Univerzitet u Sarajevu

Fakultet za Kriminalistiku,Kriminologiju i Sigurnosne studije

Seminarski rad:
Trgovina ljudima radi vrenja prostitucije
Student: Krajina Kenan
br. indexa 4647
Sarajevo ,2013.

TRGOVINA LJUDIMA RADI VRENJA

PROSTITUCIJE
Jedna od glavnih i unosnih djelatnosti transnacionalnog organiziranog kriminalit
eta
je i trgovina ljudskim biima koja im takoer obezbjeuje veliku dobit. Sam naziv
trgovina ljudskim biima je dosta diskutibilan jer se iz naziva ne moe shvatiti koj
a
su to ljudska bia predmet trgovine. U svakom sluaju rije je o enama, djeci i
bebama, kao i trgovina ljudskim organima, ali u irem smislu obuhvaa i mukarce,
koji takoer mogu biti sudionici migracije, ali isto tako i objekta krijumarenja,
tj.. prebacivanja preko granice uz njihov pristanak ali uz odgovarajuu
naknadu. Znai, u pitanju su usluge jedne strane i plaanja tih usluga od druge
strane, tj.. lica koje e prelaskom granice postati ilegalni migranti, to kao vrenje
trgovinskih usluga (ilegalnih) u krajnjem sluaju predstavlja vid trgovine.
Protokol za prevenciju, suzbijanje i kanjavanje ljudskim biima, osobito enama i
djecom, koji dopunjava Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog
organiziranog kriminaliteta (' 'Slubeni list SRJ'', broj 6 od 27. lipnja 2001; 30
Meunarodni ugovori) definira pojam trgovine ljudskim biima. Shodno, ovom
protokolu, trgovina ljudskim biima znai vrbovanje, prevoenje, prebacivanje,
skrivanje i primanje lica prijetnjom, silom ili upotrebom sile ili drugim oblici
ma
prisile, otmicom, prevarom, obmanom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili
davanjem ili primanjem novca ili koristi da bi se dobio pristanak osobe koja ima
kontrolu nad drugim licem, s ciljem eksploatacije. Eksploatacija obuhvaa kao
minimum, eksploataciju prostitucije drugih osoba ili druge oblike seksualne
eksploatacije, prinudni rad ili slubu, robstvo ili odnos slian robstvu, servitut i
li
uklanjanje organa. Vrbovanje, prevoenje, prebacivanje, skrivanje ili primanje
djeteta za svrhe eksploatacije smatra se trgovinom ljudskim biima, ak i ako ne
obuhvaa bilo koje od alata navedenih u prethodnom stavu.
U kriminalnoj radnji trgovine ljudima pojavljuju se dvije vrste aktera - rtve i
trafikanti, tj.. trgovci i rtve trgovine ljudima - trafikovani, eksploatirani, be
z obzira
i na pol, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Svako lice moe biti rtva trgovine
ljudima. Ipak, posebno su ugroene ene i djeca.
Kada je rije o trgovini enama interesatno je miljenje ukrajinskih strunjaka koji
tvrde da je trgovina enama mnogo unosnija od trgovine orujem i drogom. enu
moe prodati vie puta, drogu jednom i nema je vie. Kada trguje enama onda
istovremeno truguje orujem i drogom, jer ene to prenose preko granica.
Trgovina djecom odnosi se na djeiju prostituciju, ali i na njihovo bavljenje
odreenim vidovima kriminalne djelatnosti koji donose znatnu nezakonitu
zaradu. Pored raznih naina namamljivanja djece radi njihovog ukljuivanja u
prostituciju i kriminalnu djelatnost, prisutni su i sluajevi otmica djece, koju
organiziraju njihovi roditelji ili lanovi blie ili dalje rodbine naroito u obitelji
ma
koje imaju vie djece i iji su smjetajni i ekonomski uvjeti takvi da
onemoguavaju uzdravanje vielane obitelji.injenica je da se u nekim dravama

i sredinama raa mnogo djece, dok je u nekim drugim, najee razvijenim

zemljama, stopa nataliteta mala, pa mnoge obitelji, koje bi eljele, nemaju djecu.
Kao jedan od razloga za poveanje trgovine djecom s ciljem njihove seksualne
eksploatacije navodi se i tzv. seksi turizam, ali ne treba iskljuiti i druge obli
ke
djeije prostitucije. Oteavajua okolnost je to seksualnu eksploataciju djece esto
prati i uivanje droge, kao jedan od naina da se lake podnese i prebrodi poetna
faza ove kriminalne djelatnosti.
Forum za prava djeteta (UNESCO) jo studenog 1955. godine procjenio je da je tri
milijuna maloljetnika ukljueno u prostituciju, i da meu njima ima mnogo
regrutovanih s ulice. Klijenti za trve trae mlau i nevinu djecu da bi izbjegli sidu
mada su neka na ovaj nain ve zaraena ovom opasnom boleu. S obzirom na to
da je rije o velikoj financijskoj investiciji, trgovina djecom, povezana
s pornografijom , esto je u rukama organiziranih mrea iji su sauesnici ponekad
predstavnici lokalnih i meunarodnih vlasti.
Nisu rijetki sluajevi i da ene koje su pred porodom odlaze u inozemstvo da bi se
tamo porodile i prodale novoroene, a podaci pokazuju da je takvih primjera bilo i
kod nas. U itavoj toj djelatnosti posreduju kriminalne organizacije organiziranog
kriminaliteta koji organiziraju trgovinu uz suglasnost roditelja, ili samo majke
i
plaaju ugovorenu cijenu, da bi daljnjom prodajom zainteresiranim osobama
ostvarili znaajan profit.
Trgovina enama radi seksualne eksploatacije predstavlja ozbiljan problem i oblik
transnacionalnog organiziranog kriminaliteta koji karakteriziraju velika
rasprostranjenost, izuzetna pokretljivost i ogromna drutvena opasnost, koja je u
razdoblju od zavretka rata u Republici Srpskoj 1996. do 2003. godine, posebno
dola do izraaja.
1. TRGOVINA LJUDIMA RADI VRENJA
PROSTITUCIJE U
REPUBLICI SRPSKOJ
Nesporno je prisutnost enske prostitucije na prostoru Republike Srpske. Pod
trgovinom ljudima podrazumjevaju se sva djela i pokuana djela koja su ukljuena
u regrutiranje, transport unutar ili preko granice, kupnja, prodaja, prijenos, p
rijem
ili skrivanje osoba.
O uzrocima masovnosti prostitucije nemogue je govoriti ako problem ne

sagledamo ire u kontekstu regije ili ak svijeta, to znai kao svjetski problem,
zbog ega je geopolitiki poloaj Republike Srpske bitan uzorak masovnosti
prostitucije. Ratni sukobi u balkanskoj regiji, te stim u vezi nastanak novih dra
va i
neusklaene evidencije graana, uzrokovale su'' kaos'' u kontroli osobnih
dokumenata, zbog ega je bilo mogue da neka lica posjeduju dva do tri putovnice,
te budu dravljani dvije do tri drave, koje su prije bile u sastavu Jugoslavije, ime
je automatski oteana kontrola kretanja istih. Veliki broj stranih vojnih i polici
jskih
grupa, koje su nakon rata ostale u Republici Srpskoj kako bi ouvale mir, te s tim
u
vezi i poveano prisustvo tzv'' stranog elementa'' (diplomati, strunjaci,
humanitarci, novinari i dr..), Takoer su jedan od uzroka masovnosti
prostitucije. Tvrdnje da nisu samo ene prostitutke, ve da su to danas i mukarci
pokazala se tonom, stim to je broj mukaraca koji se bave prostitucijom u
Republici Srpskoj je vrlo malen. Muka prostitucija u Republici Srpskoj je
zastupljena kao kuna, hotelska i'' internet-prostitucija'', zbog ega su izvrene
promjene u odnosu na postojeu kazneno pravnu inkriminaciju i unutar pasivnog
subjekta inkorporirana je i prostitucija muke populacije.
Zadatak policije u Bosni i Hercegovini nije samo'' da suzbija prostituciju'',
zatvaranjem objekata, privoenjem vlasnika objekata koji nude usluge prostitutki i
uzimanjem njihovih izjava, zatim izjava osoba koje se odaju prostituciji i njiho
vim
kanjavanjem u skladu s kaznenim djelom ili prekrajem koji su poinili, ve''
otkriti veze'', osoba koje su omoguile ili organizirale dolazak stranih dravljana
ili
dravljanki u RS radi bavljenja prostitucijom, zatim'' da provjerava odobrenja za
rad ovih objekata'', otkriti naine na koje su navedena odobrenja za rad dobivena
ili
otkriti naine na koji organizatori prostitucije'' peru novac'' ili ostvarenu zara
du
tzv. '' Siva
ekonomija''. Novac steen od ove kriminalne djelatnosti moe se'' oprati'' na
razliite naine i to: krijuarenjem novca iz drave u dravu, stvaranjem fiktivnih
tvrtki, vraanjem fiktivnih dugova, preko poslova s plaanjem u keu, preko
kockanja i casina, pomou lanih rauna (faktura), promjenom valute, osnivanjem
meetarskih kua i slino. S'' pranjem novca'' uveava se kapital ovih kriminalnih
organizacija, a sa uveanjem novca poveavaju se i njihove moi, jer se svakako
dio tog novca koristi za podmiivanje dravnih organa, pojedinaca ili ak politikih
stranaka, putem kojih je mogue utjecati na'' puteve
pravde''. Da bi se prostitucija u Republici Srpskoj suzbila, presudan je odnos
pravosua, zbog ega je neophodno da pored brzog i uinkovitog rada pravosudnih
organa, suci zauzmu'' vrst stav'' pri donoenju kaznenih sankcija za organizatore
prostitucije. Sve ove mjere, koje drava poduzme u suprostavljanju prostitucije ka
o
transnacionalnom organiziranom kriminalu, ne smiju odudarati od osnovnih
principa pravne drave i ne smiju kriti osnovna ljudska prava. Sudei prema broju
objekata u kojim se organizira prostitucija i broju ena koje se odaju prostitucij
i,
zatim injenici da su veina ena u ovim objektima strane dravljanke, da su mnoge
od njih ilegalno ule u Republiku Srpsku i da nemaju nikakva odobrenja za rad u
ovim objektima, moemo zakljuiti da je prostitucija u Republici Srpskoj, bez
sumnje, meunarodni organizirani kriminalitet.
Bez obzira na ti to prostitucija u Republici Srpskoj nije sankcionirana Zakonom o

Javnom redu i miru, operativni podaci ukazuju da se ova pojava poveava iz godine
u godinu. Zahvaljujui opem padu moralnih vrijednosti, prisustvu stranih trupa na
teritoriju Republike Srpske, velikog broja strankinja, nezaposlenosti, opem padu
ivotnog standarda i slino, realno je oekivati u buduem razdoblju daljnji rast ove
pojave. Bez obzira na poduzete mjere, ak i na meunarodnom planu (akcija''
Mirage'') i realnih posljedica po rtve koje proizlaze iz ovakvog oblika'' lake
zarade'', one e i dalje srljati u opasnost pravdajui svoje postupke nagonom za
samoodravanje: pad ivotnog standarda, nezaposlenost i opa neizveesnost u
zemljama iz kojih dolaze.
1.1. Trgovina enama
Trgovina enama nije nita drugo do trgovina
robljem. Iako u posljednje vrijeme dolazo do posebnog izraaja, trgovina enama
nije pojava novijeg vijeka. Njeni zaeci datiraju jo iz antikog doba, a ispoljava se
iu srednjem vijeku, osobito nakon kolonijalizacije, da bi stalno postojala i raz
vijala
se usporedo s razvojem drutva. Interesantna je injenica da se danas u kolama,
fakultetima i drugim obrazovnim ustanovama pria o robovlasnikom razdoblju, a
robovanje robovlasniki odnos imamo i danas meu nama.
Rat, siromatvo nepismenost, osjeaj nesigurnosti, besposlica, slabe obiteljske veze
i moralna uvjerenja glavni su uzroci imigracije ena i djece. Trgovci ljudima ili
poslodavci su vrlo kreativni kada je u pitanju la. Oni svojim rtvama najee daju
velika lana obeanja, o boljem zaposljenju, odgovarajuoj plati ili nastavljanju
kolovanja u inozemstvu i sve ostale lai o idealnom ivotu.Veina ena kada uje
ovakva obeanja nasijeda na njih.
Novi nacionalni i meunarodni odnosi utjeu na izmjenu puteva pravca i naina
trgovine enama, s toga se ene za trgovinu sve vie pronalaze u bivim
socijalistikim i drugim nerazvijenim zemljama i trafikuju u razvijene i bogate
zemlje, uz stalno poveanje broja rtava.
Trgovina enama se najee tretira kao problem ilegalne imigracije i
krijumarenja. Posljednje decenije u centralnoj i istonoj Europi uoen je ogroman
rast ovoga tekog oblika kriminaliteta.
Kada su u pitanju karakteristike trgovine enama radi seksualne eksploatacije,
posebna panja se posveuje nainima namamljivanja rtava, njihovom transportu,
odnosno transferu u zemlje odredita i razliitim oblicima viktimizacije kojim su
izloeni .
Kada je rije o namamljivanja rtava onda se ono najee ispoljava u obliku
ponuda legalnog posla u inozemstvu, kindapovanja, raznih turistikih aranmana,

prodaja od strana obitelj.

Baza podataka Jedinice za borbu protiv trafikinga sadrani podatak da je veina
rtava dajui informaciju o tome kako su vrbovane izjavila da su osobno
kontaktirale, au najveem broju sluajeva od strane poznanika ili''
prijatelja''. Kada se izvri uspjeno namamljivanje onda slijedi transfer, ukljuivanj
e
ena u seksualne i druge vidove eksploatacije. Meutim da bi preivjele one moraju
upadaju u mreu trgovaca enama, koja je dio kriminalne organizacije
transnacionalnog organizacijskog kriminaliteta. Pripadnici kriminalnih organizac
ija
u tom pravcu preuzimaju odgovarajue mjere, praksa je da se takve ene zaduuju,
pa poto nisu u stanju da vrate novac, postaju ovisne od povjerilaca, a izlaz nala
ze u
bavljenju prostitucijom, to ih sve vie dovodi u odnos zavisnosti, a trgovcima
donosi znaajan profit. ene se najee prebacuju u none barove, javne kue gdje
pod prijetnjom i batinama pruaju usluge klijentima. U gotovo svim sluajevima
ene shvate to im se dogodilo tek kad napuste zemlju i kada im se oduzmu
putovnice.
Cijena jedne djevojke u Beogradu je izmeu 1000 i 2000 eura, au Bosni i do 3000
eura npr.. djevojka sa Kosmeta u zapadnoj Europi "kota" 2500 eura 0,12 puta vie
nego djevojka iz Rumunjske koja je najmanje cijenjena u bordelima.
Prijevoz i transport ena preko granice je bitan aspekt meunarodne trgovine
ljudskim biima. Glavni putevi koji se koriste za krijumarenje ena u zapadne
zemlje, radi njihove dalje eksploatacije u glavna prijevozna sredstva su sljedea:
Baltika ruta , iz Rusije i baltikih morskih zemalja kopnom do obale, pa
pomou splava do skandinavskih zemalja. Ogranieno kopneno putovanje izravno
za Finsku i Sjevernu vedsku.
Sjeverna ruta , istona europa preko Poljske, Maarske, eke, najprije do
Njemake, a potom u Skandinaviju. Ova ruta se koristi kao destinacija za migrante
koji dolaze avionom iz zemalja dalekog istoka, Afrike i June Amerike.
Centralna ruta , iz europskih sredinjih drava, koritenje mree dobro
izgraenih puteva i autobusa na duge relacije za ulazak u Austriju i sjevernu Ital
iju.
Centralna balkanska ruta , iz kavkaskih drava Azije i jugoistone Europe,
preko Moldavije, Rumunjske, Bugarske i Albanije, s ulaskom u Europsku Uniju
preko Italije i Grke.
Juna ruta iz zapadne Afrike , preko Alira i Maroka, pa preko Gibraltarskog
tjesnaca, i potom u Portugal i panjolsku.
Zapadna ruta , iz sredinje i june Amerike u Europsku Uniju preko Pirinejskog
poluotoka. Ta ruta se takoer koristi kao destinacija putovanja za migrante koji
dolaze avionom s dalekog Istoka, iz Afrike i June Amerike
Kada se govori o balkanskim putevima trgovine ljudskim biima, ne moe se
zaobii ni Bosna i Hercegovina, gdje su rtve trafikinga bile ene sve tri zaraene
strane.

1.2. Trgovina djecom i bebama

Djecom se najvie trguje radi djeije prostitucije,
kao i radi bavljenja odreenim vidovima kriminalne djelatnosti koja organiziranom
kriminalitetu donosi ogromnu zaradu. Pored raznih naina namamljivanja djece
radi njihovog ukljuivanja u prostituciju i kriminalnu djelatnost postoje sluajevi
otmica, prodaje djece od strane obitelji ili druge rodbine a iji ekonomski uvjeti
onemoguavaju uzdravanje vielane obitelji.
Kao razlog poveane trgovine djecom radi njihove seksualne eksploatacije, izvodi
se tvz. seks turizam, a kao oteavajua okolnost je to seksualnu eksploataciju djece
prati i uivanje droge, kako bi se lake prebrodili poetnu fazu kriminalne
djelatnosti.
UNICEF procjenjuje da na godinu oko milijun djece biva prodano ili na neki drugi
nain budu ukljueni u kriminalni milje.
Na ulicama Pariza je jo 1988. godine oko 3000 djevojica i oko 5000 djeaka bilo
ukljueno u sustav prostitucije. U Norvekoj se oko tisuu djevojica bavi
prostitucii au Indiji se taj broj kree izmeu 400 tisua i 500 tisua djevojica dok
je na Tajlandu 80 000 do 100 tisua djeaka i djevojica koriteno u seksualne
svrhe.
Procjenjuje se da je 1994. godine sudjelovanje djece u seksualnoj industriji bil
o
50 000 djece u Brazilu, 40 000 djece u Indiji 200 tisua djece u Nepalu, dok je 10
0
do 300 tisua djece ukljueno u seksualnu trgovinu u Sjevernoj Americi. Svjetska
industrija seksa je od 1993 do 1995 godine ostvarila prihod od 20 do 23 milijuna
dolara. Velikim dijelm djeiju prostituciju su prouzrokovali turisti koji su doli s
a
Zapada iz Japana i iz Australije, a meu njima mogu se razlikovati tri
kategorije: Pedofili , koji trae djecu, spolno nezrele djeake i
djevijice. pederastiju koji iskljuivo biraju djeake od 13-17
godina Heteroseksualci , koji biraju mlade ene, meu kojima su adolescentice
izmeu 12 i 15 godina.
Prema nezvaninim podacima postoje ozbiljne indicije, ali i ne i dokazi da se na
podruiju Srbije koja je za trgovinu ljudima jedna od kljunih zemalja u regiji,
poinje razvijati "vikend turizam". Stranci posredstvom turistikih agencija kupe
dijete da bi preko vikenda zadovoljili svoje seksualne potrebe.
Od poetka rata u BiH, a naroito od Kosovske krize, Srbija spada u
najfrekventniju zonu trgovine enama. Prema podacima UNICEF-a, trgovina se
vri iz Bugarske, Moldavije, Rumunjske, Rusije, Ukrajine, preko Beograda, prema
Bosni, Kosovu, Makedoniji i zapadnoj Europi. Razraeni put vodi i preko Srbije u

Crnu Goru, a odatle preko Albanije u Italiju.

Organiziranje, posredovanje ili neposredno sudjelovanje u ilegalnoj prodaji beba
branim parovima bez djece takoer je djelatnost organiziranog kriminaliteta koja
mu osigurava dobit. Ovu djelatnost uglavnom karakteriziraju dva naina izvrenja:
1. Prvi, kada su roditelji suglasni da svoju bebu prodaju uz odgovarajuu novanu
naknadu, osobito zbog veeg broja djece u obitelji i nedostatka sredstava za ivot .
2. Drugi mnogo tei i opasniji, kada se bebe kradu i proglaavaju za umrle a potom
prodaju zainteresiranim osobama .
Postoje sluajevi prodaje i neroenih beba, koji postoje u Rumunjskoj i
Bugarskoj. Rije je o tome da prodaju djecu prostitutki koje ostanu u drugom
stanju. Primjer :Alisa Fazliju iz Bujanovca majka je estero vanbrane djece. ivi
u kolektivnom smjetaju, a jedina sredstva za ivot su joj, kako kae, ono to uspiju
da isprose ona i njena djeca. Ovo najmlae dijete je, krajem prole godine, tri dana
poslije poroda dala Fatimi S. iz Uroevca takoer Romkinji. To je bilo dogovoreno
jo kada je Alisa bila u drugom stanju. "Ja sam dala da ga uvaju, poto ona nema
djecu, a ja imam", kae Alisa. "Ja bih uvala to dijete, ali nemam s im. To dijete
trai da se kupa, hrani, pije a ja nemam tih uvjeta i zato sam morala da je dam",
kae Alisa. Ona kae da nije znala da je uinila kazneno djelo i negira da je bebu
prodala: "Sto eura mi je dala. Nije 200, samo sto. Nije mi dala zbog toga to sam
joj dala dijete, ona mi je dala zbog djece, zbog toga to sam sama, dala mi je da
jedu djeca, bila sam se porodila, ivana 0,10 kopi, ona mi je dala od svoje volje,
nije mi platila dijete ", kae Alisa. Beba je smjetena u Dom za nezbrinutu djecu u
Zveanskoj ulici u Beogradu. Alisa Fazil i Fatima S. putene su da se brane sa
slobode .

2. OSOBITOSTI I NAIN IZVRENJA

U manjem ili veem obliku, gotovo sve zemlje su pogoene trgovinom ljudima
posebno trgovinom enama radi seksualnog iskoritavanja. Po nekim procjenama
stotine tisue ena bude trafikovano ui iz Zapadne i Jugoistine Europe svake
godine.
Balkan je posebno interesantno podruje za trgovinu ljudima, a naroito Albanija,
Bugarska, Rumunjska i novoformirane drave na prostoru bive
Jugoslavije. Izmeu 70 i 100 milijuna migranata trai bilo kakav pristojan ivot
izvan granica svoje zemlje. Drugi podaci govore da jo najmanje 20 milijuna ljudi
bjei od rata ili su tijekom ratova protjerani iz svojih zemalja.
Postupci koji su ukljueni u trgovinu ljudima: regrutiranje, transport,
transfer, pruanje sklonita, primanje rtve.
Sredstva kojim se slue trgovci ljudima: prijetnja, upotreba sile, ostali oblici
prisile, otmica, prijevara, obmana, zlouporaba poloaja, zloupotre
nepovoljnog polaaja.
Svrhe trgovine ljudima: prostitucija, ostalo oblici seksualnog iskoritavanja,
pornografija, seks turizam, prisilni brakovi, prisilni rad ili usluge, ropstvo i
li
iskoritavanje, odstranjivanje organa.
2.1. Tri faze procesa trgovine ljudima
2.1.1. Regrutiranje rtava
Metodi regrutiranja ena i djevojaka od strane trgovaca se razlikuju i ovise o
modusu operandi i stadija organizacije trgovaca:
Solo regrut koji trae zainteresirane djevojke u barovima, klubovima i
diskotekama;
regrutiranje putem neformalnih mrea obitelji i prijatelja;
Oglasi koji nude zaposlenje u inozemstvu i besplatno studiranje;
Agencije koje nude zaposlenje, studiranje, sklapanje braka i putovanje po
inozemstvu;
simulirani brakovi.
U mnogim sluajevima regruter je poznat rtvi, te u nekim sluajevima to moe biti
rodbinski srodnik. Trgovci ena iskoritavaju gore navedene imbenike i fokusiraju
na ene i djevojke koje trae nove mogunosti u inozemstvu i koje esto imaju

teku ekonomsku situaciju kod kue. enama se esto nudi unosna karijera u
inozemstvu na poslovima konobarice, plesaice, umjetnice, kune pomonice ili u
salonu ljepote. Agencija za meunarodno posredovanje u braku mogu takoer biti
pokrie za poslove trgovine ljudima. U mnogo sluajeva, tek kada ene stignu u
zemlju odredita onda uvide prevarnu prirodu orginalnog dogovora s trgovcem i
nau se nasilno iskoritene prostitutke.
Naoko, tek je nekoliko pouzdanih pokazatelja za ene da razlue koje agencije
nude zakonite mogunosti zaposlenja, a koje su jednostavno'' pokrie'' za
trgovce. U nekim sluajevima obiteljski roaci, deki ili dravne institucije kao to
su sirotita mogu prodavati izravno enska regrutere bez njihovog pristanka, te je
sve vei broj ena nasilno otet s kunog praga i svog okruenja i prodane u
inozemstvo.
U nekim sluajevima, ene mogu biti svjesne posla koji trebaju obavljati a nisu
svjesne uvjeta u kojima e to raditi. Procjenjuje se da je vie od etvrtine
regrutovanih ena svjesno da e u inozemstvu raditi u seksualnoj
industriji. Meutim, ove ene esto su prevarene u pogledu uvjeta pod koji e se od
njih traiti da rade. One u tom dijelu oekuju da imaju veliku slobodu u pogledu
svog rada i da pruaju klasine seksualne usluge.
etri su osnovna naina regrutiranja:
1. potpuna prisila kroz otmicu ili kindapovanje . Ovaj nain uope nije rijedak a
o tome postoji sve vie dokaza u Albaniji i na Kosovu, te je uestalo iu dijelovima
Azije;
2. dovoenjem u zabludu obacanja legalnog zaposlenja te da e legalno ui u
zemlju odnosno ene vjeruju da e raditi u urednim restoranima , barovima takav
primjer regrutacije je identificiran u BiH gdje je stranim dravljankama obean
legalan posao konobarice;
3. dovoenjem u zabludu iznoenjem poluistine , kao naprimjer da e biti
zaposlena u industriji zabave, plesa ili ak striptiza, te da nee pruati seksualne
usluge i ovakav princip regrutacije je zabiljeen u Bih;
4. dovoenje potpuno svjesnih ena da e migrirati kako bi radile u
prostituciji , ali i one nisu bile svjesne obujma do kojeg e biti zaduene,
zastraivani, iskoritene i podvrgnute kontroli.
2.2.2. Tranzitna faza-transport
Nakon procesa regrutacije, slijedi faza transporta, to moe takoer ukljuivati
pruanje sklonita i primanje rtava u brojnim fazama u procesu ukljuujui i
inicijalno primanje i transfer unutar vlastite zemlje. Ona moe pretrpiti velike
zloupotrebe ljudskih prava i fiziko zlostavljanje, te i druge oblike kriminala
tijekom putovanja, koje moe ukljuivati ili ne mora prelazak meunarodne
granice.
Mnoge rtve nikada prije nisu naputale zemlju porijkla tako da su u ovoj fazi dosta
ovisne o trgovcima. Neke naputaju svoju dravu bez meunarodno priznate putne
isprave jer im je reeno da nema potrebe za time, ili da e je dobiti kasnije. Ako

imaju putnu ispravu ista im biva oduzeta i zadravaju je trgovci, kao nain
osiguranja poslunosti rtava.
ene koje su u neobiajenoj situaciji podlone su hirovima svojih trgovaca tako da
one smatraju i tako im je servirano od istih, da ukoliko bi dobrovoljno zatraile
zatitu to bi je dovelo u nepovoljan odnos drave odredita prema njoj i ona bi u toj
dravi bila kriminalac samim svojim prisustvom.
Transport ena i djevojaka preko granica jeste esencijalni aspekt meunarodne
trgovine ljudima. U veini sluajeva regrutirane osobe pristanu na ovisnost o
trgovcima za nabavljanje dokumenata za transport te ovo daje visoki stupanj
kontrole prilikom samog transporta. Mnoge ene su preko granica prevedene u
vozilima, autobusima i vlakovima koji mogu ponuditi veu fleksibilnost u odnosu
na avionski i pomorski promet zbog jae kontrole.
2.2.3. Faza odredita
Postoje tri osnovne metode ulaska u zemlje odredita:
1. prikriveno - krijumareni ulazak vozilima, kontejnerima, vlakovima, i drugim
prijevoznim sredstvima;
2. otvoreno - pokazivanjem urednih ili krivotvorenih dokumenata;
3. otvoreno - pokazivanjem dokumenata bona fide koji imaju ukucane vize za
ulazak u dravu kao to su poslovna, turistika ili studentska viza.
U ovoj fazi se u potpunosti realizira iskoritavanje, to je upravo i cilj
trgovca. Kada jednom rtve stignu u dravu finalne destinacije, nau se ivei u
ropskim uvjetima, uglavnom u seksualnoj industriji, ali takoer kao kune
pomonice ili tvorniki radnici. enske rtve koje ulaze u seksualnu industriju su
prisiljene raditi iznimno prekovremene radne sate i da pruaju usluge nezatiene
mnogim klijentima svakog dana. Komunikacija sa djevojkama u ovoj vrsti posla je
pojednostavljena zbog razloga to one u mnogo sluajeva ne mogu se koristiti
maternjim jezikom, tako da je u tim objektima napravljen nepisani seksualni
meni. rtve se esto prebacuju iz bara u bar ili grada u grad da bi se izbjegla
mogunost stvaranja prijateljstva, da se dobije njihova dezorjentacija. Samim tim
se
izbjegava i mogunost prikupljanja informacija od policije. Mnoge su rtve
Giycko, psihiki ili seksualno zlostavljane te se dre u uvjetima slinim u
zatvorima kada im se ograniavava sloboda kretanja i mnoge druge stvari. esto im
se prijeti ubojstvima ili su i svjedoci samih ubojstava kako bi se zastraili da
svjedoe ili da potrae pomo. Prijtnje protiv njih ili njihovih obitelji, te
nepostojanje identifikacijskih dokumenata ili posjedovanje lanih u mnogo
sluajeva sprjeava ih u bijegu. Konstantno fiziko, emocionalno i seksualno
zlostavljanje, ne ostavlja drugu alternativu rtvama nego da ostanu u takvim
situacijama.
U svim ovim fazama trgovci ljudima imaju svoju slabu toku, koja policiji pomae
u nekom broju sluajeva zaustaviti na vrijeme trgovinu ljudima. Kod same
regrutacije u nekim fazama regrut moraju javno nastupe pred rtve tako da se u tim

dijelovima pojavljuje velika mogunost adekvatnog djelovanja policije u cilju

sprjeavanja trgovine ljudima. U fazi transporta trgovci su najranjiviji poto se
prelaze dravne granice a u svijetu globalnog porasta trgovine ljudima pojaane su i
aktivnosti policije da se sprijei trgovina ljudima. S tim u vezi je u okviru
Jugoistone Europe posljednih godina poduzimaju se opsene akcije pod nazivom
miraza koja se provodi ve 5 godina.
3. PUTEVI I OBLICI KRIJUMARENJA I
NEDOZVOLJENE TRGOVINE LJUDI U REPUBLICI
SRPSKOJ
Osnovni termin na temelju kojih se brzo stjee uvid u opseg problema i puteve
dolaska'' bijelog roblja'' ili trgovine enama, jeste podjela zemalja na zemlje
porijekla, zemlje slanja, zemlje tranzita i zemlje odredita.
Prema podacima koji su izneseni u Nedjeljnom telegrafu da je'' za devet mjeseci
2002. u Srbiji nestalo 60 djevojaka i ena'', jasno govore da su otmice postale nai
n
da se u Srbiji doe do'' novog roblja'' za seksualno iskoritavanje. Poto Srbija do
2002. godine, nije bila zemlja iz koje rtve dolaze, postala je to sada, prema
rezultatima koje je pokazalo istraivanje i koji govore da trenutno u Republici
Srpskoj ilegalno boravi deset ena iz Jugoslavije koje se odaju prostituciji.
Prvi nain borbe je onemoguavanje ilegalnih prelazaka dravne granice. Da bi se
to uspjeno realiziralo potrebno je imati usklaenu politiku tranzitnih viza, a
pogotovo usklaenu politiku viza sa susjednim zemljama. Tu se prije svega misli na
donoenje Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu, te provedbi propisa u
smislu tog zakona. Hendikep nae drave je nedostatak financijskih sredstava, ali je
zato prednost ljudski faktor. Dravni vrh bi morao, u izrdi strategije za borbu s
organiziranim kriminalom, iskoristiti nau prednost iu ministarstvima unutarnjih
poslova zaposliti to vie strunog kadra koji bi problemu organiziranog kriminala
pristupili s aspekta struke.
Trenutna situacija u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini vrlo je uvjet
na
za krijumarenje ljudi kao i za trgovinu posebno enama. Glavne rute vezane su
vezane za ilegalnu imigraciju idu preko zemalja Istone Europe i to Rumunjske,
Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije prema zemljama
Zapadne Europe. Ilegalna migracija podrazumjeva dvije kategorije migranata preko
teritorije Bosne i Hercegovine i to prva je ekonomska migracija iz zemalja Istone
Europe (Rumunjska, Bugarska, Rusija, Ukrajina, Moldavija i dr.), zemalja Bliskog
i Srednjeg istoka (Irak, Iran, Sirija, Palestina), dalekog istoka, posebno u pos
ljednje
vrijeme Kina, zemalja Afrike (alir, Tunis i dr..) i posebna kategorija Kudra iz
Turske, Pakistana, Indije i Armenaca iz Turske i novoformiranih prikavkaskih
drava biveg SSSR-a, kojima je prostor Bosne i Hercegovine tranzitni prostor za
odlazak u zemlje Zapadne Europe i preokeanske zemlje.
to se tie vodene granice najugroeniji putevi su na rijeci Drini, izmeu Bosne i
Hercegovine i Srbije, na rijeci Savi izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske, i rije
ci

Uni izmeu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pored ovih navedenih pravaca jedna
od ruta koja se u posljednje vrijeme izraava je ruta luka Bar (Crna Gora) preko
Trebinja kroz Bosnu i Hercegovinu prema Hrvatskoj.
Veliki broj ulazaka ilegalnih imigranata u Bosnu i Hercegovinu, u ranijem
razdoblju, biljei i aerodrom Sarajevo poto se radi o najveem i najprometnijem
aerodromu u Bosni i Hercegovini, zatim Tuzla, Mostar i Banja Luka. Takoer, treba
napomenuti da se potencijalni ilegalni imigranti, iz zemalja, visokog migracijsk
og
rizika, u manjem broju odluuje na pokuaj ulaska u Bosnu i Hercegovinu preko
zranih luka i nastavak puta u zemlje odredita a sve zbog usklaivanja procedura
kontrole s vaeim propisima i meunarodnim standardima kao i poduzimanim
aktivnostima s spreavanju ilegalne migracije od strane Dravne granine slube.
Trgovina ljudskim biima odnosno najei vid trgovine enama radi seksualne
eksploatacije u Bosni i Hercegovini ima u raznim oblicima. Najee zemlje
podrijetla, iji daljnji nastavak vodi u BiH su Ukrajina, Moldavija, Rumunjska,
Albanija kao i Srbija. Kao to je ve napomenuto, Republika Srpska odnosno
Bosna i Hercegovina je postala i zemlja regrutiranja s porastom broja
identificiranih rtava, bez obzira to se rtve najee trguju unutar zemlje. Ova
pojava je izravno vezana uz socijalnu i ekonomsku situaciju u zemlji, visoki stu
panj
siromatva, stopa nezaposlenosti i esta izloenost nasilju u obitelji i slino.
Trgovina ljudima i prostitucija su dva spojena problema i vrlo ih je teko
razlikovati kada prostitucija prerasta u organiziranu prostituciju odnosno trgov
inu
ljudima, ali istraivanja pokazuju da kada se govori o problemu trgovine ljudima d
a
je problem prostitucije prisutan i da je u nju ukljuen veliki broj osoba, bilo
odraslih ili maloljetnih, domaih i stranih dravljanki.
Kao poseban i specifian vid trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini je problem
prosjaenja djece na ulici. Ovaj problem je za sada, u BiH, poznat kao remeenje
javnog reda i mira odnosno kao prekraj. Meutim, postoje saznanja da je u nekim
sluajevima u pitanju organizirana kriminalna mrea prosjaenja gdje se djeca
iskoritavaju kao radna snaga. Za sada su to najee djeca Romske nacionalnosti i
djeca s posebnim potrebama. Siromatvo meu Romima, veliki stupanj
nezaposlenosti i neobrazovanosti kao i neupisivanje Romske djece u matine knjige
i nepoznavanje sustava oni su lieni mnogih zakonskih prava kao i pravo na
socijalnu pomo.
4. PROSTITUCIJA

4.1. Pojam, uzroci i karakteristike prostitucije

Pojam prostitucije porijeklo ima u latinskom jeziku, tonije potjee od glagola
prostituere to znai " javno izlagati bludu "," odati se bludu "," poniziti
se ","obeastiti se ". Prostitucija u svojoj osnovi ne predstavlja samo drutvenu
devijaciju ve i oblik seksualnih devijacija, iju sutinu sainjavaju razliiti vidovi
izvitoperenja u zadovoljavanju seksualnih potreba u pogledu njihovog sadraja
naina i forme. Prostitucija se mora shvatiti kao krienje tijela ovjeka kao robe
koja se kupuje, prodaje, mijenja ne uvijek za novac, a ukljuuje povremenu
prostituciju, ulinu prostituciju, prostituciju sankcionisani u drutveno-kulturnoj
praksi, bordele, vojniku prostituciju, seks-turizam, trite nevjestama preko
pote . Prostitucija je novac kojim mukarac plaa ensko tijelo. Mukarac plati za
ensko tijelo i radi s njim to hoe. Silovanje, premlaivanje, utamnjivanje ili
dr.. nain organiavanje kretanja, razni oblici seksualnog zlostavljanja, i bolesti,
sve
vie predstavljaju naine unitavanja ivota milijuna ena. Meutim i mukarci se
mogu baviti prostitucijom. Ako se eli razumjeti prostitucija, onda je neophodno d
a
se razumije nejednakost mukaraca i ene, koja je za mnoge ene
smrtonosna. Prostitucija i njezini izrodi sadrani su u okviru navedenih uzroka i
uvjeta kriminaliteta tj.. u drutveno-ekonomskim i politikim promjenama u
socijalnim raslojavanjima. Ali iu nekim subjektivnim osobinama, koje su
usmjeravajue i karakteristine za bavljenje prostitucijom. imbenici ugroenosti
prostitucijom jesu: loi obiteljski odnosi koji se mogu manifestvovati kroz nasilj
e,
naputanje djece od strane roditelja, zaputanje djece u odgoju i kolovanju,
neiskazana roditeljska ljubav, razni vidovi seksualnog zlostavljanja, ukljuujui i
incest, zapoinjanje uivanja droge u ranoj mladosti. U organiziranu prostituciju
veliki broj ena ukljuen je kako prijevarom tako i prisilom, mada je i znaajan broj
onih koje su tu dobrovoljno. U svakom sluaju rije je o nehumanim oblicima
eksploatacije ena koje su sastavni dijelovi motela, nonih klubova barova i sl.. u
kojima se, pored redovnog izbornika kue, nude i druenja s osobama njenijeg
spola. Pored toga to su primorane na prostituciju, rtve najee moraju raditi u
tim objektima i druge poslove, kao i konobarice, plesaice i
zabavljaice. Specifinost prostitucije jeste, osim tendencije stalnog rasta i to to
je
u velikoj mjeri neposredno vezana sa drugim negativnim drutvenim pojavama , u
prvom redu s organiziranim kriminalitetom (trgovina ljudima, bijelim robljem sex
trafficking) ali i sociopatoloka pojavama (alkohlizam,
narkomanija, kockanje).Kriminalne organizacije koje se bave prostitucijom sve se
vie ukljuuju u vrenje drugih kaznenih djela koja su izravno ili neizravno u vezi
sa prostitucijom poput ucjena, iznuda, obrauni rada zauzimanja boljih pozicija,
svae i tue izmeu makroa, maltretiranje i zlostavljanje prostitutki od strane
makroa, namamljivanje pojedinih klijenata radi protupravnog oduzimanja novca ili
druge vrijedne imovine, to dovodi do izvrenja kaznenog djela ubojstva,
silovanja , tekih tjelesnih ozljeda, otmica tekih kraa i razbojnitva. Jedan od

glavnih uzroka porasta organiziranog kriminaliteta smatra se ekspanzija seksindu

strije samim time i vea potranja za prostitutkama. Smatrano je da e se
legalizacijom prostitucije ograniiti broj bordela, seks-klubova, te smanjiti
ekspanzija seks-industrije. Meutim, u zadnjih 10 godina, otkad je prostitucija
legalizirana, broj seks-klubova i bordela se samo umnogostruio, a seks-industrija
je porasla za 25
to je za posljedicu imalo poveanje trgovanja ljudima, au prilog
tome nam govori i podatak o 80
prisilno dovedenih ena su ukljuene u
prostituciju. Prostitutke se regrutiraju uglavnom iz siromaniuh slojeva, ali je i
zapaena pojava da prostituciju prihvaaju i ene koje pripadaju bogatom sloju
ljudi. Posljednjih godina osnovane su agencije za pruanje raznih erotskih i drugi
h
usluga kao to su: poslovna pratnja, ekskurzije, zajedniki izleti, drugarske veere,
poznanstva i sl.. gdje poznanici ubiru znaajan prihod.
4.2. Oblici prostitucije
Prostitucija kao pojava nije, homogena, ona obuhvaa itav spektar pojavnih oblika
koje je mogue klasificirati na mnogo naina, s obzirom na veliki broj kriterija. Ka
o
najee koriteni kriterij spominju se: pol, ivotna dob, uzroci i okolnosti,
vremensko prostorna dimenzija, stupanj organiziranosti, socijalni status klijent
ele,
visina naknade i sl..
Za sagledavanje prostitucije s aspekta seksualne ekspanzije dr.. lica najznaajnij
a je
podjela:
organizirana prostitucija koja ima obiljeja institucionalizirane djelatnosti koja
ima razliite razine organiziranosti (javni bordeli agencija za poslovnu
pratnju). est oblik organiziranja su i "agencija za poslovnu pratnju" koje se
normalno bave nekom drutveno prihvatljivom djelatnou, to predstavlja vid
prikrivanja osnovne djelatnosti;
neorganizirana prostitucija koju karakterizira najee individualno obavljanje
djelatnosti bez posebne organizacije plana posebnih uvjeta za pruanje seksualnih
usluga i uz niske naknade . Prema sadraju prostitucija moe biti: homoseksualna
prostitucija koja se odnosi na pruanje seksualnih usluga osobama istog spola i ko
ja
moe biti i muka i enska heteroseksualna , pod kojom se najee ima u vidu

enska prostitucija, gdje usluge seksualne prirode prua ena, a klijentela su

mukarci.
S obzirom na spol rtve organizirana prostitucija ima vie podoblika:
1. organizirana enska prostitucija je najzastupljeniji oblik
organiziranosti. Eksploatisana lica su smjetena u odreenim objektima koja su
sastavni dijelovi motela, nonih klubova, barova
2. organizirana muki prostitucija je rjee zastupljena u seksualnim oblicima
eksploatacije. U ovom obliku prostitucija ponekad se primjenjuje prinuda nasilja
, s
ciljem svladavanja otpora, radi njenog eksploatiranja
3. organizirana djeija prostitucija podrazumijeva koritenje djece u seksualnim
aktivnostima za novac ili drugu naknadu. To je oblik eksploatacije djece koji
obihvata nuenje, nabavljanje ili osiguravanje djeteta za potrebe djeije prostituci
je
4. organizirana pedofilija se moe manifestvovati u vidu djeijih seksualnih
lanaca:
a) solo lanac - jedna odrasla osoba ukljuuje se u seksualne aktivnosti s malom
grupom djecepri tome nema razmjena djece.
b) tranzitni lanac - obuhvaa vie od jedne odrasle osobe koje se ukljuuju u
seksualne aktivnosti s vie djece, a pornografski materijali pritom sainjen moe se
prodavati.
v) udrueni lanac - ukljuuje dobro strukturnu organizaciju koja regrutira djecu i
uspostavlja organizirani kriminalitet .
Prostitucija je iroko rasprostranjea iu BiH, a ista ocjena vrijedi i za RS. U 11
bosanskohercegovakih gradova provedeno je istraivanje koje potvruje ovu
konstataciju (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Vitez, Kiseljak, Fojnica, Doboj, Banjaluk
a,
Prijedor, Bijeljina, Brko) koji pokazuju da je bilo 118 objekata kroz koje je bav
ei
se prostitucijom do kraja listopada 2002. godine prolo 1489 ena.
Na prostorima Bosne i Hercegovine postoje sljedei oblici prostitucije:
- Individualna i neorganizirana prostitucija, gdje ena pokuava nae klijenta bez
pomoi makroa
- ulina prostitucija, gdje ena klijente uglavnom nalazi na odreenim lokacijama
npr.. ulice, trgovi
- prostitucija po kafanama i dr.. lokalima, gdje su ene uglavnom rtve trgovine iz
navedenih stranih zemalja
- prostitucija preko raznih oglasa i uslunih agencija
- prostitucija kroz organizirana turistika putovanja
seks-turizam - prostitucija u javnoj kui
- prostitucija koja se ugovara telefonom sa ili bez makroa
- neke ene se bave prostitucijom samo povremeno

4.3. Formiranje statusa prostitutke

U literaturi postoje razliita tumaenja uzroka prostitucije. Nesumnjivo je da svi
uzroci doprinose pojavi i postojanosti prostitucije. Ulazak ene u prostituciju
uvjetovan je prvenstveno nepovoljnom drutveno-ekonomskom situacijom, niskim
drutvenim statusom loim i nesigurnim uvjetima ivota nemogunost
zapoljenja.Razlozi koji navode na ulazak u prostituciju su mnogobrojni i sastoje
se
od nekoliko faza:
1. prva faza je postupno prelaenje od promiskulitetnog ponaanja ka prvom inu
prostituiranja. Tipino za ovu fazu je da promiskulitetno ponaanja poinje u ranoj
mladosti, u onim obiteljskim okolnostima u kojima uglavnom nedostaje jedan od
roditelja ili u kojim su roditelji popustljiviji kojima nije postojala ili je bi
la slaba
obiteljska kontrola.
2. druga faza je karakteristina po tome to se u njoj stjeu odreena znanja
neophodna za prostituciju, i to najee iz kontakta s dr.. prostitutkama. Ekonomska
dobit biva osnovni motiv za jo uvijek povremenu prostituciju.
3. trea faza , i posljednja faza u razvoju prostitucije su profesionalizacija i
komercijalizacija, to je faza kada osoba prihvaa drutvenu etiku prostitutke.
Prema nekim podacima, prihodi od seksualne eksploatacije tj.. prostitucije kreu s
e
oko 60 milijuna eura godinje, od ega u zemljama europske unije oko 10 milijuna
eura. Ruski organizirani kriminalitet kroz trgovinu enama i djecom i njihovu
eksploataciju kroz prostituciju godinja ostvari protupravan profit od najmanje 6
milijuna dolara.
U akciji "Makro" koja je izvedena u Oraju u najpoznatijem nonom baru "Crni
Pauk" policija je privela i vlasnike i djevojke. Braa Majdani uz prijatelje i silu
tjerali su dvije Pumunke Anu i Lucijanu na prostituciju. Ekipa novinara razgovar
ala
je s njima. Lucija je 81 godite i kae: " U Rumunjskoj nisam imala uvjeta za ivot
pa mi je jedan drug predloio da idem u Srbiju da radim kao konobarica, iz
Rumunjske smo Ana i ja krenule zajedno s njim. Odvezao nas je na granicu RSSrbij
a i predao drugo ovjeku koji nas je odvezao u RS u Oraje. Vlasnici tog bara
navodili su nas na bavljenje prostitucijom uz prijetnju i batine. Rijetko bi nam
plaali. Jednom je Ana bila s dvojicom i dobila je 100 KM, a ja sa trojicm i dobil
a
sam 150 KM. Jednom nisam htjela otii s muterijom i tada me je jedan od gazda
odveo u kuhinju i poeo tui. Udarao me akama po glavi i tijelu, utao
nogama. Trpjela sam, nisam smjela buniti .
" Ana je roena 19789. god. u Rumunjskoj i kae: " Za mjesec i po koliko sam
radila u Crnom Pauku, imala sam seksualne odnose sa oko 40 ljudi, Lucijana s
preko 100 muterija, jer je bila mlaa od mene i svi su starci htjeli biti s njom. Z
a
svaki seksualni odnos koji je trajao sat, gazda od mutreije naplaivao ja od 150
km do 300 km. Ovisno koliko je muterija bila spremna platiti, a nama je od toga
davao 50 KM. Za jedno vee smo imale i po pet muterija. Lucijanu su radovno
premlaivali biti poslunija. Govorili su nam da nikad neemo ni novac, ni
putovnice ako ne budemo radile kako oni kau . "

5. PREVENCIJA TRGOVINE LJUDIMA

Jedan od bitnih aspekata rada na borbi protiv krijumarenja trgovine ljudima je i
prevencija ove sigurnosne pojave. Osim primjene svih istranih i operativnotaktikih
mjera i radnji u cilju sprjeavanja trgovine ljudima vrlo bitan imbenik u
preventivnom radu je edukacija i podizanje javne svijesti o ovom problemu.
5.1. Edukacija
Edukacijom je vrlo bitno obuhvatiti sve sfere ivota i sve ivotne generacije. O
upoznavanju s ovim problemom potrebno je educirati uenike srednjih kola iji bi
rad bio baziran na upoznavanju s trgovinom ljudima, njenim opasnostima, nainom
vrbovanja potencijalnih rtava trgovine ljudima. Ovom edukacijom bi se moglo
preventivno djelovati na mlade generacije o vrsti vrbovanja takozvanih brzih zar
ada
u inozemstvu,'' lijepog'' ivota i slino.
Osim, toga vrlo bitno je organizirati edukaciju graana putem javnih tribina a
naroito u mjestima gdje je zabiljeen veliki broj rtava trgovine ljudima kao
Prijedor, Bijeljina i Banja Luka. Kroz seminare ili druge vrste edukacije upozna
ti o
stanju ljudskih prava s posebnim osvrtom na zatitu rtava trgovine ljudima ali vrlo
bitno bi bilo da sudionici ovih seminarabudu zaposleni u sudovima, tuiteljstvima,
policiji, centrima za socijalni rad, zdravstvenim ustanovama i drugim. Kroz
edukaciju potrebno je potaknuti svijest nevladinih organizacija koje se bave ovo
m
problematikom te istima predlagati uspostave terenskih ureda, otvorenih
telefonskih linija, savjetovalita za mlade, a sve s ciljem preventivnog djelovanj
a na
trgovinu ljudima.
5.2. Podizanje javne svijesti
Za podizanjesvijsti javnosti vrlo bitno je oraganizovati odreene javne kampanje
kojima bi se graani Republike Srpske upoznali s problemom trgovine ljudima i
krijumarenja. Ove javne kampanje bi trebale biti usmjerene na stanovnitvo
Republike Srpske, organe vlasti koji su nadleni za pitanja ljudskih prava,
migracija, organiziranog kriminala, ravnopravnosti spolova, zapoljavanje stranaca
i zatite rtava trgovine ljudima. Pored toga ovim javnim tribinama utjecalo bi se n
a
svijest enama koje bi mogle biti potencijalne rtve trgovine ljudima ili rtvama
trgovine, posebno enama prisilno uvuenim u prostituciju. Potrebno je osigurati da
poruke javne kampanje po kvaliteti i sadraju budu u skladu s postavljenim ciljem,
da budu razumljive i sadravati dovoljno potrebnih injenica. Takoer, kod
podizanja javne svijesti graana, potrebno voditi rauna o heterogeninom sastavu
stanovnitva i razliitom obrazovnoj razini.
Informacije mogu biti i trebaju biti dostupne kroz razliite kanale ukljuujui
sredstva masovne komunikacije tako da se tom prilikom mogu graani
obavjetavati putem televizije, distribucije tiskanog materijala izravno graanima ,
obavjetenja putem radija, uspostavljanjem SOS telefonskih linija ili javnim

kampanjama i seminarima u kojima bi se graani upoznavali s problemom trgovine

ljudima. Vrlo bitno je da u izradi ili prilikom izrade ovakvih vrsta javnih kamp
anja
sudjeluju i sve dravne institucije kao to su Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo
unutarnjih poslova, sudovi i tuiteljstva.
7. SURADNJA ORGANA UNUTARNJIH POSLOVA SA DRUGIM POLICIJSKIM
AGENCIJAMA, TUILATVOM, NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA I
MEUNARODNA SURADNJA
7.1. Suradnja MUP-a RS sa drugim policijskim agencijama u BiH
Za to uinkovitiju borbu protiv trgovine ljudima i krijumarenja ljudi bitna je
suradnja sa svim policijskim agencijama u Bosni i Hercegovini. Dravna granina
sluba je prva policijska agencija koja u svom redovnom radu moe doi do
saznanja o moguem izvrenju kaznenih djela krijumarenja i trgovini
ljudima. Razlog ovog nalazi se u tome to je to policijska agencija koja kontrolir
a
prelazak dravne granice a kod ovih kaznenih djela to je jedna od radnji izvrenja
samog djela. Suradnja s DGS-om obavlja se ili odvija depenim putem tako da to
stvara jednu sporost u efikasnom djelovanju i odgovoru na ova kaznena
djela. Pomake u ovoj suradnji napravljeni su krajem 2002. Godine kada je na razi
ni
Bosne i Hercegovine uspostavljena funkcija Dravnog kordinatora za borbu protiv
trgovine ljudima i Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima. Dravni
kordinator ostvaruje vrstu suradnju sa oficirima za vezu a to su pripadnici MUP-a
RS, MUP-a FBiH, Centara javne sigurnosti, Kantonalnih ministarstava, SIPA-e i
DGS-a. Pored njih Udarnu skupinu sainjavaju predstavnici Tuiteljstva Bih,
Financijske policije, Republikog tuiteljstva RS i Federalnog
tuilatva. I pored uspostavljanja funkcije Dravnog kordinatora vidljivi su i
nedostaci u suradnji izmeu MUP-a RS i Dravne agencije za istrage i zatitu
(SIPA) a koji se odnose na poduzimanje razliitih operativno-taktikih mjera i
radnji i voenja pojedinih istraga u dijelu trgovine ljudima. Tako na primjer,
prilikom provoenja istrage usmjerene ka vlasniku jednog ugostiteljskog objekta u
Banja Luci, prilikom opservacije navedenog objekta u vie navrata dolo je do
zajednikih susreta radnika CJB Banja Luka i radnika SIPA-e te je dolo do
nesporazuma tko u kojem momentu vri opservaciju ili eventualno dalje uhienje
osobe za koje se ukae potreba. Prilikom odravanja radnih sastanaka s istima,
nikada nisu izloili da vre kriminalistiku obradu nad vlasnikom ugostiteljskog
objekta a dok su isti od strane radnika CJB detaljno upoznati o svim aktivnostim
a
tako da je tom prilikom navedena akcija propala.
7.2. Suradnja MUP-a RS s tuiteljstvom
Prema odredbama vaeeg ZKP-a RS istragu o kaznenim djelima vodi tuitelj. On
usmjerava i nalae rad ovlatenim slubenim osobama. Kada se govori o trgovini
ljudima i krijumarenju lica prvi koji dobiju saznanja o tome su, uglavnom, radnic
i
MUP-ova. Oni o tome usmeno ili pismeno obavjetavaju tuitelja u nadlenom
Okrunom tuilatvu. Pri svakom Okrunom tuilatvu u Republici Srpskoj

odreen je po jedan tuitelj koji je zaduen da prati rad i usmjerava rad ovlatenih
slubenih osoba na suzbijanju trgovine ljudima. Navedeni tuitelji su proli veliki
broj edukacija koji se odnose na problematiku trgovine ljudima i krijumarenja
ljudi tako da su poprilino educirani i upoznati s problemom. Ukoliko su navedeni
tuitelji odsutni, tuitelj koji dobije na obradu predmet u deurstvu od istih trai
upustva o nainu osiguranja dokaznog materijala. Ova metoda rada u zadnjih
nekoliko predmeta, koji su obraivani na podruju koje operativno pokriva CJB
Banja Luka se pokazao vrlo uinkovitim.
Jedan od pozitivnih primjera suradnje tuiteljstva i policije je obrada predmeta
MM iz Prijedora kojom prilikom je istragu vodio tuilac Tuilatva BiH koji je o
svim poduzetim radnjama bio upoznat, osobno vrio ispitivanje pojedinih svjedoka
i rtava. Zajedno sa radnicima CJB Banja Luka vrio je procjenu dokaznog
materijala tako da je u ovoj suradnji za kazneno djelo trgovine ljudima,
organiziranog kriminala optueno 18 osoba od kojih se etri osobe nalaze u
bjekstvu. Pored toga MM je osuen na 9 godina zatvora.
7.3. Suradnja MUP-a s nevladinim organizacijama ('' Udruene ene'' Banja Luka,'' La
ra''
Bijeljina)
U oujku mjesecu 2005. godine, Ministarstvo sigurnosti je potpisalo protokole o
suradnji i osiguravanju adekvatnog smjetaja i zbrinjavanja rtava trgovine ljudima
u Bosni i Hercegovini sa pet nevladinih organizacija koje su imale uspostavljene
sigurne kue i struno osoblje za provoenje aktivnosti iz protokola.
Prvi put otvorenu pomo u borbi protiv trgovine ljudima radnicima CJB Banja
Luka od strane Nevladinih organizacija pruena je 2003. godine u predmetu koji je
bio aktuelan ispred Tuiteljstva Bih, a radi se o predmetu MM iz Prijedora i dr..,
gdje je nevladina organizacija'' Lara'' iz Bijeljine, primila 6 stranih dravljank
i koje
su pronaene u nonim barovima u Prijedoru.
Nevladina organizacija'' Lara'' iz Bijeljine ima organizirano sklonite za rtve
trgovine ljudima. Jednom mjeseno u prostorijama'' Lare'' se odravaju sastanci
radne skupine iji su lanovi predstavnici CJB Bijeljina, MUP-a Tuzla, DGS-a
Bijeljina, OSCE ureda u Bijeljini i Tuzli, UNHCR regionalne urede u Tuzli,
organizacija'' Vaa prava ' 'u Bijeljini i'' Lare''. Na tim sastancima razmatraju
se sve
informacije iz proteklog mjeseca koji se odnose na trgovinu ljudima na njihovom
podruju, dogovaraju se da rijee probleme, savladaju prepreke i jedni drugima
pomognu to vie. Nevladina organizacija'' Udruene ene'' Banja Luka
implementiraju neke vrste projekata na prevenciji trgovine ljudima.
Potrebno je napomenuti da je u studenom mjesecu 2005. Godine za poela s radom
Radna skupina OESS-a za borbu protiv trgovine ljudima na regiji Banja
Luka.Osnovni cilj Radne skupine predstavlja implementaciju jedne dugorone
strategije, prevencije i borbe protiv trgovine ljudima zasnovane na zajednikim
naporima i uinkovitom partnerstvu svih relevantnih aktera u borbi protiv trgovine
ljudima na teritoriji Banja Luke. lanovi banjaluke radne grupe ine predstavnici:
Centra javne bezbjednosti Banja Luka, SIPA-e ured Banja Luka, DGS Gradika,
Okrunog tuiteljstva Banja Luka, Centra za socijalni rad, NVO'' Udruene ene'',

EUPM-a, EUFOR-a i UNHCR - a. Rad ove skupine se odnosi na tri glavna polja u
borbi protiv trgovine ljudima i to kazneno gonjenje poinitelja, prevenciju i zatit
u.
7.4. Meunarodna suradnja (Interpol, Seci Centar)
U dosadanjem radu putem NCB Interpola vrene su provjere za osobe i djevojke,
validnost njihovih putnih isprava. Suradnja s Interpolom se odvija na sljedei
nain: radnici niih organizacijskih jednica svoje zahtjeve za provjere preko NCB
Interpola alju preko MUp-a, a koji nakon toga obavjetavaju NCB Intepol
Sarajevo a isti NCB Intepolu zemlji u kojoj eli da se izvri provjera. to se tie
provjere za osobe, ona je spora i traje po nekoliko dana, mjeseci a u ne malom
broju sluajeva od NCB Intrpola nikada nismo dobili provjeru.
Seci Centar je meunarodna agencija ija je uloga da koordinira policijske i
carinske regionalne akcije radi prevencije i borbe protiv prekograninog
kriminala. Sjedite mu je u Bukuretu u Rumunjskoj. Od Seci Centar se moe
zatraiti informacija iz bilo koje slube iz Jugoistone Europe ili se moe dostaviti
do istih preko Seci Centara au vezi prekograninog kriminala u koji spada trgovina
ljudima i krijumarenje ljudi.
8. AKTIVNOSTI CJB BANJA LUKA NA SPRJEAVANJU I INTERVENCIJI PROTIV
TRGOVINE LJUDIMA
Problemom trgovine ljudima u Republici Srpskoj odnosno Bosni i Hercegovini
prvo su se pozabavile meunarodna zajednica i nevladina organizacija. Vlasti BiH
spoznavi opasnost i sloenost ovog problema su se aktivirale na spreavanju
trgovine ljudima od 2000 godine. Odlukom Vijea ministra iz 2003. godine
uspostavljena je funkcija Dravnog koordinatora i struktura za koordinaciju
aktivnosti na spreavanju trgovine ljudima i ilegalne migracije.
Prvi put svoje sudjelovanje u borbi protiv trgovine ljudima uzimaju radnici
republike inspekcije rada, porezne uprave i opinske, sanitarne ispekcija. Obino
se odnosilo na pozive pripadnika CJB Banja Luka da zajedno s njima napraviti
raciju u nonim barovima a od njih pripadnici CJB Banja Luka nikada nisu dobili
poziv da im pomognu u izvrenju poslova iz njihove nadlenosti u objektima tipa
nonih barova. To bi znailo da nevedeni nikad nisu bili spremni sami poduzmu
korake u spreavanju trgovine ljudima nego su se uvijek pravdali zauzetou i
velikim brojem kontrola u drugim objektima.
Trgovina ljudima je jo uvijek jako prisutan problem u naoj zemlji. Trgovci
ljudima su promjenili modus operandi i najraireniji oblik trgovine ljudima radi
seksualne eksploatacije sada se sve vie odvija u privatnim kuama i stanovima, a
rtve se naruuju putem telefona i daju u'' najam'' na dogovoreno vrijeme. Za
razliku od racija po ugostitljskim objektima tipa nonih barova koje su ranije bil
e
este, zbog prikrivenosti ovih aktivnosti sada je mnogo tee dokazati lanac trgovine
ljudima. Takoer je vrlo bitno, i to da je ulazak stranih dravljanki iz rizine
skupine zemalja po pitanju trgovine ljudima kao to je Ukrajina, Moldavija,
Rumunjska u nau zemlju porastao kroz sklapanje najvjerovatnije fiktivnih brakova
sa dravljanima BiH. Pretpostavka je da strane dravljanke nakon sklapanja

brakova s naim dravljanima, s kojim se od ranije ne poznaju, zavravaju kao

rtve trgovine ljudima.
Jedan od najzanimljivijih sluajeva u borbi protiv trgovine ljudima, koji je vodio
CJB Banja Luka, a koji je privukao pozornost Seki Centra i policija pojedinih
drava je predmet MM iz Prijedora. Navedeni predmet zapoet je s radom
poetkom 2003. godine kada su pripadnici snaga SFOR-a izvrili pretres obiteljskih
i poslovnih prostorija MM i njegovih lanova ue i ire obitelji. Tom prilikom
pripadnici SFOR-a oduzeli su veliki broj dokumenata. Oduzetu dokumentaciju
proslijedili pripadnicima MUP-a Republike Srpske i CJB Banja Luka. Od strane
tadanjeg ministra MUP-a formiran je tim od etri inspektora koji su vrili analizu
oduzete dokumentacije.Prilikom analize dokumentacije kao to su fotokopije
putnih isprava, lijenikih nalaza djevojaka, razliitih cedulja o isplaenim svotama
novca dolo se do veeg broja lica koji su sainjavali ovu organiziranu kriminalnu
skupinu a koja se bavila trgovinom ljudima i drugim kaznenim djelima iz ove
oblasti. Vrenjem analize oduzete dokumentacije utvreno je da je veliki broj
lijenikih pregleda, ginekolokih i nalaza na zarazne bolesti, raeni su u
Klinikom centru Banja Luka i Klinikom centru Doboj, a da su lijenika
odobrenja o radnoj sposobnosti izdavane od strane ljekara Doma zdravlja
Omarska. Terenskim provjerama dolo se do saznanja da je s ovom kriminalnom
grupom povezan medicinski tehniar iz Doboja koji je radio analizu krvi
djevojkama tako to nije utvrivao identitet, au veini sluajeva krv je vadio od
jedne ili dvije djevojke a nalaz izdavao za vie djevojaka, a ljekar doma zdravlja
Omarska uvjerenja o radnoj sposobnosti izdavao bez prisustva djevojaka ili bjank
o
obrasce. Ljekar Klinikog centra Banja Luka je vrio ginekoloke preglede i za iste
izdavao nalaze ali ih nije evidentirao u knjigu protokola navedenog klinikog
centra.
U prvoj fazi ovog predmeta radilo se po ZKP-u te je istraga raena i vrena bez
prisustva i nadzora tuitelja. Osim toga jedan od velikih problema, u poetnoj fazi
istrage bio je i sam strah graana, potencijalnih svjedoka, tako da su pokazivali
vrlo
slabu suradnju sa radnicima CJB Banja Luka. S obzirom, da sam MM iz Prijedora i
njegova kriminalna grupa su vaili za vrlo nasilnu grupu, sklonu fizikim
obraunima sa svima koji bi se na bilo koji nain suprostavili.
Poetkom svibnja 2003. godine pripadnici CJB Banja Luka su izveli uhienje
MM iz Prijedora te tom prilikom s istim uhapsili jo tri lana navedene kriminalne
skupine.Nakon podnoenja tad'' kaznene'' prijave Osnovnom Tuilatvu Prijedor, uz
pritisak meunarodne zajednice navedeni predmet preuzelo je dravno tuiteljstvo
BiH, koje je s radom poelo 01.01.2003. godine. U tom predmetu odreen je
tuitelj koji je vidio istragu nakon ega je zajedno s timom radnika MUP-a jo
jednom izvrio analizu do tada uraenog a zatim naloio poduzimanje potrebnih
istranih mjera i radnji. Prilikom lienja slobode MM u jednom od nonih barova
pronaeno je est stranih dravljanki koje su pronaene zakljuane u navedenom
objektu. Odmah nakon toga provedene su u Nevladinu organizaciju'' Lara''
Bijeljina, odakle su vie puta prebacivane u prostorije Tuiteljstva BiH radi
obavljana informativnog razgovora.
Jedan od pravaca u kojem je voena istraga je i financijska kontrola, to jest

kontrola nonih barova u kojima su radile djevojke kao i hotela koji je bio u
vlasnitvu sina od uhapenog MM Tim nainom rada utvreno je da prkazani
priljev novca je daleko manji od stvarnog tako da je rashod potronje lanova,
MM daleko vei od samih prihoda. Tim radom je poduprijeta veza koja je
pronaena u oduzetim predmetima da su djevojke u nonim barovima pruale
seksualne usluge za novac. U radu s pronaenih est djevojaka dolo se do
cjelokupnog saznanja o njihovom nainu dolaska u BiH kao i samog rada u nonim
barovima. Svaka djevojka je morala isplatiti'' dug'' koji je navodno dugovala
vlasniku, a zatim bi dobivale simboline naknade za usluge koje je pruala u
nonom baru poto je veunu novca zadravao vlasnik objekta. Radom na ovom
predmetu utvreno je da je kroz none barove, vlasnitva MM iz Prijedora i
njegovih lanova obitelji prolo blizu 200 djevojaka najvie iz Rumunjske,
Moldavije, Ukrajine i Rusije. Veina tih djevojaka, nakon nekog vremena
prodavana je dalje na teritoriju BiH drugim vlasnicima nonih barova poto je
MM nakon nekoliko racija koje su uraene u njegovim objektima u Sudu Banja
Luka registrirao udruenje samostalnih privrednika a koje je oko sebe skupljalo
vie od 30 vlasnika nonih barova diljem BiH. Cilj ovog udruenja bio legalizacija
prostitucije u BiH.
Rezultat ove akcije je optuenje 18 lica pred Sudom BiH za 74 razliita kaznena
djela od kojih je MM iz Prijedora dobio zatvorsku kaznu od 9 godina. Trenutno se
jo u bjekstvu nalaze supruga i dva sina od MM za kojima je na snazi i
meunarodna potjernica. Veliku zaslugu za okonanje ove uspjene akcije moe se
prepisati meunarodnim snagama u BiH kao to su OHR, EUPM i SFOR. Bitnu
ulogu je imao i Seki Centar i policija Rumunjske koji su izvrili ogroman broj
provjera i razgovora sa djevojkama a samim tim omoguili tuitelju obavljanje
razgovora s nekim do tih djevojaka na podruju drugih drava a iji su iskazi
kasnije u postupku koriteni kao iskazi zatienih svjedoka.
ZAKLJUAK
Nesumnjivo je da je trgovina ljudima globalan problem i da spada u domenu
organiziranog kriminaliteta, jer je na temelju dosadanjeg iskustva nepobitno
utvreno da se zbilja radi o dobro organiziranim skupinama koji vre ova kaznena
djela pa samim tim bi i zaprijeene kazne trebalo biti daleko rigoroznije. Ope je
poznato da izvritelji ovih kaznenih djela na trgovini ljudima zarauju velike sume
novca, pa je pojava da imamo veliki broj povratnika iji je oblik organiziranosti
u
odnosu na prijanji modificiran tj.. da vie ne postoje objekti poput nonih barova
gdje su uglavnom strane dravljanke pruale seksualne usluge za novac.
Suradnja na razini MUP-a RS i druge policijske organizacije je vrlo komplicirana
i
vrlo administrativna tako da zahtjeva mnogo pismena iz bilo kojeg domene i oblas
ti

kriminaliteta, a kod organiziranog kriminaliteta to prouzrokuje odreenu

sporost. Samim tim potrebno je organizirati radne skupine na razini BiH, pa ak i
zemalja u okruenju koje bi raznjenjivale iskustva glede novih vidova
krijumarenja i trgovine ljudima, te zatim donosile smjernice djelovanja i
poduzimale odreene akcije, tim djelom bi se postigla uinkovitost i brzina u
spreavanju ovih oblika kriminaliteta.
Bez intenzivnije suradnje policije drava u naoj regiji, nemogue je prekinuti lanac
organiziranog kriminala trgovine enama radi seksualnog iskoritavanja. Da bi ova
suradnja bila to uspjenija potrebno je da postoji'' dobra'' volja i da se izgradi
i
njeguje odnos povjerenja izmeu drava, zatim ministarstava unutarnjih poslova i
slubenika koji rade na ovim poslovima. Jasno je da je, da bi ostvarili uspjenu
suradnju s policijom drava u regiji, potrebno da se udrue ili surauju ministarstva
unutarnjih poslova Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Razmjena informacija treba se odvija ne samo izmeu policija ili organa unutarnjih
poslova drava u regiji , ve izmeu pravosudnih, imigracijskih, vladinih i
nevladinih slubi, koje bi trebale da finaliziraju rad policije i prue pomo rtvama
prostitucije. Informacije koje su kod trgovine enama radi vrenja prostitucije
raznjenjuju trebale bi da se odnose na: pojedince koji prelaze ili pokuavaju prij
ei
meunarodnu granicu bez putnih isprava ili s krivotvorenim putnim ispravama,
zatim na tipove isprava ili putnih dokumenata koje oni koriste, naine na koje
regrutirati rtve , puteve kojim ih prevoze, sredstva koja se koriste u prevoenju
rtvi, veze izmeu pojedinca i grupe koje se bave takvom trgovinom i posebne
mjere koje se koriste radi njihovog otkrivanja.
Vrlo bitno je istai da za borbu protiv krijumarenja i trgovine ljudima, MUP RS
nije jedini dravni organ koji bi trebao da poduzima sve u cilju spreavanja ovog
oblika kriminaliteta. Vrlo bitnu ulogu u spreavanju imaju i druga ministarstva,
sudovi, tuilatva pa i same nevladine organizacije, a koje su svoje djelovanje
usmjerile ka rtvama trgovine ljudima.
LITERATURA
1. Bezbijednost, asopis MUP Republike Srbije 2 / 05.
2. Bokovi Mio, Organizirani kriminalitet i korupcija, Banja Luka, 2004.
3. Jevtovi Miroslav i Milainovi Sran, Socijalnopatoloke pojave, Beograd,
2006.
4. Zbornik, Stanje i mjere zatite
5. NBL, asopis policijske akademije Beograd 0,1 / 03.

6. NBL, asopis policijske akademije Beograd 0,1 / 06.

7. www.google.ba
8. www.atc.org..yu
9. International Human Rights, Trgovina ljudima i ropstvo; Komparativni pravni
pristup i uloga Europske konvencije o ljudskim pravima
10. Krsti Ostoja, Prognostika kriminaliteta, Policijska akademija, Beograd, 2003.
11. Mr Saa Mijalkovi, Seks industrija kao vid organizirane krininalne djelatnosti,
"Zbornik"; Stanje mjere i zatite
12. Momilo Lazovi, Vladimir Miloevi, Saa Milojevi, Sredstva i taktika
policije, Policijska akademija, Beograd 2002. godine.
13. Odluka o procedurama i nainu koordinacije aktivnosti na spreavanju trgovine
ljudima i ilegalne imigracije u Bosni i Hercegovini i uspostavljanju funkcije
Dravnog koordinatora za Bosnu i Hercegovinu (Slubeni glasnik BiH, broj 24/03)
14. Vodineli V, Kriminalistika, drugo izdanje 1999;