Univerzitet u Sarajevu

SEMINARSKI RAD
Predmet: Kvantitavni modeli u finansijama
Tema: Raun rente u finansijskoj matematici

PROFESOR: Prof.dr. eljko ain

STUDENTI (linija 3) :
Minela Ibri
71269
Merisa Heganovi 71316
Admir utura
71337

Sarajevo, 2014. godine

SADRAJ

1.

UVOD.................................................................................................................... 3

2.

OSNOVNI POJMOVI................................................................................................ 4

3.

JEDNAKE ISPLATE (RENTE) - PERIOD ISPLATA I OBRAUNA KAMATA ISTI..............5

4.

JEDNAKE ISPLATE PRIMANJE EE OD OBRAUNAVANJA KAMATE..................11

5.

JEDNAKE ISPLATE PRIMANJE RIJEE OD OBRAUNAVANJA KAMATE................14

6.

STOPA RASTA ISPLATA I KAMATNA STOPA JEDNAKE............................................17

7.

VJEITA RENTA................................................................................................... 18

8.

ZAKLJUAK......................................................................................................... 19

9.

LITERATURA:....................................................................................................... 20

1.

UVOD

Tema naeg seminarskog rada jeste: Raun rente u finansijskoj matematici. Kroz ovaj
seminarski rad potrudit emo se da damo to jasniju sliku o tome ta predstavlja i koja su
osnovna obiljeja rauna rente.
Najea definicija rente u smislu finansijske matematike je da se pod rentom podrazumjevaju
novana primanja ili isplate u jednakim vremenskim intervalima i jednakim iznosima koje je
poloio korisnik ili neko drugi u njegovu korist. Znai, da bi mogli primati rentu potrebno je
uloiti odreenu sumu novca i taj ulog nazivamo miza. Osnovna obiljeja su: da je konaan broj
isplata osim vjeite rente, da su jednaki iznosi ili da se ponaaju po aritmetikoj ili geometrijskoj
progresiji, isplate u jednakim vremenskim intervalima.
Rente se mogu razvrstat prema roku trajanja i u okviru ove podjele detaljnije emo obraditi
vjeitu rentu.
Primanje rente moe da bude razliito od obrauna kamate, zbog toga kamatnu stopu moramo
prilagoditi periodu isplate i kaemo da je osnovna mjerna jedinica period isplate.
Prvo emo obraditi sluajeve kada se isplata rente podudara sa obraunom kamata, nakon toga
kada je primanje ee od obraunavanja kamata i primanje rijee od obraunavanja kamata.
Sve te rente mogu se isplaivati na poetku, na kraju i nekoliko perioda nakon uplate mize.
Obradit emo tri osnovna sluaja: anticipativnu rentu, dekurzivnu rentu i odgoenu rentu.
Anticipativnu rentu imamo u sluaju kada se renta prima poetkom svakog perioda tj. ako isplata
prve rente poinje odmah po uplati mize.
Dekurzivnu rentu imamo u sluaju kada se renta prima krajem svakog perioda tj.ako se prva
renta prima jedan period nakon uplate mize,a odloenu kada prva renta poinje nekoliko perioda
nakon uplate mize.

2.

OSNOVNI POJMOVI

Ako se vie jednakih ili varijabilnih iznosa isplauje (podie) sa nekog rauna u jednakim
vremenskim intervalima na bazi jedne ili vie uplata koje poloio primalac rente ili neko drugi u

njegovu korist, onda te iznose, sa stanovita finansijske matematike, nazivamo periodine isplate
ili rente. 1

Miza je uplata za rente, odnosno diskontovana vrijednost svih renti. 2

Elementi koji se javljaju u raunu rente su:

R iznos rente
n broj primanja ili isplata renti
p kamatna stopa
K miza ili sadanja vrijednost svih renti
I sloene kamate

3.

JEDNAKE ISPLATE (RENTE) - PERIOD ISPLATA I OBRAUNA KAMATA

ISTI

U ovom sluaju pretpostavljamo da su sve isplate jednake i da je period isplate jednak periodu
obrauna kamata
1 Finanansijska matematika i metode investicionog odluivanja ,dr.Milivoj Krmar
(str.97)
2 Finansijska matematika,dr.Branko Trklja (str.72)
4

a) Dekurzivne isplate (rente)

Ako se renta prima krajem svakog perioda, tj. ako isplata prve rente poinje jedan period nakon
uplate mize rije je o dekurzivnoj renti. Vrijednost mize na dan uplate mora biti jednaka
vrijednosti svih buduih isplata.
0

R1

R2

...

n-1
Rn-1

n
Rn

Na vremenskoj liniji vidimo da su sve rente diskontovane, odnosno svedene na sadanju

vrijednost.
Zadatak moemo rijeiti koritenjem algebarske formule i finansijskim tablicama.
Pomou algebarske formule:3
K=

Rr n1
r n (r 1)

Pomou finansijskih tablica: 4

n

K = RIV p

Primjeri za dekurzivnu rentu:

3 Finansijska matematika, dr. Branko Trklja (str.74)

4 Finansijska matematika, dr. Branko Trklja (str.74)
5

1.Koliko bi trebala uplatiti osoba N.N ukoliko eli da prima kroz 6 godina rentu od 3.500 KM,
uz uslov da se prva renta primi jednu godinu nakon uplate mize. Kamatna stopa 4% godinje
dekurzivno i godinje kapitlisanje.
n=6 godina
R=3.500KM
p=4%
K=?
a) Pomou algebarske formule
K=

Rr n1
r n (r 1)

K=

3.5001,0461
1,046 (1,041)

K=

3.5000,265319018
0,05061276

K=18.347,48
b) Pomou finansijskih tablica
n
K= RIV p

6
K=3.500* IV 4

K=3.500*5,24213685
K=18.347,48

2. Koliko moramo uloiti ako elimo da primamo svakog semestra rentu od 3.000KM kroz 4
godine, uz godinju kamatnu stopu od 8% dekurzivno. Prva renta se isplauje jedan semestar iza
uplate mize.

R=3.000KM
n=4godine
p=8% p'=4%
m=2
K=?
a) Pomou algebarske formule
n

K=

Rr 1
r n (r 1)

K=

3.0001,04 1
8
1,04 (1,041)

K=

3.0000,36856905
0,054742762

K=20.198,235
b) Pomou finansijskih tablica
n
K= RIV p

K=3.000 *

IV 84

K= 3.000 * 6,73274487
K=20.198,235

b)Anticipativne isplate (rente)

Iz grafikog prikaza vidimo da je za anticipativne rente karakteristino da se prva renta isplauje

u trenutku uplate kapitala, te se zato prva renta ne diskontuje, a druga se diskontuje za jedna,
trea za dva ,...., i posljednja za n-1 perioda.
0

2 ...

R1

R2

R3

n-1

Rn

I u ovom sluaju zadatak moemo rijeiti algebarskim formulama i finansijskim tablicama.

Pomou algebarske formule:5

Rr (r n1)
K '= n
r (r 1)

Pomou finansijskih tablica:6

n1
K' = R ( 1+IV p )

5 Finansijska matematika,dr.Branko Trklja (str.77)

6 Finansijska matematika,dr.Branko Trklja (str.78)
8

Primjeri za anticipativnu rentu:

1.Osoba N.N eli da prima svakog kvartala rentu od 700KM kroz 5 godina, kamatna stopa 8%
godinje dekurzivno. Koliko treba uloiti, ako se prva renta prima odmah po uplati mize?
Obraun tromjeseni.

R=700KM
p=8% p'=2%
n=5 godina
m=4
K'=?
a) Pomou algebarske formule

K '=

Rr (r n1)
r n (r 1)

1,02
( 201)
1,02
1,0220 (1,021)
K '=700

K '=

7000,495666343
0,029718947

K'=11.674,924

b) Pomou finansijskih tablica

9

n1

K' = R ( 1+IV p

1+ IV

K'=700 *
)

K'=700 * (1+15,67846201)
K'=11.674,924

c) Odgoene isplate (rente)

Ono to odlikuje odgoene isplate (rente) jeste da njihova realizacija poinje 2 ili vie isplatnih
perioda nakon polaganja mize. Ako se taj broj pomnoi sa m i zadre ranije prihvaene oznake,
problem se moe formulisati na sljedei nain: koliko jedinica treba uplatiti za n renti po R
jedinica ako se prva renta primi m isplatnih perioda nakon uplate, ako se kamata rauna po stopi
p % (d) i ako su periodi isplate i obrauna kamate isti?7
U ovom modelu rente nije bitno da li se radi o anticipativnim ili dekurzivnim rentama.

n
m 1
a) K= RIV pII p

n1
m
b) K= R( 1+ IV p ) II p

Primjer:

7 Finansijska matematika,dr.Branko Trklja (str.79)

8 Finansijska matematika,dr.Branko Trklja (str.80)
9 Finansijska matematika,dr.Branko Trklja (str.80)
10

Koliko treba uplatiti za 8 godinjih renti po 900KM, uz stpu od 6% godinje

dekurzivno, ako isplata prve rente poinje 4 godine iza uplate mize?
R=900KM
p=6% godinje
n=8 godina
m=4
K=?
a)

b)
n1
m
K= R( 1+ IV p ) II p

n
m 1
K= RIV pII p

41

K=900* IV 6II 6

K=900*

4
(1+IV 81
6 )II 6

K=900*6,20979381*0,83961928
K=900*(1+5,58238143)*0,79209366
K=4.692,476

4.

K=4.692,476

JEDNAKE ISPLATE PRIMANJE EE OD OBRAUNAVANJA KAMATE

U ovom sluaju renta se prima vie puta (npr.2 puta ako je polugodinja) u toku obraunskog
perioda.
a) Dekurzivne rente
Pomou algebarske formule:10
K=

R m+

p(m1) r n 1
200
r n(r1)

10 Finansijska matematika, dr.Branko Trklja (str.83)

11

Pomou finansijskih tablica:11

K=

R m+

p(m1)
IV np
200

b) Anticipativne rente
Pomou algebarske formule:12

K=

R m+

p(m+1) r n1
200
r n (r 1)

Pomou finansijske formule:13

K=

R m+

p(m+1)
IV np
200

Primjer :
Koliko iznosi miza za rentu koja ce se primati u toku 4 godine, polugodinje:
a)anticipativno
b)dekurzivno u iznosu od 500KM, ako se kamata obraunava godinje na bazi godinje kamatne
stope 5% dekurzivno.
R=500KM
11 Finansijska matematika, dr.Branko Trklja (str.83)
12 Finansijska matematika, dr.Branko Trklja (str.83)
13 Finansijska matematika, dr.Branko Trklja (str.83)
12

n=4
m=2
p=5%
K=?
a) Anticipativna renta

1.algebarska formula
K=

R m+

K=500*

p(m+1) r n1
200
r n (r 1)

5(2+1)
1,05 41
2+
200 1,054 (1,051)

K=500*2,075*3,5459505
K=3.678,92

2.finansijske tablice
K=

R m+

K=500*

p(m+1)
IV np
200

2+

5(2+1)
IV 45
200

K=500*2,075*3,5459505
K=3.678,92

b) Dekurzivna renta

13

1.algebarska formula

K=

p(m1) r n 1
R m+
200
r n(r1)

K=500*

2+

5(21)
1,054 1
200 1,05 4 (1,051)

K=500*2,025*3,5459505
K=3.590,275

2.finansijske tablice

K=

R m+

K=500*

p(m1)
IV np
200

2+

5(21)
IV 45
200

K=500*2,025*3,5459505
K=3.590,275

14

5.

JEDNAKE ISPLATE PRIMANJE RIJEE OD OBRAUNAVANJA KAMATE

U ovom sluaju kamata se obraunava vie puta (m puta), odnosno kapitalisanje je ee od

isplate rente. Tako npr. isplata je polugodinja, a kapitalisanje tromjeseno i sl.
a) Dekurzivne rente
Pomou algebarske formule:14
K=R

r mn1
r mn (r m1)

Pomou finansijskih tablica:15

K=

R IV mn
p /m
1+ III m1
p/ m

Primjer za dekurzivnu rentu:

Godinja dekurzivna renta je 10000 nj i prima se 10 godina. Godinja kamatna stopa je 12% (d),
obraunavanje kamate je polugodinje. Koliko se nj treba uplatiti za ovu rentu?

R= 10000
n = 10
m =2
p =12%
K=?
a) Pomou algebarske formule :
14 Finansijska matematika, dr.Branko Trklja (str.85)
15 Finansijska matematika, dr.Branko Trklja (str.85)

15

mn

K=R

r 1
mn m
r (r 1)

K = 10000

1,06 201
1,06 20(1,06 21)

K = 54.435,48

b) Pomou finansijskih tablica :

K=

R IV mn
p /m
1+ III m1
p/ m

K=

10000 IV 20
6
1
1+ III 6

K = 54.435,48
b) Anticipativne rente
Pomou algebarskih formula:16
K=R

r m (r mn1)
r mn (r m1)

Pomou finansijskih tablica :17

mn

K=R

IV p/ m
m
IV p/ m

16 Finansijska matematika, dr. Branko Trklja (str.86)

17 Finansijska matematika, dr. Branko Trklja (str.86)

16

Primjer za anticipativnu rentu:

Godinja anticipativna renta je 10.000 nj i prima se 10 godina. Godinja kamatna stopa je 12%
(d), obraunavanje kamate je polugodinje. Koliko se nj treba uplatiti za ovu rentu?
R= 10000
n = 10
m =2
p =12%
K=?

a) Pomou algebarske formule

K=R

r m (r mn1)
r mn (r m1)

K = 10.000

1,06 2(1,06201)
1,06 20(1,06 21)

K = 62.561,182

b) Pomou finansijskih tablica:

K=R

IV mn
p/ m
m
IV p/ m

17

20

K = 10.000

IV 6
2
IV 6

K = 62.561,182

6.

STOPA RASTA ISPLATA I KAMATNA STOPA JEDNAKE

U ovom sluaju je q = r to znai i da je v =

1
q .

a) Dekurzivne rente
R1

K
0

R1

q
3

R1 q2 ...... R1 qn3
........ n-2

n-1

R1 qn2

R1 qn1

Pomou algebarske formule:18

K = n*

R1

*v

Pomou finansijskih tablica:19

18 Finansijska matematika, dr. Branko Trklja

18

K = n*

R1

* II p

b) Anticipativna rente
R1

R1

R1 q2

R1 q3 .......

R1 qn3

R1 qn2

R1 qn1
0

........ n-3

n-2

n-1

Pomou algebarskih formula:

K = n*

7.

R1

VJEITA RENTA

Ako se renta isplauje neogranien broj godina, onda govorimo o vjenoj renti. To je mogue
samo pod uslovom da se isplauje iznos kamate na neki kapital, dakle u tom sluaju iznos
diskontovane vrijednosti svih renti ( iznos uplate za sve ove rente u nultnom trenutku) ostaje
nepromijenjen.20
Primjer vjeite rente imamo u sluaju isplaivanja i dodjeljivanja Nobelove nagrade. Oporuka
Alfreda Nobela koja nam konkretno objanjava primjer vjeite rente:
Ja, potpisani Alfred Bernard Nobel, moram ovim, nakon podrobnog razmiljanja, izjaviti
svoju posljednju volju u pogledu imovine koju u ostaviti u asu svoje smrti. I to kako slijedi:
sve to preostaje od moga vlasnitva i to se moe realizirati neka bude raspodijeljeno na
slijedei nain. Kapital koji e izvrioci oporuke uloiti u pouzdane obveznice treba stvoriti fond
19 Finansijska matematika, dr. Branko Trklja
20 Finanansijska matematika i metode investicionog odluivanja ,dr.Milivoj Krmar
(str.128)
19

od kojeg kamate imaju svake godine biti raspodjeljene onima koji su u protekloj godini iskazali
najveu uslugu ovjeanstvu.
Kamate valjda razdijeliti na 5 jednakih dijelova koji e biti doznaeni kako slijedi:
jedan dio dati e se onome koji je postigao najvee otkrie na podruju fizike
jedan dio onome koji je izvrio najvee kemijsko otkrie odnosno usavravanje
jedan dio onome koji je postigao najvee otkrie na podruju fiziologije ili
medicine
jedan dio onome ije je dostignue na podruju knjievnosti bilo najizvrsnije u
idealistikom smislu
jedan dio onome koji je najbolje ili najvie inio za bratimljenje naroda i za
ukidanje ili smanjenje stajaih oruanih snaga kao i za podsticaj i razvitak
mirovnih kongresa. 21
a) Jednake dekurzivne rente
K=

100 R
p

R=

Kp
100

b) Jednake anticipativne rente

K=R

8.

100+ p
p

R=

Kp
100+ p

ZAKLJUAK

Izradom ovog seminarskog rada bavili smo se raunom rente u finansijskoj matematici. Nastojali
smo da to jasnije definiemo osnovne pojmove i definicije za lake rjeavanje i razumjevanje
zadataka. Bavili smo se i anticipativnim i dekurzivnim isplatama, odnosno rentama, te smo kroz
konkretne primjere pokuali prikazati primjenu rauna rente u finansijskoj matematici uz
navoenje potrebnih formula za rjeavanje.
Iz konkretnog primjera Nobelove nagrade vidjeli smo i primjenu vjene rente. Glavnica se ne
isplauje, ona ostaje netaknuta, samo se kamate isplauju.
21 http://www.alfa-portal.com/slider/alfred-nobel-genij-zla-trgovac-smrcu-ili-prijateljcovjecanstva
20

Postavljanje problema uz crtanje vremenske linije je svakako jedan od lakih naina da se shvati
i rjei zadatak tako da smo na taj nain pristupali objanjavanju i definisanju. Uz pomo
vremenske linije moemo lake rjeavati i kombinovane zadatke. Svaki zadatak smo rjeavali
pomou algebarskih formula i pomou finansijskih tablica.

9.

LITERATURA:

1. Finanansijska matematika i metode investicionog odluivanja ,dr.Milivoj Krmar

2. Finansijska matematika,dr.Branko Trklja
3. http://www.alfa-portal.com/slider/alfred-nobel-genij-zla-trgovac-smrcu-ili-prijateljcovjecanstva

21

22