Professional Documents
Culture Documents
Knjiga Vertikalna signalizacija autora Zdravkovi P., Stani B., Vukanovi S., i
Milosavljevi S., u izdanju Saobraajnog fakulteta u Beogradu 2003.god. je posluila
kao osnov u pripremi ovog teksta. Naredni tekst je nastao kao rezultat saimanja
originalnog teksta i dopune pojedinih taaka sa novim saznanjima. Odreene
korekcije u pojedinim iskazima su izvrene da bi se broj strana sveo na predvienu
meru a da se time sutina ne izmeni.
znakovi opasnosti,
znakovi obaveza,
znakovi obavetenja,
dopunske table.
znakovi opasnosti,
znakovi obavetenja, i
dopunske table.
d. Podela prema nainu izrade je podela koja u sebi sadri karakteristike materijala
od kojih su znakovi izraeni. Tako, na ovaj nain znakove moemo svrstati u tri
grupe:
a. Osnovni principi
Signalizacija3 treba pravovremeno i kontinuirano da savetuje, upozorava i usmerava
uesnike u saobraaju. Ona mora u svakom trenutku jasno i nedvosmisleno da ukae
korisnicima sistema kojim delom saobraajne mree mogu ili treba da se kreu kako
bi doli do eljenog cilja, koje manevre treba da izvre da bi njihovo kretanje bilo
efikasno i bezbedno, kako za njih same, tako i za ostale uesnike u saobraaju. Iz
toga sledi da se osnovna namena signalizacije ogleda u sledeem:
signalizacija omoguava da se ostvare zahtevi projektovane strategije
regulisanja saobraaja,
signalizacija ukazuje uesnicima u saobraaju na postupke i nain ponaanja u
cilju obavljanja bezbednog kretanja,
signalizacija treba da omogui laku i pravovremenu orijentaciju na mrei i svim
manevarskim povrinama, kao i lako utvrivanje poloaja u odnosu na eljeni
pravac kretanja,
signalizacija traba da doprinese stvaranju sigurnosti kretanja svih uesnika u
saobraaju i stvaranje poverenja u sistem regulisanja saobraaja.
Nuno je da signalizacija, najire posmatrano, bude to kvalitetnija pa, s toga, mora
biti realizovana prema sledeim principima i zahtevima:
b. Osnovni zahtevi
Osnovni zahtevi koje vertikalna signalizacija treba da ispuni mogu se sagledati ako
analiziramo proces kroz koji korisnik prolazi dok je u kontaktu sa porukama koje
signalizacija prenosi. Ukratko, korisnik koji prilazi nekom od znakova vertikalne
signalizacije trebalo bi, bez smanjenja brzine kretanja, da prepozna informaciju pre
no to bude u stanju da proita njenu poruku, da je zatim shvati i sa poverenjem
3 Pojam kojim opisujemo sve vrste znakova i oznaka u drumskom saobraaju.
Slika 1
Kontakt izmeu vozaa i vertikalne signalizacije, u toku vonje, realizuje se u nekoliko
sekundi. Ako posmatramo ponaanje vozaa na jednom delu saobraajne mree,
moe se konstatovati da se "slika" ispred njega menja svakog trenutka, a da su u
vidnom polju vozaa u svakom trenutku osnovni objekti panje pojedini elementi
saobraajnice i signalizacije. Izgled vidno polje vozaa prikazan je na slici 1.
Vidno polje vozaa formira se na osnovu mree fiksacionih taaka i osnovna
karakteristika mu je da se sa poveanjem brzine suava, to znai da je sa veom
brzinom panja vozaa skoncentrisanija na ue polje (slika 2).
Slika 2
Istraivanja polja panje pokazala su da se unutar polja panje mogu pojaviti zone sa
guim rasporedom fiksacionih taaka, emu je sigurno uzrok neki saobraajni znak
ili neki neuobiajeniji elemenat puta.
Ako se analizira kontakt vozaa i elemenata vertikalne signalizacije, moe se uoiti
da je to proces koji se sastoji od tri faze (slika 3).
Slika 3
b/!phmfebmtlb!sfgmfltjkb
c/!ejgv{ob!sfgmfltjkb
d/!sfuspsfgmfltjkb
Slika 4
Da bi se ostvario efekat retrorefleksije, koriste se sferini (sitne staklene kuglice) ili
prizmatini reflektori. Inae, princip retrorefleksije vrlo je jednostavan. Posle
dvostrukog prelamanja sa ogledalske povrine, zrak se vraa u istom smeru odakle je
doao tj. prema izvoru svetlosti.
a. Sferini reflektori
Sferini reflektori (slika 5, a i b) su staklene kuglice vrlo malog prenika, koje imaju
svojstvo da usmeravaju zrake u istu taku, dok je poloaj ie odreen indeksom
prelamanja stakla. Ukoliko materijal ima indeks prelamanja dvostruko vei od indeksa
okruenja, dolazee svetlo bie fokusirano na povrinu kuglice.
Optiki centar odgovara centru kuglice. ina daljina zavisi od prenika kuglice i
odnosa prelamanja materijala od koga je kuglica izraena, u ovom sluaju stakla, i
izraunava se prema sledeem izrazu:
os
g=
3) o 2*
gde je :
wb{evi
51!nn
21!nn
wb{evi
tublmp
tublmp
b/
sfgmfluvkv~b
qpws|job
sfgmfluvkv~b
qpws|job
c/
Slika 5
Ako je indeks refleksije 2.0, upadni zrak svetlosti pada tano na zadnju ivicu kuglice,
Reflektujui elementi mogu biti rasporeeni jedan do drugog, formirajui na taj nain
veu reflektujuu povrinu. Inae, sferini reflektori su najstarji reflektori korieni za
izradu materijala za saobraajnu signalizaciju. U kasnijoj produkciji pojavljuju se
prizmatini reflektori, koji imaju vei koeficijent reftrorefleksije.
b. Prizmatini reflektori
Princip rada prizmatinih reflektora prikazan je na slici 6. Oni se esto nazivaju i
kubini ili "ugao kocke".
Slika 6
Svetlosni zrako sukcesivno pada na tri povrine, postavljene jedna prema drugoj pod
uglom od 90 , i vraa se paralelno upadnom zraku. Pojedini prizmatini reflektori
naslanjaju se jedni na druge, formirajui na taj nain vee jedinice.
Sa optike take gledita, prizmatini reflektori su daleko savreniji u odnosu na
sferine i poseduju vrlo veliki koeficijent retrorefleksije.
Prizmatini reflektori se danas izrauju od plastinih meterijala (akril, polikarbonati,
alhidi). Prvenstveno se koriste na kolima, smerokazima, za "maije oi", kao visei
elementi za zatitu peaka, oznake na zadnjem delu kola, na markerima, itd.
Za izradu materijala za saobraajne znakove koristi se tek od nedavno (desetak
godina) i svetlosni sjaj koji kod materijala sa ovim reflektorima daleko nadmauje
materijale sa sferinim kuglicama. ak se po svojim svetloodbojnim karakteristikama
pribliava osvetljenim saobraajnim znakovima.
vqbeoj!vhbp
sbwbo!vqsbwob!ob!sfgmflukv~v!qpws|jov
sfgmfluvkv~j!nbufsjkbm
Slika 7
Ovaj elemenat je vrlo znaajan kada se govori o "uglovnosti" refelektujuih
materijala. Posebno je znaajan za sluajeve kada je znak postavljen visoko iznad
kolovoza, na desnoj bankini dalje od ivice kolovoza ili na levoj strani kolovoza kod
vietranih puteva.
b. UGAO OSMATRANJA je ugao koji nastaje izmeu upadnog i odbijenog zraka do
posmatraevog oka. Ovaj ugao naziva se jo i "divergentni ugao" (slika 8).
Za ovaj ugao je znaajno da treba da bude to manji, jer dobar retroreflektujui
materijal mora da odbije zrake direktno prema izvoru svetlosti u obliku kupe.
vhbp!)ejwfshfodjkb*!qptnbusbokb
qptnbusb
twfumptoj
j{wps
sfgmfluvkv~j!nfusfjkbm
Slika 8
c. KUPA REFLEKTOVANE SVETLOSTI je praktino snop reflektovane svetlosti koja
11
LVQB
twfumptoj
j{wps
sfgmfluvkv~j!nbufsjkbm
Slika 9
d. JAINA RETROREFLEKSIJE (RETROREFLEKTIVNOST) oznaava koliinu
reflektovane svetlosti. Ova svetlost se meri kandelima (reflektovanim) po luksu
(upadnog svetla) na kvadratni metar (reflektujueg materijala) i oznaava se sa
cd/lux/m2.
Pored ovih fotometrijskih karakteristika, za materijal je isto toliko vano da ima
odgovarajue kolorimetrijske karakteristike. Drugim reima, to znai da se koordinate
boja na materijalu nalaze u kolorimetrijskom opsegu za tu boju5.
VRSTE RETROREFLEKTUJUIH MATERIJALA
Retroreflektujui materijali koji se koriste za izradu saobraajnih znakova u najveoj
meri izrauju se sa sferinim reflektorima (staklene kuglice).
Staklene kuglice su izuzetno malog prenika (od 0,01 do 0,1 mm) i ima ih oko 80
miliona na jednom kvadratnom metru materijala. Savreno prozirne staklene kuglice
zalivene su u postojan i transparentni materijal koji moe da bude bezbojan (srebrno
beo) ili obojen. Ovako dobijeni materijali imaju debljinu izmeu 0,14 i 0,22 mm i
proizvode se u svim bojama koje se koriste u saobraajnoj signalizaciji6.
U ovom trenutku u primeni se nalaze tri tipa retroreflektujuih materijala:
Materijal Klase I,
JUS Z.S2. 330 - Boja za saobraajne znakove. Boje za saobraajne znakove su definisane posebno za sve
vrste znakova i to tako da su data polja (zone) odreene boje u kojoj mora da se nalazi boja na znaku. Svako
definisanje boje u taku (dve koordinate) nema smisla, jer je izuzetno teko pogoditi ba tu boju.
6 U praksi se ovakav materijal naziva folija.
12
Slika 10
Transparentna plastika ovde ima trostruku ulogu, jer spreava kontakt vazduha i
atmosferilija sa soivima, spreava uticaj sunevih zraka na smanjenje refleksije, a
istovremeno predstavlja i deo optikog sistema materijala.
to se tie jaine retrorefleksije materijala Klase I, ona iznosi oko 70 cd/lux/m2
(mereno na srebrno-belom materijalu).
b. Materijal Klase II
7 JU standard Z.S2 330 - Boje za saobraajne znakove.
8 Comon Understanding of Assessment Procedure (CUAP) - Microprismatic retroreflective sheetings - for a
European Tehnical Approval according to Article 9.2 Construction Products Directive 89/106/EC
13
Slika 11
Ovaj materijal pripada materijalima visokog sjaja i u praksi je lako prepoznatljiv, jer
mu povrina izgleda kao da je izdeljena saastom ili slinom strukturom (to su nosei
zidovi koji obezbeuju vakuumski prostor ispod povrinskog sloja. Inae vrednost
retrorefleksije iznosi oko 250 cd/lux/m2 (mereno na srebrno-belom materijalu).
c. Materijal Klase III
Materijal Klase III (uslovni naziv dok ne bude zvanino usvojen od strane CIE), je
prizmatini reflektujui materijal predvien za izradu saobraajnih znakova koji
moraju biti uoljivi sa velikog rastojanja. Izrauje se u dve varijante: materijal za
gradske uslove i materijal za otvorene deonice puteva. Materijal sadri prizmatine
reflektore nalepljene na plastini nosei sloj i predstavlja nadgradnju Materijala Klase
II. Popreni presek kroz materijal prikazan je na slici 12.
Slika 12
14
Osvetljenostt - retrorefleksija
Trajnost, i
Uglovnost
a. Osvetljenost - Retrorefleksija
Osvetljenost znaka predstavlja jainu odbijene svetlosti koja se vraa prema izvoru
svetlosti.
cd/lux/m2
250
70
Klasa
Klasa
II
Slika 13
Uporeujui materijal Klase I i Materijal Klase II (Materijal Klase III jo nije
klasifikovan) moe se videti da je osvetljenost Materijala Klase II skoro 3,5 puta vea
od osvetljenosti materijala Klase I (slika 13). Sa starenjem, ta razlika postaje jo vea.
Ova karakteristika retroreflektujuih materijala vrlo esto se poistoveuje sa
koeficijentom retroreflkeksije. Posebo zato to se iskazuju u istim jedinicama.
Koeficijent retrorefleksije R' predstavlja kolinik dobijen deljenjem svetlosne jaine (J)
retroreflektujueg materijala u smeru posmatranja, proizvodom ostvarene
15
R'=
J
E A
2
Klasa I
Klasa II
Klasa III
Ugao
posmatranja
20'
0
2
20'
o
2
0,33
Upadni
ugao
o
Naran
uta
Zelena
Plava
Bela
10
0,4
25
0,4
94
20
0,8
65
0,8
206
35
1,5
122
1,5
312
7
0,3
21
0,3
63
2
0,1
14
0,1
50
50
2,5
180
2,5
625
5
o
30
o
5
o
30
o
5
Rezultate dobijene primenom ova dva metoda, naalost, nije mogue direktno
uporeivati. Preporuka je da se sva merenja vre primenom istog metoda i da se
rezultati prikazuju samo u jedinicama izmerenim po vaeoj metodi merenja.
b. Trajnost
Trajnost materijala igra znaajnu ulogu u odravanju poetnih parametara..
Istraivanja su pokazala da je Materijal Klase II, nakon deset godina eksploatacije,
skoro tri puta sjajniji od materijala sa ulivenim soivima. U trenutku kada Materijal
Klase I zadri 50% svoje osvetljenosti, Materijal Klase II zadrava svih 80% pri
jednakim uslovima eksploatacije (slika 14).
16
411
de 0mvy0n 3
Lmbtb! JJ
361
311
211
81
Lmbtb! J
21
Hpejof
Slika 14
Rezultati trajnosti su prikazani za Materijal Klase I u punom obliku, dok je za Materijal
Klase II trajnost data na osnovu laboratorijskih istraivanja, jer taj materijal i Materijal
Klase III nisu dovoljno dugo u upotrebi da bi se trajnost bila prikazana na osnovu
rezultata dobijenih na terenu.
c. Uglovnost
Uglovnost predstavlja karakteristiku koja esto opredeljuje primenu jednog ili drugog
materijala. Ova injenica je vrlo znaajna kada se radi o znakovima na levoj strani
puta ili ukoliko znakovi moraju da budu postavljeni daleko na desnoj bankini.
Istraivanja su pokazala dao je ovde Materijal Klase II u dalekoj prednosti, jer pod istim
uglom posmatranja od 30 Materijal Klase II ima osvetljenost od 150 kandela (cd),
dok je osvetljenost Materijala Klase I samo 30 kandela (slika 15).
de0mvy0n3
150
100
70
Kl asa
Kl asa
Slika 15
17
II
PUTOKAZNA SIGNALIZACIJA
ISTORIJAT PRIMENE PUTOKAZA
Vrlo je teko precizno rei kada je zapoelo postavljanje putokaza, odnosno znakova
koji bi korisnicima ukazivali ili bi ih upuivali na eljeni pravac. Sigurno je da su
primenjivani jo pre no to su se pojavila bilo kakva prevozna sredstva. Jo dok se
kretanje obavljalo jedino peaenjem. Tada su to bile oznake na drveu, posebno
rasporeeno kamenje ili neki drugi znakovi koji su ukazivali na pravac kretanja. Sa
porastom broja kretanja, poveava se potreba i za upuivanje korisnika do odreenih
odredita ili na ukazivanje korisnicima na mesta du puteva, ali i za usmeravanjem na
neke od njih. Pojavljuju se i prvi znakovi putokazne signalizacije. Iako je i davno pre
toga bilo pojedinih oznaka za kretanja kola, koija i drugih prevoznih sredstava, za
najstariji putokaz za koji se zna, smatra se putokaz namenjen biciklistima (slika 16).
Udruenje holandskih biciklista postavilo je jo daleke 1894. godine nekoliko drvenih
stubova du puta Roterdam - Utreht, namenivi ih ljubiteljima biciklizma.
Slika 16
Razvoj putokazne signalizacije bio je najbri tamo gde se automobilska industrija
najbre razvijala.
Naravno, dalji razvoj automobila, putne mree i poveano kretanje ljudi i roba dovodi
do sve kompleksnijih i sofisticiranijih naina prenoenja poruka i definisanja
informacija koje su potrebne vozaima da se sigurno, bez straha da e zalutati, kreu
do eljenog odredita. Tada se i definiu sistemi prenoenja poruka, iji razvoj ne
prestaje ni danas. Nacionalna zakonodavstva definiu oblik, veliinu i sadraj
znakova vertikalne signalizacije.
18
Slika 17
Danas je u strunoj literaturi prisutna podela sistema za voenje saobraaja na tri
nivoa:
I nivo: Standardna putokazna signalizacija,
II nivo: Jednosmerni sistema za komunikaciju sa vozaem, i
III nivo: Dvosmerni sistemi za komuniciranje sa vozaima.
U ovom poglavlju bie detaljno prikazan prvi nivo koji je i najzastupljeniji u praksi.
Drugi i trei nivo prikazani su u delu Nove tehnologije.
19
kombinovano voenje.
postojanje veih izdvojenih gradskih celina ili vorita koja imaju opte poznate
obeleene nazive, i
20
veliki broj informacija u gradovima gde se sustie znatan broj putnih pravaca, pa
se javlja "preoptereenost" znakova informacijama, to moe da izazove
tekoe u snalaenju.
21
22
prethodno obavetenje
obavetenje o prestrojavanju
obavetenje o skretanju
potvrdno obavetenje
J!tufqfo
QSFUIPEOP!PCBWF\UFOKF
I stepen
II stepen
III stepen
IV stepen
JJ!tufqfo
PCBWFF\UFOKF
P!QSFTUSPKBWBOKV
JJJ!tufqfo
PCBWF\UFOKF!P!TLSFUBOKV
JW!TUFQFO
QPUWSEOP!PCBWF\UFOKF
Slika 18
Svaki od ovih stepenova ima odreenu funkciju u sistemu koja je, uglavnom,
sadrana u njegovom nazivu, kao i odreene grupe znakova koji su nosioci
informacije za svaku od tih funkcija (slika 18).
a. Prvi stepen obavetenja
U prvom stepenu obavetenja (slika 19) koristi se znak "raskrsnica" (ovaj naziv,
mada zakonski sankcionisan, terminoloki je pogrean i esto stvara zabunu. Vie bi
odgovarao naziv "predraskrsna tabla"). Ovi znakovi su pravougaonog ili kvadratnog
oblika, sa ematskim prikazom saobraajnog vora na koji se odnose. Na njima se
put, kojim se prilazi raskrsnici, uvek ucrtava odozdo na gore, a svi kraci raskrsnice,
osim prilaznog, zavravaju se strelicama, pored kojih se ispisuju nazivi odredita na
tom pravcu, rastojanja do njih ili brojevi puta. Na linijama poprenih pravaca mogu se
umetati saobraajni znakovi ogranienja (dozvoljena irina, visina i teina vozila).
Osim toga, na znaku se oznaava i udaljenost do saobraajnog vora. To se upisuje,
uvek u metrima, na dopunskoj tabli ili ispod prilaznog pravca, na samom znaku
Zaj e~ar
Slika 19
23
Slika 20
Nazivi naseljenih mesta ili simboli vozila kojima je saobraajna traka namenjena,
ispisuju se uvek iznad strelice, a mogu da budu zajedniki i za vie strelica, prema
nameni saobraajnih traka.
c. Trei stepen obavetenja
Treim stepenom obavetenja (obavetenje o skretanju) uesnicima u saobraaju
direktno se ukazuje na mesto skretanja i smer kojim treba da se kreu do eljenog
odredita.
U ovom stepenu obavetenja primenjuju se strelasti putokazi i putokazne table.
Strelasti putokazi su znakovi pravougaonog oblika sa strelastim zavretkom (slike
21), a mogu da budu levo i desno orijentisani. Mogu da imaju natpise sa jedne i druge
strane, i to najvie dva reda teksta. Pored naziva odredita, na njima mogu da se
upiu jo i broj puta i udaljenost do odredita. Pored natpisa, na njima se mogu nai i
simboli, samostalno ili u kombinaciji sa natpisima.
Slika 21
24
Putokazna tabla je pravougaonog ili kvadratnog oblika, sastavljena od najvie tri polja
koja oznaavaju smerove: pravo, levo i desno (posmatrano odozgo na dole). Taj
raspored ostaje uvek isti, bez obzira na znaaj putnog pravca ili odredita koje
oznaava (slika 22). Na putokaznim tablama mogu da se upisuju nazivi odredita do
kojih se korisnici upuuju, broj puta i rastojanje do odredita. Mogu da se postavljaju i
piktogrami, samoatalno ili u kombinaciji sa tekstom.
Slika 22
U sluajevima kada se putokazna tabla postavlja iznad kolovoza, samostalno ili u
kombinaciji sa svetlosnim signalima, svako polje putokazne table postaje samostalan
znak. To praktino znai da se od jedne putokazne table, za postavljanje iznad
kolovoza, dobijaju najvie tri nova znaka (slika 23).
Slika 23
U ovakvim sluajevima treba voditi rauna da se radi o voenju saobraaja po
smerovima, a ne po saobraajnim trakama i da su ovi znakovi namenjeni iskljuivo
ovom nainu voenja saobraaja, a nikako za naznaku preraspodele saobraajnih
traka. Drugim reima, to znai da e se na prilazu raskrsnici, ukoliko nema nikakvih
reimskih ogranienja, nai tri znaka, bez obzira na broj saobraajnih traka na prilazu
namenjenih pojedinim smerovima kretanja.
25
Slika 24
U ovom stepenu obavetenja koristi se znak "potvrda pravca". To je znak
pravougaonog oblika na koji se upisuje najvie etiri naziva odredita kao i
udaljenosti do njih, ali i broj puta. Ukoliko se upisuju nazivi odredita i na putnom
pravcu koji se odvaja od glavnog, nazivi tih odredita upisuju se uvek iza mesta od
koga se novi putni pravac odvaja (slika 24).
Ovakav sistem voenja saobraaja omoguava da se primeni na svim kategorijama
puteva. Naravno, ne treba zaboraviti da pojedini stepeni obavetenja, zavisno od
geometrije prilaza raskrsnici i geometrijskog izgleda raskrsnice, mogu da budu
izostavljeni ili udvostrueni (ponovljeni).
Svaki od stepena obavetenja moe da bude postavljen u sklopu sistema za voenje
saobraaja, ali se moe postaviti i kao potpuno nezavisan elemenat, jer u sebi sadri
dovoljno informacija za prenoenje poruke korisnicima. Na ovaj nain ostvarena je
puna fleksibilnost sistema za voenje saobraaja i stvorena je mogunost da se
sistem ili pojedini njegovi elementi primene na svim putevima, raskrsnicama i da u
svim situacijama imaju isto znaenje.
26
J!tufqfo
QSFUIPEOP!PCBWF\UFOKF
JJ!tufqfo
PCBWF\UFOKF
P!QSFTUSPKBWBOKV
JJJ!tufqfo
PCBWF\UFOKF!P!TLSFUBOKV
JW!fufqfo
QPUWSEOP!
PCBWF\UFOKF
IZLAZ
2 1 1 1! n
Slika 25
Ta specifinost sastoji se u razliitim elementima koji se koriste za projektovanje
znakova. Rezultat toga je i razliit izgled znakova u pojedinim stepenima
obavetenja, kao posledica posebnog naina regulisanja saobraaja, reima
odvijanja saobraaja na autoputu i geometrijskih karakteristika saobraajnih vorova.
Za projektovanje znakova koji se koriste na autoputevima i putevima sa raskrsnicama
u vie nivoa primenjuju se drugaiji elementi za projektovanje u odnosu na ostalu
putokaznu signalizaciju. Razlog tome su graevinski elementi na tim putevimanain
kretanja na njime i vrste poruka koje ovi znakovi moraju da prenesu uesnicima u
saobraaju.
Pored toga, putokazna signalizacija za voenje saobraaja na autoputevima sa
elementima za autoputsku signalizaiju, primenjuje se samo na trasi autoputa. Na
svim prilazima autoputu (rampe, nadvonjaci...) sa bonih pravaca, primenjuje se
signalizacija sa elementima za puteve sa raskrsnicama u nivou. Isti princip mogao bi
da se primeni i na ostale sluajeve gde na glavnim pravcima postoje raskrsnice u vie
nivoa.
Poto se ovde radi o saobraajnicama visokih kategorija, sa elementima koji
omoguavaju velike brzine, u sistemu voenja saobraaja na autoputevima obavezno
je da se pojave sva etiri stepena. Ponekad neki od njih i udvostrueni (slika 25).
a. Prvi stepen obavetenja
U prvom stepenu obavetenja koristi se znak "predraskrsna tabla za izlaz" (slika 26),
a postavlja se na 1000 metara od take gde poinje traka za izlivanje i znak
"predputokaz" (slika 27), koji se postavlja na 500 metara od take poetka trake za
izlivanje.
27
Slika 26
Slika 27
Slika 28a
Slika 28b
c. Trei stepen obavetenja
28
Slika 29
d. etvrti stepen obavetenja
Na kraju, u etvrtom stepenu obavetenja, koristi se znak "potvrda pravca", koji se
postavlja na 500 metara iza poslednjeg prikljuka.
JJ!TUFQFO
PCBWF\UFOKF!P!QSFTUSPKBWBOKV
JJJ!tufqfo
PCBWF\UFOKF!P!TLSFUBOKV
JW!tufqfo
QPUWSEOP!PCBWF\UFOKF
Slika 30
U ovakvim sluajevima koriste se znakovi koji se postavljaju na autoputevima
(obavezno i jedino mogue desno skretanje), ali sa znatno skromnijim elementima.
Raspored znakova na putevima sa raskrsnicama u vie nivoa prikazan je na slici 30.
Budui da se ova vrsta znakova postavlja uvek na portalima, za znakove na putevima
niih kategorija mogu da budu postavljeni na poluportalu ili na bankini.
PRIMENA ZNAKOVA PUTOKAZNE SIGNALIZACIJE
29
Za saobraajnu signalizaciju koriste se, kao osnovne boje: zelena, plava, uta, braon
(smea) i bela. Crvena boja se koristi za oznaavanje opasnosti, a crna za
oznaavanje elemenata na znakovima gde su boje osnove svetle.
Pravilnikom o saobraajnim znakovima na putevima predvieno je da grupa znakova
za voenje saobraaja, ako se odnose na autoput, ima osnovu zelene boje, a ostale
elemente bele boje. put rezervisan za saobraaj motornih vozila (a nije autoput) boja
osnove je plava, a boja ostalih elemenata je bela, ostale puteve, boja osnove tih
znakova je uta, dok je boja ostalih elemenata na znaku crna. Osnova bele boje sa
ostalim elementima crne boje rezervisana je za znakove sa pojmovima lokalnog
karaktera (delovi naselja, stadion, terminali, turistiki objekti lokalnog znaaja...). Za
turistiku signalizaciju koristi se iskljuivo osnova braon (smee) boje, dok su ostali
elementi bele boje.
Posmatrajui sistem za voenje saobraaja koji je definisan JU standardima i
primenjuje se u nas, boja osnove znakova putokazne signalizacije odreuje se na
sledei nain:
Slika 31
31
Slika 32
Na osnovu odnosa veliina iz slike 32 moemo da formiramo sledei izraz:
H:1 = BD:L
H =
BD
L
(1)
Drugi uslov dobijamo iz dinamike kretanja vozila pri nailasku na znak putokazne
signalizacije i injenice da se itanje poruke odvija u tri faze: uoavanje znaka,
identifikacija i itanje.
itanje znaka, videli smo, predstavlja najznaajniji deo celog ciklusa i odvija se od
trenutka kada itanje postane mogue do trenutka kada znak (bilo da se nalazi na
portalu iznad kolovoza ili na bankini) nestane iz vozaevog vidnog polja. Nama je u
interesu da itanje bude to due, to se postie veom visinom slova, ali se ne sme
ii ni time u krajnost, jer visina slova direktno utie na veliinu znaka.
Na slici 33 ematski je prikazan sluaj kada se znak putokazne signalizacije nalazi
iznad kolovoza (ispod je prikazan sluaj kada je znak na bankini).
32
Slika 33
Iz ovog odnosa dobijamo:
B = BC + CD
BD = t V + a ctg
Zamenom u obrascu 1, dobijamo:
H=
t V + ctg
L
gde je:
L
V (m/s)
t
a
Kao to je reeno, vreme itanja znaka, drugim reima vreme koje voza provede
izmeu taaka A i B, izraunava se prema posebnom obrascu, razvijenom u Velikoj
Britaniji2
t = 0. 31N + 1. 94
gde je N broj informacionih jedinica na saobraajnom znaku.
2
33
JUS U.S4 201, JUS U.S4 202, JUS U.S4 203 i JUS U. S4 204
34
imaju isti tretman u primeni na saobraajnim znakovima kao i ostala slova, a svrstana
su u posebnu grupu samo zato to se njihova visina ne zavrava deseticom.
Odmah treba uoiti da su sve visine slova deljive sa 7. Tako, ukupna visina slova
iznosi 7/7, a visina malih slova 5/7. Naravno, postoje izuzeci kao to su slova , , p,
g..., ali i tu je, sa izuzetkom velikih slova sa kvaicom, ukupna visina slova 7/7.
Standardima su definisane sve veliine neophodne za konstrukciju i izradu svakog
slova, ali i za proraune razmaka izmeu slova.
U tabeli 1 (u standardu za slova4) definisane su irine svih slova i brojeva, a u tabeli 2
date su sve dimenzije za konstrukciju slova i brojeva. U tabelama 3, 4, 5 i 6 prikazani
su koeficijenti pomou kojih se izraunavaju razmaci izmeu slova odnosno brojeva i
to za razliite kombinacije: samo mala slova, levo slovo veliko desno malo i samo
velika slova. Ova poslednja kombinacija ne postoji kod uskog pisma, jer standardima
nije predviena mogunost ispisivanja natpisa samo velikim slovima uskog pisma. Na
kraju, u tabeli 7 (5 za uska slova) date su proraunate vrednosti koeficijenata iz
tabela 3, 4, 5 i 6 za sve visine slova, s tim to su za pojedine visine slova izraunati
razmaci izmeu slova za sluaj da se znak postavlja na autoputu. Sve vrednosti
prikazane su i proraunate u odnosu na visinu slova.
b. Strelice
Za sve strelice, a koristi se vie tipova, zajedniko je da se svi njihovi elementi
izraunavaju prema visini primenjenih slova.
Kod izbora i primene strelica za razliite vrste znakova putokazne signalizacije vrlo je
vano da njihova upotreba bude adekvatna tim znakovima, jer je to jedan od bitinih
elemenata opredeljenja da li znakovi pripadaju autoputskoj signalizaciji ili signalizaciji
na ostalim putevima.
Za projektovanje znakova putokazne signalizacije koriste se sledei tipovi strelica:
strelica tipa I koristi se na poljima putokazne table koja oznaavaju smer pravo,
levo i desno, kada se na polju nalazi samo jedan natpis,
strelica tipa III koristi se za oznaavanje smera pravo na poljima gde su dva ili
tri natpisa.
Strelice tipa IV, V i VI koriste se na sledei nain:
strelica tipa IV koristi se na znakovima iznad kolovoza za voenje saobraaja
35
po saobraajnim trakama,
strelice tipa V koristi se na znaku "raskrsnica" na autoputu, kada je na polju
kojim se oznaava skretanje samo jedan natpis, i
strelica tipa VI koristi se na znaku "raskrsnica" na autoputu kada su na polju
kojim se oznaava skretanje dva ili tri natpisa.
koji
nemaju
autoputske
c. Ostali elementi
U ovu grupu elemenata za projektovanje znakova putokazne signalizacije ubrajaju
se:
irina ivice,
irina okvira,
radijus okvira,
umetnuta osnova,
piktogrami, i
irina ivice na mestu dodira osnova razliitih boja.
d = 1, 5%
A+ B
2
Slika 34
Ovu grupu signalizacije karakterie izrazit dizajnerski pristup. Formirani grafiki
kodovi su istovremeno i sa autorskim obelejima, ali je slaganje informacija
podvrgnuto izvesnim pravilima koja se potuju kod projektovanja standardizovane
vertikalne signalizacije. Drugaije reeno, slaganje informacija potuje principe
vrednovanja, koncentracije i itljivosti, kao i zahteve jednobraznosti, uniformnosti i
slino.
37
KHQ
CVT!TUPQ
KHQ
Tubkbmj|uf
Sfe!wpaokf
Slika 35
Ova vrsta informacija je viestepena (najee petostepena), sloena u vertikalnom
kodu. Obino sadre sledee informacije:
grafiki simbol, oznaka prevoznika,
broj linije,
naziv stanice,
ema linije,
grafiki simbol prevoznog sredstva, i
prostor za posebne informacije (red vonje, veze sa drugim linijama...).
Na znaku su etiri sutinske informacije za korisnika: broj linije, naziv stanice, ema
linije i prevozno sredstvo. Broj linije stavljen je na prvo mesto, jer predstavlja
najznaajniji podatak. Treba napomenuti da slaganje i raspored informacija
predstavlja zadatak koji reava saobraajni inenjer-projektant. Znakovi namenjeni
peacima moraju da budu tako dimenzionisani da se na terenu mogu lako uoavati
(slika 36)
38
Qswj!qpmb{bl!!!!!!5/41
[beokj!qpmb{bl!34/41
Slika 36
Informatiki podprogrami kojima ovi znakovi pripadaju odnosno tehnoloki koncept
sistema signalizacije predatavlja zadatak koji reava saobraajni inenjer-projektant.
Ovakvi infromatiki podprogrami razreavaju se, po pravilu, za svaki lokalitet
posebno. Vizuelni identitet razreava dizajner izborom jedinstvenog grafikog koda i
izborom boja.
Ove znakove treba da karakteriu i visoka estetska svojstva, jer oni doprinose lepoti i
prijemivosti ambijenta u kome su locirani.
SIGNALIZACIJA NA SAOBRAAJNIM TERMINALIMA I U
OBJEKTIMA
SPORTSKIM
Parametar: korisnik
U oblasti upoznavanja ovekovih karakteristika u odnosu na sva vizuelna
komuniciranja uz specifino regovanje pri susretu sa okruenjem na termninalima
uraen je znaajan broj istraivanja: poev od percepcije do prolaznih memorija.
Upravo ove poslednje pokazale su se kao vrlo dragocene u prihvatanju ali i
podseanju na informacije koje je korisnik ve prihvatio. Pokazuje se da je pamenje
u prolaznoj memoriji u direktnoj vezi sa prepoznatljivou i jednostavnou ponuenih
informacija
Poznato je, ne ulazei u diskusiju o psiholokom faktoru vizuelnog komuniciranja, da
nespokojstvo od nepoznatog umanjuje mo raspoznavanja, pamenja i sposobnost
seanja na ta utiu iskustvo, da li se putuje samostalno ili u grupi, godine starosti
40
Jednosmerno
C
za
G
Y
za
D
41
S i 5
I i L
X i K
I i 1*
H
J,T
K
B
za
za
za
za
M ili N
I
R
R,S ili. B
Jednostrano
za
Generalno, moe se rei da su blok slova itljivija u odnosu na druga slova, a najbolja
itljivost se postie kod bloka slova ija je irina oko 60% njihove visine.
Parametar: poloaj znaka
Poloaj ili raspored znakova takoe utie na njegovu uoljivost i itljivost. Jedan od
bitnih elemenata koji se mora uzeti u obzir jeste ovekovo doivljavanje prostora, to
je bitan uslov za pravovremeno uoavanje znakova.. Znaajnu ulogu igra i psiholoki
efekat ulaska korisnika u javni objekat ili terminal, pa tome treba prilagoditi i raspored
informacionih znakova.
Slika 37
Za izbor mesta postavljanja informacionih znakova znaajno je drati se odreenih
principa i pravila:
znaku se mora pronai takvo mesto da korisniku bude dobro uoljiv i lako
prepoznatljiv,
42
Slika 38
Strelice na znakovima koji se koriste na terminalima su standardizovane i imaju oblik
prikazan na slici 39. Strelice su posebnog oblika u odnosu na putokaznu signalizaciju
kako bi se individualizovala ova vrsta znakova. Pored toga, doputa se, u posebnim
11 JU Z.S4. 341
43
Slika 39
Ostali principi projektovanja isti su kao kod standardne putokazne signalizacije.
44