"
e
*"
k_*'
SUVA
'X
Izvori
Sjever
FIRAZ
',
'
KARJ ETEJN
'
'
'
;:tl
'
O ;:u
KURAKIR
S I R I JA
l
l
-:,...
: .....
)> 01
;:tJ
(h
e AJNU TEMR
,
' ..../.- .....
I RAK
\
\1
H I RA
o
1:::
r:r
w
Ul
1:::
Vl
::;
Dublje u Siriju
ajniji otpor, pa tako nije bilo ni jedne znaajne bitke. Ali, nisu zauzeli
nijedno znaajnije naselje niti grad. Ebu Ubejdu je zabrinjavala Basra
- prijestolnica velikog plemena Gassan. U Basri su bile stacionirane
snane jedinice kranskih Arapa kao i bizantijska vojska, svi pod ko
mandom bizantijskih oficira.
Jo dok je Halid bio u podruju istone Sirije, Ebu Ubejde je od
luio zauzeti Basru. Poslao je urahbila sa 4 000 vojnika da obavi taj
posao. Kad se urahbil pribliio gradu, arapske i bizantijske jedini
ce su se povukle u gradsku tvravu mislei da je urahbilova vojska
samo prethodnica velike muslimanske vojske. Ukupne snage Arapa i
Bizantijaca su bile oko 12 000 ratnika. urahbil se ulogorio zapadno
od grada i rasporedio jedinice oko zidina.
Slijedea dva dana se nita nije dogaalo. Treeg dana su obavlje
ni pregovori. Ponuda sa muslimanske strane je bila klasina: islam,
dizja ili sablja. Bizantijci su odabrali sablju, pa su izveli vojsku iz
tvrave. Zapoela je bitka, a Halid se upravo tada pribliavao Basri.
Jutro je ve bilo poodmaklo. Prva dva sata bitke su prola bez ve
ih pomaka, ali je nakon toga brojana nadmo Bizantijaca poela
davati rezultate. Uspjeli su obuhvatiti muslimane sa bokova i pritiska
ti ih sve jae. Muslimani su sada bili okrueni. Borili su se estinom
oajnika. U rano poslijepodne bizantijske snage su sasvim okruile
muslimane. Nije bilo nikakvog izlaza. Katastrofa je bila na pomolu.
A onda, sasvim iznenada, sa sjeverozapada se zaula zagluujua gr
mljavina konjskih kopita. Snana konjica u punom galopu se velikom
brzinom pribliavala bojnom polju.
Kad je Halid bio na kilometar ili dva od Basre, vjetar mu je donio
poznate zvukove borbe. Odmah je naredio juri prema bojnom polj u.
Kada su Bizantijci vidjeli galopirajuu muslimansku konjicu, odmah
su okrenuli lea urahbilovoj vojsci i pohitali u sigurnost trvrave.
urahbilova vojska je bila oduevljena. Allahova Sablja ih je spasila
od sigurnog unitenja.
urahbil je bio hrabar vojskovoa i izuzetan musliman. Bio je ugle
dan ashab Allahova Poslanika, alejhisselam, poznat kao pisar Objave.
Bio je iskusan komandant. Borio se pod Halidovom komandom kod
Jemame i u nekim bitkama u invaziji na Irak.
353
Dublje u Siriju
355
356
359
362
363
364
365
367
l Vakidi, 42.
2 Naki historiari, meu kojima i Taberi, ovu bitku su zamijenili sa bitkom na )ermuku koja se od
vijala kasnije na istom ovom podruju. Bitka na )ermuku se nije dogodila 13. godine po HidrL
370
KARTA 1 6.
PRAVCI NAPREDOVANJA MUSLIMANSKIH KORPUSA
U SIRIJI
e TADMUR
_TRI POLI
SREDOZEMNO ----1
MORE
'
'.
Ito,.
'
OJtt.
.$'
,''7
.
1<1.sk" ' . '
e BASRA
. ... . ....
'
D1\MASK
JORoA.N
Sjever
Ebu Ubejde
371
Zauzimanje Damaska
376
Zauzimanje Damaska
Iraka u Medinu prije poetka rizinog mara. Nakon tri dana mari
ranja putem za Dabiju, oko 20 kilometara nadomak Damaska vode
i element je otkrio snanu bizantijsku jedinicu koja im je zaprijeila
put. Ova jedinica je brojala oko 12 000 ratnika. Komandanti su bili
Kulus i Azazir. Tomas ih je poslao van grada sa zadatkom da odbiju
muslimane. Ako to nije mogue, onda bar treba da uspore napredo
vanje muslimana i tako daju vremena Damasku da se dodatno snab
dije hranom i ostalim zalihama. Tokom noi, muslimanska prethod
nica se ulogorila oko dva kilometra od Bizantijaca, a glavnina snaga
je logorovala malo dalje.
Merdu Sufer ( uta livada) se protezala juno od Kisve, malog
grada oko 20 kilometara od Damaska. Od junog dijela grada prote
zala se poumljena dolina, a juno od nje je bio Merdu Sufer. Zapad
no od grada se pruao nizak greben. Bizantijci su bili ispred grebena,
a j uno od doline.1
Slijedeeg jutra, 1 9. augusta 643. godine ( 1 9. dumadel ahira 1 3.
godine po Hidri), Halid je pokrenuo muslimanske korpuse i raspo
redio ih u borbeni poredak za bitku kod Merdu Sufera, a Bizantijci
su to isto uinili. Proteklo je oko dva sata dok su korpusi pristigli na
bojno polje, a za to vrijeme je muslimanska prethodnica ve bila ras
poreena za bitku. Halid je po svom obiaju pokrenuo dvoboje izme
u najboljih boraca sa obje strane kako bi dobio na vremenu za ras
poreivanje snaga. Ova faza je vie liila na turnir vitezova, samo to
je bilo mnogo prolivene krvi. Bizantijci su se ponaali sportski. Imali
su svoje vitezove kao i muslimani, a najvei meu njima su svakako
bili dvojica generala Kulus i Azazir. Vojska je sa obje strane stajala kao
publika i navijala za svoje vitezove.
Halid je zapoeo turnir pozivajui naprijed svoje najbolje oficire,
meu kojima su bili Dirar, urahbil i Abdurrahman b. Ehi Bekr. Svi
muslimanski vitezovi su dojahali na pola rastojanja izmeu dvije voj
ske i uputili izazove Bizantijcima. Svakome od njih je odgovorio po
jedan oficir i svaki je bio ubijen. Nakon to bi ubili svog protivnika,
muslimanski vitezovi bi galopirali ispred bizantijskih redova rugaj ui
se i izazivajui. Pri tom bi ak ubili jednog ili dvojicu vojnika u prvim
redovima. Nakon toga bi se povukli meu muslimane.
l Grad, greben i dolina i danas postoje, a ravnica je jo uvijek uta.
377
378
Zauzimanje Damaska
- A kako se zove?
- Zovem se kao i melek smrti. Ja sam Azrail - bio je drzak Azazir.
- Mislim da te onaj po kome si imenovan arko eli odvesti u Dehennem - sa smijehom odgovori Halid.
- ta si uinio sa zarobljnim K ul usom?
- Okovan je.
- Zato ga ne ubije? On je najlukaviji od svih Bizantijaca.
- Ne spreava me nita osim elje da vas obojicu zajedno ubijem.
- Sluaj, dat u ti l 000 zlatnika, deset odijela od brokata i pet konja ako ubije Kulusa i donese mi njegovu glavu.
- To je cijena za njega, a ta e mi dati da spasi sebe?
- ta eli?
- Dizju.
- Dok naa ast raste, vi padate u sramotu. Brani se, sad u te ubiti
- razljuti se Azazir.
Halid prvi napade. Nekoliko puta je zamahnuo sabljom, ali je
Azazir briljantno odbio napade. Iz muslimanskih redova su se uli
uzvici divljenja, Njihov komandant je bio najbolji borac. Samo neko
liko ljudi mu je moglo parirati, a svi su bili meu muslimanima. Halid
je takoe bio zaprepaten Azazirovom vjetinom.
- Tako mi Mesije, mogu te lahko ubiti, ali u te zarobiti i oslobodi
ti te pod uslovom da napusti nau zemlju - doviknu Azazir.
Halid se na to razljuti, pa ga odlui zarobiti i poniziti. Kada je Halid
opet napao, Azazir je okrenuo konja i poeo bjeati. Halid se iznenadi
i potjera ga. Nekoliko puta su jahai galop irali u krug po niijoj zemlji.
Halid je poeo zaostajati. Njegov konj se oznojio i umorio. Azazir je
imao boljeg konja. Sve je to bio Azazirov plan. Okrenuo se i vidio u ka
kvom je stanju Halidov konj, zatim zastade i saeka da Halid pristigne.
Ovo je razbijesnilo Halida. Nije mogao uti kada je Azazir vikao:
- O Arape. Zar misli da bjeim. Zapravo sam vrlo fin prema tebi.
Ja uzimam due. Ja sam melek smrti.
Halidov konj vie nije bio upotrebljiv. Sjahao je i krenuo prema
Azaziru sa sabljom u ruci. Azazir je podrugljivo gledao Halida kako
'
379
380
Zauzimanje Damaska
KARTA 1 8.
OPSJEDANJE DAMASKA
.....
!
Q)
Cli
o
:J
e(
_J
J:
a5
J:
=>
!/)
!O
E
fil
....,
.!a
"'C
!!!
!O
u.
w
o
....,
w
m
=>
=>
m
w
381
da se nalazio na oko 600 metara od istonih vrata Damaska u jednom vrtu. (Vakidi, 43.)
382
Zauzimanje Damaska
383
Zauzimanje Damaska
385
386
Zauzimanje Damaska
387
Zauzimanje Damaska
Zauzimanje Damaska
Zauzimanje Damaska
394
51-52.
Zauzimanje Damaska
395
396
Zauzimanje Damaska
"
398
OTRI REZ
Otri rez
401
402
Otri rez
l El-Belazuri, 122.
2 Jakubi, Tarih, 2/140.
3 Vakidi, 62.
403
404
Otri rez
405
406
41 1
412
Zauzimanje Homsa
416
Zauzimanje Homsa
418
3/96-97.
Zauzimanje Homsa
103.
419
Ali Harbis nije tako mislio. Iskusni ratnik je vidio odlinu priliku za
potpuno unitenje muslimana. Zato je pokrenuo jedinicu od S 000 voj
nika i krenuo u potjeru za muslimanima. Kada su se Bizantijci pribliili
muslimanskom logoru, zatekli su nekoliko muslimanskih boraca koji
su uasnuto bjeali ka jugu ostavljajui porodice, prtljagu i stoku.
Harbis je odluio ne dirati logor za sada. Njime e se pozabaviti ka
snije. Odmah je poslao konjicu da to prije sustigne muslimane. Kada
ih je bizantijska konjica sustigla, bila je uasno iznenaena. Muslima
ni su se naglo okrenuli i napali takvom estinom da su se Bizantijci
odjednom nali u situaciji da se moraju braniti. Na Halidovu naredbu
su se dvije konjike jedinice odvojile od muslimanskih snaga i obuhva
tile neprijatelja sa bokova. Sada su Bizantijci bili u klopci. Oaloeni
Harbis se sada sjeao upozorenja koje mu je sveenik uputio:
Ovo je trik Arapa. Oni nikada ne bi ostavili svoje kamile i svoje
obitelji iza sebe.1
420
Zauzimanje Homsa
l Isti izvor.
2 Vakidi, 104.
42 1
UOI JERMUKA
Uoi Jermuka
Uoi Jermuka
2 Isti izvor.
3 Vakidi, 107., opisuje ovaj pravac napredovanja kao "pravac od Iraka". Ali skoro cijeli za
padni Irak je tada bio u muslimanskim rukama, pa je ta mogunost neprihvatljiva.
427
sve puteve (vidi katru 1 9 na stranici 429). Ovo e biti mnogo vie nego
to muslimani mogu podnijeti. Poto unite muslimane kod Homsa,
Imperijalna sila e krenuti juno, dok e trupe iz Cezareje krenuti od
obale i u nekoliko bitaka e napasti i unititi sve muslimanske snage.
Glavna uzdanica im je bila daleko vea snaga od muslimanske.
Specijalne slube su angaovane diljem Imperije. Generali i bi
skupi su dizali moral Imperijalnoj sili da se bore u odbrani svoje ze
mlje i vjere. Tako je ova sila krenula iz Antiohe i sjeverne Sirije sre
dinom juna 636. godine. Kada je prethodnica Debline armije stigla
u Homs, tamo nisu zatekli muslimane. Kanatirova armija je stigla do
Damaska, ali ni tamo nije bilo muslimana. Nigdje na sjeveru ih nije
bilo. Ptice su odletjele.
Jo u aizaru, Halid je od zarobljenika saznao za Heraklijeve pri
preme. Muslimani su imali odlinu obavjetajnu slubu. Nijedan vei
pokret nije mogao ostati nezapaen. ak su imali agente u bizantij
skoj vojsci. Kako su dani odmicali, tako su informacije pristizale i
mozaik se slagao. Prije nego su zapoeli glavni pokreti, muslimanima
je bilo jasno o emu se radi. ak su znali i za pojaanja u Cezareji i
njihovu snagu.
Muslimani su bili zateeni ovim vijestima. Svaka nova vijest je
bila sve gora. Na horizontu su se ukazivali crni oblaci. Halid je pot
puno shvatio Heraklijev plan, a shvatio je i svu ranjivost muslimana
u Homsu i aizaru. Najbolje rjeenje je bilo povui snage sa sjevera
i iz centralne Sirije i koncentrisati ih blizu pustinje. Ebu Ubejde je
prihvatio ovaj prijedlog pa je naredio povlaenje armije u Debiju,
koja je bila raskrsnica puteva iz Sirije, Jordana i Palestine. Takoe
je naredio urahbilu, Jezidu i Amr b. Asu da odustanu od zauzetih
teritorija i da mu se prikljue u Debiji. Tako su Ebu Ubejde i Halid
sa dijelovima Jezidovog korpusa bili u Debiji prije nego su Bizantijci
stigli u Damask. Za sada su muslimani izbjegli sigurno unitenje.
Nakon osvajanja Homsa muslimani su skupljali dizju od lokal
nog stanovnitva. Samo radi podsjeanja kazat emo da je dizja po
rez koji plaaju nemuslimani kao nadoknadu za nesluenje u musli
manskoj vojsci i kao znak lojalnosti islamskoj dravi. Zauzvrat im
muslimani garantuju sigurnost. Poto su muslimani sada naputali
grad i nisu vie mogli garantovati sigurnost stanovnitvu, Ebu Ubejde
428
Uoi Jermuka
KARTA 1 9.
PRAVAC NAPREDOVANJA BIZANTIJSKE I MPERIJALNE ARMIJE
U KONTRAOFANZIVI NA MUSLIMANE
HALEP
LATAKIA
Sjever
HAMA
SREDOZEMNO
MORE
BALBEK
DAMASK
DEBIJA
Jezero
Tiberius
Muslimani
Kanatir
Dairdan
Debi a
Gregori
e FAHL
Meha n
429
430
Uoi Jermuka
2 Vakidi, 109.
3 Vakidi, 1 18.
431
Uoi Jermuka
bitke, brdo Samain e dobiti ime Debel Demua (Brdo zborita), jer
se na njemu okupila muslimanska vojska. Osim ovog brda nije bilo
drugih dominantnih objekata na bojnom polju.
Ravnica Jermuk je uglavnom bila ravna, padajui blago od sjevera
prema j ugu. Samo mjestimino je bila blago zatalasana malim bre
uljcima. Tu je bio jo jedan vaan taktiki objekat. Bio je to Alan,
mala rjeica koja je tekla prema j ugu i ulivala se u Jermuk. Zadnjih
desetak kilometara tok rjeice Alan je iao kroz jaruge koje nisu bile
tako teko savladive kao one kroz koje je tekao Jermuk i Vadi Rekad.
Bojno polje je bilo idealno za manevre pjeadije i konjice. Osim ju
nog dijela toka Alana nije bilo nikakvih smetnji za pokrete.
Mehan je rasporedio Imperijalnu armiju tako da mu je Alan ostao
iza lea. Formirao je front dugaak oko 20 kilometara koji se prote
zao od obale Jermuka pa sve do brda u blizini Debije.1 Na desnoj
strani bizantijskog fronta je bio Gregori a lijevo je bio Kanatir. Cen
tar je formiran od vojske Dairdana i od Mehanove vojske Jermena.
Konjica je podijeljena na etiri dijela i dodiljeljena je svakom korpu
su kao rezerva. Ispred svog fronta Mehan je rasporedio kranske
Arape pod komandom Deble. Jahali su konje i kamile. Ovaj korpus
je sluio za provociranje sukoba i nije uziman ozbiljno, osim kad se
pridrui jednom od etiri korpusa.
Gregorijeva armija je koristila lance u koje se vezivalo 30 000 voj
nika. Svaki lanac je spajao oko 10 ljudi. Koriteni su da pokau hra
brost i odlunost vojnika. Dobrovoljno se veui u lance, Bizantijci su
pokazali elju da umru na mjestu borbe. Ovi lanci su takoe koriteni
kao sredstvo za ometanje prodora muslimanske konjice. Ovo smo
ve objanjavali u poglavlju "Bitka lanaca". Svih 30 000 pjeadinaca se
vezalo u lance i prisegnulo na smrt.
Muslimanski front je bio isto toliko dug, ali je bizantijska vojska
bila oko etiri puta brojnija, pa je samim tim mogla imati mnogo
veu dubinu. Tako je velianstvena Heraklijeva armija rasporeena
za bitku.
l Danas bismo front bizantijske vojske opisali ovako: Poinjao je za oko tri kilometra zapad
no od dananje Nave i pruao se pravcem jug-jugozapad sve do Sila. Tada je preko Sahmul
Daulana produio dalje do obale Jermuka kod sela Hit. Ova sela tada nisu postojala jer ne
postoje nikakvi pisani tragovi o tome.
434
Uoi )ermuka
435
436
(/)
Sjever
"U
o
;::o
en
;::o
(j)
))!
)> !\l
m
o
zo
)> "
e_
;::o3:
Rijeka Jermuk
w
-....]
D
LJ
e
"'
e
Muslimani
Rimljani
Konjica
e
o
....
fr.
t
3
s:
438
Uoi Jermuka
439
JERMUK
Jermuk
443
- Ne - ree Halid.
- Zato te onda zovu Allahova sablja?
Halid mu ispria priu o tome kako ga je Allahov Poslanik, alejhi
sselam, tako nazvao. Dord je kratko razmiljao o onome ta je uo
od Halida, pa je upitao:
- Onda mi reci u ta me poziva?
- Pozivam te da posvjedoi da nema boga osim Allaha i da je Muhammed njegov rob i poslanik i da vjeruje u ono to nam je Poslanik
donio od Allaha - objasni mu Halid.
- A ta ako se ne sloim?
- Onda e platiti dizju i bit e pod naom zatitom.
- A ta ako se i dalje ne slaem?
- Onda sablja.
- Koja je pozicija onih koji uu u islam danas?
- U naoj vjeri ima samo jedna pozicija. Svi su jednaki.
- Onda prihvatam vau vjeru.1
Na ope zaprepatenje obje vojske, Halid i Dord su polahko za
jedno jahali prema redovima muslimana. Kada su stigli u centar mu
slimana, Dord je ponavljao za Halidom:
- Nema boga osim Allaha, a Muhammed je Allahov Poslanik.
Nekoliko sati kasnije on e poginuti herojski se borei kao musli
man. Bitka na Jermuku je poela primanjem islama.
Sada je uslijedila faza dvoboja. Ovo je zapravo bilo zagrijavanje. Iz
muslimanskih redova su istupati oficiri i upuivali izazove. Skoro sva
ki bizantijski oficir je bio ubijen u dvobojima. Samo Abdurrahman,
sin Ebu Bekra, ubio je pet neprijateljskih oficira jednog ia drugog.
Dvoboji su trajali sve do sredine dana. Tada je Mehan zakljuio da
je dosta. Ako se dvoboji i dalje nastave, izgubit e sve oficire. Bit e
to veliki gubitak za njegove armije, a i moral vojske e znatno opasti.
Njegova ansa je u opem napadu na daleko malobrojnije muslima
ne. Odluio je napasti na irokom frontu i tako iskuati snagu musli
mana. Ako bi negdje front bio probijen, naglo e iskoristiti taj uspjeh
i prodirati sve dublje u muslimanski centar.
l Taberi,
444
2/595.
Jermuk
445
)ermuk
447
448
Jermuk
KARTA 2 1 .
J ERMUK - DRUGI DAN
t-(--
.....
Q)
a>
Uf
449
450
142.
Jer muk
KARTA 22.
JERMUK - TREI DAN
t-(-- Uf
45 1
Jermuk
2 3R. TI DAN
=
T.
ETV
U
R
M
E
---=J:::
-------r-
453
3 Ve smo govorili da je Ebu Sufjan izgubio oko u Taifu, ali neki historiari navode da je to
bilo na Jermuku.
4 Vakidi, 148.
454
Jermuk
uz
ree mu
456
151.
Jermuk
l Vakidi, 1 53.
2 Isti izvor.
457
458
Jermuk
tijske vojske.
459
JERMUK
LL
t-(--
Q)
'ii'
460
KARTA 24.
ESTI DAN DAN
FAZA l i l l
Jermuk
KARTA 25.
JERMUK - SESTI DAN DAN
FAZA 1 1 1 i IV
46 1
oluju koja je udarala u lice Bizantijaca. Ovo je potpuno netano. Nijedan muslimanski
historiar ne daje nikakve naznake o bilo kakvoj oluji. Dibon, 5/327., navodi da je bio
.,oblak praine i vjetar u lice Bizantijaca". Samo bi dijete moglo zamisliti da muslimanska
vojska od 30 000 ljudi moe izvesti tako iznenadan manevar i iskoristiti pjeanu oluju.
U to vrijeme se na bojitu komuniciralo preko kurira koji su jahali na konjima, pa je bilo
nemogue u jednom trenutku i iznenada pokrenuti cijeli front od 30 000 vojnika u napad.
To nije nita drugo nego neasni pokuaj Zapadnjaka da nau ispriku za poraz Bizanti
jaca.
462
Jermuk
l Vakidi,
152.
463
KARTA 26.
JERMUK - SESTI DAN - POVLAENJE PERZIJANACA
464
Jermuk
KARTA 27.
JERMUK - SESTI DAN - POSLJEDNJA FAZA
Muslimanska
Pjeadija
465
466
Jer muk
467
468
KRAJ OSVAJANJA
Kraj osvajanja
471
2 Isti izvor.
472
Kraj osvajanja
Nakon potpisivanja ugovora, halifa Omer je produio prema Jerusalimu i primio grad.
473
2 Taberi, 3/98.
3 Isti izvor.
474
Kraj osvajanja
2 Kinasarin se nalazio oko 40 kilometara juno od Halepa putem za Sarakib. Danas nema
ni traga ovom gradu.
475
Kraj osvajanja
KARTA 28.
SJEVERNA SIRIJA
477
Kraj osvajanja
479
l Halidova zarada iz dvoboja nije bila dio plae ni plijena. Plaa tadanjih komandanata
korpusa je bila izmeu 7 000 i 9 000 dirhema za godinu (Ebu Jusuf, 46.).
480
e B ITLIS
Sjever
. RUHA
(ANU U RFA)
HARRAN
e HALEP
e
TADMUR
*'"
oo
-
RAKKA
RESULEJN
e NUSEJBIN
CJ
Frf' ::o
N );!
:;:::
.,
0
]_"'
2.
"'
OPROTAJ OD ORU JA
Oprotaj od oruja
Halifa mu je uzvratio:
"Bojim se da je Mugirina kua puna pogrenih postupaka. Neka te
Allah ne uniti zbog toga.'13
2 Isti izvor.
485
486
Oprotaj od oruja
3/167.
487
4 Isti izvor.
488
Oprotaj od oruja
489
490
Oprotaj od oruja
nim hljebom sa malo maslinova ulja. Nita bolje od toga nije davao
ni svojoj porodici. Njegova odjea je bila beskrajno jednostavna sa
nekoliko zakrpa. Njegova tenja za pravdom je bila nepokoleblj iva.
Izbievao je svoga vlastitog sina Ubejdullaha zbog pijenja alkohola.
Sada je Halid imao mnogo vie vremena za razmiljanje. Jednom
svom posjetiocu je rekao:
- Neka je slavljen Allah koji je uzeo Ebu Bekra. Bio mi je drai od
Omera. Neka je slavljen Allah koji je opskrbio Omera autoritetom.
Ranije mi nije bio drag, ali sada jeste.1
Halidov odnos prema halifi Omeru se toliko promijenio, da ga
je Halid testamentom odredio za nasljednika svoje imovine. Vrijeme
lijei sve rane.
Halid je dugo razmiljao o svojim bitkama, kao to to ine svi pen
zionisani vojnici. Izazivao je najbolje borce i generale na svijetu ili je
prihvatao njihove izazove. Svaki, ba svaki njegov protivnik je zavrio
u praini. Bio je ponosan na svoje uspjehe, ali nikada nije bio uobra
en. Sve svoje uspjehe je pripisivao Allahovoj pomoi i svojoj crvenoj
kapi u koju su bile upletene dlake Allahova Poslanika, alejhisselam.
Razmiljao je i o svojim najboljim generalima - Ebu Ubejdi, urahbi
lu, Jezidu, Amru b. Asu i o svojim najboljim vitezovima - Abdurra
hmanu, sinu Ebu Bekrovom, Rafiu i o neusporedivom Diraru, sinu
Ezvera. Ovi najbolji ljudi su ispisali najsjajnije stranice istorije islama.
Halid je bez sumnje bio najvei vojni genij kojeg historija biljei.
Imao je strateke vizije Dingis Kana i Napoleona i taktiku briljan
tnost Timura i Fridriha Velikog, ali i linu snagu i sposobnost legen
darnog Rustema od Perzije. Osim Halida, nije zabiljeen ni jedan o
vjek koji objedinjuje sve ove vojne sposobnosti. Halid je bio jedan od
dvojice generala koji nikada nisu izgubili nijednu bitku. Drugi je bio
Dingis Kan, ali on nije bio borac kao Halid, a bio je i suvie nasilan i
destruktivan u odnosu na Halida.
Halid je bio jedini ovjek koji je taktiki pobijedio ak i Allahova
Poslanika, alejhisselam, na Uhudu. Bio je prvi muslimanski koman
dant koji je osvajao strane zemlje. Bio je prvi musliman koji je ponizio
dvije velike imperije i to jednu za drugom. Mnoge njegove bitke su
l Taberi, 2/598.
49 1
Oprotaj od oruja
493
DODATAK A
LITERATURA
Literatura
l.
497
DODATAK B
BILJEKE l OBJANJENJA
Biljeke i objanjenja
Biljeke i objanjenja
Opis ove bitke je uzet iskljuivo od Taberija, koji ovu bitku smje
ta kod Mezara i naziva je i po Mezaru i po Rijeci (Sinjj). Balazuri (str.
243) takoe spominje bitku kod Mezara dok Ibn Ishak i Vakidi ne
spominju nikakve akcije u regiji Kazima-Ubulle-Mezar.
Prema Jakutu (4/468) Mezar je etiri dana putovanja od Basre na
putu za Vasit na Jednookom Tigrisu. Vjeruje se da je Mezar bio pozi
cioniran na mjestu dananjeg Azeira na desnoj obali Tigrisa.
503
Biljeke i objanjenja
505
Biljeke i objanjenja
507
RECENZIJA
Recenzija
Senad eman
Vogoa, 0 1 . 02. 2007.
512
SADRAJ
Sadraj
13
..
DIO l
25
31
43
73
95
103
111
1 25
1 35
141
..
..
..
..
149
159
171
187
199
..
....
207
227
...
...
..
....
Sadraj
241
25 1
263
269
281
291
30 1
31 1
317
331
349
359
375
40l
409
415
425
Jermuk .................................................................................................
443
47 1
475
497
50 1
Recenzija .............................................................................................
511