Professional Documents
Culture Documents
Didaktika - Poljak
Didaktika - Poljak
Vladimir Poljak
kolska knjiga 1984.
I. PREDMET I ZADACI DIDAKTIKE
II. POJAM OBRAZOVANJA
1. Znanje
2. Sposobnosti
Izvorna stvarnoat
Nastavna sredstva
Tehnika pomagala
Tehniki ureaji
Nastavna tehnologija
Metoda demonstracije
Metoda praktinih radova
Metoda crtanja
Metoda Pisanja
Metoda itanja i rada na tekstu
Metoda razgovora
Metoda usmenog izlaganja
Meusobni odnos nastavnih metoda
3. Vjebanje
4. Ponavljanje
5. Provjeravanje i ocjenjivanje
Heuristika nastava
Programirana nastava
Egzemplarna nastava
Problemska nastava
Mentorska nastava
1. Znanje
Sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je
pojedinac usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti.
injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje pojedinac
spoznaje perceptivnim putem.
Generalizacije su pojmovi, pravila, principi, metode, definicije, dokazi, kategorije.
Stupnjevi znanja:
1. Znanje prisjeanja
2. Znanje prepoznavanja
3. Znanje reprodukcije
4. Operativno znanje
2. Sposobnosti
Sposobnost je kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku
djelatnost.
1. senzorne ili perceptivne sposobnosti zasnovane na senzornoj aktivnosti,
sposobnosti osjetilnog doivljavanja
2. manualne ili praktine sposobnosti temelje se na praktinoj aktivnosti
3. sposobnosti izraavanja odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje,
matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela.
4. intelektualne sposobnosti formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada
Uenik
Nastavnik
Nastavni sadraji
2. Zadaci nastave
1. materijalni stjecanje znanja prenaglaavanje didaktiki materijalizam
2. funkcionalni razvijanje sposobnosti prenaglaavanje didaktiki funkcionalizam
3. odgojni usvajanje odgojnih vrijednosti
C) Nastavni plan
Nastavni plan je kolski dokument kojim se propisuje: odgojno-obrazovna podruja
odnosno predmeti koji e se pouavati u odreenoj koli, redoslijed pouavanja predmeta po
razredima i broj sati tjedno za pojedini predmet.
4
D) Nastavni program
Nastavni program je kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed
nastavnih sadraja pojedinog nastavnog predmeta. On je konkretizacija nastavnog plana.
Opseg, dubina i redoslijed su didaktike dimenzije nastavnog programa.
4. ponavljanje
5. provjeravanje
3. Praksa
Praksa je aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu. Praksa je povezana s ostalim
spoznajnim funkcijama promatranjem i miljenjem. ovjek radei misli i mislei radi.
Spoznajni trokut izraen u jedinstvu spoznajnih funkcija:
MILJENJE
X
PROMATRANJE
PRAKSA
1. Metoda demonstracije
Demonstracija je u didaktikom pogledu prikazivanje u nastavi svega onoga to je
mogue perceptivno doivjeti. Demonstrirati se moe:
1. demonstriranje statikih predmeta izvorna materija, materijalni proizvodi
ljudskog rada, modeli (didaktiki preraen izvorni predmet u tri dimenzije), slike, shematski
crte
2. demonstriranje dinamikih prirodnih pojava kad se prouavaju prirodni
procesi koji u sebi obuhvaaju dinamiku strukturu. Eksperiment
3. demonstriranje aktivnosti demonstriranje to se radi i kako se radi, tj.
upoznavanje dinamike strukture rada. Demonstriranje praktine aktivnosti, aktivnosti
izraavanja i intelektualnih aktivnosti.
3. Metoda crtanja
Nain rada nastavnika i uenika pri emu se pojedini dijelovi nastavnih sadraja
izraavaju crteom. Sadraj crtanja u nastavi:
1. crtanje grafikih znakova (voltmetar, topografski i kartografski znakovi)
jednoznani su.
2. crtanje grafikih simbola apstraktni, mnogoznani (grb, ma..)
3. geometrijski crte
4. grafiko prikazivanje kvanitativnih odnosa
5. shematsko crtanje predmeta
6. shematsko prikazivanje procesa
7. crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta
8. konkretizacija apstrakcije
9. ilustriranje fabule
4. Metoda pisanja
Nastavnik pie na kolskoj ploi moe biti saeto i opirno. Pie i u fazi pripremanja
za nastavu. Ovu metodu koriste uenici gotovo na svakom nastavnom satu. S obzirom na
stupanj samostalnosti moemo razlikovati:
1. vezane ili reproduktivne pismene radove prepisivanje
2. poluvezani ili poluslobodni pismeni radovi kad je ueniku unaprijed dan
odreeni sadraj u nekom izvoru znanja, ali im je dana sloboda u pismenom izraavanju o tim
sadrajima: diktati, dopunjavanje i proirivanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, biljeke
za vrijeme predavanja, konceptiranje (doslovno, doslovno konceptiranje s komentarom,
konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje, saeto, marginalije).
3. samostalni pismeni radovi uenici slobodno odabiru sadraj i o tom se
sadraju takoer slobodno pismeno izraavaju. Skice, molbe, izvjetaji, reportae, referati,
knjievni radovi, znanstveni radovi.
10
Udbenik je:
1. osnovna kolska knjiga za pojedini predmet za razliku od dopunske i pomone
literature
2. pisan je na temelju propisanog nastavnog plana i programa
3. posebno je didaktiki oblikovan to ostale knjige nisu
4. uenici ga svakodnevno upotrebljavaju
6. Metoda razgovora
Nain rada u nastavi u obliku dijaloga izmeu uenika i nastavnika, pa i izmeu
uenika. Zove se jo dijaloka metoda. Struktura razgovora: pitanje odgovor. Oblici metode
razgovora:
1. Katehetiki oblik razgovora nastao u srednjovjekovnim kolama kao nain
uenja crkvenih dogmi iz katekizma. Primjenjuje se kod reproduktivnog ponavljanja i
provjeravanja egzaktnih podataka kao to su brojani podaci (godine u povijesti) kod
reprodukcije generalizacija (definicija, pravila, zakona).
2. Sokratova metoda razgovora razvio poseban oblik razgovora sa svojim
uenicima tzv. primaljsku metodu ili majeutiku. Sokrat je tumaio da e uz pomo primaljske
metode razgovora to znai odreenim sistemom pitanja i odgovora pomoi sugovorniku da
istina iz dubine izroni na povrinu njegove svijesti. Pitanja su alternativna.
3. Heuristiki oblik razgovora (gr. Heurisko=nalazim). Nastavnik primjenom
heuristikih pitanja ukljuuje uenike u proces otkrivanja novih spoznaja. Primjenjuju se
heuristika (razvojna, dijalektika ili lanana) pitanja. Heuristiki oblik razgovora tipian je
nain za induktivni put u nastavi.
4. Slobodan oblik razgovora slian je razgovoru u obinom ivotu. Vezan je za
odreenu temu, ali tok razgovora nije unaprijed odreen.
5. Diskusija -
11
2. dimenzioniranje znanja
Odrediti ekstenzitet, intenzitet i redoslijed znanja koje uenici na ovoj etapi trebaju
usvojiti:
12
3. Vjebanje
Ovom etapom ostvaruje se funkcionalni zadatak nastave razvijanje radnih
sposobnosti. Da bi ovjek stekao radnu sposobnost za odreeni rad mora prethodno
uvjebavati taj rad.
13
3. zavrna faza postupno smanjenje uspona sve do zastoja ili tzv. platoa zavrno ili
dopunsko vjebanje formiranje navika. Navike su automatizirano izvoenje radnji, vii
stupanj vjetine.
4. korektivno vjebanje organizira se samo za one uenike za koje se naknadno
ustanovi da su za vrijeme vjebanja formirali pogrenu vjetinu i naviku.
Neki didaktiari smatraju da bi se na ovu etapu trebalo utroiti 50% ukupnog vremena
u nastavi.
4. Ponavljanje
Zadatak je nastave da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika, odnosno da se sprijei
proces zaboravljanja. Razlika izmeu vjebanja i ponavljanja. Kod vjebanja panja je
usmjerena na tehniku izvoenja radnje, kod ponavljanja na memoriranje injenica i
generalizacija.
Vrste ponavljanja:
1. reproduktivno ponavljanje
2. produktivno ponavljanje ponavljanje uz primjenu misaonih aktivnosti kao to
su: usporeivanje, sintetiziranje, sistematiziranje, mijenjanje ili preinaavanje, rjeavanje
hipoteze, konkretiziranje
5. Provjeravanje i ocjenjivanje
Utvruje se kako su ostvareni zadaci nastave materijalni, funkcionalni i odgojni.
1. samoprovjeravanje i samoocjenjivanje nastavnika da kontrolira efikasnog svog naina
rada
2. samoprovjeravanje i samoocjenjivanje uenika - da kontrolira efikasnog svog naina rada
3. nastavnikovo provjeravanje i ocjenjivanje uenika najdominantniji oblik provjeravanja i
ocjenjivanja.
Postoji vie naina provjeravanja uenika:
1. usmeno provjeravanje
2. pismeno provjeravanje pismeni kontrolni zadaci, nizovi zadataka objektivnog tipa,
testovi znanja i testovi sposobnosti
3. praktino provjeravanje
Ocjenjivanje je postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika.
14
variranju odnosa izmeu tri bitna faktora nastave tzv. didaktikog trokuta nastavnik, uenik
i nastavni sadraji.
1. Heuristika nastava
Pristae heuristike nastave naglaavaju da obrazovnu vanost imaju samo oni
nastavni sadraji koje uenici potpuno razumiju, naprotiv , ono to ne razumijupotpuni je
obrazovni promaaj.
Kao bitna odrednica heuristike nastave istie se da nastavnici svojim nainom
pouavanja misaono vode uenike do shvaanja obraivanih sadraja. Zato se spominju jo i
ovi nazivi: razvojna nastava, genetika nastava i induktivna nastava.
Karakteristike heuristike nastave:
1. dominantno mjesto u izvoenju heuristike nastave ima pouavanje nastavnika.
Uenike u toku nastavnog procesa od poetka do kraja, sigurnim putem vodi
nastavnik.
2. shvatiti sadraj znai da uenici steknu toan i jasan misaoni uvid u strukturu
sadraja, tj. da im budu jasne funkcionalne veze i odnosi npr. izmeu uzroka i
posljedica, dijela i cjeline
3. znanje zasnovano na shvaanju dobiva kvalitetu operativnosti, aplikativnosti,
funkcionalnosti, primjenljivosti
Nedostaci: teko je sve uenike misaono voditi i dovesti do shvaanja, neposredno
komuniciranje ogranieno je na manji broj uenika, dominacija pouavanja nastavnika i
voenje uenika ne pridonosi u velikoj mjeri osamostaljivanju uenika.
Usprkos nedostataka ima opravdanje u suvremenoj koli, osobito kada je rije o
tekim i sloenim nastavnim sadrajima koje uenici mogu shvatiti jedino uz pomo sigurnog
voenja nastavnika.
2. Programirana nastava
Usvajanje znanja u malim koracima. Korak obuhvaa lanak i spoznajnu distancu
izmeu dva uzastopna lanka. Primjeni prethodi izrada programiranog materijala od tima
strunjaka. vrste programa: linearni i razgranati. Programirani materijal sastoji se od lanaka
osnovnih dijelova programiranog materijala. Bitni dijelovi lanka:
1. saopavanje informacija
15
2. usvajanje informacija
3. formuliranje i rjeavanje zadataka
4. povratna informacija
Prednosti: uenici se putem malih koraka sigurno vode do cilja, uspjeh je osiguran u
velikom postotku, povratnom informacijom uenici su motivirani za rad, rad uenika je
individualiziran.
Nedostaci: radi se o nastavnom sistemu sa strogim voenjem uenika koji
onemoguava stvaralaki rad uenika. Nedostaju interpersonalni odnosi izmeu nastavnika i
uenika i uenika meusobno.
3. Egzemplarna nastava
Didaktiki sistem koji ukljuuje pouavanje nastavnika i samostalan rad uenika,
stvaralaki rad uenika i nastavnika.
Karakteristike egzemplarne nastave:
4. Problemska nastava
Didaktiki sistem uz pomo kojeg se uenici u toku kolovanja osposobljavaju za
rjeavanje brojnih ivotnih problema.
Bitne karakteristike:
16
5. Mentorska nastava
Vrlo je slina problemskoj nastavi. Razlika je u tome to se pouavanje nastavnika jo
vie smanjuje i svodi uglavnom na povremene konzultacije za vrijeme rada, dok se poveava
samostalan rad uenika i to od izbora problema prouavanja pa do njegova rjeenja.
Taj sistem zahtijeva visok stupanj samodiscipline i sposobnosti i savladanu tehniku
intelektualnog rada.
17
18
1. broj komponenti,
2. redoslijed na satu,
3. vremensko trajanje
4. meusobno usklaivanje i integriranje (sukcesivno, simultano, naizmjenino)
3. mjesto nastavnog sata u sklopu radnog dana i nastavnog procesa uope
19
obrazovnog
procesa
koji
je
primjeren
psihikim
fizikim
20
3. Tehnika pripremanja
Koriste se razna pomagala:
1. radne mape (predmetne, tematske)
2. biljenice
3. pismene priprave za nastavni sat
21
Ovim pristupom
22