Professional Documents
Culture Documents
KNJIGA III
OBVEZNI PRILOZI
SLUBENI GLASNIK GRADA DUBROVNIKA BROJ 07/11 od 29. srpnja 2011. godine
NOSITELJ IZRADE
GRAD DUBOVNIK
Upravni odjel za urbanizam i prostorno
ureenje i zatitu okolia
PROELNICA
Jelena Lonari, dipl. iur.
IZRAIVA
RADNI TIM
KONZULTANTI
OBVEZNI PRILOZI
1
OBRAZLOENJE PLANA
UVODNE NAPOMENE
POLAZITA
Poloaj, znaaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u
prostoru opine ili grada
1.1.1 Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2 Prostorno razvojne znaajke
1.1.3 Infrastrukturna opremljenost
1.1.4 Zatiene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne
vrijednosti i posebnosti
1.1.5 Obveze iz planova ireg podruja (obuhvat, broj stanovnika
i stanova, gustoa stanovanja i izgraenosti)
1.1.6 Ocjena mogunosti i ogranienja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1
1.1
2
2.1
3.7
OBRAZLOENJE PLANA
Uvodne napomene
ZAKONSKI OKVIR
Pravna osnova za izradu Urbanistikog plana ureenja Grukog akvatorija (u
daljnjem tekstu: Plan) je Program mjera za unaprjeenje stanja u prostoru Grada
Dubrovnika, Slubeni Glasnik Grada Dubrovnika br 11/05, toka 1.5. i Izmjene i
dopune programa mjera za unaprjeenje stanja u prostoru grada Dubrovnika Slubeni
Glasnik Grada Dubrovnika br 3/07, toka 1.1.
Obveza izrade Urbanistikog plana ureenja Grukog akvatorija propisana je
odredbama za provoenje Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika (Slubeni
glasnik Grada Dubrovnika br. 7/05 i br. 6/07) i Generalnog urbanistikog plana
ureenja Dubrovnika (Slubeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05 i br. 10/07).
Dokument prostornog ureenja, od izuzetne vanosti za planiranje i ureenje podruja
Grukog akvatorija, predstavljaju i Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja
Dubrovako neretvanske upanije (Slubeni glasnik Dubrovako-neretvanske
upanije broj 06/03, 03/05, 03/06 i 07/10.).
Plan se izrauje na topografsko katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2000.
Uvodne napomene
17.
GRUKOG AKVATORIJA
18.
Pomorski zakonik,
19.
20.
za javni
Uvodne napomene
Dubrovnik
oujak 2006.
Uvodne napomene
4.
1.
5.
2.
6.
rjeenja luke posebne namjene koje je dostavljeno Izraivau 29. sijenja 2009.
godine.
UPU-a.
7.
3.
Uvodne napomene
8.
bitna prostorna rjeenja, nakon ega se UPU upuuje u daljnje zakonske procedure.
10.
kolovoza. do 14. rujna 2010. a javno izlaganje odrano je 31. kolovoza 2010.
11. Izvjee o javnoj raspravi pripremljeno je u zakonskom roku (prosinac 2011.
godine) te je u skladu s prihvaenim oitovanjima, miljenjima, primjedbama i
prijedlozima Nositelj izrade izrauje nacrt konanog prijedloga.
Uvodne napomene
projekti kao zahvati veeg mjerila koji zadovoljavaju jedan ili vie slijedeih kriterija:
gradski sadraji,
namjenom od posebnog interesa za grad, urbani zahvati koji znaajno doprinose slici
potencjjalnih koncesionara.
sektora,
Luka Gru je jedini prostor na kojem Dubrovnik moe oblikovati waterfront - zonu -
razvoj gradova jer upravo na tim prostorima grad oblikuje svoj novi identitet. .
Jedan od najvanijih gradskih projekata je i projekt Grukog akvatorija poto
U sluaju Dubrovnika novi razvoj je komplementarna nadopuna Starom Gradu koji predstavlja prostor od osobitog interesa za Grad u kojem se Grad javlja kao partner
treba programski i prostorno oblikovati novi identitet suvremenog grada. Politika (sudionik u realizaciji) - javno privatno partnerstvo.
razvoja waterfronta instrument je za privlaenje naprednog treeg sektora .
Uvodne napomene
Dosadanji dokumenti prostornog ureenja izraeni za podruje Grukog atraktivni sadraji (akvarij) i drugi potrebni i uobiajeni pratei luki objekti.
akvatorija
Razvoj Putnike luke Gru u suvremenom poimanju njezinog razvoja, temeljne gospodarskog znaaja, koja se vremenom razvija u sloenu putniku luku, a koja u
smjernice dobiva izradom Plana junog Jadrana ve 1969.godine. Nakon toga dijelu Batahovine na uu Rijeke Dubrovake ima mogunost trajektnog prometovanja.
uslijedila je izrada Urbanistikog projekta Luke Gru 1979.godine, a slijedee 1980,
godine donesen je Urbanistiki plan Dubrovnika (za ue podruje). Zatim je 1986. Zavretkom nove operativne obale Putnike luke, a nakon dovrenja procesa izrade
donesen Prostorni plan Opine Dubrovnik koji je (bio) na snazi sve do donoenja UPU-a, biti e stvoreni uvjeti za proces odabira najpovoljnijeg koncesionara za pojedine
novoga Prostornog plana ureenja Grada Dubrovnika (SI. Glasnik Grada Dubrovnika zone (sektore) izgradnje lukih sadraja i infrastrukture, arhitektonski natjeaji za te
07/05.).
zone, te daljnji postupci realizacije konanog graenja moderne Putnike luke Gru,
Usmjeravanje razvoja postojeeg prostora luke posljednjih godina, a za potrebe kakvu Dubrovnik obzirom na svoj sadanji znaaj i na neupitne znaajne perspektive
turizma i putnikog prometa svih oblika, zahtijeva izgradnju i kompletiranje sadraja u europskom turizmu i zasluuje.
koji e omoguiti navedeni razvoj. Tu se u prvom redu misli na izgradnju meunarodne
trajektne luke na Batahovini, formiranje vezova za velike putnike brodove za Ureenje prostora u osnovi predstavlja i novi i neophodno potreban izlaz grada na
kruna putovanja, izgradnju modernog putnikog terminala s pokretnim iskrcajnim more (waterfront cities) tj. jednu potpuno novu orijentaciju u pristupu ureivanja i
mostovima i ostalih prateih sadraja moderne putnike luke kao to su javne garae osmiljavanja lukih prostora
i parkiralita, multi modalni prometni centar, trgovako-ugostiteljsko-hotelski i ostali
Uvodne napomene
Planiranje podruja luke posebne namjene (MARINA GRU) , drugog vrlo vanog
podruja cjelokupnog Grukog zaljeva, u dosadanjem razdoblju temeljena je na dva
do sada donesena planska dokumenta:
-
Uvodne napomene
Uvodne napomene
Uvodne napomene
POLAZITA
POLAZITA
Obuhvat plana
Nadlenosti u akvatoriju
Urbanistiki plan ureenja Grukog akvatorija obuhvaa prostor od Sustjepana Nadlenosti u grukom akvatoriju, u odnosu na vaea koncesijska odobrenja dijele:
ukljuujui u obuhvat podruje ljetnikovaca Kaboga i Stay, podruje Luke Dubrovnik,
Luke uprave Dubrovnik, upanijske luke uprave, prostor ex TUP-a i Solske baze s LUKA UPRAVA DUBROVNIK:
Dominikanskim samostanom, gradski park, gruku i lapadsku obalu, podruje Orsana, - duina obalne linije 2200 m
ponte Solitudo, obalni dio Solituda te na krajnjem zapadnom dijelu vilu Mladinov.
Ukupni obuhvat Plana iznosi 135, 6 ha od ega je kopneni dio (postojea i planirana - povrina kopnenog dijela 71.300 m2
obala) 26,4 ha i akvatorij 109,2 ha.
Gruki akvatorij smjeten je na zapadnom ulaznom podruju s morske i kopnene PORTSKA LUKA ORSAN I VK NEPTUN:
strane. Poloaj Grukog akvatorija u irem gradskom okruju prikazan je na - duina obalne linije 576 m
kartogamu br. 2.
POLAZITA
MORFOLOGIJA ZALJEVA
Gruki zaljev je potopljena dolomitina udolina uvuena u kopno i zatiena viim,
otpornijim masivom Sra i poluotoka Lapada. Dug je 1650 m, a najiri 450 metara.
Prosjena dubina je 12 m dok su uz njegovu obalu razliite dubine. Uvala Batala u
dnu zaljeva je najzatienija, ali i najplia (2-5 m). Sredinji dio je najprostraniji, a
poetni (ulazni) dio najdublji (16-35 m) ali i neto ui (cea 350 m). Duina Lapadskog
dijela obale je 1600 m, a zajedno sa sjevernim dijelom obale Babinog Kuka do uvale
Seke iznosi 2600 m.
Gruki zaljev se na rtu Kantafig spaja s potopljenom dolinom Rijeke Dubrovake koja
se prua iz pravca sjeveroistoka, dok prema sjeverozapadu prelazi u kanal Daksa.
Snagu struje rijenog toka koriste brodovi pri okretanju jer olakava manevriranje.
Morfologija zaljeva i panorame zaljeva prikazane su na kartogramima br. 4 i 5.
NAGIBI TERENA
ORIJENTACIJA TERENA
POLAZITA
KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
Olujnih dana s brzinom vjetra preko 18.9 m/s-1 ima prosjeno 10 godinje, gotovo
uvijek u kasnu jesen ili zimi.
POLAZITA
Temeljna odrednica opega drutvenog i gospodarskog razvoja nekog podruja pa tako Dobna struktura stanovnika na podruju naselja Dubrovnik kao u slljedeoj tablici:
i grada Dubrovnika jest njegovo stanovnitvo. Stanovnitvo je nositelj gospodarskog
razvoja, jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokree i usmjerava
UKUPNO
0-19
20-59
vie od 60
Naselje Dubrovnik
30436
6488
16398
7420
100
21,32
53,88
24,38
UKUPNO
30.436
MUKARCI
14.132
ENE
16.304
Izvor: www.dzs.hr
* nepoznato: 130
Mukarci
ene
POLAZITA
Jedna od najvanijih struktura stanovnitva je dobna struktura budui da utjee na Kritina vrijednost indexa starenja je 40, za naselje Dubrovnik indeks starenja je
drutveno-gospodarski razvoj odreene populacije. Odraz razvoja stanovnitva 114,35 dakle moe se ustvrditi da je promatrano podruje demografski izuzetno staro.
tijekom duljeg vremenskog perioda.
Postoji nekoliko klasifikacija stanovnitva po dobi, a jedna od njih je i podjela na mlado Tablica 3. Spolna struktura po dobnim skupinama
(0-19 godina starosti), zrelo (20-59) i staro (>60 godina). Shodno tome, razlikuju se
i tri tipa stanovnitva ovisno o udjelu starog stanovnitva u ukupnom, a to su: mlado
Dobne skupine
0-19
20-59
60 i vie Ukupno
Mukarci
3300
7795
2984
14132
ene
3188
8603
4436
16304
Ukupno
6488
16398
7420
30436
(udio starog stanovnitva je manji od 4%), zrelo (udio starog stanovnitva se kree
izmeu 4% i 7%) i staro (udio osoba starijih od 60 godina je iznad 7%).
Moemo zakljuiti kako se u sluaju Naselja Dubrovnik radi o starom stanovnitvu
jer udio osoba iznad 60 godina ivota iznosi visokih 24,38%.
Indeks starosti pokazuje broj starih 60 i vie godina prema broju mladih stanovnika
manje od 20 godina;
P (60+)
Xs = x 100
P (0-20)
POLAZITA
Zbog svog geografskog poloaja i oblika Gruki zaljev je zatien od vremenskih U novije vrijeme luka se sve vie specijalizira za putniki turistiki promet i za prihvat
nepogoda, te je od davnine predstavljao prikladno sklonite za brodove tijekom brzih trajekata i brodova na krunim putovanjima, te turistikih brodica i jahti koje
nevremena.Jo za vrijeme Dubrovake Republike Gruki zaljev je prikladno sklonite trae poseban postupak i vrste usluga.
za brodove za nevremena i sidrite. U Gruu je djelovala Solana, na Lapadskoj strani
Lazaret, a du itave gruke i lapadske obale bilo je smjeteno 14 brodogradilita. U Osamdesetih godina se na poluotoku Babin Kuk gradi hotelska zona Dubrava zelenilu uz more grade se ljetnikovci, prvenstveno kao ladanjski objekti. Pojavom Babin Kuk, s raznovrsnim hotelsko ugostiteljskim, trgovako opskrbnim, usluno
parobroda koncem 19. stoljea i izgradnjom uskotrane eljeznike pruge prema servisnim i zabavno portskim sadrajima.
Sarajevu 1901. godine, podruje Grua poinje se jae razvijati kao luko, trgovako
i industrijsko sredite Grada. Ve 1912. godine izgradnjom hotela Bijeli Dvorac Analizirajui zauzetost najue obalne linije Grada u duljini od oko 22 km, zakljuuje
(danas hotel Lapad) poinje razvijati turistiku funkciju. Nakon izgradnje tramvaja du se da je prostor Gruskog akvatorija predstavlja jedini obalni prostor na kojem se
Gruke obale 1910. godine i Lapadske obale 1928. godine postepeno jaa stambena moe dogoditi novi razvoj kao to je prikazano na kartogramu broj 6.
izgradnja oko Grukog zaljeva. Ve izmeu 2 svjetska rata dio njegove Lapadske obale
namijenjen je maritimnoj, rekreacijskoj i portskoj funkciji (kompleks jedriliarskog Prostor Gruskog akvatorija (kopneni i morski dio cca 135,6 ha) je est puta vei od
drutva Orsan izgraen je 1933. godine) nakon 2. svjetskog rata, sredinom 60- povrine povijesne jezgre Grada (18,8 ha) kao to je prikazano na kartogramima broj
tih godina, Dubrovnik poinje intenzivno razvijati pomorsko - luke, trgovake i 7 i 8.
turistike aktivnosti kao temeljne pravce svog razvitka i tek od tada prostor Grua i
Lapada s Grukim zaljevom u sredini doivljava svoj intenzivni razvitak.
POLAZITA
est zgrade 976/2, 2061, 2060, 987, 563, 988, 448, 77 i 78, sve na podruju
K.O. Gru.
b)
U odnosu na nadlenosti u akvatoriju i koncesije izdane sukladno propisima RH koji donijelo je Pravilnik o redu u luci Gru kojim je utvren obuhvat lukog podruja
reguliraju nain koritenja pomorskog dobra, najvei dio kopna i akvatorija Gruskog pod nadlenou Luke uprave Dubrovako neretvanske upanije.
zaljeva u nadlenosti je Luke uprave Dubrovnik osnovane radi upravljanja, izgradnje
i koritenja putnike luke Dubrovnik (Gru). Luka Dubrovnik (Gru)* prema namjeni Pravilnikom se koritenje obale odreuje na slijedei nain:
kojoj slui je luka otvorena za meunarodni javni promet, a prema veliini i znaaju -
je luka od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. slui za trenutani ukrcaj/iskrcaj putnika od te toke u smjeru istoka u duini od 25
Luko podruje Luke Dubrovnik mad kojim se protee nadlenost Luke uprave ini: m slui za vezivanje domaih brodara sa gazom veim od 2 m os te toke u smjeru
Bazen Gruke luke:
POLAZITA
od te toke u smjeru istoka u duini od 55 m slui za komercijalni vez od te Vez broj 5 za brodove koji odravaju putniku liniju s oblinjim otocima, a vez broj
toke u duini od155 m slui za vezivanje privatnih brodara od te tike uzdu luice 6 namijenjen je za povremeni privez brodova ili brodica za razne svrhe.
Batala i dalje prema zapadu Lapadskom obalom do benzinske pumpe Orsan slui
za stalni godinji vez lokalnog stanovnitva, s izuzetkom 20 m operativne obale preko Vezovi broj 7, 8 i 9 duljine 300 m s prosjenim dubinama od oko 6,0 m namijenjeni
puta vile Pitarevi to slui za trenutani ukrcaj/iskrcaj putnika
Luko podruje portske luke Orsan ima povrinu 13.232 m2 (kopneni dio) 3.222. otocima). Izmeu veza 7 i 8 nalazi se ulaz u Luku gru gdje je smjetena policijska i
m2 i morski io 10.010 m2). Povrina obuhvaa estzem. 1279, 1336, 14358, te carinska sluba te Luka uprava Dubrovnik.
dio est.zgr. 389 K.O. Gru i pripadajui akvatorij. Bazen luke Gru smjeten je u
sjeverozapadnom dijelu Dubrovnika. Podruje obuhvaa i priveze Batahovina unutar Vez broj 10 duljine 130 m s prosjenim dubinama od oko 6,0 m namijenjen je za
Rijeke Dubrovake koji se danas ne upotrebljavaju za meunarodni promet. Luci linijske putnike brodove u nacionalnom i meunarodnom prometu. Vez se vrlo esto
Gru pripada i sidrite zapadno od otoka Daksa.
Kopneni dio luke Gru obuhvaa podruje od veza 4 do veza broj 17 te podruje za privez putnikih brodova u meunarodnom prometu. Ispred veza broj 11 i 12, na
od rta Kantafig do podruja Batahovina u Rijeci dubrovakoj. Vez broj 4, 5 i 6 te priblino 50 m udaljenosti od obale nalazi se pliina dubine 4,8 m.
podruje Bata-hovina koriste se za privez brodova u nacionalnoj plovidbi i plovila za
razonodu. Vez broj 4 koristi se za privez plovila za razonodu (jahti).
POLAZITA
S kopnene strane veza br. 14. nalazi se Naiko skladite. Dio skladita (priblino m koristi se za privez za brodove koji iskrcavaju cement u rasutom stanju u osam
polovica) ureenje kao putniki terminal koji se koristi za izmjenu putnika na putnikim obalnih silosa.
brodovima (kada se luka koristi kao poetna ili zavrna luka na putovanju). Ostali dio
skladita otvorenog je tipa.
Sve obale u luci Gru su masivne obale gravitacijskog tipa i izgraene od kamenih
blokova. Na samom obalnom rubu na meusobnim razmacima od 20-23 m postavljene
Vez broj 15 duljine 120 m s prosjenim dubinama 6,0 do 9,0 m namijenjeni su za su bitve za privez brodova.
privez putnikih brodova u meunarodnom prometu.
Na obalama je izgraena hidrantska mrea za opskrbu brodova vodom.
Vez broj 16 duljine 180 m s prosjenom dubinom 12 m namijenjen je za privez
najveih putnikih brodova u meunarodnom prometu. Na obalnom rubu nalazi se
luka dizalica nosivosti 51 koja se koristi po potrebi za prekrcaj tereta i brodskih
zaliha.
Vez broj 17 duljine 50 m s prosjenim dubinama 6,9 m namijenjen je za iskrcaj/ukrcaj
putnika s putnikih brodova na sidritu putem brodskih brodica.
POLAZITA
CESTOVNI PROMET
UPU Gru obuhvaa podruje od krianja dravne ceste D-420 sa upanijskom obratiti panju prilikom planiranja cestovne prometne mree u ovom podruju.
cestom -6254 u Sustjepanu do kupalita Copacabana, obuhvaajui uski pojas uz
more cijelog Grukog zaljeva. Jedino ire podruja kopna koji ovaj UPU zauzima Osim toga sama zona generira promet koji stvara i luka lokalnog znaaja u ijim
jest dio u okviru luke Gru. Na podruju obuhvata Plana postoji jedna razvrstana okvirima se odvija promet jednodnevnih odnsono viednevnih izleta, ribarski brodovi
prometnica, dravna cesta D-420 (D-8 krianje Solska baza). Osim ove dravne koji dolaze na ribarnicu koja se takoer nalazi u ovom dijelu grada.
ceste u okviru Plana se nalaze i sljedee nerazvrstane prometnice: Gruka obala, Na podruju obuhvata plana najvee zaguenje nastaje na Obali S. Radia te na
Obala S. Radia, Lapadska obala, Ulica Svetog Kria, Ulica A. Hebranga i Ulica I. Grukoj obali na dijelu od krianja stanica Lapad do krianja kod Solske baze.
Zajca. Ovim podrujem prolazi kompletan promet koji ulazi u Dubrovnik kako sa
zapadnog ulaza preko mosta dr. F. Tumana tako i sa podruja Rijeke Dubrovake. Na ovom dijelu prometne mree problemi se pojavljuju i tijekom vansezonskog
Tranzitni promet koji se kree ovim podrujem je jak to je naroito vidljivo tijekom perioda dok posebno eskaliraju u tijeku sezone kada u odreenim dijelovima dana
sezone kada dolazi do zaguenja na cestovnoj mrei ovog dijela Dubrovnika. Osim (vrnim periodima koji su vezani uglavnom uz dolaske i odlaske kruzerskih turista)
navedenog tranzitnog prometa zona je optereena i ciljno-izvornim prometom koji dolazi ak do zastoja u odvijanju prometa kada prometno optereenje pree kapacitet
generira sama luka, odnosno sadraji koji su tu smjeteni. Tako na podruju postojee prometnica. Prema posljednjim brojanjima prometa koja su pravljena tijekom 2008.
luke imamo autobusni terminal, zonu za prihvat kruzera koji posjeuju Dubrovnik i 2009. na krianjima stanica Lapad, Solska baza i Sustjepan promet u
te trajektnu luku u koju tijekom kolovoza pristaje vei broj trajekata koji povezuju vansezonskom periodu je ak bio vei od sezonskog. Tako je na krianju Sustjepan
Dubrovnik s Italijom i dovode turiste na ljetovanje. Svi ti sadraji e u budunosti PGDP 12.566 voz/15 sati, a PLDP 12.263 voz/15 sati. Na krianju Solska baza
POLAZITA
PGDP je 20.393 voz/15 sati, a PLDP 17.499 voz/15 sati. Dok je na krianju stanica AUTOBUSNI KOLODVOR
Lapad PGDP 30.395 voz/15 sati, a PLDP 28.282 voz/15 sati.
Kao to se vidi iz prethodno iznesenih podataka promet koji se odvija na postojeoj POMORSKI PROMET
prometnoj mrei na samoj je granici zaguenja s tim kad se u luci izgrade svi planirani Unutar podruja obuhvata nalazi se luka osobitog meunarodnog gospodarskog
sadraji isti e se viestruko poveati.
PROMET U MIROVANJU
trajekata, svih linijskih plovila koji dotiu luku Gru, te u jednom dijelu i plovila
Veliki problem unutar obuhvata Plana kao i u ostalom dijelu Dubrovnika predstavlja nautiara (sa naglaskom na velike tzv. megajahte).
promet u mirovanju. Tako unutar obuhvata postoji nekoliko otvorenih parkiralita Unutar luke lokalnog znaaja vri se privez plovila lokalnog stanovnitva te
(najveim dijelom unutar luke meunarodnog znaaja) dijelom u funkciji trajektne jednodnevnih ili viednevnih izleta odnosno ribarski brodovi.
luke a dijelom kao parkiralita za sve korisnike prostora. U zoni luke se takoer Unutar sportske luke upanijskog znaaja Orsan vri se privez plovila lanova
parkiraju i autobusi, najvie izletniki koji ekaju svoje putnike.
sportskog drutva.
POLAZITA
VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI
OPENITO
120,0 m3/s.
UPU Grukog zaljeva izrauje se kao UPU dijela Grada Dubrovnika koji se nalazi na Iz izvorita Omble preko crpne postaje i tlanog voda, voda se doprema u glavne
uskom obalnom pojasu uz obale Grukog zaljeva pa su skladu s tim postojei i budui vodospreme :
objekti vodnogospodarskog sustava sastavni dijelovi cjelokupne infrastrukturne -
Sustavom crpnih postaja i vodosprema, opskrbljene su vodom zone grada iznad 55,0
Vodoopskrba
m.n.m.
Vodoopskrbna mrea prostora Grukog zaljeva sastavni je dio vodoopskrbnog sustava Iako je usvojena koncepcija jednostavna, zbog konfiguracije terena i velike visinske
grada Dubrovnika.
razlike (O 400,0 m.n.m.) pojedinih naselja, potreban je veliki broj crpnih postaja i
Zavisno o potronji, mogu raditi jedna ili dvije crpke. Usporedbe radi navodi se
Osnovna koncepcija vodoopskrbe je usvojena prije izgradnje kapitalnih vodoopskrbnih podatak da je maksimalna zahvaena dnevna koliina vode ostvarena 1990. godine i
graevina, koji su stavljeni u pogon 1962. godine.
Usvojena koncepcija predstavlja tlano gravitacijski sustav, oslonjen na izvorite Sada je u crpnoj postaji Ombla inastalirani kapacitet 520 l/s, to u potpunosti
Omble i pomoni izvor Vrelo u umetu. Izdanost izvora Omble zavisi o oborinama, zadovoljava dananju potronju i daje dovoljnu priuvu za planirani razvoj grada.
POLAZITA
Usporeujui prodane i zahvaene koliine vode sa izvedenim kapacitetima Svi glavni cjevovodi prema istoku i zapadu DN 600, DN 500, DN 450, DN 400 i DN
vodoopskrbnih graevina moe se utvrditi da sve glavne vodoopskrbne graevine 300 mm su iz lijevano eljeznih cijevi.
i glavni cjevovodi zadovoljavaju dananju potronju vode, te da e zadovoljiti svu Spojevi lijevano eljeznih cijevi su tzv. kruti obraeni olovom i podloni su
planiranu potronju vode.
Izvorite Ombla je takvog kapaciteta da moe zadovoljiti svu potronju grada hidraulikih udara, rata , potresa i sl. Potrebno je pojaano odravanje cjevovoda i
Dubrovnika i ireg podruja Dubrovnika.
Crpna postaja Ombla je osnovna graevina vodoopskrbnog sustava Dubrovnik. Postojea vodoopskrbna mrea na podruju obuhvata UPU-a Gruki zaljev u visinskom
Od crpne postaje do vodovodnog tunela u duini od 1450 m izgraen je tlani vod smislu spada u nisku zonu vodoopskrbe sa vodospremom na koti 70,5 m.n.m..
promjera 600 mm. Iz tlanog voda se neposredno puni vodosprema Komolac, te Cjevovodi koji napajaju ovo podruje sanitarnom vodom smjeteni su uglavnom
nastavno gravitacijskim kanalom u tunelu kroz brdo Sr (duine 3000,0 m) vodosprema u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove prometnice
Dubrovnik niska zona.
Vodosprema Dubrovnik niska zona sadrine 5000,0 m3 s kotom dna 70,50 m.n.m. ili zahtjevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa postojee prometnice
pokriva podruje tzv. niske zone ueg podruja grada Dubrovnika (0,0 50,0 m.n.m.) izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti i vodoopskrbni
od Sv.Jakova do Sustjepana.
Od vodospreme Dubrovnik N.Z. u pravcu istoka i zapada izgraeni su od 1960. puknua cijevi i potrebe za intervencijom. Prilikom krianja i paralelnog voenja
godine do 1964. godine glavni vodoopskrbni cjevovodi ija propusna mo zadovoljava vodovoda sa ostalim instalacijama treba obratiti panju da cijevi vodovoda bude
dananje i do sada planirane potrebe.
uvijek iznad cijevi odvodnje te da zadre uvijek minimalni osni razmak ,a prema
POLAZITA
Postojea vodoopskrbna mrea pokriva vei dio prostora Grukog zaljeva, a Elaboratom Studija koncepcije kanalizacije grada Dubrovnika (Institut Graevinskog
dimenzionirana je i izgraena na temelju potreba za vodom dosadanjih korisnika fakulteta Zagreb, 1972. god.) i glavnim projektom Gradska kanalizacija otpadnih,
i namjena prostora prema dosad vaeem urbanistikom planu. U sklopu postojee fekalnih i potronih voda Dubrovnika (Graevinski fakultet, Zavod za hidrotehniku
vodoopskrbne mree predviene su koliine vode za gaenje poara koje su dostupne Zagreb, 1975. god.) usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda grada
sa protupoarnih hidranata kojima je pokriveno spomenuto podruje, a sve u skladu Dubrovnika, osim za podruje Starog grada.
sa vaeim zakonom o protupoarnoj zatiti. Trase postojeih cjevovoda vidljive su Na temelju izraene projektne dokumentacije, krajem 70-ih i poetkom 80ih
na grafikom dijelu plana.
godina, izgraen je najvei dio sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda kao jedan
od prioriteta daljnjeg razvoja grada Dubrovnika.
Postojea odvodnja otpadnih voda podruja Grukog zaljeva dio je sustava odvodnje
otpadnih voda grada Dubrovnika, a vri se putem sustava crpnih stanica te magistralnih
tlanih i gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda.
Na najsjevernijem dijelu obuhvata UPU-a Grukog zaljeva nalazi se crpna stanica
Batahovina u koju dolazi otpadna voda iz Sustjepana i Mokoice, a u budunosti i iz
svih naselja Rijeke Dubrovake. Iz C.S. Batahovina otpadna voda ide dijelom tlanim,
a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Gru. U sadanjem vremenu C.S.
Batahovina je premotena zbog nepostojanja gravitirajuih potroaa i iz razloga
POLAZITA
racionalizacije odravanja pa se otpadna voda tlai direktno iz C.S. Sustjepan prema Gravitacijski i tlani cjevovodi koji odvode otpadne vode sa ovog podruja smjeteni
C.S.Gru ali prilikom izgradnje trajektne luke biti e ponovno stavljena u funkciju. su uglavnom u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove
Iz C.S. Gru otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom prometnice poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom
prema C.S. Batala.
usljed dotrajalosti ili zahtjevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa
Na dovodne gravitacijske cjevovode prema crpnim stanicama spajaju se svi sekundarni postojee prometnice izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti
kolektori koji gravitiraju odreenoj crpnoj stanici.
Iz C.S. Batala otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom eventualnih puknua cijevi i potrebe za intervencijom te zbog potreba redovnog
prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu. Slijedea crpna stanica je C.S. odravanja.
Gliman iz koje otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na naina
prema C.S. Lapad te dalje prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu .
Za potrebe izgradnje sportske luke Solitudo i marine Gru te gravitirajueg dijela posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem
naselja Solitudo biti e izvedena jo jedna crpna stanica sa pripadajuim gravitacijskim do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na krianjima
i tlanim cjevovodima.
Odvodnja novoplaniranih objekata u podruju zahvata predmetnog UPU-a moi e se armiranobetonska okna sa poklopcima.
se prikljuiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz uvjet da predmetne otpadne vode Trase postojeih cjevovoda kao i objekata vidljive su na grafikom dijelu plana.
zadovoljavaju standard kuanskih otpadnih voda ili da su odreenim predtretmanom
dovedene na taj nivo.
POLAZITA
poplavama ulica,
Razvoj grada Dubrovnika i izgradnju sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda koja -
odvodnje.
nije nitko sustavno i planski bavio to je dovelo do neizgraenosti mree oborinske fekalnih kolektora i crpnih stanica pijeskom, oteenja crpki, poveane potronje
odvodnje te loeg stanja postojeih kolektora. Oborinska odvodnja uglavnom se elektrine energije i sl.).
temelji na koritenju postojeih kanala i to u priobalnom pojasu Grua, Lapada i Kao prioritetni zadatak u rjeavanju problematike oborinske odvodnje izraena je
Starog grada to ini vrlo mali dio grada tako da je uope teko govoriti o mrei Studija sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika od strane projektantske kue
oborinskih kanala.
Postojei oborinski kanali, koji su inae za dananje potrebe nedovoljnih dimenzija, Studija je definirala osnovni koncept sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika
velikim dijelom su oteeni prolaskom drugih instalacija komunalne infrastrukture ili koji bi se u daljnjim fazama projektiranja trebao permanentno razraivati i dopunjavati.
uruavanjem uslijed optereenja te prodiranjem korijenja u iste. Pored toga, prisutno
je i smanjenje protone moi ovih starih kanala, uslijed taloenja pijeska odnosno
openito otpadnog materijala.
Ovako loe stanje u pogledu oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika
rezultira nizom problema koji se oituju, ak i kod kia srednjih intenziteta, u:
POLAZITA
Postojei srednjenaponski 10 kV kabeli uglavnom su uljni kabeli (tipa NPO 13, IPO
Ue i ire podruje grada Dubrovnika trenutno se opskrbljuje elektrinom energijom 13), te plastini kabeli (tipa PP 41) nazivnog napona 6/10 kV, te kabeli novijeg datuma
iz transformatorske stanice Komolac 110/35/10 kV u kojoj su instalirane dvije sa izolacijom od umreenog polietilena (tipa XHE 49-A) nazivnog napona 12/20 kV.
transformatorske jedinice prijenosnog omjera 110/35 kV, ukupne snage 126 MVA Postojee distributivne transformatorske stanice uglavnom su zidanog tipa (starije
(63 MVA + 63 MVA).
Predmetna transformatorska stanica jedina je napojna toka iz koje se elektrina KTS - 630(1000) i DTS - 2630(21000).
energija putem 35 kV zrane i kabelske mree distribuira do postojeih distributivnih
transformatorskih stanica prijenosnog omjera 35/10 kV, od Slanoga (mjesta u Postojee stanje telekomunikacijske mree
Dubrovakom primorju) do Ploica (mjesta na krajnjem jugu Hrvatske Konavle).
Trenutno se na uem podruju Grada Dubrovnika nalaze dvije distributivne dio zaljeva, te UPS Lapad kroz juni dio zaljeva. Udaljeni pretplatniki stupnjevi Gru
transformatorske stanice prijenosnog omjera 35/10 kV, TS ipine (216 MVA) i TS i Lapad spojeni su na glavnu centralu AXE DUbrovnik preko svjetlovodnih veza. Na
Lapad (28 MVA). Iz predmetnih distributivnih transformatorskih stanica energija podruju akvatorija ve postoji izgraena DTK kao i poloeni korisniki (spojni)
se dalje distribuira putem postojee kabelske srednjenaponske 10 kV mree do telekomunikacijski vodovi za prikljuak postojeih graevina u telekomunikacijski
distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10/0.4 kV odakle se dalje sustav.
nakon transformacije elektrina energija distribuira do potroaa putem niskonaponske
0.4 kV mree.
POLAZITA
Obale Grukog zaljeva zbog svojih geomorfolokih, klimatskih uvjeta i ostalih Najposlije, ne treba zanemariti ni miljenje slavnog hrvatskog historiografa Ivana
pogodnosti bile su izrazito pogodne za stanovanje i uzgoj odreenih poljoprivrednih Luia, koji u svom djelu De regno Dalmatiae et Croatiae, libri sex, izjednauje
kultura, a blizina grada, koja ne znai samo trite, nego i centar svih drugih oblika ime ilirskog plemena Agravonita s pojmom Gravosa, kao najstarijih mu poznatih
ivota, odrazila se na konstantni razvoj tog podruja u svim razdobljima trajanja stanovnika,13 pa e zacijelo i u budunosti ime tog toponima izazivati znanstvenu
Dubrovake Republike. O podrijetlu i postanku imena Gru razliita su tumaenja. znatielju i povjesniara i lingvista.
Podruje Grua valja razmatrati unutar opsega Dubrovake Astareje, kao prvotnog Predjel Grua je, sigurno ve od 9. stoljea, a vrlo vjerojatno i od ranije, najstarije
kopnenog teritorija Dubrovnika, koje je obuhvaalo dananju upu, umet, Gru, dubrovako podruje izvan dananjeg utvrenog grada (koji se nazivao intra muros).
Rijeku, Zaton i Poljice.
Podruje Grua, kao distrikta (kotara) Astareje, spominje se u dokumentima nazivima razumijeva pod pojmom Grua.15 Naime, kako navodi dr. Josip Lui, koji je do
Gravosa, Gravossium, Gravoxium, Grausium, a izvodi se iz grke rijei grausion, kako sada dao najobuhvatniji prinos historijskoj topografiji dubrovake Astareje, podruje
smatra Luko Zore. Konstantin Jireek tvrdi kako je rije predslavenskog podrijetla, Grua prostiralo se od dananjeg Kantafiga,16 do zapadnih zidina grada.
a Petar Skok da potjee od ilirske rijei grausium - Gru. Manje je prihvaena
znanstvena pretpostavka kako taj toponim Gravosa - Gru , potjee od santa croce Gradnja prvih vlasteoskih kua u Gruu spominje se ve u 14. stoljeu, o emu
(Vaillant), po crkvi i samostanu Sv. Kria i danas postojeeg na tom podruju. Ujedno, svjedoe brojni arhivski izvori. Kasnije, od 15. stoljea, predjel Grua, posebno onaj
toponimsko tumaenje naziva podsjea kako se breuljak Nuncijata povrh Kantafiga dio uz obale Grukog zaljeva, postaje mjestom ladanjske izgradnje, gdje dubrovaka
ranije nazivala Krstac, pa u cijelo se brdo Sr zvalo Mons Chrestac, Krstac ili brdo vlastela u gustom slijedu podie svoje ljetnikovce. Ladanjska izgradnja nastaje kao
Sv. Kria. Prema dokumentu iz 1319. godine Gruka uvala zvala se portus Gravos. rezultat smiljenog pristupanja prostoru. To se poglavito ogleda u odabiru prirodnog
POLAZITA
POLAZITA
POLAZITA
Gru
katastarske est. zgr. 1170, 1171, est. zem. 1159/14 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 378, 379/1, 379/2, 406, est. zem. 1011, 1012, 1013, 1249 k.o.
katastarske est. zgr. 390, 391, 392, est. zem. 1054,1055/1,1357 k.o. Gru
Gru
Katastarske est. zgr. 377, 378, est. zem. 1007, 1008, 1009, 1247, 1248 k.o. Gru
POLAZITA
batine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku: Povijesni prostor gradskog predjela katastarske est. zgr. 474, est. zem. 976/3, 984/4 k.o. Gru,
Giman, KLASA: UP/I- 612-08/09-05/0232
katastarske est. zgr. 324, 327, 328, est. zem. 950/1, 951, 993/1 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 304, est. zem. 647/2, 978, 979/1, 984/3, 984/5, 984/6 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 313/1, 313/2, est. zem. 964 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 294, est. zem. 64771, 647/2, 647/3, 648/1, 648/2, 649, 664,
POLAZITA
katastarska est. zgr. 211, est. zem. 636, 637, 639 k.o. Gru,
k.o. Gru
katastarske est. zgr. 206, est. zem. 621/1, 622 k.o. Gru,
katastarske est. zgr. 183, 184, 185/1, 185/2, 185/3, 186, 187, 410/1, 411, 2524, 2525,
3010,
est zem. 401/1, 401/2, 401/3, 401/4, 402, 403, 405/1, 405/2, 406/1, 406/2 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 195/2, est. zem. 412, 414 k.o. Gru
Rjeenje o registraciji: KLASA: UP/I-612-08/07-06/0216
1028, 1062, 367, 368/1, 368/2, 370, 371, 372/1, 372/2, 372/3, 373/2, 373/3, 373/4,
POLAZITA
katastarske est. zgr. 71/1, 71/2, 71/3, 71/4, 71/5, 71/6, 72, est. zem. 166,167 k.o.
katastarske est. zgr. 162/1, 162/2, 163/1, 163/2, est. zem. 279/1 k.o. Gru,
Gru
katastarske est. zgr. 85/1, 85/2, 85/3, 496, 2244, et. zem. 237, 1970 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 60, 61, 62, est. zem. 154 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 82, 83, 84, est. zem. 226, 227 k.o. Gru
katastarske est. zgr. 53, 54, est. zem. 138/1, 139, 141, 142, 1156/1, 148/1 k.o. Gru
podruje
POLAZITA
katastarske est. zgr. 23/1, 23/2, est. zem. 75/1, 75/2 k.o. Gru
Rjeenje o preventivnoj zatiti: KLASA: UP/I 612 08/08-05/12
omeena katastarskim est. zgr. poevi s juga: est. zem. 635/2, pa preko 635/1,
nastavlja est.zem. 647/1, 648/2, 648/3, 644, est. zgr. 294, nastavlja junom stranom
Dalmatinske ulice, est. zem.1254/2, do zapadnog ruba est. zem. 971/1, dalje
katastarske est. zgr. 9, est. zem. 36, 38, 40/2 k.o. Gru
nastavlja rubom est. zem. 970, 988/1, 968, 967,964, est, zgr. 313/1, est. zem. 964,
961/3, 961/1, nastavlja preko est. zem. 1239/1 (ulica UzGiman), est. zgr. 320/2,
est. zem. 956/3, est. zgr. 321, est. zem. 956/3, 956/4, 957/1, 957/2, est.
zgr. 326, est. zem. 951, 998, 999, est. zgr. 329/2, 330/1, junom stranom ulice
Kat. est. zgr. 67, 68, est. zem. 196/3, 196/4 , 195/5, 197/7, 203/2, 208/2, 208/3, 209, Izmeu ribnjaka,est. zem. 998 i 993/3, do est. zem. 1008, dalje rubom est. zgr.
210 k.o. Sustjepan
377, est. zem. 1248, 1007, 1013,est. zgr. 373, est. zem. 1013, preko est. zem.
1251 (ulica Eugena Kumiia), est. zem. 1016, est.zgr. 798, est. zem. 1016, 1017,
est. zgr. 381, est. zem. 1019, 1020/1, est. zgr. 383, 384/2, 384/1,est. zem.1021/3,
preko est. zem. 1262/2 (Lapadska obala), est. zem. 1291/1, 1291/2, slijedi zatim
Kat. est. zgr. 65/1, 65/2, 66, est. zem. 196/1, 196/2, 193, 197/1, 197/2, 197/3, 197/4 dalje morskom obalom, est. zem. 1291/2, 1347/2, 993/1, 1212/6, 990/1, 1212/6,
k.o. Sustjepan
POLAZITA
1 .IKOV ORSAN
posjeda na Babin kuku, obitelji Giorgi. Iako je tek ostatak vee, danas nestale cjeline,
Katastarske estice: est. zgr. 362/2, est. zem. 1130/9 k.o. Gru
Orsan sruenog ljetnikovca, zvan ikov orsan, izgraen uz samu morsku obalu na
sjevernoj strani poluotoka Babin Kuk. Danas je u ruevnom stanju i upotrebljava se
u turistike svrhe. Tlocrta je izduenog pravokutnika, okomito postavljenog prema
morskoj obali. Zdanje ima dva dijela vei sjeverni i manji, u produetku prema jugu.
Od tog manjeg dijela nekada je, okomito prema zapadu, stajao danas srueni i iezli
ljetnikovac. Sjeverni, vei dio orsana ini velika prostorija, nadsvoena bavastim,
sedrenim svodom, vrlo irokog profila, koji se oslanja na masivne zidove. Sjeverno,
zabatno proelje stajalo je na kamenju uz samo more, iz koga je koso do njih postavljena
betonska deka za izvlaenje amaca, no dananjim nasipanjem obale, ona se od njega
odvaja. Na proelju su velika vrata (kasnije suivana), kamenih dovratnika na kojima
stoje dvije kamene konzole oslonjene duboko u zie i izbaene u otvor vrata.
ikov orsan moe se datirati u 16. stoljee. Prema arhivskoj karti iz 1837. pripadao
je, u sklopu veeg
POLAZITA
2. KUA MLADINOV
Katastarske estice: est. zgr. 1170, 1171, zem. 1059/14 k.o. Gru
POLAZITA
Katastarske estice: est. zgr. 390, 391, 392, est. zem. 1054, 1055/1, 1357 k.o. Gru (dvoranom kata) i po dvije sobe s bonih strana. Na kat vodi trokrako kameno stubite,
Ljetnikovac Ghetaldi Gondola smjeten je na sjevernoj obali Babina kuka, na ulazu smjeteno uz zaelni zid saloe. Nad sjeveroistonim dijelom terase je (vjerojatno u
u Gruku luku, blizu Ponte od ipka. Jednokatna ladanjska kua pravokutnog tlocrta, drugoj pol. 19. stoljea) dograen trijem s kamenim stupovima, lukovima i svodom
uom sjevernom fasadom orijentirana je prema moru. Poloena je nad irom osnovom, od opeke (pojaanim eljeznom konstrukcijom), nad kojim je terasa koja komunicira
koja oko ljetnikovca oblikuje terasu, a prema moru se rastvara trima lukovima s katom ljetnikovca.
nadsvoenog predprostora - trijema. Unutranjost prizemne zone podijeljena je na Istono uz terasu smjetena je kapela Gospe od Karmena. Pravilno orijentirana,
sredinji, iri, stropno zavreni prostor, te dva bona, svoena dijela i sluila je za pravokutnog je tlocrtnog oblika s polukrunom apsidom. Unutranjost joj je presvoena
gospodarske svrhe, a ranije vjerojatno i kao orsan. Za razliku od rustine osnove, bavastim svodom.
graene grubo obraenim kamenim kvadrima, fasade kue su bukane i zavravaju Neuobiajeno za prostornu organizaciju ladanjskog sklopa je i izostanak ograenog
kamenim kanalom na oblim konzolama nad kojim je krovite pokriveno kupom vrtnog prostora; vrtne povrine su organizirane slobodno (vrt zapadno od ljetnikovca
kanalicom. Otvori kue imaju jednostavne kamene okvire bez profilacija, konveksni prati konfiguraciju terena s podzidima raenim u suhozidu) i stapaju se s okolnom,
friz, te segmentne i trokutne zabate. Na zapadnoj fasadi, nad sredinjim ulaznim visokovrijednom vegetacijom. Ljetnikovac je, kao sastavni dio velikog posjeda na
POLAZITA
POLAZITA
nakon kraja II. svjetskog rata, kada prelazi u vlasnitvo opine. Primjenjeni radikalni
Adresa: Trpanjska 1
Kua Pervan Zuani nalazi se na zapadnoj obali Grukog zaljeva, na dijelu poluotoka
Lapada zvanom Lazaret. Jednokatnica kvadratnog tlocrta uvuena je i izdignuta za
jednu terasu od ulice koja prati morsku obalu. Kua je zamiljena kao jednostavan
kubini volumen, bukanih fasada i ravnog krova.
Otvori su usjeeni u zidno platno, bez naglaenih okvira, a prozori imaju oblik poloenih
pravokutnika. Strogost kubinog volumena omekana je samo na jugoistonom
uglu, koji je zaobljen, a u razini kata njegov oblik prati istaknuti ugaoni balkon s
eljeznom ogradom. Ravna krovna terasa izvorno nije bila predviena za koritenje,
no izmjenama tijekom izvedbe povezana je s katom vanjskim stubitem uz zaelje, a
dijelom je natkrivena nadstrenicom.
Kuu Pervan - Zuani projektirao je 1941. godine splitski arhitekt Budimir Pervan za
vlastitu obitelj i Tomislava Andriju Zuania, graevinskog poduzetnika s kojim stalno
POLAZITA
Giorgi moe se datirati u 16. stoljee, no dananja pojavnost sklopa ukazuje na brojna
koristio kao pomorski lazaret za potrebe Gruke luke, a od tridesetih godina 20.
stoljea uz njega se vee razvoj jedriliarskog sporta u Dubrovniku. Iako je recentnim
Nekadanji ladanjski sklop Giorgi smjeten je na lapadskom predjelu Lazaret, na zahvatima u velikoj mjeri degradiran, netipina prostorna organizacija, graevne
zapadnoj strani Grukog zaljeva. Oblikovan na istaknutom dijelu kopna, kompleks je transformacije i promjene namjene tijekom 19. i 20. stoljea odreuju kulturnos tri strane okruen morem, a sastoji se od ladanjske kue, orsana, trijema, cisterne i povijesni znaaj ovog kompleksa.
dva ograena dvorita. Jednokatna kua kvadratinog tlocrta smjetena je zapadno,
dok se prema istoku na kuu naslanja nadsvoeni trijem i okomito postavljeno krilo
orsna s terasom. Trijem, orsan, te visoki ogradni zidovi zatvarali su prostrano prednje
dvorie, koje je recentnim zahvatom, za potrebe ugostiteljske namjene, natkriveno
armiranobetonskom ploom. Manje, pristupno dvorite smjeteno je jugozapadno uz
kuu, a cisterna s terasom i manja jedokatna dogradnja sjeverozapadno.
Neposredni okoli sklopa prilagoen je potrebama oblinje luice, jedriliaskog
i veslakog kluba (juno i istono dograeni su gatovi, a uz sjeverni ogradni zid
POLAZITA
6. KOMPLEKS NEKADANJEG LJETNIKOVCA SORKOEVI JORDAN jorgovana, empresi, pitospore, te druge biljke, kao iskaz hortikulkturnog osjeaja i
Lokacija: Lapad - Giman
koja vodi na povienu vrtnu terasu, na kojoj je smjetena stambena zgrada pravokutnog
Katastarske estice: est zgr. 372, 380, 381, 382, est zem. 1016, 1017, 1018, 1019, tlocrta, postavljena uz zapadni ogradni zid kompleksa, sagraena poetkom 20.
1250, sve k.o. Gru
Kompleks smjeten uz lapadsku obalu Grukoga zaljeva, sastoji se od stambene a danas je i hortikulturno rekultiviran, svrstavaju se tipoloki, stilski i oblikovno
zgrade, locirane na mjestu negdanjeg ljetnikovca, orsana s terasom i prostranog meuizuzetna graditeljsko - hortikulturnaostvarenja unutar razgranate ladanjske
vrtnog prostora, najvrijednijeg dijela kompleksa. Ladanjski kompleks ograen je izgradnje na podruju nekadanje Dubrovake republike.
kamenim zidom, tlocrtnog je oblika izduenog pravokutnika, smjera pruanja
sjever- jug. U sjeverozapadnom uglu parcele je orsan s terasom. Glavni ulazni portal
u ogradnom zidu izveden je od irokog kamenog okvira, bogato profiliranog. Nad
portalom je natpis uklesan u kamenu. Sredinom vrta, u osi ulaza, rastvara se i vodi
etnica s kolonadom, koja nosi odrinu s vinovom lozom. Glavnu, sredinju etnicu
sijeku tri poprene, oblikujui vrtna polja. Prostor vrta oplemenjen je kvalitetnim
kamenim vrtno-gradbenim inventarom visoke vrijednosti. Od visoko vrijednog
zelenila koje se nalazi u vrtnom prostoru, naroito se istiu feniks palma, stablo
POLAZITA
POLAZITA
Bono prizemno krilo, okomito poloeno uz juni kraj proelja kue, u razini kata tvori
prostranu terasu, a prema vrtu se rastvara arkadama trijema, zahvatu provedenom 1900.
godine. Ljetnikovac Puci Kosor, nastao u prvoj polovici 16. stoljea, karakterizira
za dubrovaku arhitekturu tog razdoblja specifino preplitanje gotikih i renesansnih
oblikovnih elemenata. Poput veine ljetnikovaca Grua i Lapada stradao 1806. godine
u pohari ruskih i crnogorskih trupa, obnovljen je i pregraen sredinom 19. stoljea, te
jo jednom krajem istog stoljea, kada mu je vlasnica Katarina Wenedikter Rubricius.
U ljetnikovcu posljednje dane provodi i knjievnik Josip Kosor, koji umire 1961. g.
Ovaj ljetnikovac, u ijem se interijeru uvaju mnoge vrijednosti: slike, kipovi, reljefi,
bogata biblioteka, ogledala, neka od djela Ivana Metrovia, vee se i uz vlasniki
slijed posjeda obitelji Mitrovi, kada se ljetnikovac naziva Tamarix. Obnoviteljski
zahvati provoeni tijekom 19. i poetkom 20. stoljea predstavljaju kvalitativni
doprinos cjelini, te se ljetnikovac Puci Kosor ouvanou, kako arhitektonskog,
tako i hortikulturnog oblikovanja, ubraja meu najvrijednija ostvarenja dubrovake
ladanjske izgradnje.
POLAZITA
katne bogato profilirane otvore, javlja se i niz recentnih na obje etae. Sjeverno
proelje orsana, koja je u ravnini s ogradnim zidom, ima iroki luni otvor, prozori
Katastarske estice: est. zgr. 377, 378, est. zem. 1007, 1008, 1009, 1247, 1248 k.o. i istaknut balkon u srednjoj osi. Izvorni otvori jednostavnije su obrade od
Gru
Kompleks je smjeten uz kasnije trasiranu cestu koja ga dijeli od obale. Sa zapadne zidu orsana su tragovi stubita koje je vezivalo terasu nad orsanom s vrtom. Krovite je
strane je omeen ljetnikovcem Puci-Kosor te ograen visokim zidom. Otvoreni djelomino dvostreno i trostreno. Ljetnikovac se datira u 16. stoljee s mnogobrojnim
prostor pred kuom i juni u zaleu sigurno je izvorno bio prostor vrta iji arhitektonski i mnogovrsnim graditeljskim intervencijama kasnijih stoljea. Ponovno, recentno
elementi nisu sauvani. Graevina ima sloen tlocrt. Jedno krilo je
naslonjeno na zapadni ogradni zid i nadovezuje se na orsan, drugo krilo se protee
od zapadnog do istonog ogradnog zida, a od sredine tog krila prema jugu se odvaja
tree manje krilo. Unutranjost se brojnim zahvatima izmijenilo, tako da osnovne
karakteristike dispozicije unutranjih prostora nisu sauvane. Gradnja je
jednokatana s prizemnim orsanom i terasom, djelomino bukana, a djelimino su
vidljive pravilne kamene strukture proelja. Istono dvorino proelje na katu nosi
sauvan izvorni niz otvora profiliranih okvira s vijencem, dok je u prizemlju, uz
sauvana jedna vrata, na proelju i proelju orsana niz recentnih otvora, uz
POLAZITA
Katastarske estice: est. zgr. 324, 327, 328, est. zem. 950/1, 951, 993/1 k.o. Gru
Stranji vrt je simetrino koncipiran, pravokutnog je oblika, a uzduno se protee
Ljetnikovac je podignut je uz samu morsku obalu od koje ga danas dijeli cesta. etnica s kvalitetno obraenim podzidom. Od glavne staze odvajaju se staze lijevo
Kompleks se sastoji od glavne zgrade, stranjeg vrta, kapelanove kue s kapelicom i desno, od kojih lijeva vodi do istonog ogradnog zida, a desna do prolaza u vrt s
na terasi iza koje se protee jo jedan vrt.
ribnjakom. Desno od izlaznih vratiju ljetnikovca u vrt nalazi se kruna bunara. Vrt s
juga zatvara kapelanova kua i terasa s kapelicom. Istoni i zapadni vrt omeeni su
Glavno, sjeverno proelje podijeljeno je profiliranim vijencem horizontalno u visokim zidom. Kapelanova kua lei uz rub stranjeg vrta i s istoka je omeena
zonu prizemlja i prvog kata. Centralnu os ine portal, balkon i grb. S obje strane terasom s kapelicom, a iza nje se nalazi pravokutni vrt. Krov joj je dvostrean i
portala nalaze se simetrino postavljena po dva prozora. Prozori kata su vei od pokriven je kupom kanalicom, a inventar kue je vrlo bogat.
ovih u prizemlju i poivaju na profiliranom razdjelnom vijencu. Okviri balkonskih
vrata slini su okvirima prozora kata. Balkon nose etiri snane konzole. Proelje Do sjevernog proelja vodi etnica, a proelje sijee stubite koje vodi na terasu s
zavrava vijencem na konzolama. Nad vratima je grb u obliku elipsoidnog polja koje kapelicom. U uglu izmeu kue i terase s kapelicom je uzidan grb. Uz zapadni zid
je podijeljeno na dva dijela kosom trakom. U oba polja su po tri ljiljana, a dva puta terase s kapelicom nalazi se pilo u koje se ulijevala voda iz ustiju maskerona.
dre na rukama grb nad kojim je kruna. Zapadno proelje je okrenuto prema vrtu u Kapela je na terasi istono uz kapelanovu kuu, a terasa, pravokutnog oblika, je
POLAZITA
POLAZITA
nekada je zacijelo bila gustijerna, mlinica ili skladite plodina. Jugozapadno od kue,
uz sam ogradni zid kompleksa smjetena je kapelica, koja vie nije u kultu, ve slui
Katastarske estice: est. zgr. 313/1, 313/2, est. zem. 964 k.o. Gru
Kompleks Marinovi Mileti smjeten je na sjevernom duobalnom predjelu zone iljastim bavastim svodom. Od vrtnih prostora osobito je ouvan stranji i zapadni
Giman, na parceli to se terasasto prua prema vrhu lapadske Glavice, povrh
Kua, smjetena u sjeveroistonom dijelu parcele, pravokutnog je tlocrta, smjera gospodarski kompleks Marinovi -Mileti prema oblikovnim i morfolokim odlikama
pruanja istok-zapad. Kamena katnica obukanih proelja ima dvosreno krovite s datira se u 18. stoljee. Kvalitetom gradnje, te ouvanom cjelovitou i izvornom
bonim skoenjima i sredinjim belvederom s dva prozora. Glavno, sjeverno proelje artikulacijom posjeda, kompleks ini vanu sastavnicu tienog predjela Giman.
rastvoreno je otvorima organiziranim u etiri vertikalne osi, prozori i
ulazni portal uokvireni su kamenim iglama plitke profilacije sa stepenasto profiliranim
vijencima. U unutranjosti kue ouvan je uvrijeeni raspored sa sredinjom saloom
i po dvije bone prostorije. Uz zapadni dio glavnog proelja okomito na smjer zgrade
prua se kamena terasa porubljena kamenim sjeditima
piulima. Prostorija pod terasom, danas u funkciji spremita, s pokrajnim ulazom,
POLAZITA
Meutim, Petrovi je nakon tri mjeseca umro, a nedovreni posao preuzima i privodi
307, est. zem. 981, 982, 983, 984/2, 988/1, 984/1, 987, 980, 985, 1238 k.o. Gru
Ljetnikovcu Petra Sorkoevia na Lapadu, dovrenom 1521. godine, po mnogim 16. stoljea. Glavni i najljepi primjer svakako je ljetnikovac Petra Sorkoevia.
obiljejima nema premca u bogatoj dubrovakoj ladanjskoj arhitekturi. Meu Osobitost tog ljetnikovca je u netipinom proirenju. Naime, njegova je ladanjska
sauvanima, to je najraniji ljetnikovac s dokumentiranim datumima izgradnje, s kua na sjeveroistonom dijelu dobila jedno dvoetano bono krilo, a prizemni krak s
poznatim naruiteljem i imenima klesara, sa sudbinom koja tijekom stoljea nije
orsanom, koji se prua do mora, postavljen je na sredinji dio prednjega krila zgrade.
ozbiljnije dovela u pitanje njegovu spomeniku vrijednost i, naposlijetku, obnovom U prizemlju toga krila nalazi se trijem s kasnogotikim tordiranim stupovljem,
iz 1949. godine, koja je u osnovi potovala i sauvala njegovu izvornost. Ljetnikovac okrenut prednjem dijelu vrta s ribnjakom jedinim sauvanim u nekom dubrovakom
je smjeten na poetku Gimana, podno umovita breuljka Glavice, na samoj obali ljetnikovcu iz tog doba. Na suprotnoj strani, ovaj put u razini gornje etae, u dodatnom
mora, a izgraen je u renesansnom stilskom slogu. Naruitelj je
se krilu otvara prostrana loa okrenuta stranjem dijelu vrta (patio), gdje je smjetena
istaknuta linost, pripadnik ugledne vlastelinske obitelji, vjet trgovakim i i kapelica sklopa. Dodatnim krilom ljetnikovac dobiva vie stambenog prostora, a
dravnikim poslovima. Gradnja ladanjskog kompleksa trajala je od oko 1518. do zahvaljujui stranjoj loi, njegovu se
1521. godine. Iz oujka 1518. godine sauvan je ugovor naruitelja za izradu stupova vlasniku i gostima prua uitak skrovitog i neposrednog komuniciranja s prostorom
i lukova trijema s korulanskim klesarom i graditeljem Petrom Petroviem.
POLAZITA
POLAZITA
Katastarske estice: est. zgr. 474 na est. zem. 976/3 i 984/4 k.o. Gru
Kua Njiri smjetena je na junom dijelu lapadske obale, pri dnu Grukog zaljeva.
Ograenu pravokutnu vrtnu parcelu, smjera pruanja istok zapad, od morske obale
dijeli prometnica. Uvuena u stranji, zapadni dio vrta, podrumljena prizemnica s
mansardom pravokutne je tlocrtne osnove s istakom na istonoj, proelnoj strani.
Proelje kue je simetrino organizirano, a kompozicijom dominira sredinja,
prostorno i visinski istaknuta zona s razvedenim pristupnim stubitem, trijemom, te
balkonom mansarde.
Kua je graena kamenim kvadrima fine obrade, sredinja zona proelja je zavrno
obukana, a detalji arhitektonske plastike - balustrade, akroterij i bone volute
mansarde izvedeni su od betona.
Graena poetkom 20. stoljea, kua je oblikovno plod eklektikog svjetonazora;
dominantni klasicistiki motivi mjeaju se s baroknim elementima, a u detaljima,
POLAZITA
tlocrtni i visinski gabarit, te slikovito proelje, kao i ukupnu vrtnu parcelu koja,
Katastarske estice: est. zgr. 304, est. zem. 647/2, 978, 979/1, 984/3, 984/5, 984/6 na tradicionalni nain. Stoga je
k.o. Gru
Kua Muratti s pripadajuim okolnim parcelama smjetena je uz priobalni pojas proporcije i volumena graevine u ukupnom ustroju i ambijentu predjela.
lapadskog poluotoka, na povijesnom predjelu Giman, iji naziv, vezan uz nestalu Prema arhitektonsko - stilskim karakteristikama, kao i podacima iz arhivske katastarske
ranosrednjevjekovnu crkvicu Sv. Geminiana, datira jo iz vremena Astareje, karte iz 1837. godine, kua s vrtnim arealom datira se u drugu
prvobitnog, najstarijeg dubrovakog teritorija, kao dijela ireg podruja Grua, sa
sjeditem nekadanje gruke parokije. Kua Muratti kamenom je zidana katnica kvalitetama odlike kulturnoga dobra.
pravokutnog tlocrta, smjera pruanja sjever-jug. Glavno, istono proelje ima etiri
vertikalne osi otvora, u jednostavnim kamenim okvirima s profiliranim vijencima. Nad
sreditem proelja postavljen je dvostruki belveder, u buci, s medaljonom Kristova
monograma (IHS). Zgrada je pokrivena dvostrenim krovitem s kupom kanalicom te
dva belvedera, postavljena lateralno velikom sredinjem. Podijeljeno vlasnitvo nad
kuom rezultiralo je usitnjenjem unutrane prostorne dispozicije, dogradnjom stubita
uz sjeverno proelje, proirenjem otvorau istonom dijelu prizemlja, te recentnijom
POLAZITA
Crkva sv. Foske se spominje 1349. godine u narudbi iva Pormezano majstoru
Adresa: Dalmatinska 1
Katastarske estice: est. zgr. 294, est. zem. 647/1, 647/2, 647/3, 648/1, 648/2, 649, predromanici iji su se zidovi bukali zbog kakvoe grae.
664, 650, 663/1 k.o. Gru
Kasnija gradnja ljetnikovca koristila je postojee, sauvane dijelove nekadanjeg
Kompleks se sastoji od ladanjske kue, etnice i gustjerne u junom dijelu vrta. samostana. Postojea zgrada, skromnija gradnja, daje pretpostaviti da je nastala nakon
Ladanjska kua je djelimino smjetena na ostacima samostanskog kompleksa iz potresa 1667. godine, dakle u vremenu s kraja 17. ili poetka 18. stoljea.
15 stoljea, u prizemnom dijelu L tlocrtne osnove s nadsvoenim trijemom uz
proelje. U ogradnom zidu kompleksa vidljiv je niz arkada dok itav kompleks obiluje Zgrada tlocrtnog L oblika je dvokatnica, simetrine postave otvora po proeljima.
fragmentima kamene plastike na terasi, u trijemu i vrtu.
Kompleks je okrenut prema istoku, ima prizemlje i dva kata. U prizemlju je nadsvoeno obiluje fragmentima kamene plastike na terasi, trijemu i u vrtu (kojem se pristupa iz
krinim svodom i dio je najranije gradnje. U pripadajuem vrtu istraivanjem 1962. Dalmatinske ulice).
godine pronaeni su ostaci starog samostana kao i vrlo kvalitetni ostaci predromanike
i romanike. U neposrednoj blizini, u vrtu, nalazila se
je predromanika crkva sv. Pankracija i sv. Foske .
POLAZITA
naznaujui prostor kao potencijalnu arheoloku zonu. Sauvani dijelovi nekadanjeg 15. LJETNIKOVAC SORGO MATIJEVI S KAPELICOM
samostana ukazuju na vrijeme 15 stoljea, dok se ladanjska kua datira u kraj 17., Lokacija: Batala
odnosno poetak 18. stoljea.
Nesumnjivo se radi o slojevitom lokalitetu, koji je potrebno sauvati, posebno ire Katastarske estice: est. zgr. 213, 214 k.o. Gru
podruje njegovih vrtnih prostora zbog arheolokih istraivanja, kako bi se tono
utvrdila najranija faza, potom u kontekstu sagledale i ostale kvalitetne faze izgradnje, Ljetnikovac Sorgo Matijevi nalazi se na lapadskoj strani Grukoga zaljeva, odvojen
koje se referiraju i na sakralnu, ali i ladanjsku komponentu ovoga prostora.
POLAZITA
dvadesetih godina 20. stoljea, kada dolazi u posjed obitelji Matijevi, temeljito je
proelja po obradi znatno zaostaju za glavnim, a na istono i juno danas se naslanjaju pregraen.
dogradnje. Zapadno, u liniji proelja ladanjske kue, poloena je bona fasada
pravokutne kamene kapelice, proeljem usmjerene prema istoku.
Bavasto svoene unutranjosti, s lijepo oblikovanim portalom, rozetom i ostatkom je 1960. godine za potrebe Atlantske plovidbe. Unato mnogostrukim intervencijama,
postolja preslice, kapelica je bila posveena Sv. Kriu, a kasnije Sv. Ignaciju.
Analizom oblikovnih elemenata, posebice izvorne kamene arhitektonske plastike, nastalih u poslijepotresnom razdoblju i u cijelosti oblikovanih u duhu barokne epohe.
ljetnikovac Sorgo - Matijevi datira se u 18. stoljee. Iako je nekadanji kompleks
bio oblikovan po zakonitostima dubrovake ladanjske izgradnje, s ograenim vrtnim
prostorom, kapelicom i manjom gospodarskom zgradom, preostale su tek ladanjska
kua i oblinja kapelica, utopljene u niz s novoizgraenim okolnim
kuama.
Izvorni izgled vrta (prema arhivskoj katastarskoj karti iz 1837.godine i starim
fotografijama) ortogonalnog rasporeda, sa etnicama i stuporedima, u potpunosti je
negirala i zaposjela izgradnja 20. stoljea. Ljetnikovac je prvi put stradao u rusko
crnogorskom pustoenju 1806. godine, a poetkom
POLAZITA
Lokacija: Batala
tlocrta, bavasto presvoena dok je na katu stambeni prostor. Zapadno krilo vee se
Katastarske estice: est. zgr. 211, est. zem. 636, 637, 638, 639 k.o. Gru
Kompleks ljetnikovca Gunduli Zago smjeten je u jugozapadnom dijelu Grukog U produetku je smjeten nekadanji orsan, nad kojim je stambeni prostor i terasa.
zaljeva. Unutar ograenog vrtnog prostora, ladanjska kua smjetena je popreno Sjeverno, proelje ladanjske kue koncipirano je simetrino na glavnu vertikalnu os s
te ga dijeli na dva dijela manji prednji i vei stranji vrt. Ljetnikovcu se pristupa portalom, iznad kojeg je na katu reljef kvadratina ploa s Kristovim monogramom
sa sjeverne strane pristupnom, poploanom etnicom kroz prednji vrt. Stranji vrtni i natpisom LAVS DEO.
prostor ralanjen je sredinjom i uzdunom etnicom u dva etverokutna vrtna oblika.
Vrtne povrine uokviruju niski zidii koji nose fino klesane kamene stupove, nosae Lateralno od sredinje osi su po dva prozora s konzolama u prizemlju i na katu.
odrine.
Izmeu otvora prizemlja i kata vide se tragovi nekadanjeg trijema koji se protezao
du glavnog proelja od orsana do kapelice.
Glavno krilo jednokatne ladanjske kue orijentirano je duom osi u smjeru istokzapad, a zajedno s kraim istonim i duim zapadnim krilom, okomito poloenima Kompleks ljetnikovca, za koji se ustalio naziv Gunduli - Zago, sagradila je u 16.
prema sjeveru, tvori nepravilnu U tlocrtnu formu. Uslijed brojnih intervencija, stoljeu, vjerojatno obitelj Giorgi, iji se grb i danas nalazi na orsanu. Prostrani
pregradnji i podjela na manje stambene jedinice, nije se ouvala izvorna tlocrtna vrt se od 19. stoljea postupno suuje, ustupajui mjesto novoj izgradnji, te tako
POLAZITA
POLAZITA
Lokacija: Batala
Katastarske estice: est. zgr. 206 k.o. Gru, est. zem. 621/1, 622 k.o. Gru
Ljetnikovac Bonda - Majstorovi smjeten je u dnu Grukog zaljeva. Sa zapada i renesansnom nainu oblikovanja, a moe se datirati oko sredine 16. stoljea. Naavi
sjevera obilazi ga cesta, koja je presjekla vezu ljetnikovca s morem, te odrezala se, od poetka 19. stoljea, na izloenom raskriju glavnih komunikacijskih pravaca
sjeveroistoni ugao vrta, pa je parcela zadobila nepravilan trapezni oblik. Vrt, okruen grada u irenju, ljetnikovac je ipak u znatnoj mjeri ouvao svoj integritet. Neto
ogradnim zidom, koji je na proelnoj, sjevernoj strani nizak i sa eljeznom ogradom, skromnijeg mjerila i reduciranog primijenjenog repertoara arhitektonskih elemenata
dijelom je ouvao vrtno-gradbene elemente, etnice sa stuporedima za
odrinu. Ladanjska kua je kamena katnica, izduene pravokutne forme, proeljem ustaljenosti spomenutog oblikovnog naina.
usmjerena prema obali zaljeva. Tlocrtni raspored prizemlja i kata odgovara klasinoj
podjeli na sredinju dvoranu i po dvije bone prostorije. Glavno proelje simetrino
je oblikovano s naglaenom sredinjom vertikalnom osi, koju tvori trifora kata i
pravokutni portal prizemlja te lateralno postavljeni prozori; renesansne profilacije u
prizemlju i gotike monofore na katu. Razdjelnim vijencem, koji tee kontinuirano du
sva etiri proelja, izvrena je podjela u dvije zone koje odgovaraju etaama. Bona
proelja su u prizemlju i na katu rastvorena samo s po jednim otvorom renesansne
POLAZITA
Dvokrako stepenite vodi na kat, a sjeverno su dvije ovee prostorije. Prvi kat je
Katastarske estice: est. zgr. 195/2 k.o. Gru, est. zem. 412, 414 k.o. Gru
pravokutnog tlocrta. Loa je rastvorena nizom velikih prozora izmeu kojih su zidani
pilastri obraeni tuko dekoracijama koja uokviruju polja s marmorizacijom. Krovite
Ladanjski kompleks smjeten je u dnu Grukog zaljeva, sastoji od ladanjske kua, je izvedeno s prepustom i pokriveno kupom kanalicom.
kapelice i gospodarskih zgrada uokoljenih vrtnim prostorom. Vrt je prema zapadu i Kapelica, pravokutnog tlocrta, locirana je u sjeverozapadnom uglu vrta i proeljem
jugu ograen niskim zidom s ogradom od kovanog eljeza, a prema sjeveru i istoku orijentirana prema jugu. Presvoena je iljastim bavastim svodom. Proelje joj
visokim kamenim zidom. Posjedu se pristupa sa zapada - od ulaznog portala do kue je rastvoreno portalom s viestruko stepenasto profiliranim okvirom i profiliranim
vodi etnica s oblutcima, omeena niskim zidiima na kojima su stupovi koji nose prekinutim zabatom, nad kojim je u osi mala rozeta.
odrinu. Ladanjska kua je pravokutnog tlocrta, a s nekadanjom gospodarskom
zgradom, koja joj se vee sa sjeverne strane tvori tlocrt L oblika. Glavno, zapadno kojemu je preslica za jedno zvono. Kapelica je izuzetno fine tvorbe, zidana kamenim
proelje ima otvore rasporeene u tri vertikalne osi. U prizemnoj je zoni juno portal, korevima s uskim sljubnicama, s kvalitetnim detaljima arhitektonske plastike.
a sjeverno dva prozora, koji kao i prozori kata imaju neprofilirane okvire, jastuasti Nastala vjerojatno temeljitom pregradnjom starijeg zdanja, ladanjska kua kompleksa
friz i viestruko profilirani vijenac.
Gradi - Vui moe se datirati u 18. stoljee. Oblikovanje loe, oslik predvorja i
U prizemlju ladanjske kue s june se strane nalazi se veliko predvorje sa zrcalnim smjetaj stubita ukazuju na vrijeme nastanka u posljednjoj etvrtini 18. ili prvim
svodom, oslikanim klasicistikom fresko dekoracijom, izvedenoj u tehnici grisaillea. desetljeima 19. stoljea. Na osnovu stilsko-morfoloke analize kapela se datira u
POLAZITA
vrijeme prve polovice 17. stoljea. Zbog proirenja prometnice u drugoj polovici 19. LJETNIKOVAC BASSEGLI GOZZE (sklop Prvog dalmatinskog
20. stoljea pomaknut je pravac junog ogradnog zida, te poruena manja pomona trgovakog drutva, kasnije tvornice ulja Radeljevi)
zgrada u jugozapadnom uglu vrta. Dogradnje uz zaelje kue degradirale su izgled Lokacija: Jugoistoni dio Grukoga zaljeva, u sklopu kompleksa nekadanje tvornice
stranjeg vrta.Ljetnikovac Gradi - Vui svjedoi o transformaciji tipologije ladanjske ulja Radeljevi
izgradnje u poslijepotresnoj fazi, a posebnu mu vrijednost daje netipina prostorna Adresa: Obala Stjepana Radia 2
organizacija ladanjske kue, jedinstvena klasicistika oprema loe, te iznimno Katastarske estice: est. zgr. 194/1 k.o. Gru
kvalitetna arhitektonska plastika kapele.
POLAZITA
glatki friz i profilirani vijenac. Krovite je na dvije vode, pokriveno kupom kanalicom.
Strehe krovita zavravaju profiliranim krovnim kanalom koji nose konzole. Tijekom
20. stoljea vrtnu parcelu zaposjele su, danas poruene, zgrade, skladita i postrojenja
Prvog dalmatinskog trgovakog drutva (kasnije tvornica ulja Radeljevi), potpuno
negiravi izvorno vrtno ureenje.
U zapadnom dijelu parcele nalazi se Upravna zgrada Prvog dalmatinskog trgovakog
drutva. Prostrana dvokatnica nepravilnog tlocrta, prilagoenog uglu parcele s
reprezentativno oblikovanim proeljima, urbanotvornog je znaaja za taj dio grada.Na
osnovu stilskih karakteristika ljetnikovac Bassegli - Gozze moe se datirati u kraj 16.
- poetak 17. stoljea, a usprkos zaputenom stanju i brojnim zahvatima oitanim kao
devastacije predstavlja kvalitetno ostvarenje unutar korpusa dubrovake ladanjske
izgradnje, morfolokih odlika kasne renesanse.
Upravna zgrada Prvog dalmatinskog trgovakog drutva, sagraena 1923. godine
po projektu ing. Ivana Jurievia. Primjer je reprezentativne poslovne zgrade prve
etvrtine 20. stoljea, oblikovane u duhu kasnog historicizma. Dobro uklopljena u
povijesno okruje, zgrada ujedno uva memoriju na poetke formiranja Grua kao
poslovnog sredita grada.
POLAZITA
Katastarske estice: Potpuna zatita povijesnih struktura (zona A): est. zgr. 188, 189, prizemlja renesansne su stepenaste profilacije, dok su na katu u istoj osi kasnogotike
190/1, 190/2,
191/1 k.o. Gru; est. zem. 407, 408, 409 k.o. Gru
Djelomina zatita povijesnih strukture (zona B): est. zgr. 192 k.o. Gru;
bonog krila izlazi van ogradnog zida, a u njegovom su prizemlju smjeteni: kuhinja,
cisterna, nadsvoeni prolaz i orsan. Pred ulazom u orsan zasvedeni je prostor koji se
otvara lukovima na sve tri strane. Krilo je zakljueno prostranom terasom na kojoj je
Cjelina ljetnikovca Junija Bunia smjetena je u jugoistonom dijelu Grukoga zaljeva. smjetena kapelica, proporcijama i prostornim
Visoki ogradni zid, koji okruuje parcelu etvrtastog oblika, sauvao je prsobran u rjeenjem bliska predromanikim graditeljskim uzorima. Vrtne prostore meusobno
zapadnom dijelu prema Grukoj obali. Ladanjska kua pravokutne tlocrtne forme s povezuju dvoja, nasuprotno postavljena, vrata dvorane prizemlja (saloe) i zasvedeni
bonim, okomito poloenim, prizemnim krilom
prolaz u bonom krilu. Osnovni pravci koji oblikuju vrtne povrine su sredinja
smjetena je u sredite parcele. Tlocrtna dispozicija kue je uobiajena sa simetrinom etnica (smjer istok-zapad), koja prolazi kroz salou, i dvije usporedne etnice (smjera
podjelom prostora u prizemlju i na katu, odnosno sredinjom dvoranom i lateralno sjever-jug). etnice su bile natkrite pergolama, a nosili su ih fino klesani kameni
rasporeenim prostorijama.
Stubite je od saloe odvojeno punim zidom. Sredinja dvorana kata uva zidne oslike pravilnosti, emu su prilagoeni i ostali vrtno - gradbeni elementi. Vrtni su prostori
POLAZITA
POLAZITA
na sjeverom kraju dvokatna kula loa, a s june strane krilo, koje se na nju okomito
vee tvorei L tlocrtnu formu. Glavno, zapadno proelje ima etiri vertikalne osi
Katastarske estice: Potpuna zatita povijesnih struktura (zona A): est. zgr. 183, 184, Tlocrtna dispozicija ljetnikovca znatno je izmijenjena uslijed usitnjenja prostora i
185/1, 185/2, 186,
187 k.o. Gru; est. zem. 401/1, 402, 403, 405/1 k.o. Gru
Djelomina zatita povijesnih struktura (zona B): est. zgr. 185/3, 410/1, 411, 2524,
2525, 3010 k.o. Gru; est. zem. 401/2, 401/3, 401/4, 405/2, 406/1, 406/2 k.o. Gru
U nizu ladanjskih cjelina pri dnu Grukog zaljeva sredinje mjesto po lokaciji obitelji Bona - Buni. Ladanjskoj cjelini izvorno je pripadala znatno vea vrtna
zauzima kompleks ljetnikovca Marina Bunia. Unutar ograene vrtne parcele oblika parcela, priblino kvadratinog oblika.
pravokutnika izduenog u smjeru istok-zapad, popreno je smjetena ladanjska kua
koja vrt dijeli u dva dijela. Vrtni je kompleks prema Grukom zaljevu ograen
niskim kamenim zidom sa eljeznom ogradom i naglaenim ulazom od kojeg prema stoljea, kada poinje postupna izgradnja tog prostora, pa je vrt sveden na dananji
kui vodi etnica, uokvirena kamenom i zasuta sipinom. Stranji je vrt cjeline pravokutni oblik. Kapelica je smjetena u prizemlju bonog krila ljetnikovca, to je
zaputen, slabo odravan, dok je pristupni vrt, iako nedovoljno njegovan, zadrao netipino u dubrovakoj ladanjskoj arhitekturi. Posebnost ovog ladanjskog sklopa je
osnovne karakteristike izvorne dispozicije. Jednokatnoj ladanjskoj kui pridruena je i nova funkcija prvobitne obrambene kule, koja je tijekom 16. stoljea postala loa.
POLAZITA
Sve navedene graditeljske i stilske vrijednosti uvrtavaju ljetnikovac Marina Bunia 22. CJELINA LJETNIKOVCA PALADINA GUNDULIA (Kesteranek
u red vrlo vrijednih kulturnih dobara, ija vanost umnogome nadilazi dubrovake Lasi)
okvire.
Lokacija: Gru
Adresa: Obala Stjepana Radia 16
Katastarske estica: Potpuna zatita povijesnih struktura (zona A): est. zgr. 179,
180/1, est. zem. 371 sve k.o. Gru; Djelomina zatita povijesnih struktura (zona B):
est. zgr. 178/1, 178/2, 178/3, 180/2, 181, 408, 409/1, 409/2, 811, 812, 1027, 1028,
1062, 1063, 1064, 1065, 1066, 1067, 1068, 1074, 1075, 2514 k.o. Gru; est. zem.
364, 366/1, 366/2, 367, 368/1, 368/2, 370, 372/1, 372/2, 372/3, 373/2, 373/3, 373/4,
1171 k.o. Gru
Ladanjski kompleks smjeten na zapadnoj strani Grukog zaljeva ograen je visokim
ogradnim zidom, s prsobranom u eonom dijelu. Ladanjska kua je jednokatnica
izduene pravokutne forme, uz koju se s obje strane prislanjaju okomito postavljena
prizemna krila zakljuena terasama. Kui se prilazi sa zapada kroz manji, prednji
vrt. Otvori glavnog proelja s viestrukim, plastino naglaenim profilacijama okvira,
organizirani su u pet vertikalnih osi. U prizemlju se u sredinjoj osi nalazi portal, te po
dva prozora lateralno. Prozori kata lee na profiliranom vijencu koji je kontinuirano
POLAZITA
POLAZITA
cjeline, odijeljen od ladanjske kue etnicom s kamenim poploenjem, prilagoen ljetnikovca Paladina Gundulia kvalitetnom arhitektonskom i vrtnom koncepcijom,
je konfiguraciji terena, tvorei manje terase kojima se pristupa uskim stubama, vrsnoom izvedbe, posebice arhitektonske plastike, te rijetko ouvanim izvornim
ugraenim u obrubne zidie. Organizacija vrtnih prostora (s nekadanjim ribnjakom), elementima ladanjske arhitekture i kamene opreme (terasa s kapelicom i
poloaj terase s kapelicom i paviljonom, te prostorna dispozicija unutranjosti paviljonom) svrstava se meu najznaajnija ostvarenja dubrovake renesanse.
tipini su primjer dubrovakog ljetnikovca prve polovice 16. stoljea (na jednoj
stubi u vrtu uklesana je 1527. godina), dok morfoloke karakteristike upuuju
napreoblikovanje proelja u posljednjoj etvrtini istog stoljea.Ladanjska je cjelina
tijekom posljednja dva stoljea doivjela niz zahvata kojima je naruena cjelovitost
vrtnog areala: sredinom 19. stoljea gradnjama je preoblikovan sjeveroistoni vrtni
prostor, u posljednjoj etvrtini 19. stoljea izgradnjom kua i skladita degradiran je
jugozapadni dio vrta s pravilnom ortogonalnom podjelom, stuporedom i odrinama,
a 1938. godine otkinut je sjeverozapadni dio kompleksa s ribnjakom (tu je danas
smjetena gruka trnica). Tijekom 2003. i 2004. godine na ljetnikovcu Gunduli
provedena je primjerena rekonstrukcija krovita i stropne konstrukcije iznad prvog
kata. Radovi rekonstrukcije izvedeni su s potpunim ouvanjem povijesnog principa
gradnje, a koritenjem postojee kupe kanalice kao gornje postignut je ujednaeni
POLAZITA
Prema stilskim obiljejima kompleks kue Banac moe se datirati u kraj 18.
Lokalitet: Gru
Katastarske estica: est. zgr. 162/1, 162/2, 163/1, 163/2, est. zem. 279/1 k.o. Gru
Kua Banac kamena je katnica uokoljena nevelikom vrtom, omeenim ogradnim okolnim vrtovima, o tipu izgradnje pomorskih i brodograditeljskih kua, te stoga ima
zidom. Kua je tlocrtne osnove pravokutnika, a proelje joj je rastvoreno otvorima odlike kulturnog dobra.
organiziranim u tri vertikalne osi, uokvirenim kamenim okvirima jednostavne obrade,
nad kojima su profilirani vijenci. Proelje zavrava sredinjim belvederom s dva
prozora, a dvostreno krovite pokriveno je kupom kanalicom.
Mali stambeni kompleks od ulice dijeli niski ogradni zid, a pred kuom je vrt ortogonalne
podjele, sa etnicom, arlama i stuporedima, dok je sjeverni, zaelni vrt gospodarskog
tipa, sa cisternom, terasom s pucalom i manjom gospodarskom zgradom. Recentnim
zahvatom zapadni dio vrta je neto suen izmjetanjem zapadnog ogradnog zida
prema istoku za oko dva metra.
POLAZITA
Lokacija: Gru
Katastarske estice: est. zgr. 85/1, 85/2, 85/3, 496, 2244, est. zem. 237, 1970 k.o. transformaciji sredinom 20. stoljea, predstavlja snaan urbanistiko - arhitektonski
Gru
Kompleks Dominikanskog samostana u Gruu sastoji se od klaustra, tri
samostanska krila, crkve Sv. Kria i zvonika. Klaustar je kvadratnog tlocrta,
rjeen kao atrij okruen trijemovima. Trjemovi se prema sredinjem, danas poploanom
atrijskom prostoru otvaraju
etirima arkadama. Polukrune lukove renesansnih profilacija nose toskanski stupovi
postavljeni na visoke postamente. Nad trijemovima su opekom poploane
terase bez ograde. Klaustar sa sjevera i istoka zatvaraju dva jednokatna
samostanska krila, s juga crkva, a sa zapada ogradni zid. Od crkve prema jugu prua
se tree, dvokatno samostansko krilo, a zvonik je istaknut zapadno uz proelje crkve.
Samostan je utemeljen 1437. godine, tijekom stoljea je dograivan, a temeljito je
preoblikovan pedesetih godina 20. stoljea, nakon to je tijekom II. svjetskog rata
stradao u bombardiranju. Teko oteena crkva tada nije obnovljena na izvornom
POLAZITA
portalom i prozorima koji ne prate raspored otvora kata. Proelja obje kue su
Lokacija: Gru
Katastarske estice: est. zgr. 82, 83, 84, est. zem. 226, 227 sve k.o. Gru Ljetnikovac Nekad ograeni, prostrani stranji vrt u drugoj polovici 20. stoljea zaposjela su
Kaboga Zec smjeten je u sjeveroistonom dijelu Grukog zaljeva. Sastoji se od postrojenja tvornice ugljenografitnih proizvoda i potpuno ga devastirale. Zaelja su
dvije jednokatnice u nizu, pravokutne tlocrtne forme, poloene u pravcu sjever - jug, zaputena i degradirana manjim dogradnjama.
a glavnim, zapadnim proeljem orijentirane prema cesti i obali.
Pred proeljem nalaze se manji vrtovi, od ulice odijeljeni visokim ogradnim zidom. kuu moe se datirati istekom 16. i poetkom 17. stoljea, dok je juna kasnijeg
Na krajnjem sjevernom dijelu proelja sjeverne kue naslanja se okomito poloeno postanka i datira se u 18. stoljee. Unato ogranienom oblikovnom dosegu, kao i
prizemno krilo - orsan, nad kojim je terasa. Unutranja dispozicija sjeverne kue naknadnim, uglavnom degradirajuim zahvatima, ljetnikovac Kaboga - Zec svjedoi
ponavlja uobiajnu diobu etae na sredinju dvoranu, koju okruuju po dvije bone o ukorjenjenosti i variranju tipolokih odrednica dubrovake ladanjske arhitekture
prostorije sa svake strane. Na katu mjesto sjeverozapadne, bone prostorije zauzela i u neto skromnijim inaicama.
je loa koja se prema terasi orsana rastvara velikim lunim otvorom stepenasto
profiliranog okvira. Ostali otvori proelja, organizirani u tri vertikalne osi imaju
stepenasto profilirane okvire, friz i vijenac. Manji, takoer luni otvor
loe na sjevernom proelju danas je zazidan. Glavno proelje june kue u zoni kata
rastvoreno je s etiri simetrino rasporeena prozora, a u zoni prizemlja sredinjim
POLAZITA
26. Nekadanje skladite ugljena Austrougarske ratne mornarice zvano kvadrima. Krov je pokriven utorenim crijepom (kupom francuzicom). Horizontalni
SOLSKA BAZA
Lokacija: Gru
POLAZITA
Kompleks je sagraen sredinom osmog desetljea 19. stoljea, vjerojatno nakon 27. KUA VILENIK (Ucovi Krti kalji)
poetka protuturskog ustanka u Hercegovini 1875. godine. Unato radikalnoj Lokacija: Gru - Kantafig
preobrazbi okolnog prostora od vremena gradnje, pa i nemalim izmjenama u odnosu Adresa: Neumska 6
na izvorno stanje graevine, skladita i danas u prostoru Grua predstavljaju uoljiv Katastarske estice: est. zgr. 71/1, 71/2, 71/3, 71/4, 71/5, 71/6, 72, est. zem. 166,167
akcent, neraskidivo vezan za njegovu noviju povijest kao prometnog i lukog
k.o.
sredita. Sagraena u razdoblju civilizacijsko-tehnike preobrazbe Grua i Dubrovnika Gru Kua Vilenik (Ucovi - Krti kalji) nalazi se u sjeverozapadnom dijelu
kao utilitarna arhitektura, njihova se vrijednost primarno procjenjuje u okvirima gradskog predjela Grua, nekadanjeg sredita brodograditeljsko - pomorske
kriterija spomenika tehnoloke kulture, svjedoei o tehnolokom stupnju razvoja i djelatnosti, najvanije privredne grane Dubrovnika. Uz danas ve iezla gruka
potrebama pomorstva u vremenu nastanka. Uz navedeno, skladita su sagraena za brodogradilita, tzv kare, postupno se formiralo naselje brodograditelja,
potrebe vojne mornarice, te se, tako mogu smatrati i dijelom razvedenog fortifikacijskog tradicionalni nizovi kua podizanih u mjerilu prostora, esto ukraavani kamenom
pejsaa Dubrovnika, kojeg je tijekom devetnaestog stoljea predano razvijala Austro arhitektonskom plastikom, okrueni vrtovima na dubrovaki nain. Ta je skromna
ugarska monarhija, vodei rauna o svojim geostratekim interesima. Konano, stambena izgradnja maloga puka odraavala uravnoteeni sklad s raskonim stilom
izgradnja skladita moe se vezati i za burna politika previranja u irem dubrovakom ladanjske izgradnje, tvorei kultivirani krajolik. Kui Vilenik pristupa se s jugozapadne
okruju sedamdesetih godina 19.
stoljea, te stoga predstavljaju povijesno svjedoanstvo o razdoblju austrijske kasno barokne profilacije. Glavno proelje orijentirano je prema jugozapadu, ima
vladavine, a kasnijim svojim mijenama i o postupnoj gospodarskoj i prometnoj otvore rasporeene u etiri pravilne okomite osi. Prozori imaju profilirane kamene
preobrazbi itavog predjela Grua.
POLAZITA
vijenac koji nose kamene konzole dijeli proelje od belvedera i krova. iroki belveder
postavljen u sredinjoj osi proelja, rastvoren je s dva prozora. Krov kue je dvostrean
sa skoenjima na zabatnim stranama i pokriven kupom kanalicom.
Na tom grukom predjelu koji granii s Kantafigom, na iezlom toponimu drugi
kar na Manini nalazila se i kua poznatog pomorskog kapetana Paska Vilenika.
Zacijelo je u Gruu ivjela cijela obitelj toga prezimena, jer austrijska arhivska
katastarska karta iz 1837. godine, prema popisu posjeda Arhiva mapa da Dalmaciju,
na predmetnim katastarskim esticama opisuje kuu kao oteenu, s tri korte i
cisternom u vlasnitvu Nikole Vilenika i brae. Radi se, zacijelo, o kui podignutoj
u 18. stoljeu, koja je u vrijeme crnogorsko-francuske okupacije Dubrovnika 1806.
godine bila poharana, odnosno zapaljena, no vanjski joj se plat s arhitektonskim
ukrasima djelomino sauvao. Kua Vilenik (Ucovi- Krti - kalji) kvalitetni je
primjer dubrovake suburbane stambene izgradnje 18. stoljea s intervencijama iz
19. stoljea.
POLAZITA
se od dva pravokutnika od kojih je jedan orijentiran istok - zapad, a drugi dio (koji
Katastarske estice: est. zgr. 60, 61, 62, est. zem. 154 sve k.o. Gru
Ljetnikovac Bobaljevi Puci smjestio se na predjelu Kantafiga u vrhu Grukog kanalice. Ladanjskoj se kui pristupa iz malog poploanog dvorita, ulazom na
zaljeva. Svojim je zapadnim, glavnim proeljem, okrenut prema Grukoj obali. zapadnom zidu junog krila, to vodi u iroko predvorje natkrito konzolnim svodom
Od nekadanjeg ladanjsko - gospodarskog kompleksa, opasanog ogradnim zidom, s urezanim jedrima, ugaono ukrtenim, s figuralno oblikovanim zaglavnim kamenom.
kulom, ureenim vrtom iz doba nastanka (druge polovice 16. stoljea) preostali su tek Predvorje ima komunikaciju sa sjevernim krilom koje je nedavno obnovljeno. Cijeli
dijelovi. S obzirom da je zgrada ljetnikovca stradala u ratu 1991. godine,
dio prizemlja zapadnog kraka zauzima prostrani orsan kojem se pristupa kroz iroki
provedeni su istrani radovi, a temeljem konzervatorskih smjernica i novih spoznaja, otvor glavnog proelja. Orsan je zasveden sedrastim, bavastim svodom. Dvokrako
ljetnikovac je obnovljen do kraja 1999. godine. Arhivski dokument potvruje kameno stubite vodi na kat, posebno u njegov zapadni dio, na krajnjem zapadnom
utemeljenje ljetnikovca 1567. godine, investitora Junija Mihova Bobaljevia koji kri dijelu s reprezentativnom prostorijom. Tu je nakon granatiranja 1991. godine u
strm i brdovit teren za gradnju kue i vrta. Vremenom se
Domovinskom ratu iznad zrcalonog stropa (iz vremena druge barokne obnove
prostorna koncepcija ljetnikovca mijenjala: od prvotnog izduenog pravokutnika ljetnikovca) pronaen kvalitetni tabulat ukupne povrine cca 45 m s oslikanim
ladanjske kue orijentacije istok - zapad, preko saetog L tlocrtnog oblika, do gredama, poljima i letvicama, figuralno biljne dekoracije, runo raen, nastao u
posljednje faze, nakon 1667. godine, kada se na terasi nad orsanom, konano oblikuje prvoj poslijepotresnoj fazi obnove na prelazu iz 17. u 18. stoljee. Glavno, zapadno
POLAZITA
proelje oblikovano je reprezentativno s pogledom na Gruki zaljev. U zoni prizemlja drveni oslikani tabulat reprezentativnog dijela, te se datira u drugu polovicu 17.
perforirano je irokim nadsvedenim vratima orsana, a uokvireno ugaonom rustikom stoljea. Ljetnikovac Bobaljevi - Puci primjer je dubrovake ladanjske izgradnje, te
s profiliranim impostom koji nosi razdijelni vijenac. Osam fino klesanih, profiliranih, je u kulturolokom pogledu svjedoanstvo visoke razine ivljenja, pa se kao izrazita
kamenih konzola nose balatorij irinom cijelog proelja s balustradom stupia oblika vrijednost graditeljskog nasljea vrednuje kao kulturno dobro
dvostruke kruke sa sredinjim florealno ukraenim bonim stupiima kvadratinog
presjeka, te stepenasto profiliranom poklopnicom. Kat je rastvoren dvoma vratima
stepenasto profiliranih okvira, izmeu kojih je u visini prekinutih zabata reljefni, fino
klesani grb obitelji Bobaljevi. Proelje zakljuuje stepenasto profilirani vijenac na
konzolama.
Ljetnikovac Bobaljevi - Puci unato djelomino sauvanoj prvotnoj parceli (okolnom
gustom urbanom izgradnjom negirani su dosta veliki dijelovi vrta), ipak je sauvao
dijelove ogradnog zida kompleksa, u tvorbi tkiva pomone zgradice obrise nekadanje
obrambene kule iz 1586. godine, maleni dio vrta kao dio svoje nedjeljive cjeline, te
ladanjsku kuu koja posjeduje nesumljivu spomeniku vrijednost: visoku arhitektonsku
kvalitetu, odmjerenu i vieslojnu, renesansnu, maniristiku i ranobaroknu plastiku, te
prostornu disopoziciju, izuzetnu koncepciju glavnog proelja, djelomino sauvan
POLAZITA
izdignuto u odnosu na razinu ceste, te do sredinjeg luka trijema vodi est stuba. Zona
kata odijeljena je od prizemlja razdijelnim vijencem nad kojim su, u sredinjoj zoni,
Katastarske estice: est. zgr. 53, 54 i 55/1, est. zem. 138/1, 139, 142, 148/1, 1156/1 sredinjeg tapa, jastuastim frizom i stepenasto profiliranim vijencem, a bono su
k.o.
smjetene dvije ugaone loe. Lukove loa nose stupovi i polustupovi razmjerno
kratkog tijela i kompozitnih kapitela. Proelje zakljuuje viestruko profilirani vijenac
Gru Ljetnikovac Natali Sorkoevi smjeten je u sjeveoistonom dijelu Grukog poloen na povijene kamene konzole. Krovite je dvostreno i pokriveno kupom
zaljeva, na predjelu Kantafig. Jednokatna ladanjska kua kvadratinog tlocrta, kanalicom. Prostorna dispozicija unutarnjosti doivjela je vie promijena tijekom
glavnim je proeljem usmjerena jugozapadu, prema grukoj luci i cesti, od koje je 19. i 20. stoljea, no ukazuje na uobiajenu simetrinu organizaciju sa saloom i
neto izmaknuta, a proirenje pred kuom koristi se danas kao parkiralite. Juno uz dvoranom kata te bonim prostorijama.
kuu smjetena je kapelica s glavnim proeljem prema sjeverozapadu. Stubite
izmeu ladanjske kue i kapelice uspinje se u nevelik stranji vrt, stijenjen izmeu Nastanak ljetnikovca datira se u kraj 16. stoljea, a primjenjeni arhitektonski elementi
kata kue i stmog, stjenovitog obronka brda. Uz sjeverozapadno proelje kue naslanja i njihovi kompozicijski odnosi, obrada pojedinih detalja kamene plastike, te dojam
se cisterna nad kojom je manja terasa u razini kata.
Glavno proelje ladanjske kue, u zoni prizemlja, je rastvoreno trima lukovima Natali Sorkoevi: ograeni prednji vrt ljetnikovca, koji je nakada dosezao do
prostranog trijema, koji zauzima vie od polovice povrine prizemlja. Prizemlje je morske obale, poetkom 20. stoljea razgraen je usljed trasiranja eljeznike pruge
POLAZITA
i proirenja ceste, te je cjelovitost prostornog sklopa danas u znatnoj mjeri okrnjena, 30. KAPELICA SV. ANTUNA (Kompleks pomorske obitelji Krtica)
a izvorni odnos to ga je ljetnikovac gradio prema okolnom pejsau u potpunosti je Lokacija: Gru - Kantafig
negiran.
Unato navedenom, ljetnikovac Natali-Sorkoevi kvalitetom arhitektonske plastike, Katastarske estice: est. zgr. 27, 28, 29, 90, 91 k.o. Gru
te odmicanjem od uobiajenih kompozicijskih shema svrstava se meu najznaajnija
ostvarenja dubrovake ladanjske arhitekture.
Kapelica sv. Antuna, locirana tik uz ogradni zid kompleksa Krtica, uz samu
prometnicu, smjetena je na Kantafigu, uz nekadanje, povijesno brodograditeljsko
podruje Stari kar, a graditeljski je element tradicionalne, u kasnijem vremenu ve
metamorfozirane dubrovake ladanjske izgradnje. Na tom, nekad gusto popunjenom
predjelu, vezanom uz brodograditeljstvo, nicale su tijekom 17. i 18.
stoljea male, jednostavne, ali ipak stislki sagraene kamene kue, iskiene klesarskim
ukrasima, uokoljene na strmim obalama Grukog zaljeva vrtovima i dvoritima u
njihovu mjerilu. Meu njima istie se duga jednokatnica pomorske obitelji Krtica,
gotovo dvojna kua s osam pravokutnih prozora. Okruena je visokim zidom dvorita,
na ijem su junom, uzobalnom dijelu troja vrata, od kojih jedna vode u kapelicu
sv. Antuna, smjerom pruanja paralelnom s kunim nizom. Povijesna fotografska
dokumentacija s kraja 19. st. ukazuje na stanje sukladno dananjem. Obiteljska
POLAZITA
POLAZITA
otvora. Istono proeje je bukano s jednim malim otvorom izvan osi sljemena krova,
Adresa: Jakljanska 7
Sjeverno proelje ima dvoja vrata i dva prozora, izmjenino rasporeena. Zapadno
Katastarske estice: est. zgr. 23/1, 23/2, est. zem. 75/1, 75/2 k.o. Gru
Kompleks Rai smjeten je sjeverno od Gruke luke na terasastom terenu. Sa na uglovima belvedera nalaze se dvije istaknute konzole. Krov je pokriven kupom
sjeverne i june strane ograen je susjednim vrtom, dok je na zapadu od susjedne kanalicom. U strukturi zia ovog proelja postoji razlika pa zakljuujemo da su
graevine ograen niskim pregradnim zidom. Sjeverno od kue je terasasti obraeni postojale razliite faze izgradnje. Zbog fakture i boje kvadara, ini se da je proelje
vrt s podzidom u suhozidu. S june strane kue je terasa sa gustijernom i kolonama. izvorno u prizemlju, do zakljuno petog otvora. U istoj povrini prvog kata
Pregraena je ogradnim zidiima na dva gotovo jednaka dijela, zapadni i istoni i u
dva je nivoa. Kua je jadnokatnica s potkrovljem, pravokutnog tlocrta. Otvori glavnog, izbaenim uskim fugama.
junog, proelja smjeteni su u dvije horizontalne zone u nesimetrinoj raspodjeli. U Kua Rai graena je u nekoliko faza; najstarija struktura zida i obrada okvira potjee
prizemlju je uoljivo sedam otvora. Tri su ulaza i etiri prozora. Prozori prvoga kata iz 17.stoljea, dok je zona prvog kata doivjela preinake u 19.st.. Unutranjost je
su manjih dimenzija od onih u prizemlju, svi imaju neprofilirane okvire i po etiri adaptirana recentnijim intervencijama (pregraena
konzole na uglovima, osim dva krajnja na istonoj strani kod kojih nedostaje po jedna je armirano betonskom ploom na drvenim gredama). Kompleks ima kasnorenesansna
konzola.
Proelje zavrava istaknutim vijencem na konzolama, koji tee do zavrno petog
POLAZITA
rubu s dva pilastra i profiliranim lukom. Na glavnom je oltaru uljana slika sv. Nikole
Adresa: Pomoraca 7
19. stoljea.
Katastarske estice: est. zgr. 9 i est. zem. 36, 38, 40/2 k.o. Gru
Crkva sv. Nikole od kara na Kantafigu smjetena je na padini brijega, meu gustom reljefnog i stepenasto profiliranog vijenca s profiliranom polukrunom lunetom. Juno
stambenom pukom izgradnjom nastalom uz povijesno gruko brodogradilite, od portala ostaci su dviju masivnih kamenih konzola, nad kojima
utemeljeno 1526. godine. Crkvi se prilazi stubitem do, kamenom poloane, pravokutne je nekada stajala kamena menza oltara koji je sluio za obavljanje bogosluja u vrijeme
terase, obrubljene kamenim sjedalom (klupicom), u ijem je
kunih bolesti, ali ujedno i za misna slavlja prilikom porinua brodova s oblinjih
uglu cisterna oble forme zidana sekundarno uporabljenim kamenim materijalom. grukih i kantafikih kverova -kara, do kraja 19. stoljea. Kronike biljee kako su
Sluila je za potrebe crkve, ali i okolnog stanovnitva.
Jednobrodna crkva pravokutnog je tlocrta, s manjom pravokutnom apsidom uz koju osi portala, mala je kamena rozeta, a proelje zakljuuje profilirano postolje raskone,
je dozidana sakristija. U zapadnom je dijelu unutranjosti drvena konstrukcija kora,
godine (za austrijske vojne potrebe 1917. godine pretopljena su izvorna zvona), a za
pilastra, oslonjena na dva uska drvena stupa. Crkva je svoena bavastim svodom,
POLAZITA
Sjeverno i juno proelje rastvoreno je tek po jednim, uskim prozorom iljastog ivota grukoga predjela tijekom cijele godine. Tradicija se dijelom uva i danas,
zavretka. Dvostreno krovite s kupom kanalicom zavrava profiliranim vijencem bogoslujem na Sveev blagdan. Crkva sv. Nikole od kara na Kantafigu, sukladno
na kamenim konzolama. Prvotna crkva sv. Nikole na Kantafigu prema povijesnim svojim graditeljskim odlikama, poloaju meu karima - grukim brodogradilitima,
izvorima spominje se 1300. godine kao eclesia sancti Nicolai de Grauosio, a nalazila a bjee utoite starim Gruanima, pomorcima i graditeljima brodova, kamo su se
se u blizini grukih lokaliteta Posta, Laposta (1278.) i Vinea quae
dicitur Dollina (1300.). Dananja crkva sv. Nikole od kara, imenom potvrujui sretan povratak ili uspjean ishod svojih poslova, opisana u knjievnom djelu biskupa
brodograditeljsku memoriju predjela, bila je i matina crkva Bratstva sv. Nikole od Mata Vodopia zagovaratelja malog grukog puka, dakle i svojim kulturno-povijesnim
kara u Gruu, koje se spominje u popisu dubrovakih bratovtina iz 1560. godine. karakteristikama ima vrijednost kulturnog dobra.
Prema oblikovnim elementima graevina se svrstava u vrijeme zrele renesanse,
s kasnogotikim reminiscencijama, pa je rije o crkvi iju je gradnju, prema
dokumentima, ugovorio i sazidao zidar ivko Pavlov, iako za nekoliko lakata dulju i
iru od ugovorene, to se tumai potekoama gradnje na kosom i terasastom terenu,
te se crkva datira krajem 16. ili poetkom 17. stoljea.
Da je u to vrijeme mogla biti sagraena potvruje i izvjetaj papinskog vizitatora
Dubrovake nadbiskupije Johannesa F. Sormonesa, iz 1573./1574. godine, koji meu
ostalim navodi i crkvu sv. Nikole u Gruu. Crkva sv. Nikole od kara u kultu je i
dobro odravana, a do polovice 19. stoljea bila je sredite vjerskog
POLAZITA
Adresa: Batahovina 2
odnosi organiziraju na dvije razine: u prizemlju (predvorje, trijem, donji vrt, voda) i
Katastarske estice: est. zgr. 67, 68, est. zem. 196/3, 196/4 , 195/5, 197/7, 203/2, na razini kata (dvorana i sobe, loa, terasa, kapelica, gornji vrt, okolni krajolik), pa
208/2, 208/3, 209, 210 k.o. Sustjepan
Ljetnikovac Miha Bunia (koji je kasnije pripadao obitelji Kabui) izgraen je u je u prvoj polovici 16. stoljea kada je volumen ladanjske kue jo razmjerno
gotiko renesansnom stilu i jedan je od rijetkih na kojem se susreu dvije znaajne zatvoren, pa se veza s okolnim prostorom, ograenim vrtom i krajolikom upravo tako
arhitektonske teme ladanjske izgradnje:
trijem i loa. Mnoga obiljeja povezuju ovaj ljetnikovac s onim Petra Sorkoevia strane i iza ljetnikovca, pa tako prostrana terasa nadomjeta razmjerno malen vrtni
POLAZITA
prostor izmeu strme stijene i mora. Oblikovanju arhitektonske plastike, osobito 34. LJETNIKOVAC STAY
renesansnim oblicima stupovlja trijema i tordiranim stupova loe, vrtno-gradbenim Lokacija: Rijeka Dubrovaka - Batahovina
elementima, detaljima unutranje opreme, posebno kropionici na proelju kapelice Adresa: Batahovina 3
(koja ima kupolicu, obiljeje sakralne arhitekture prethodnih stoljea) posveena Katastarske estice: est. zgr. 65/1, 65/2, 66 i est. zem. 196/1, 196/2, 193, 197/1,
je po elji naruitelja izuzetna oblikovna i izvedbena panja, pa se moe zakljuiti 197/2, 197/3, 197/4 k.o. Sustjepan
kako su to mala remek djela arhitektonske dekoracije.Od velikih ljetnikovaca koji jo
uvijek postoje u Rijeci Dubrovakoj najstariji je onaj Miha Bunia (Kabuia) iz prve Ljetnikovac Stay se nalazi na lijevoj obali Rijeke dubrovake, na predjelu Batahovina.
polovice 16. stolja, uz koji se vezuju poeci ladanjske izgradnje na obalama Omble, Prostorna organizacija sklopa uvjetovana je smjetajem na stisnutom pojasu izmeu
svrstavajui ga ujedno u skupinu najvanijih dubrovakih spomenika, vrhunsko djelo obale rijeke i strmog brdskog obronka; ladanjska kua, reprezentativna katnica
dubrovake ladanjske arhitekture.
POLAZITA
POLAZITA
POLAZITA
U smjernicama razvitka prometnih sustava istie se da ire podruje Dubrovnika, te utvrditi prostorne zahtjeve za potrebna proirenja i modernizacije. Ureenje
zbog svog posebnog i izdvojenog poloaja na krajnjem jugoistoku zemlje, zahtjeva prostora pomorskog prometa mora se vriti primjenom odredaba relevantnih zakona
i zasluuje posebnu prioritetnu panju i tretman u povezivanju sa drugim dijelovima osobito onih koji reguliraju luke kao dio pomorskog dobra. Izgradnja i rekonstrukcija
Hrvatske, u meusobnom povezivanju dijelova Europe ( Italija, Crna Gora, Albanija postojeih pristana za brze brodske linije za vee turistike aglomeracije.
i Grka) ali i sa svijetom. Na tom podruju potrebno je uspostaviti brze i kvalitetne Prioriteti u izradi dokumenata su strateki plan razvoja svih luka, opi razvojni
brodske, trajektne i zrane veze, izgraditi suvremenu jadransku autocestu ( ispitati plan za vee luke. opi razvojni plan trajektne mree. Zbog osobitog utjecaja na
opravdanost eljeznice), te uspostaviti suvremeni sustava telekomunikacijskih veza.
Revalorizirati i vrednovati izuzetne geoprometne prednosti jadranskog prometnog u postojeem urbanom tkivu. Osnovni ciljevi razvoja turistikog sektora su obnova,
pravca reorganizirati i tehnoloki unaprijediti hrvatske luke
identiteta.
POLAZITA
POLAZITA
portske graevine
Zrakoplovne graevine
-
Pomorske graevine
-
Cestovne graevine
Energetske graevine
Pomorske graevine
TS Plat (planirano)
POLAZITA
(planirano)
Ostale graevine
(planirano)
TS 110/20(10) kV Sr (planirano)
postrojenjima:
Vodne graevine
POLAZITA
lanak 56.
lanak 48.
Dodaje se nova odredba 54b-2. koja glasi:
OPINA/GRAD naselje
naziv/lokalitet
Postojee/ planirano
Orsan
do 200
pt
pl
Korula
Korula
do 200
pl
Pupnat
Knea
do 100
pl
Metkovi
Metkovi
Metkovi
do 200
pl
Orebi
Orebi
Orebi
do 200
pt
Trpanj
Trpanj
Trpanj
do 100
pl
Dubrovnik
Dubrovnik
Korula
lanak 51.
Dodaju se nove odredbe: 54d, 54e, 54f i 54 g. koje glase:
54d: Luke nautikog turizma dravnog znaaja su sljedee:
Opina/grad
Naselje
Naziv/lokalitet
Kapacitet (broj
vezova)
Post/ plan
Dubrovnik
Dubrovnik
do 400
pl
Korula
Komolac
Korula
do 450
do 400
pt
pt
Dubrovako primorje
Kruica
do 400
pl
Ploe
Lastovo
Doli
Ploe
Pasadur
Sestrice
Pod cestom
Jurjeva Luka-Kremena
do 400
do 400
do 400
pl
pl
pl
POLAZITA
lanak 111.
nieg reda,
graevina:
POLAZITA
lanak 122.
plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru (Narodne novine, broj 64/09. i
promet:
naziv/ lokalitet
Gradska Luka
Dubrovnik
Dubrovnik
PL, TL
Proirenje
Dubrovnik
Luka Gru
PL
lanak 123.
Dodaju se nove odredbe 139a, 139b, 139c, 139d i 139e. koje glase:
139a: Na podruju upanije sukladno Odluci o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska
POLAZITA
Elektroenergetska mrea
Graevina
Vrsta
Vrsta
postojea
planirana
dalekovod 2x400 kV
80
100
Dalekovod 400 kV
70
80
Dalekovod 2x220 kV
60
70
Dalekovod 220 kV
50
60
Kabel 220 kV
12
Dalekovod 2x110 kV
50
60
Dalekovod 110kV
40
50
Kabel 2x110kV
12
Kabel 110kV
10
Kategorija
lanak 139.
dravni
Dalekovod/
Kabel
potrebno je osigurati zatitne pojaseve 4 (etiri) puta najvee dubine mora na trasi.
-
POLAZITA
lanak 209.
lanak 171.
Odredba 181. se mijenja i glasi:
Potrebno je izvriti predtretman otpadnih voda ugostiteljsko-turistikih objekata,
servisa i industrijskih pogona na vlastitim ureajima za proiavanje prije
uputanja u javni kanalizacijski sustav.
lanak 404.
IDPPDN-om se utvruje cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (izdvojeno
skupljanje otpada, recikliranje otpada, kompostiranje organskog otpada, termiku
POLAZITA
ugostiteljsko-turistiku namjenu,
port i rekreaciju,
javne garae,
POLAZITA
infrastrukturne objekte.
Preteito usluna K1
Preteito trgovaka K2
Komunalno-servisna K3
Garano-poslovne graevine K4
Hotelski kompleksi T1
Turistiko naselje T2
poslovne -preteito uslune, trgovake, komunalno-servisne i garano-poslovne Proizvodna namjena - I odnosi se na industrijske, obrtne i gospodarske pogone,
graevine, ugostiteljsko-turistike graevine - hotelski kompleksi, turistika naselja, skladine prostore, poslovne, uredske i trgovake graevine.
te luke posebne namjene.
Preteito obrtna I2
izlobeno-prodajni saloni,
POLAZITA
obrtni sadraji,
veletrgovine i trgovine,
tehnoloki parkovi,
lanak 16.
Lokrumu.
infrastrukturni objekti.
Ugostiteljsko-turistika namjena - T1 obuhvaa hotele, ugostiteljske, portsko- Ureenju podruja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka treba prethoditi izradba hortikulturnog
rekreacijske graevine, specijalizirane trgovine, zatitne zelene i parkovne povrine. projekta.
Ugostiteljsko-turistika namjena -T2 su turistika naselja u zelenilu s prateim
ugostiteljskim i rekreacijskim sadrajima, zatitnim zelenim i parkovnim povrinama. 1.2.10. Povrine i koridori infrastrukturnih sustava - IS
lanak 18.
Povrine infrastrukturnih sustava su linije i povrine na kojima se mogu graditi
znaajnije komunalne graevine i ureaji te graevine infrastrukture na
POLAZITA
posebnim prostorima i graevinskim esticama, te linijske i povrinske graevine 2. UVJETI UREENJA PROSTORA ZA GRAEVINE OD VANOSTI ZA
za promet.
DRAVU I UPANIJU
Na povrinama namijenjenima za gradnju komunalnih graevina i ureaja i 2.1. Graevine od vanosti za Republiku Hrvatsku
lanak 30.
Pomorske graevine
javne garae,
- javna parkiralita,
luke otvorene za javni promet lokalnog znaaja: luka Gru, luka Komolac, luka
POLAZITA
lanak 34.
graevina od
izlobeno-prodajni
ureenjem postojeih i gradnjom novih obala omoguiti operativnost za od oko 500 m) omoguiti izgradnju pristana i RO/RO prometovanja te omoguiti
postii odreenje Dubrovnika kao cjelogodinje luke krunih putovanja zelenila iznosi 10%;
centra (domicilna luica na podruju Batale, marine Gru i portske luice JD Orsan),
osiguranje parkiralinog prostora (garae) i javnog parkiralita radi rastereenja se sadraji raznih namjena od poslovno-komercijalnih (potrebnih za marinu),
POLAZITA
definirati
prirodna konfiguracija zaljeva i ograniena mogunost manevra brodova; plovni put turizma...), njihova veliina, centri i podcentri te naini dodjele koncesije za budue
u Gruku luku - Dubrovnik vodi kanalom Daksa, prostorom izmeu otokaDakse i koritenje.
kopna u irini od 780 m; prolaz kroz Mala vrata (prostor izmeu poluotoka Lapada
i otoka Dakse u irini od 370 m nije doputen); irina ua Rijeke dubrovake je 3. UVJETI SMJETAJA GRAEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
290 m; ulaz je u luku Dubrovnik je za sve brodove isti - irina ulaza u luku iznosi
2,0L putnikog broda duine 125 m, to iznosi ukupno 250m; od rta Kantafig, zbog
lanak 37.
ogranienih prostornih mogunosti, irina plovnog puta iznosi 1,2L putnikog broda Graevine gospodarskih djelatnosti mogu se smjestiti na povrinama gospodarske
duine 125m, stoje ukupno 150m, a toni gabariti e se odrediti detaljnijim analizama namjene, tj. proizvodne namjene - I, poslovne namjene - K, ugostiteljsko-turistike
i urbanistikim planom ureenja,
-
pri ureivanju ili rekonstrukciji pomorskih graevina respektirat e se krajobrazna poslovne namjene - M2.
i kulturno-povijesna matrica prostora jer su zahvati predvieni na podruju oblikovno Posebno razgraniene gospodarske zone (K1, K2, K3, K4) na podruju Grada
vrijedne urbane cjeline Dubrovnika,
-
dijela naselja;
-
UPU-om Grukog akvatorija e se za podruje od Batale do vile Mladinov U okviru posebno razgranienih gospodarskih zona K1 - preteito usluna, K2 -
POLAZITA
povrinu
izlobeno-prodajni saloni,
obrtni,
trgovine,
infrastrukturni objekti.
POLAZITA
Rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) postojeih graevina i gradnja Izgraene ugostiteljsko-turistike zone mogu se rekonstruirati radi poveanja
zamjenskih graevina u zonama gospodarske preteno poslovne djelatnosti ija je kvalitete ponude (smjetajnih kapaciteta i prateih sadraja: portsko-rekreacijski
namjena sukladna planiranoj namjeni, mogua je pod sljedeim uvjetima:
-
min. udaljenost rekonstruirane ili zamjenske graevine od granice graevinske kupalita, parkiralita ili garaa i si.) prema sljedeim uvjetima:
estice
bruto graevinska povrina moe se poveati za maks. 30% postojee na zadravanja postojee udaljenosti od morske obale, na kojem je prostoru zabranjena
bilo kakva nova gradnja, osim ureenja kupalita, bazena, ugostiteljskih objekata,
koeficijent izgraenosti i iskoritenosti mogu biti vei 10% od maks. doputenih etnica, odmorita, parkova i ostalih ureenih zelenih povrina,
za novu gradnju.
Posebno razgraniene gospodarske zone (T1, T2) na podruju Grada Dubrovnika od - hotel, T2 -turistiko naselje) u stambenu / mjeovitu namjenu, tj. u vieapartmanske
Orsule do Kantafiga
lanak 43.
Gospodarsko - ugostiteljsko-turistike zone (T1 - hotelski kompleksi, T2 - turistika povijesne vrtove, u svrhu rekonstrukcije, zamjene, dogradnje i nadogradnje potrebno
naselja) na uem urbanom podruju od Orsule do Kantafiga ureuju se gradnjom je ishoditi konzervatorske uvjete,
novih ugostiteljsko-turistikih graevina i prateih sadraja, te dogradnjom ili -
POLAZITA
koeficijent iskoritenosti (kis) mogue je poveati za 1 -1,5 ako postojei 6.1.1.2. Parkiralita i garae
lanak 72.
ako se rekonstrukcijom poveavaju kapaciteti podzemnog garairanja, postojei Promet se u mirovanju rjeava javnim ili privatnim parkiralinim/garanim prostorom.
koeficijent iskoritenosti mogue je poveati do maksimalno 4,0, doputa se gradnja Postojei deficiti parkiralinog prostora nadoknauju se postupnom gradnjom javnih
podrumskih potpuno ukopanih etaa do 70% izgraenosti graevinske estice ako na parkiralita/garaa, na uem urbanom podruju naselja Dubrovnik (Dubrovnik,
njoj nema postojeega
-
Mokoica).
vrijednog visokog zelenila, a na temelju posebnog elaborata vrednovanja Uz svako novo parkiralite potrebno je urediti drvored.
postojee vegetacije.
Odredbe ovog lanka se primjenjuju ako urbanim pravilima nisu propisani posebni elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000.
uvjeti.
Za parkiranje se koristi i dijelovima ulica, osim glavnih gradskih ulica, ako se time
lanak 52.
7. Poslovne i stambeno-poslovne graevine u preteno poslovnim zonama (M2)
se mjesta na cesti postavljaju uzduno, koso ili okomito na kolnik ceste, ovisno o
mogunostima, uz obvezno osiguranje zadanoga poprenog profila ceste, posebno
Grade se kao srednje i visoke graevine, prema urbanim pravilima za dotinu zonu ili pjeakoga plonika. Parkiralina se mjesta organiziraju na udaljenosti od najmanje
prostornim planovima detaljnijega stupnja razrade.
10,0 m od pjeakog prijelaza preko ulice. Ako se parkiralita grade uz kolnik gradske
POLAZITA
ulice, doputena brzina kretanja za motorna vozila ne smije biti vea od 50 km/h.
Na podruju obuhvata UPU-a Gru problem prometa u mirovanju rjeavat e se parkiralino mjesto za koje se trai odstupanje, i ta sredstva namjenski e se troiti za
mreom garanih objekata, a sve prema prostorno-prometnoj studiji i UPU Gru.
Potrebni broj parkiralinih mjesta odreen je prema namjeni graevina. Kada zbog Postojee garae ne mogu se prenamijeniti u druge sadraje.
prostornih mogunosti nije mogue osigurati propisani parkiralini prostor u gusto Iznimno je mogue graditi garae i urediti parkiraline povrine u svim zonama, kao
izgraenim dijelovima grada, tada je obveza investitora platiti odgovarajui iznos zasebne graevine, na graevinskim esticama koje svojim oblikom i veliinom ne
za gradnju javnog parkiralita ili garae to slui planiranoj graevini. Plaanje se udovoljavaju parametrima za gradnju stambenih i javnih graevina uz ispunjavanje
regulira posebnom odlukom.
sljedeih uvjeta:
Pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojeih graevina, ovisno o vrsti i namjeni -
potrebno je urediti parkiralita/garae na graevinskoj estici.
maksimalna udaljenost do graevine kojoj parkiralite ili garaa slue, treba biti
Omoguuje se odstupanje od potrebnog broja parkiralinih mjesta iz tablice ako stambene i stambeno-poslovne
se planirana graevina ili zahvat u prostoru gradi u zatienoj jezgri i kontaktnom graevine prema lokalnim prilikama.
POLAZITA
lanak 73.
Namjena
Tip graevine
Stanovanje
Ugostiteljstvo i
Turizam
2 PM /1 stambenu
jedinicu
1 PM/30 m2
1 PM na 100 m2
1 PM na 40 m2
Uredi i kancelarije
1 PM na 60 m2
1 PM/60 m2
1 PM/50 m2
1 PM/250m2 povrine
1 PM/200m2 povrine
1 PM/na 20 sjedala
port i rekreacija
Klupske kue
1 PM / 40 m2
Komunalni i prometni
sadraji
Tehniko-tehnoloke
graevine
1 PM/50 m2
Poslovna i javna
Namjena
Kultura, odgoj
i obrazovanje
port i rekreacija
Sukladno vaeem
U okviru ugostiteljsko turistike zone Bosanka
Pravilnikuorazvrstavanju
Sjever potrebno je osigurati 50 dodatnih parkirnih
,kategorizaciji, posebnim
mjesta za posjetitelje u zoni prateih sadraja
Smjetajni objekti iz skupine
standardima i posebnoj
U okviru ugostiteljsko turistike zone Bosanka jug
hotela
kvaliteti smjetajnih obpotrebno je osigurati 36 dodatnih parkirnih mjesta
jekata iz skupine hotela
za posjetiteljs u okviru zone prateih sadraja
Skladita
Trgovina i skladita
vila
1 PM na 50 m2
prodajne povrine
najmanje 2 PM
minimalno 1PM
POLAZITA
lanak 79.
i ostalih prateih sadraja, javna parkiralita i si. Za razvoj luke predvia se prostor
Prostori za razvoj pomorskog prometa oznaeni su u grafikom dijelu elaborata veliine od oko 9,0 ha na kopnenom dijelu, od Kaboge na Batahovini do lukog
Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, u mjerilu 1:5.000.
platoa kod hotela Petka. U luci Gru planiran je granini pomorski prijelaz - stalni,
Pomorski promet odvija se preko morskih luka otvorenih za javni promet i luka meunarodni I. kategorije.
posebne namjene. Morska luka osobitoga meunarodnog znaaja je luka Gru, koja Svim zahvatima u luci prethodi izradba urbanistikog plana ureenja i studije utjecaja
se razvija u sloenu putniko-turistiku luku. Stara luka u povijesnoj jezgri ima status na okoli. Uvjeti ureenja prikazani su u lanku 34. ove odluke.
upanijske luke otvorene za javni promet. Ostale luke imaju status morskih luka za
javni promet lokalnog znaaja (luke Gru, Sustjepan, Mokoica, Komolac i Lokrum). lanak 82.
Generalnim planom odreeni su plovni putovi (meunarodni i unutarnji plovni put). Luke posebne namjene
Javni gradski pomorski prijevoz organizirao bi se izmeu postojeih luka lokalnog Morske luke posebne namjene su dravnog, upanijskog i lokalnog znaaja a
i upanijskog znaaja , kako na uem podruju Grada Dubrovnika (u granicama omoguuju razvitak pomorstva i turizma kao temeljnoga gospodarskog usmjerenja.
GUP-a), tako i na irem podruju.
Luke nautikog turizma dravnog znaaja (s vie od 200 vezova) jesu: postojea
marina M. Pracat u Komolcu u Rijeci dubrovakoj, maksimalnog kapaciteta od
lanak 80.
Luka Gru
U sklopu luke Gru stjeu se sve vrste prometa (cestovni, pomorski i zrani) i tu se predjela Solitudo
POLAZITA
Pristan (za brodice domicilnog stanovnitva) je planiran uz morske luke lokalnog graninoga pomorskog prijelaza (stalni, meunarodni I. kategorije) i ostalih pomorskih
znaaja u Rijeci dubrovakoj (Mokoica i Komolac) i u staroj gradskoj luci. Kapacitet funkcija (carina, polaganje ispita u pomorstvu i si.).
se pristana prilagouje obiljeju obale, potrebi zatite obale i krajolika, tj. posebnim
uvjetima svakog lokaliteta, te potrebama domicilnog stanovnitva.
8. URBANA PRAVILA
Gradnja i ureenje luka podrazumijeva intervenciju na obali gradnjom pomorskih 8.1. Ope odredbe
graevina u skladu sa znaajem luke i poloajem u prostoru.
lanak 105.
Urbanim pravilima utvruju se uvjeti i oblici koritenja, ureivanja i zatite prostora
U grafikom dijelu elaborata Generalnog plana, kartografski prikaz broj 3.1. Promet, te urbanistiko-tehniki uvjeti za gradnju u podruju obuhvata Generalnog plana.
u mjerilu 1:5.000, oznaen je dio akvatorija koji se namjenjuje za razliite sadraje Urbana se pravila temelje na vrjednovanju prostora prema prirodnim i urbanistikogradnje na obali i u moru radi ureenja luka i oblikovanja obalne linije. Veliina arhitektonskim obiljejima, posebno tipu dovrenosti urbane strukture, postojanju
POLAZITA
povrina,
(pristupnih prometnica do graevinskih podruja ako je to, zbog konfiguracije terena, mjeovite, preteito stambene namjene,
prijeko potrebno).
Ako za pojedine homogene cjeline nisu propisana posebna urbana pravila, primjenjuju -
se uvjeti smjetaja graevina propisani za pojedine namjene utvrene ovom odlukom. sklopovima (M16),
Prigodom osnivanja graevinske estice u izgraenom dijelu graevinskog podruja -
2. KONSOLIDIRANA PODRUJA
lanak 109.
Opa pravila:
POLAZITA
izgradnjom trajektnog pristanita na podruju Batahovine omoguuje se i preteno kontejnerskoga i ro-ro tereta, za zadovoljenje potreba Dubrovnika i njegova
manipulacija
okruja.
osiguravanjem parkiralinoga prostora (garaa) radi rastereenja prometa u sigurnosti luka, brodova i putnika,
mirovanju
centar i sl.),
-
tunela
arhitektonsko-urbanim nasljeem,
-
osiguravaju se sadraji za sjecite svih vrsta prometa (cestovni, pomorski i strani Batahovine od Kantafiga (pozicija biveg eljeznikog mosta) do eljeznikog
zrani),
-
dio centra luke planiran je na podruju Solske baze i TUP-a, koji je mogue
prikljuiti obuhvatu UPU-a luke Gru. Planira se ruenje pogona TUP-a i prenamjena
u skladu s desetgodinjim planom i programom razvoja luke Dubrovnik, luko u suvremenu poslovnu zonu. Maksimalni koeficijent izgraenosti je 0,6 a koeficijent
se podruje svojim najveim dijelom namjenjuje za putniku luku (od hotela Petka do iskoritenosti 3,5.
rta Kantafig), iji bi se najvei dio uredio za prijam svih vrsta putnikih i turistikih -
POLAZITA
ulice Obala S. Radia na dijelu od parka u Gruu do novog krianja kod bazena u studije i
Gruu radi potrebe poveanja kapaciteta prometnica na tom dijelu grada; prometnica urbanistikog plana ureenja ije je granice mogue proiriti i na kontaktno podruje
bi bila ukopana ispod sadanje razine ulice Obala S. Radia kako bi se na postojeem javnih
nivou zadrala pjeaka zona, -postojea ugostiteljsko-turistika zona u obuhvatu prostora, kako bi se namjena kopnenog dijela uskladila s ekskluzivnim sadrajima na
(hotel Petka) mogue je zamijeniti uz potovanje maksimalnog kig od 0,65 i kis od morskom
5,0.
dijelu akvatorija,
-
i NTC,
-
grukog akvatorija, a ne posebno zone Nautiko-turistikog centra (domicilna luica dograivati poradi upotpunjavanja prateim sadrajima (pratei sadraji marine,
na podruju Batale, marina Gru i portska luica JD Orsan),
-
broj komercijalnih vezova za potrebe Nautiko-turistikog centra ograniuje se pravilom 2.22.a (Hotel Lapad, vila Pitarevi, vila Franica, est. zgr. 2609 KO Gru).
na 400,
-
skupina stabala kod Kue starog kapetana i zatiena uma bora i cmike u 2.24. Ladanjski kompleksi Rijeke dubrovake: Gueti-Lazarevi, Resti, Bozdari-
POLAZITA
smjernicama,
lanak 127.
treba obnoviti vrt ladanjskog kompleksa Gueti kao javnoga edukacijskog U temeljne mjere provedbe Generalnoga urbanistikog plana ukljueni su gradski
projekti kao zahvati veeg mjerila koji zadovoljavaju jedan ili vie sljedeih kriterija:
dijela naselja u Rijeci dubrovakoj, ureenje vrtova kao javnih prostora i kontinuiranih -
zatita javnog prostora i potovanje opih ciljeva razvoja Grada, koji se iskazuju
lanak 123.
sektora,
1.4. Luka Gru i NTC, u mjerilu 1:2.000/1:1.000
Do izradbe urbanistikog plana ureenja ne mogu se dobiti lokacijske dozvole. Mogue udruga,
je prostor Solske baze, zbog funkcionalne povezanosti s planiranim sadrajima Luke, neprofitnog sektora i ukupne urbane javnosti).
POLAZITA
Generalnim su planom kao posebne razvojne mjere utvreni gradski projekti kao lanak 129.
sloene aktivnosti u ureenju prostora od osobitog interesa za Grad u kojima se Grad
pojavljuje kao partner (sudionik u realizaciji) - javno privatno partnerstvo a to su: 3. Provedba urbanistiko-arhitektonskih natjeaja obvezna je i za:
Luka Gru (propisana obveza izradbe urbanistikog plana ureenja).
lanak 128.
Pri izgradnji planiranih graevina izvan stroge zatite spomenike batine, omoguuje
se poveanje koeficijenta iskoritenosti graevinske estice do 10%, ako investitor te
graevine istodobno izgradi graevine ili uredi povrine javne namjene a koje nisu u
funkciji njegove graevine.
Stavak 1. ovog lanka ne moe se primijeniti prilikom gradnje obiteljskih stambenih
graevina i manjih zahvata, tj. graevina manjih od 800 m2 graevinske brutopovrine.
POLAZITA
(Luka Gru, Marina Gru, portske luke) sadrajno odgovaraju izvodima iz GUP-a
pa se ne navode posebno.
POLAZITA
MOGUNOSTI
prostornim cjelinama nalazi se na kartografskim prikazima broj 13, 14, 15, 16 i 17.
OGRANIENJA
-
CILJEVI
CILJEVI
Osnovni cilj prostornog ureenja gradskog znaaja je oblikovati novi gradski Osnovni ciljevi plana su slijedei:
centar kompetitivnog, suvremenog Dubrovnika, oblikovanog i programiranog - osigurati razvoj podruja u skladu sa naelima waterfront projekata, imajui u
po naelima odrivog waterfront razvoja.
drutvenu strukturu
- GUP-om definiran kao gradski projekt UPU Grukog akvatorija ima funkciju
stratekog usmjeravanje razvoja grada
Cilj plana je postati instrument scenarija preko kojeg Grad Dubrovnik realizira
CILJEVI
1.
2.
postojeim prostorom
3.
elitnog turizma.
razvoja.
4.
Luka Gru je jedini prostor na kojem Dubrovnik moe oblikovati vvaterfront zonu
5.
razvoj gradova jer upravo na tim prostorima grad oblikuje svoj novi identitet. .
U sluaju Dubrovnika novi razvoj je komplementarna nadopuna Starom gradu te
treba programski i prostorno oblikovati novi identitet suvremenog grada. Waterfront a) U oblasti unaprjeenja prometnih sustava:
je prvenst}veno prostor za promociju nove slike grada, suvremenog gradskog
centra.
CILJEVI
- izgraditi moderni multimodalni prometni centar na lukom podruju (sjecite svih c) Ostali ciljevi:
vidova prometa)
- formiranje novog gradskog centra, luke koja postaje integralni i najsuvremeniji dio
portove
grada
- urediti novu duobalnu etnicu s biciklistikom trakom, nove trgove i gradsku rivu - ocuvanje, promocija i aktivno integriranje bastine ( ljetnikovci, povijesni vrtovi )
- izgradnja kljucnih kulturnih objekata ( auditorij, solska baza )
b) U oblasti gospodarstva:
- urediti reprezentativnu suvremenu poslovnu zonu
- osigurati razvoj podruja u skladu s naelima suvremenog waterfronta u cilju
poboljanja kompetitivnosti uvoenjem novih atraktivnih sadraja u luko podruje
kao npr. velesajam, kongresni centar, suvremeni trgovaki i poslovni centri,
financijske institucije i sl.
- uvoenje turistike komponente na podruje Grua kao nove turistike lokacije
- razvoj podruja Grua kao novog gradskog centra
CILJEVI
Jedan od osnovnih ciljeva plana je unapreenje demografske strukture kako na gradske rive, plae, kulturnih i sportskih sadraja...
podruju obuhvata plana, tako i u irem podruju Grada Dubrovnika. Ureenjem
lukog podruja, gradske rive, komunalne luice i lapadske obale Realizacijom Plan Grukog akvatorija jedan je od najambicioznijih gradskih projekata, realizacijom
novih atraktivnih sadraja u lukom podruju kao npr. velesajam, kongresni centar, kojeg e se, na temelju javno-privatnog partnerstva, gradska uprava aktivno ukljuiti
suvremeni trgovaki i poslovni centri, financijske institucije i sl. omoguilo bi se u proces osmiljavanja gospodarskog i demografskog obnavljanja Grada.
poboljanje kvalitete ivota stalnih stanovnika Grada dubrovnika u cjelini.
Stoga promatrani demografski razvoj ukljuuje ire gradsko podruje te se posljedice
Osnovni ciljevi u oblasti demografskog razvoja su:
- omoguavanje zapoljavanja kvalificirane radne snage
- poboljanjem kvalitete ivota ostvaruju se uvjeti za demografski oporavak podruja
(vitalnost stanovnitva, privlaenje stalnih stanovnika, zaustavljanje odlaska
kvalificirane mlade radne snage u druge centre).
Koncept kvalitete ivota jedan je od kljunih koncepata suvremenog prostornog
planiranja sukladno naelima odrivog razvoja i smjernicama EU. unutar obuhvata
CILJEVI
U odabiru prostorne i gospodarske strukture promatrana je uloga ovog gradskog Dok se kompetitivnost kompanija izjednaava s produktivnou, kompetitivnost
projekta u kontekstu razvoja grada u cjelini. stoga je programiranje unutar obuhvata urbanih mjesta definirana je njihovom mogunou da generiraju ekonomsko
Plana temeljeno na naelima razvoja kompetitivnosti suvremenih europskih gradova. blagostanje ili alternativno - sumu produktivnosti kompanija koje operiraju u ovim
mjestima (paraphrased from UK Parliament, Office of Deputy Prime Minister, website
Urbana kompetitivnost je sposobnost gradova da konstantno poboljavaju svoj publications 2003)
poslovni okoli, fiziku, socijalnu i kulturnu infrastrukturu i time privuku i zadre
inovativne i profitabilne kompanije te obrazovanu, kreativnu i poduzetniku radnu Kompetitivni gradovi su platforme za kompetitivne tvrtke ( World Bank, Cities in
snagu.Na taj nain mogu postii visoku stopu proizvodnje, visoku stopu zaposlenosti, Transition, 2000.) Iz tog razloga trebamo, uz postojei batinski identitet, nadograditi
visoke plae, visoki BDP per capita te niske razine nejednakosti primanja i drutvene novi identitet suvremenog grada, otvoren za razvoj novog poslovanja. Upravo u
ekskluzije. (from UK State of the Cities Report 2005)
CILJEVI
U najuspjenijim primjerima se koristi za ciljano privlaenje sektora sposobnih samo pridruiti identitet suvremenog grada.
proizvesti dugorono povoljne uinke na grad. (6 generikih faktora zajedniki
najuspjenijim europskim gradovima)
1.ekonomska raznolikost
Koncentriranje na samo jedan sektor je riskantno, gradovi sa diverzificiranom
1. ekonomska raznolikost
turizam kao kljunu gospodarsku granu dodatni je rizik, jer je iznimno osjetljiva na
6. kvaliteta ivota
Competitive European Cities, where do the Core Cities Stay?, European Institute
of Urban Affairs, Liverpool Jonh Moores University, Office of the Deputy Prime
Od est parametara koji se navode, sve vanije postaju kvaliteta ivota i socijalni
CILJEVI
6. kvaliteta ivota
Osnovni parametri su kapacitet i funkcionalnost aerodroma i internetska povezivost. i komercijalne aktivnosti. Kvaliteta ivota postaje sve znaajniji i kompleksniji
faktor u odabiru mjesta stanovanja. Prema postojeim parametrima Dubrovnik u
4. strateka sposobnost pokretanja i implementacije dugoronih razvojnih strategija velikoj mjeri ima kvalitetu ivota, povezivost i educirane radnike . Nedostaje mu
Nedostatak uspjenih modela implementacije na koje se moe ugledati, nedostatak
CILJEVI
- izgraditi moderni multimodalni prometni centar na lukom podruju (sjecite svih - izgradnjom pristana na podruju Batahovine omoguiti manipulaciju potrebne
vidova prometa)
potroake robe
portove
- urediti novu duobalnu etnicu s biciklistikom trakom, nove trgove i gradsku rivu - izgradnja novih atraktivnih sadraja (izlobeno prodajni prostori, trgovine,
ugostiteljstvo
Organizacijom prostora Luke Gru kao prvenstveno putnike luke potrebno je - osiguranje sadraja za prihvat i sjecite svih vrsta prometa - multimodalni prometni
omoguiti:
centar
- razvitak Luke kao sredita s cjelovitim putniko turistikim obiljejem, koji e - osugranje racionalnog voenja prometnog sustava na razini grada
prerasti u glavno turistiko trgovako i prometnio sredite Grada i regije.
- postii odreenje Dubrovnika kao cjelogodinje luke krunih putovanja i samim tim
proiriti turistiku ponudu
CILJEVI
Razvoj telekomunikacija se mora odvijati u pravcu sve veeg stupnja decentralizacije, Strategija razvoja visokonaponskog mreenog sustava Hrvatske elektroprivrede
zamjeni postojeih tehnologija, pribliavanju prikljunih toaka korisniku, uvoenju i ukljuuje postepeno izbacivanje 35 kV naponskog nivoa i postupni prelazak na
pruanju novih usluga, to uvjetuje izgradnju novih komutacijskih vorova, izgradnju 20 kV nazivnu naponsku razinu, to znai da e u budunosti egzistirati samo tri
nove i rekonstrukciju postojee korisnike mree i baznih stanica mobilne telefonije. naponska nivoa tj. 0.4 kV, 20 kV, i 110
Telekomunikacije su bile, jesu, te e biti pokreta i nosioc daljnjeg razvoja, zbog ega Kontinuiran pozitivan gradijent porasta potronje elektrine energije na uem podruju
je nuno omoguiti njihov pravodoban i nesmetani razvoj u skladu s opim razvojem grada Dubrovnika ukljuujui pritom i potrebe novih kapaciteta predvienih planom
podruja.
Razvoj telekomunikacija na predmetnom podruju mora se poklapati sa postavkama visokonaponsku (110 kV), srednjenaponsku 10(20) kV mreu i nove objekte (nove
upanijske i opinske razine, te biti prilagoen sagledivim potrebama sa ciljem da se distributivne transformatorske stanice) jer kapaciteti postojeih srednjenaponskih 35
svim korisnicima omogui odgovarajui standard telekomunikacijskih veza i usluga. kV i 10 kV kabela nee moi zadovoljiti sve potrebe konzuma.
U cilju ostvarenja odgovarajueg standarda telekomunikacijskih usluga potrebno je
izgraditi novu i rekonstruirati postojeu TK mreu, kontinuirano podizati kvalitetu i Zadravanjem sadanjeg, visokog trenda porasta optereenja elektroenergetske
pouzdanost, te pratiti razvoj telekomunikacijske tehnologije.
U mrei pokretnih komunikacija cilj je omoguiti poveanje kapaciteta i kvalitetne kapaciteta 35 kV mree kao glavnog kostura distributivne mree, te uvaavajui
dostupnosti, kao i uvoenje novih telekomunikacijskih usluga.
CILJEVI
zemalja te u svojim dugoronim planovima razvoja primarne elektroenergetske mree transformatorske stanice Lapad 35/10 kV, pored planirane transformatorske stanice
ima za cilj potpuno ukidanje 35 kV i 10 kV naponskih nivoa te uvoenje 110kV i 20 Sr 110/20 kV zasigurno e predstavljati izdanu toku u opskrbi elektrinom
kV naponskih nivoa.
Stoga veliku pozornost treba obratiti prilikom planiranja, izgradnje i ukljuivanja Izgradnja planiranih sadraja predvienih u Grukom akvatoriju predvienih ovim
u elektroenergetski sustav novog elementa visokonaponske mree (voda ili TS) urbanistikim planom zahtjeva izgradnju novih elemenata srednjenaponske 10(20) kV
kako bi izgradnja visokonaponske mree stalno pratila, pa ak i bila korak ispred mree rekonstrukcije odnosno zamjene postojeih elemenata srednjenaponske mree
kontinuiranog porasta potronje elektrine energije koji na dubrovakom podruju (prvenstveno se to odnosi na postojee 10 kV kabelske vodove) kao i izgradnju novih
prema nekim pokazateljima iznosi 6.8 %. godinje.
Uvaavajui gore navedene injenice DP Elektrojug - Dubrovnik u svojim razvojnim nuno je izgraditi I niskonaponsku kabelsku mreu.
planovima vezanim uz izgradnju elektroenergetskog sustava na uem i irem Dinamiku izgradnje nove srednjenaponske mree i distributivnih transformatorskih
podruju Grada Dubrovnika daljnu koncepciju razvoja mree temelji na postepenom stanica potrebno je uskladiti sa lokalnim distributerom DP Elektrojug Dubrovnik.
naputanju 35 kV i 10 kV distributivne mree sa pripadajuim transformatorskim
stanicama prijenosnog omjera 35/10 kV, te uvoenjem 110 kV mree sa pripadnim
transformatorskim stanicama 110/10(20) kV na ue podruje grada Dubrovnika.
Izgradnja nove transformatorske stanice Lapad 110/20 kV na lokalitetu postojee
CILJEVI
Vodoopskrbni sustav
Cilj razvoja vodoopskrbno sustava u budunosti je za novoplanirane kapacitete sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda.
izgradnje na ovom podruju u narednim fazama projektne dokumentacije, valorizacija
postojeih kapaciteta vodoopskrbe koja e ukazati na moguu potrebu poveavanja Cilj razvoja komunalne infrastrukture u ovom osjetljivom i zahtjevnom podruju je
koliina vode na nekim vodoopskrbnim pravcima, a time i na poveanje profila potivanje naela odrivog razvoja , uzimajui u obzir osjetljive ekosustave Grukog
dovodnih cjevovoda.
Odvodnja
Cilj urbanistikog plana ureenja je definiranje mogunosti za unapreenje i razvoj
sustava odvodnja
Elaboratom Studija koncepcije kanalizacije grada Dubrovnika (Institut Graevinskog
fakulteta Zagreb, 1972. god.) i glavnim projektom Gradska kanalizacija otpadnih,
akvatorija.
CILJEVI
Prostorna posebnost grukog akvatorija je prirodna konfiguracija zaljeva i krajobraz, Trei bitan cilje je zatita kultiviranog krajolika, koji se odnosi na cjelovite pejzane
nematerijalna batina i stil ivota, te prvenstveno bogato i izuzetno vrijedno graditeljsko slike pa se sukladno reimu zatite istie vanost rekultivacije i odravanja povijesnih
naslijee. U skladu s naelima aktivne zatite graditeljsko nasljee mora sudjelovati vrtova, te ouvanja zelenih povrina (posebice na Gimanu),bez mogunosti nove
u ivotu ireg prostora kao nosilac odreenih funkcija, a zatita izvornih obiljeja i izgradnje.
vrijednosti trai njihovo odgovarajue dimenzioniranje.
Cilj plana je uspostaviti funkcionalni odnos i vizualnu ravnoteu zona zatite i okolnog Sva pojedinano zatiena kulturna dobra izvrsno su smjetena u kultivirani prirodni
prostora.
Sukladno konzervatorskim smjernicama cilj plana je ouvanje vizura - zasebna Cilj plana je potivanje navedenih smjernica kojima se osigurava ouvanje posebnosti
kategorija u okviru reima zatite je ouvanje vizura predjela iz odreenih kritinih Grukog zaljeva u cjelosti, integrirajui i spomeniku batinu van obuhata plana.
pozicija, koje ne smiju biti niim naruene i ometene, osobito one sa zapada, iz pravca
otoka Dakse i rta Kantafig, te s istone strane iz pravca Grada.
CILJEVI
CILJEVI
gradsko podruja.
Cilj prostornog ureenja naselja je kombinacije lukih aktivnosti, mnotva ljudi koji
dolaze kroz Vrata Dubrovnika sa sadrajima novog grada. Prostor je programiran i
Zbog svoje primarno tranzitne funkcije Gruki akvatorij predstavlja turistika vrata
Dubrovnika. Jedan od bitnih ciljeva prostornog ureenja naselja je zadravanje
turista koji se ve nalaze na prostoru Grua, kao i privlaenje turista sa ireg
CILJEVI
razvoj waterfronta.
2.. Waterfront podruja su dio postojeeg gradskog tkiva stoga je potrebna aktivna
integracija s postojeim prostorom.
ekonomskim benefitima.
CILJEVI
CILJEVI
PLAN
PLAN
3.1
Dubrovnik na moru je gradski projekt razvoja suvremene mediteranske luke i NAJVEA TRANZITNA ZONA GRADA
dinaminog obalnog centra. Nastoji odgovoriti potrebama grada kojem je ovo po- Primarna funkcija UPU-a Gruki akvatorij rjeavanje je tranzitnih funkcija zaljeva,
sljednji izlaz na more, jedinstvena prilika da oblikuje novi gradski centar u izravnom smjetanje trajektne luke i luke za brodove na krunim putovanjima, autobusnog
kontaktu sa morem.
Istodobno, prostorno rjeenje odgovara potrebama primarnih korisnika: luke i ma- Njegov je koncept spajanje lukih aktivnosti sa sadrajima potrebnim gradu, otvarajui
rine, omoguava im rjeavanje utilitarnih zahtjeva, ali i razvoj nove kvalitete.
PLAN
3.1
U izradi plana kljunu je ulogu imao koncept kombinacije lukih aktivnosti, mnotva Poput najuspjenijih primjera suvremenih mediteranskih luka DNM nije tematski
ljudi koji dolaze kroz Vrata Dubrovnika sa sadrajima novog grada. Prostor je pro- park. Izbjegava programiranje za samo jednu skupinu turista, ali i za samo jednu gosgramiran i oblikovan tako da aktivira sinergiju grada, luke i marine. Optimalizacijom podarsku granu.
prostora najintenzivnije gradske aktivnosti smjetene su u centar Grukog zaljeva, Projekt DNM iznimno paljivo balansira ravnoteu izmeu suvremenog lukog cendok su najintenzivnije luke aktivnosti najblie ulazu u zaljev. U skladu sa naelima tra i ouvanja batine i lokalnog kolorita, integrira luke funkcije sa funkcijama nograda na moru - citta dellacqua, novi razvoj je sadrajno i oblikovno u interakciji vog grada, te stvara uvjete za izgradnju najsuvremenije mediteranske luke.
sa vodom. Poslovna zona - dinamini obalni centar waterfront - zona kontakta grada
i vode. Cilj svakog suvremenog grada je postati kompetitivan svjetski centar. Prve
strategije koje gradovi koriste za postizanje kompetitivnosti imaju za cilj pojavljivanje na svjetskoj mapi.
Prednost Dubrovnika jest u injenici da je zahvaljujui batinskom identitetu ve
prepoznata lokacija. Veina gradova sline veliine treba tek postati artikulirano u
svjetskom kontekstu.
Upravo na prostoru Grukog akvatorija uz postojei batinski identitet, Dubrovnik
moe, koristei strategiju razvoja waterfronta, nadograditi novi identitet suvremenog
grada.
PLAN
3.1
1.2
3.2
3.3
UREENA OBALA
(max 3 veza)
1.3
1.4
1.5
2
3
A Ljetnikovci sa parkom
garae i sl.)
3.1
PLAN
1.3
3.1
1.1
1.2
PLAN
3.1
1.4
3.1
1.5
3.2
3.3
PLAN
3.2
NAMJENA POVRINA
oznaka
MJEOVITA NAMJENA
mjeovita namjena, preteno stanovanje
M1
M2
Povrina obuhvata Plana iznosi 135,6 ha, od ega na kopneni dio otpada 26.4 ha
dok na morski dio otpada 109,2 ha.
Osnovna podjela podruja prikazana u tablici odnosi se na:
- kulturna
D6
- vjerska
D7
POSLOVNA NAMJENA
preteno trgovaka
K2
garano-poslovna
K4
UGOSTITELJSKO-TURISTIKA NAMJENA
hotel
T1
MJEOVITU NAMJENU
POSLOVNU NAMJENU
IS 1 - 1
IS 1 - 2
IS 1 - 3
teretna luka
IS 1 - 4
7.1
IS 2 - 1
IS 2 - 2
7.2
IS 2 - 3
7.3
LN
LS1
7.4
LS2
PROMETNE POVRINE
bijelo
Z1
vrtni perivoj
Z3
PORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA
kupalita, ureena obala (plaa)
R3
JAVNE POVRINE
Gradska obalna etnica, riva, trgovi, odmorita
/sivo/
PLAN
3.2
MJEOVITA NAMJENA
KULTURA - D6
Sredinji dio juno od podruja EX-Tupa i Kapetanova kua (preteno stambeni Ljetnikovci Stay i Kaboga unutar kojih se mogu planirati kulturni sadraji
objekt u direktnom kontaktu s ureenom plaom na predjelu Solitudo)
ditorija predstavlja reprezentativan javni prostor unutar kojeg se mogu realizirati sljedei
sadraji:
naseljskoj strukturi.
kongresni centar
Podruje Ex-Tupa
slovne i stambene namjene, javne i drutvene namjene, ugostiteljsko turistike namjene. Mogue je i ureenje sadraja portske i rekreacijske namjene, parkova i djejih
VJERSKA - D7
PLAN
3.2
POSLOVNA NAMJENA- K
GARANO POSLOVNA - K4
specijaliziranih trgovina,
zabavni sadraji
obrti
specijalizirane trgovine
garae
i ureaja
garae
PLAN
3.2
obrta
PRETENO TRGOVAKA - K2
garae
robne kue
specijalizirane trgovine
obrti
garae i sl.
garae
PLAN
3.2
Z3 PERIVOJ
Perivoj Batahovina predstavlja javnu zelenu povrinu gradskog parka sa
edukativnim sadrajima poput herbarija, volarija, lapidarija isl., te popratnim
Na predjelu Solituda.
ureene obale.
JAVNE POVRINE
PLAN
7.1
3.2
ZNAAJA
Trajektna i teretna luka za meunarodni promet sadri:
-
ugostiteljski sadraji
iskrcaj
ugostiteljski sadraji
ugostiteljski sadraji
PLAN
7.2
3.2
7.3
objektima i ureajima.
PLAN
3.2
devet metara.
servisni prostore
ekaonica
parkiralite
prostorije za zaposlenike
info point
peroni
sanitarne prostorije
prometni ured
garderoba
7.4
PLAN
3.2
policija
carinski prijelazi
policija
garae
carinski prijelazi
PLAN
3.3
PLAN
3.4
CESTOVNI PROMET
Planirano prometno rjeenje unutar obuhvata Plana podrazumijeva najveim dijelom Planom je odreena osnovna prometna i ulina mrea, koju ine prometne povrine
rekonstrukciju i proirenje postojeih prometnica prvenstveno u funkciji prihvata unutar kojih su odreene glavne gradske, gradske i ostale ulice te pjeake povrine,
tranzitnog prometa, te u funkciji prihvata ciljno-izvornog prometa koji e gravitirati biciklistike staze i trgovi.
zonama nakon njihove izgradnje. Planirana ulina prometna mrea posebnu panju
posveuje boljoj protonosti prometa, ureenju krianja u razini (sa naglaskom na dva Glavne gradske ulice, gradske ulice, i ostale ulice, pjeake ulice i trgovi ureuju se u
planirana rotora), parkiralinih i terminalskih povrina te pitanje javnog i pjeakog skladu s urbanim ambijentom, s drvoredom, pjeakim plonikom, javnom rasvjetom
prometa.
Planom je osiguran kolni pristup do svih postojeih i planiranih sadraja unutar u tekstualnom i grafikom dijelu Generalnog plana.
obuhvata Plana.
Uz zadravanje postojeih ulica planira se njihova rekonstrukcija i proirenje koridora
Planirane prometnice zadovoljavaju prometno-tehnike elemente za prilaz interventnim ulice u skladu s prometnim potrebama i mogunostima prostora. Nove ulice (ulica
vozilima, po pitanju irina prometnica, minimalnih radijusa, te maksimalnih uzdunih kroz povijesne vrtove i ulica na predjelu Solitudo) grade se u skladu sa propisanim
nagiba.
PLAN
3.4
Graevna estica ulice moe biti i ira od povrine planiranog profila (koridora) ulice, Glavnu gradsku ulicu ini (rekonstruirana) trasa dravna cesta D - 420 od vora
zbog prometno - tehnikih uvjeta kao to su: formiranje krianja, prilaza krianju, Sustjepan - krianje Solska baza - Ulica Ivana Pavla II) a kako je oznaeno
autobusnih ugibalita, posebnih traka za javni prijevoz i sl.
Raspored povrina unutar profila ulice odreuje se u skladu s ovim odredbama karakteristina poprena profila:
i na temelju potreba i mogunosti.
Profil 1. dionica od rotora ispod mosta do rotora kod Solske baze, minimalna irina
Osim trgova, uline mree te prometnih graevina i povrina ucrtanih na 14,2 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina + 2,2 ureeni zeleni
kartografskim prikazima Plana omoguava se gradnja i ureenje i drugih trgova, pojas);
uline mree te prometnih graevina i povrina a to e se detaljnije utvrditi kroz Profil 2. dionica od krianja Sustjepan do rotora ispod mosta, minimalna irina 12,0
rjeenja dobivena javnim arhitektonsko urbanistikim natjeajima.
Regulacijski pravac ini puni profil ulice i druge javno prometne povrine, odnosno Profil 3. dionica od rotora kod Solske baze do tunela Gruka obala, minimalna
rub prometne povrine odreene u kartografskim prikazima Plana.
Glavna gradska ulica obavlja temeljnu distribuciju prometa po ovom podruju. Ulica kolnikih trakova (2 ili 4).
mora imati javnu rasvjetu i ureena autobusna stajalita. Uz glavnu gradsku ulicu nije 12,0 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina. (Sl.Glasnik 10/07.).
doputeno ureenje parkiralita a krianja se planiraju u jednoj razini.
PLAN
3.4
Konano rjeenje tunela Gruka obala utvrdit e se kroz izradu Studije prometa Gradsku ulicu ine Hebrangova ulica i Lapadska obala do krianja kod benzinske
Dubrovnika.
postaje na Orsanu. Hebrangova ulica se nalazi izvan obuhvata Plana, osim manjeg
Do odabira naina voenja prometa obalom Stjepana Radia, odnosno kroz povijesne dijela u sklopu rotora kod Solske baze.
vrtove, postojea prometnica Stjepana Radia rekonstruira se karakteristinom
poprenom profilu br. 3. iz Izmjena i dopuna GUP-a Dubrovnika, minimalne irine Za glavnu gradsku ulica odreena su dva karakteristina poprena profila:
12,0 m (2x3,5 kolnik + 2x2 pjeaki hodnik + 2x0,5 bankina. (Sl.Glasnik 10/07.).
Ulica kroz povijesne vrtove nova glavna gradska ulica, dijelom u obuhvatu Plana, u Profil 5. Lapadska obala ispred ljetnikovca Petra Sorkoevia,odvojena morem u
konanici e se definirati kroz izradu Studije prometa Dubrovnika i izradu susjednih irini 20 m(najiri dio) , maksimalna irina 12,0 m (2,0 pjeaki hodnik + 6, 0m
urbanistikih planova. Ovim Planom odreena je trasa ulice u sluaju gradnje Grukog kolnik + 4obalna etnica). Konano rijeenje potrebno je ispitati studijom utjecaja na
tunela.
GRADSKA ULICA
Profil 5.1 Lapadska obala, maksimalna irina 15,0 m (2,0 pjeaki hodnik+ 2,25
Gradska ulica vri daljnju distribuciju prometa po pojedinim zonama. Gradske ulice jednostrani parking + 6,5 m kolnik + 4,25 obalna etnica)
se opremaju javnom rasvjetom, autobusnim stajalitima, odmoritima s klupama i Profil 6. Lapadske obala, minimalna irina 15,5 m (2x3,25 kolnik + pjeaki hodnik
drugom urbanom opremom.
PLAN
3.4
OSTALE ULICE
U ostale ulice spada nastavak Lapadske obale do portske luke Orsan, ulica uz na
predjelu Solitudo od vile Mladinov do portske luke te ulica sv. Kri. Za nastavak
Lapadske obale, odreen je slijedei popreni profil:
Profil 7. Lapadska obala od benzinske postaje do portske luke Orsan, odnosno
do zone ljetnih vezova marine, minimalna irina 8,0 m (4,0 kolnik + 2,0 m pjeaki
hodnik + 2,0 pjeaki plonik ili jednostrani uzduni parking)
Profil 8. obalna ulica od vile Mladinov do portske luke i ulica sv. Kri, minimalna
irina od 8,7 m (2x2,25 kolnik + 2,0/1,2 pjeaki hodnik)
U irinu gradske i ostale ulice dodaju se irine oznaenih parkiralita (uzduna, kosa
ili okomita parkiralita i povrine parkiralita), eventualno zelene povrine, drvoredi
i sl.
PROMET U MIROVANJU
Veliki broj raznih sadraja i prometnih funkcija unutar podruja obuhvata ovog UPU-a
rezultirati e velikim brojem planiranih parking mjesta to na otvorenom to unutar
garanih objekata.
GARAE I OSTALA PARKIRALITA
Planom se na podruju Luka otvorena za meunarodni trajektni i brodski promet
dravnog znaaja predvia 3000 javnih garanih mjesta u funkciji lukih sadraja,
te javna garaa u funkciji planiranih sadraja od 500 garanih mjesta na lokaciji ex
TUP-a.
Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojeih graevina, ovisno o vrsti i
namjeni, potrebno je urediti parkiralita/garae na graevnoj estici. Potreban broj
parkiralinih mjesta za pojedine zahvate u prostoru, ovisno o ukupnoj graevinskoj
povrini graevina utvruje se prema slijedeoj tablici:
Namjena
Tip graevine
Stanovanje
stambene
graevine 8prema broju
stambenih jedinica)
Restoran, kavana, caffe bar,
slastiarnica i sl
Ugostiteljstvo i
Turizam
Trgovina i
skladita
1 PM na 15 m2
1 PM na 30 m2
prodajne povrine
1 PM na 100 m2
Poslovna i javna
Namjena
Industrija i obrt
industrijski objekti
obrtniki objekti
auto servis
1 PM na 70 m2
1 PM na 50 m2
1 PM na 20 m2
1 PM/50 m2
1 PM /100 m2
Kultura, odgoj i
obrazovanje
port i rekreacija
Komunalni i
prometni sadraji
Terminalni
putnikog
prijevoza
1 PM na 25 m2
1 PM na 50 m2
1 PM/50 m2
1 PM /50 m2
1 PM/250m2
povrine
1 PM/200m2
povrine
1 PM/na 10 sjedala
Trnice
1 PM/20m2
povrine
Tehniko-tehnoloke
graevine
Benzinske postaje
Autobusni kolodvor
Trajektna i putnika luka
najmanje 2 PM
1 PM/50 m2
1 PM/25 m2
minimalno 1PM
obvezan prometno tehnoloki projekt
s izraunom potrebnog broja PM,
posebno za:
- stajalite (samo ukrcaj i iskrcaj),
- kratkotrajno parkiranje (do 1 h),
- dugotrajno parkiranje (preko 1 h).
*u NKP za izraun PM ne uraunavaju se povrine garaa, jednonamjenskih sklonita i potpuno ukopani dijelovi podruma ija funkcija ne ukljuuje dui boravak ljudi tj. potpuno ukopani
dijelovi graevina u svrhu garairanja vozila ne obraunavaju se u koeficijent izgraenosti. .
Potreban broj parkiralinih mjesta definiran tablicom primjenjuje se samo na povrinu, broj
stambenih jedinica i namjenu onog dijela koji se gradi. U sluaju kada se graevina dograuje,
nadograuje ili se mijenja namjena, primjenjuje se gornja tablica za reene zahvate ako je dokazano da postojei prostori graevine imaju ve osiguran potreban broj parkiralinih mjesta.
U okviru obuhvata Plana predviena sljedea autobusna stajalita: Na lapadskoj koji se nalazi u istoj zoni turistiki terminal.
obali: kod luice Batala, ispred zgrade ekonomskog fakulteta te kod hotela Lapad.
Takoer je planirano obostrano stajalite kod hotela Petka te kod starog eljeznikog PJEAKI PROMET
kolodvora, te jednostrano stajalite ispred ljetnikovca Kaboga i Stay. Tona pozicija
i dimenzije autobusnih stajalita provjerit e se i prema potrebi korigirati tijekom planiranih ulica i vode do svih zahvata u prostoru. Uz pjeake povrine omoguava
izrade Studije prometa Dubrovnika kao i prilikom izrade projekata za predmetne se ureenje biciklistike staze u skladu s konfiguracijom i mogunostima terena.
prometnice. Preporua se dimenzioniranje stajalita na nain da se omogui Javna gradska etnica formira se na dijelu parka Batahovina, ureenjem koridora
istovremeno zaustavljanje najmanje dva solo autobusa ili jednog zglobnog i jednog treke, te se realizira u svim prostornim cjelinama do podruja Solituda.
solo autobusa. Autobusna stajalita se grade sukladno posebnim propisima.
Otvoreni javni prostori unutar obuhvata Plana od kojih su najvei park Batahovina,
trg ispred auditorija, gradska riva i park, ureena obala povezani su ovom etnicom u
AUTOBUSNI TERMINALI
Unutar obuhvata Plana planiran je autobusni kolodvor za potrebe Dubrovnika Javnim arhitektonsko urbanistikim natjeajem ureenja javne gradske etnice definira
sa 20 perona kao prigradski, meugradski i meunarodni autobusni kolodvor. Na se njeno pozicioniranje, kao i smjetaj urbane opreme, zelenih povrina i odmorita
tom autobusnom kolodvoru moraju se osigurati peroni za prihvat autobusne veze sukladno ovim odredbama.
sa aerodromom ilipi. Predmetni autobusni kolodvor predstavlja terminal javnog
meugradskog prometa.U zoni terminala za brodove na krunim putovanjima planiran
BENZINSKA POSTAJA
Na granici podruja obuhvata UPU-a (prema Sustjepanu) planirana je benzinska
postaja koja opskrbljuje gorivom plovila svih veliina a mogua je opkrba i vozila.
Postojea benzinska postaja u Orsanu ostaje u funkciji opskrbe vozila te plovila metara.
duine do 9 m do izgradnje nove benzinske postaje na podruju Sustjepan.
POMORSKI PROMET
Unutar podruja obuhvata Plana nalazi se luka osobitog meunarodnog je mogunost priveza veeg broja manjih plovila te jedan vez duine do 110 metara.
gospodarskog znaaja, luka lokalnog znaaja, luka nautikog turizma dravnog
znaaja i portska luka upanijskog znaaja.
U Gruki akvatorij vodi meunarodni i unutarnji plovni put. Unutar podruja U zoni luke lokalnog znaaja Gru planiran je smjetaj ostalih plovila kako
luke osobitog meunarodnog gospodarskog znaaja nalazi se granini pomorski komercijalnih tako i plovila stanovnika Dubrovnika, pa je tako u toj zoni planiran
prijelaz.
i smjetaj komunalne luice kapaciteta 534 vezova u zoni Batale, te manje luice
na podruju Solituda koja bi prvenstveno bila namijenjena jedriliarima JK Orsan,
Ova luka se organizacijski dijeli prema namjenama na zonu luke za meunarodni drutvima koja se bave sportovima na moru.
trajektni i brodski promet, luke za brodove na krunim putovanjima i luke za upanijske
graditi u zoni ispred hotela Lapad (izmeu fakulteta i sportske luice Orsan) sa
kapacitetom neto iznad 200 vezova. Luka nautikog turizma ima izdvojeni dio za
ljetne vezove
Broj vezova
5
3
25
654
534
58
62
47
18
29
224
10
45
32
41
20
31
42
3
139
41
55
23
5
15
125
100
25
PLAN
3.4
ZRANI PROMET
Na podruju Batahovine na dijelu pored planirane trajektne luke predvia se i lokacija
za ponton na kojem bi se vrio prihvat hidroaviona meumjesnog i meunarodnog.
PLAN
3.5
ENERGETSKI SUSTAV
Podruje obuhvata UPU-a opskrbljuje se elektrinom energijom iz transformatorske U skladu sa koncepcijom razvoja elektroenergetske mree koja temelji na postepenom
stanice Komolac 110/35/10 kV u kojoj su instalirane dvije transformatorske jedinice naputanju 35 kV i 10 kV distributivne mree sa pripadajuim transformatorskim
prijenosnog omjera 110/35 kV, ukupne snage 126 MVA (63 MVA + 63 MVA).
Za elektroopskrbu potroaa na podruju obuhvata UPU-a u irem podruju Grua transformatorskim stanicama 110/10(20) kV na ue podruje grada Dubrovnika ovim
nalaze dvije distributivne transformatorske stanice prijenosnog omjera 35/10 kV, TS planom se osiguravaju potrebni koridori.
ipine (216 MVA) i TS Lapad (28 MVA).
Iz predmetnih distributivnih transformatorskih stanica energija se dalje distribuira transformatorske stanice Lapad 35/10 kV, koja se nalazi izvan obuhvata Plana
putem postojee kabelske srednjenaponske 10 kV mree do distributivnih poboljati e se u opskrba elektrinom energijom podruja i Grua ukljuujui pritom
transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10/0.4 kV odakle se dalje nakon i Grukog akvatorija.
transformacije elektrina energija distribuira do potroaa putem niskonaponske 0.4 Za elektroopskrbu planiranih sadraja u Grukom akvatoriju planom se planira
kV mree.
rekonstrukcija
U kartografskom prikazu br. 2.2. ELEKTROENERGETSKA MREA, u mjerilu odnosno zamjene postojeih elemenata srednjenaponske mree (prvenstveno se to
1:2000 prikazani su poloaji distribucijskih trafostanica i spojnih vodova.
Planom su osigurani potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe postojeih distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0.4
PLAN
3.5
kV. Istodobnom izgradnjom srednjenaponske distributivne mree nuno je izgraditi locirane u neposrednoj blizini a u funkciju su elektroopskrbe potroaa Gruke luke.
i niskonaponsku kabelsku mreu.
Planirana izgradnja novih srednjenaponskih kabelskih vodova, kao i zamjena objekti sa jednim ili dva energetska transformatora (tipska ili netipska rjeenja).
postojeih vodova 6/10 kV novim vodom 12/20 kV navedeni su u predmetnoj tablici,
sasatavnom djelu ovog obrazloenja.
Voenje 10(20) kV kabela izvesti e se podzemno uglavnom po javnoprometnim i prostore i pristup sa gradske prometnice. Graevine moraju zadovoljiti bitne zahtjeve
prometnim povrinama (ceste,nogostupi), zajedno sa ostalim podzemnim instalacijama. a to su: mehanika otpornost i stabilnost, sigurnost u sluaju poara, higijena, zdravlje
Smjernice i planove izgradnje iste na predmetnom podruju nuno treba uskladiti i okoli, sigurnost u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita.
sa planovima razvoja primarne distributivne mree HEP Operatora distribucijskog
sustava d.o.o.
Planom se za opskrbu elektrinom energijom svih planiranih infrastrukturnih objekata pravilu se postavljaju u sreditu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do
pored 12 postojeih planira se izgradnja 23 nove distributivne transformatorske stanice krajnjih potroaa na izvodima.
prijenosnog omjera 10(20)/0.4 kV u od kojih je 5 u obuhvatu UPU-a, a ostale su
PLAN
3.5
Niskonaponsku mreu iz distributivnih transformatorskih stanica sainjavati e prometnice ili na proeljima novih graevina.
distributivni kabelski vodovi sa pripadnim distributivnim razvodnim ormarima. Pozicije ormara e se odabrati na nain da se iz njih osigura prikljuak za vie
Predmetni distributivni ormari samostojei su distributivni ormari montirani na graevina. Razvodno-prikljuni ormari trebaju biti u adekvatnoj zatiti i postavljeni
odgovarajue temelje. Distributivni ormari ujedno su i prikljune toke za spajanje na mjesta gdje ne moe doi do mehanikih oteenja istih.
potroaa na elektroenergetski sustav.
Niskonaponska mrea koja e se graditi unutar obuhvata Plana izvoditi e se kabelskom kanalu potrebno je predvidjeti i kabele za rasvjetu. Raspored i tip stupova
iskljuivo podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a (nadlene javne rasvjete odabrati na nain da se postigne pravilna osvijetljenost ceste i otvorenih
elektrodistribucije), iz niskonaponskog razdjelnika u trafostanici. Prikljuci graevina povrina.
izvoditi e se takoer podzemnim kabelima.
Zatitu od indirektnog dodira za sve nove potroae treba izvesti TN - S sustavom s Odabir rasvjetnih armatura i izvora svjetlosti, tip stupova, njihove visine i razmjetaj
ureajima za isklapanje nadstruje bez obzira na vrnu snagu potroaa.
dokumentaciju.
Za potrebe razvoda podzemne niskonaponske mree mogu se koristiti i slobodni Napajanje javne rasvjete predvieno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara
koridori uz pojase srednjenaponskih kabela unutar presjeka ulica.
U svim graevinama treba izvesti temeljni uzemljiva, provesti mjere izjednaavanja Rasvijetljenost prometnih povrina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u
potencijala te izvesti instalacije s posebnim zatitnim vodiem.
Razvodni samostojei ormari (kabelski razvodni ormari) predvieni su u zahvatu
PLAN
3.5
Rasvjeta ostalih povrina, pjeakih, parkiralita, manipolativnih, bale, gatova i u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadlenih tijela i pravnih osoba s javnim
prostana izvesti e se prema izvedbenoj dokumentaciji.
ovlastima.
f)
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata treba obratiti panju graevina, rekonstrukciju stambenih graevina kojom se poveava visina graevina ili
na slijedee uvjete:
graevina u kojima boravi vie ljudi. Taj prostor se moe koristiti primarno za voenje
a)
b)
Planirani
10 m
5m
5m
propisima i standardima.
g)
Koritenje i ureenje prostora unutar zatitnih koridora kabela treba biti u skladu -
Dalekovodima, kada se grade kao zrani vodovi, potrebno je osigurati sljedee s projektima i preciznijim geodetskim izmjerama, tehnolokim inovacijama i
zatite pojaseve:
Nadzemni dalekovod
DV 35 kV
DV 10 kV
e)
i)
minimalno 7x6 m, a lokaciju odabrati tako da se osigura pristup vozilom radi gradnje,
Koritenje i ureenje prostora unutar zatitnih koridora dalekovoda treba biti odravanja i upravljanja, a u pravilu se postavljaju u sreditu konzuma, tako da se
PLAN
3.5
vode.
j)
Planirane kabele 110 kV izvoditi kabelima tipa XLPE 3x(1x1000) mm2 Al.
r)
k)
Planirane kabele 20 kV izvoditi jednoilnim kabelima tipa XHE 49A 3x(1x185) (50 cm). Isto vrijedi i za meusobno krianje s tim da kut krianja ne smije biti manji
mm2.
od 45.
l)
Planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP 00-A, odgovarajueg presjeka. Osim navedenih uvjeta iz gornjeg lanka svaka izgradnja elektroenergetskih objekata
m)
Dubina kabelskih kanala iznosi 0,8m u slobodnoj povrini ili nogostupu, a pri mora biti usklaena sa odredbama iz slijedeih zakona i propisa:
kabela.
o)
5.
Prilikom polaganja kabela po cijeloj duini kabelske trase obavezno se polae napona iznad 1000 V.
uzemljivako ue Cu 50mm2.
q)
3.
promjera 110, 160, odnosno 200 ovisno o tipu kabela (JR, nn, VN).
p)
1.
6.
Eelektroenergetski kabeli polau se, gdje god je to mogue, u nogostup vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV,
prometnice. U ulicama u koje se polau elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati 7. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadnih
planski razmjetaj instalacija u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga transformatorskih stanica,
strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske 8. Pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije n.n.
PLAN
3.5
9.
10.
Bilten 3/92
11.
PLAN
3.5
Planirana izgradnja novih srednjenaponskih kabelskih vodova, kao i zamjena postojeih vodova 6/10 kV novim vodom 12/20 kV navedeni su u donjoj tablici
Br.
KABELSKE VEZE
Naponski nivo KB
Novi vod Zamjena voda voda
1.
110 kV
2.
110 kV
3.
10(20) kV
Predmetni kabelski vod planiran je za napajanje elektrinom energijom podruja Mokoice iz planirane TS Lapad 110/10(20) kV
4.
10(20) kV
Predmetni kabelski vod planiran je za napajanje elektrinom energijom podruja Mokoice iz planirane TS Lapad 110/10(20) kV
5.
10(20) kV
6.
10(20) kV
Predmetni kabelski vod na navedenoj dionici se naputa zbog formiranja drugaijih srednjenaponskih petlji na predmetnom lokalitetu
Predmetni kabelski vod nuan je za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom kompletnog lokaliteta Solituda kao I svih sadraja na stom (normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Solitudo 2, TS Solitudo 4, TS Solitudo 3, TS Solitudo 5, TS Babin kuk 2)
7.
10(20) kV
8.
10(20) kV
9.
10(20) kV
10.
10(20) kV
11.
10(20) kV
12.
10(20) kV
13.
10(20) kV
14.
10(20) kV
15.
16.
10(20) kV
18.
10(20) kV
19.
10(20) kV
20.
10(20) kV
21.
10(20) kV
22.
10(20) kV
23.
10(20) kV
24.
10(20) kV
25.
10(20) kV
26.
17.
10(20) kV
Predmetni kabelski vod nuan je za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom kompletnog lokaliteta Solituda kao i svih sadraja na stom (normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Igralite - TS Pota Lapad - TS Benzinska stanica - TS Hotel Lapad )
Predmetni kabelski vod nuan je za kvalitetnu opskrbu elektrinom energijom dijela lokaliteta Solituda I Orsana kao i svih sadraja na stom
(normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Doc - TS Nautika - TS Solitudo 1 - TS Marina)
Srednjenaponke meuveze meu TS (osiguravaju mogunost dvostranog napajanja)
Predmetnim kabelskim vodom osigurati e se sigurno i pouzdano napajanje elektrinom energijom podruja Batale I osiurati dvostrano napajanje za TS Giman i TS Hotel Lapad (normalno uklopno stanje TS Lapad 35/10 kV TS Batala - TS Giman - TS Atlanska - TS Batala 2)
PLAN
3.5
27.
10(20) kV
Zamijenjeni srednjenaponski kabelski vod za opskrbu elektrinom energijom distributivnih transformatorskih stanica koje su locirane du ulice
Andrije Hembranga
28.
10(20) kV
29.
10(20) kV
30.
10(20) kV
31.
10(20) kV
32.
10(20) kV
33.
10(20) kV
34.
10(20) kV
35.
10(20) kV
36.
10(20) kV
37.
10(20) kV
38.
10(20) kV
Novi srednjenaponski kabelski vod za opskrbu elektrinom energijom distributivnih transformatorskih stanica koje su locirane du obale
39.
10(20) kV
40.
10(20) kV
41.
10(20) kV
PLAN
3.5
Postojee i planirane trafostanice te, trafostanice predviene za rekonstrukciju ili zamjenu navedene su u donjoj tablici :
TRANSFORMATORSKA STANICA
Br (TS)
1. TS Solitudo 1 10(20)/0.4 kV
2. TS Solitudo 2 10(20)/0.4 kV
Zamjena
ili rekonNova Post. strukcija
TS
TS
post. TS Tip TS
Prijenosni omjer TS
Opravdanost izgradnje TS
10(20) / 0.42 kV
Postojea transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage 1000 kVA
10(20) / 0.42 kV
Postojea transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage 1000 kVA
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA
3.
4.
TS Solitudo 3 10(20)/0.4 kV
10(20) / 0.42 kV
TS Solitudo 4 10(20)/0.4 kV
10(20) / 0.42 kV
5.
TS Solitudo 5 10(20)/0.4 kV
10(20) / 0.42 kV
6.
TS Marina 10(20)/0.4 kV
10(20) / 0.42 kV
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
10(20) / 0.42 kV
TS Obala 10(20)/0.4 kV
TS Hladnjaa 10(20)/0.4 kV
TS Luka i skladite 10(20)/0.4 kV
TS Terminal 10(20)/0.4 kV
TS Batahovina 10(20)/0.4 kV
MINI - 250
ZIDANA
Planirana nova transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage do 1000 kVA
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA za opskrbu elektrinom energijom marine Solitudo i prateih sadraja. Na srednjenaponskoj strani potrebno je smjestiti
rasklopno postrojenje za 10(20) kV kabele za Mokoicu
Planirana nova transformatorska stanica kao npr KTS 12(24) 630 (1000 kVA) sa mogunou smjetaja transformatorske jedinice do 1000
kVA za opskrbu elektrinom energijom marine i prateih sadraja.
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA za opskrbu elektrinom energijom portske luke Orsan i prateih sadraja.
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu. Zamjena iste sa tipskom TS kao npr. KTS 12(24) - 630(1000)
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu. Zamjena iste sa tipskom TS kao npr. KTS 12(24) - 630(1000)
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu
Postojea transformatorska stanica tipa KTS 12(24) - 630(1000) instalirane snage 630 kVA. Predmetna transformatorska stanica osiguravati
e opskrbu elektrinom energijom Hotela Petka ukljuujui I ostale sadraje u okolici
Planirana nova transformatorska stanica kao npr DTS 12(24) - 2630 (21000 kVA) sa mogunou smjetaja dviju transformatorskih jedinica do 1000 kVA za opskrbu elektrinom energijom okolnih objekata kulturne, trgovake i stambene namjene te ostalih sadraja.
Zamjeniti predmetnu distributivnu transformatorsku stanicu novo tipa KTS 12/24 630(1000) ili DTS 12/24 2630(21000). Slui za opskrbu elektrinom energijom okolnih stambenih objekata te ostalih planiranih sadraja
Rekonstruirati predmetnu transformatorsku stanicu. Slui za opskrbu elektrinom energijom stambenih objekata te planiranog tunela.
PLAN
3.5
TELEKOMUNIKACIJSKA MREA
Telekomunikacijski sustav grukog akvatorija oslanja se na UPS Gru kroz sjeverni dovoljna udaljenost od elektroenergetskih kabela.
dio zaljeva, te UPS Lapad kroz juni dio zaljeva. Udaljeni pretplatniki stupnjevi Gru
i Lapad spojeni su na glavnu centralu AXE DUbrovnik preko svjetlovodnih veza. Na Pri paralelnom voenju DTK s energetskim kabelima treba potivati slijedee
podruju akvatorija ve postoji izgraena DTK kao i poloeni korisniki (spojni) udaljenosti:
telekomunikacijski vodovi za prikljuak postojeih graevina u telekomunikacijski -
0,5 m,
sustav.
1,0 m,
2,0 m;
Postojeoj distributivnoj telekomunikacijskoj kanalizaciji (DTK) previda se dogradnja Izgradnju i planiranje distributivne telekomunikacijske kanalizacije i ostale
i proirenje u ovisnosti o prenamjeni prostora i novo planiranim prometnicama.
Sve postojee i novoplanirane graevine trebaju imati osiguran prikljuak na pravilnikom o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture (NN 88/01).
telefonsku mreu.
PLAN
3.5
Dinamika izgradnje telekomunikacijske mree u budunosti ce se prilagoditi U okviru utvrivanja koncepcije razvitka telekomunikacijskog sustava, moemo
prioritetima gospodarskog razvitka uz usklaenje s ostalim objektima komunalne oekivati potpunu digitalizaciju u komutacijama, to e rezultirati poveanjem
infrastrukture.
Nova TK infrastruktura za pruanje TK usluga putem elektromagnetskih valova, bez unaprjeenju postojeeg stupnja razvijenosti i praenju novih tehnolokih dostignua.
koritenja vodova, planirana je postavom baznih stanica i njihovih antenskih sustava U narednom razdoblju planira se proirenjem postojeih telekomunikacijskih
na antenskim prihvatima na izgraenim graevinama bez detaljnog definiranja sustava, i to poveanjem komutacijskih i prijenosnih kapacitete ugradnjom novih
lokacija (kockastog oznaavanja) vodei rauna o mogunosti pokrivanja tih podruja komutacijskih vorita i polaganjem novih podzemnih kabela. U komutacijskom
radijskim signalom.
Treba potivati naela zajednikog koritenja od strane svih operatora-koncesionara, postojeeg komutacijskog sustava u sustav upravljan Internet Protokolom.
gdje god je to mogue.
Nain izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija vriti e se u skladu s i druge infrastrukture.
odredbama posebnih zakona.
Na podruju obuhvata plana, razvoj Elektronike Komunikacijske Infrastrukture od navedenih planiranih pretpostavki.
temelji se na unaprjeenju postojeeg stupnja razvijenosti i praenju novih tehnolikih
dostignua. Telekomunikacijski promet ima relativno male zahtjeve za prostorom.
PLAN
3.5
VODNOGOSPODARSKI SUSTAVI
UPU Grukog akvatorija izrauje se za podruje Grada Dubrovnika koje se nalazi na Iz izvorita Omble preko crpne postaje i tlanog voda, voda se doprema u glavne
uskom obalnom pojasu uz obale Grukog zaljeva pa su skladu s tim postojei i budui vodospreme :
objekti vodnogospodarskog sustava sastavni dijelovi cjelokupne infrastrukturne
Sustavom crpnih postaja i vodosprema, opskrbljene su vodom zone grada iznad 55,0
VODOOPSKRBA
m.n.m.
Vodoopskrbna mrea prostora Grukog zaljeva sastavni je dio vodoopskrbnog sustava Iako je usvojena koncepcija jednostavna, zbog konfiguracije terena i velike visinske
grada Dubrovnika.
razlike (O 400,0 m.n.m.) pojedinih naselja, potreban je veliki broj crpnih postaja i
Nova crpna postaja je izgraena 1980. godine u neposrednoj blizini izvorita Omble.
Osnovna koncepcija vodoopskrbe je usvojena prije izgradnje kapitalnih vodoopskrbnih Zavisno o potronji, mogu raditi jedna ili dvije crpke. Usporedbe radi navodi se
graevina, koji su stavljeni u pogon 1962. godine.
Usvojena koncepcija predstavlja tlano gravitacijski sustav, oslonjen na izvorite iznosila je 310 l/s.
Omble i pomoni izvor Vrelo u umetu. Izdanost izvora Omble zavisi o oborinama, Sada je u crpnoj postaji Ombla inastalirani kapacitet 520 l/s, to u potpunosti
PLAN
3.5
zadovoljava dananju potronju i daje dovoljnu priuvu za planirani razvoj grada. godine do 1964. godine glavni vodoopskrbni cjevovodi ija propusna mo zadovoljava
Usporeujui prodane i zahvaene koliine vode sa izvedenim kapacitetima dananje i do sada planirane potrebe.
vodoopskrbnih graevina moe se utvrditi da sve glavne vodoopskrbne graevine Svi glavni cjevovodi prema istoku i zapadu DN 600, DN 500, DN 450, DN 400 i DN
i glavni cjevovodi zadovoljavaju dananju potronju vode, te da e zadovoljiti svu 300 mm su iz lijevano eljeznih cijevi.
planiranu potronju vode.
Izvorite Ombla je takvog kapaciteta da moe zadovoljiti svu potronju grada proputanju usljed duge eksploatacije, starosti brtvenog materijala, dinamikih i
Dubrovnika i ireg podruja Dubrovnika.
Vodosprema Dubrovnik niska zona sadrine 5000,0 m3 s kotom dna 70,50 m.n.m. poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom uslijed dotrajalosti
pokriva podruje tzv. niske zone ueg podruja grada Dubrovnika (0,0 50,0 m.n.m.) ili zahtijevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa postojee prometnice
od Sv.Jakova do Sustjepana.
Od vodospreme Dubrovnik N.Z. u pravcu istoka i zapada izgraeni su od 1960. cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za sluaj eventualnih
PLAN
3.5
puknua cijevi i potrebe za intervencijom. Prilikom krianja i paralelnog voenja Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na naina
vodovoda sa ostalim instalacijama treba obratiti panju da cijevi vodovoda bude da se vodoopskrbni cjevovodi polau u iskopane zemljane rovove sa pjeanom
uvijek iznad cijevi odvodnje te da zadre uvijek minimalni osni razmak ,a prema posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem
uvjetima vlasnika ostalih instalacija.
Postojea vodoopskrbna mrea pokriva vei dio prostora Grukog zaljeva, a armiranobetonska okna sa poklopcima.
dimenzionirana je i izgraena na temelju potreba za vodom dosadanjih korisnika U sklopu postojee i novoplanirane vodoopskrbne mree predviene su koliine vode
i namjena prostora prema dosad vaeem urbanistikom planu. Za novoplanirane za gaenje poara koje su dostupne sa protupoarnih hidranata kojima je pokriveno
kapacitete izgradnje na ovom podruju u narednim fazama projektne dokumentacije spomenuto podruje, a sve u skladu sa vaeim zakonom o protupoarnoj zatiti.
biti e izvrena valorizacija postojeih kapaciteta vodoopskrbe koja e ukazati na Trase postojeih i novih cjevovoda vidljive su na grafikom dijelu plana.
moguu potrebu poveavanja koliina vode na nekim vodoopskrbnim pravcima, a
time i na poveanje profila dovodnih cjevovoda. U konkretnom sluaju postojea
vodoopskrbna mrea pokriva podruje od Batahovine preko postojee luke Gru i ODVODNJA OTPADNIH VODA
uvale Batala do sportske luke Orsan. Za potrebe izgradnje novoplaniranih vezova Elaboratom Studija koncepcije kanalizacije grada Dubrovnika (Institut Graevinskog
marine Gru i portske luke Solitudo biti e potrebno izvesti novi vodoopskrbni fakulteta Zagreb, 1972. god.) i glavnim projektom Gradska kanalizacija otpadnih,
cjevovod od sportske luke Orsan gdje zavrava postojei cjevovod do granice zahvata fekalnih i potronih voda Dubrovnika (Graevinski fakultet, Zavod za hidrotehniku
UPU-a kod ulaza na plau Kopakabanu.
Zagreb, 1975. god.) usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda grada
PLAN
3.5
Na temelju izraene projektne dokumentacije, krajem 70-ih i poetkom 80ih Na dovodne gravitacijske cjevovode prema crpnim stanicama spajaju se svi sekundarni
godina, izgraen je najvei dio sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda kao jedan kolektori koji gravitiraju odreenoj crpnoj stanici.
od prioriteta daljnjeg razvoja grada Dubrovnika.
Iz C.S. Batala otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom
Postojea odvodnja otpadnih voda podruja Grukog zaljeva dio je sustava odvodnje prema ureaju za preiavanje i podmorskom ispustu. Slijedea crpna stanica je C.S.
otpadnih voda grada Dubrovnika, a vri se putem sustava crpnih stanica te magistralnih Gliman iz koje otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom
tlanih i gravitacijskih kanalizacijskih cjevovoda.
Na najsjevernijem dijelu obuhvata UPU-a Grukog zaljeva nalazi se crpna stanica Za potrebe izgradnje sportske luke Solitudo i marine Gru te gravitirajueg dijela
Batahovina u koju dolazi otpadna voda iz Sustjepana i Mokoice, a u budunosti i iz naselja Solitudo biti e izvedena jo jedna crpna stanica sa pripadajuim gravitacijskim
svih naselja Rijeke Dubrovake. Iz C.S. Batahovina otpadna voda ide dijelom tlanim, i tlanim cjevovodima.
a dijelom gravitacijskim cjevovodom prema C.S. Gru. U sadanjem vremenu C.S. Odvodnja novoplaniranih objekata u podruju zahvata predmetnog UPU-a moi e
Batahovina je premotena zbog nepostojanja gravitirajuih potroaa i iz razloga se prikljuiti na sustav odvodnje otpadnih voda uz uvjet da predmetne otpadne vode
racionalizacije odravanja pa se otpadna voda tlai direktno iz C.S. Sustjepan prema zadovoljavaju standard kuanskih otpadnih voda ili da su odreenim predtretmanom
C.S.Gru ali prilikom izgradnje trajektne luke biti e ponovno stavljena u funkciju. dovedene na taj nivo.
Iz C.S. Gru otpadna voda ide dijelom tlanim, a dijelom gravitacijskim cjevovodom
PLAN
3.5
Gravitacijski i tlani cjevovodi koji odvode otpadne vode sa ovog podruja smjeteni ODVODNJA OBORINSKIH VODA
su uglavnom u javnim prometnicama i kao takvi e i ostati u dijelu gdje se nove
prometnice poklapaju sa trasama postojeih ako ne bude potrebe za izmjenom Razvoj grada Dubrovnika i izgradnju sustava odvodnje otpadnih fekalnih voda koja
usljed dotrajalosti ili zahtjevanog poveanja profila cijevi. U sluaju kada se trasa je prikazana u prethodnom poglavlju naalost nije pratila izgradnja sustava oborinske
postojee prometnice izmjeta i na njoj se gradi neki objekt biti e potrebno izmjestiti odvodnje.
i kanalizacijski cjevovod u novoplaniranu prometnicu kako bi bio dostupan za sluaj Godinama se problematikom oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika
eventualnih puknua cijevi i potrebe za intervencijom te zbog potreba redovnog nije nitko sustavno i planski bavio to je dovelo do neizgraenosti mree oborinske
odravanja.
Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na naina Starog grada to ini vrlo mali dio grada tako da je uope teko govoriti o mrei
da se kanalizacijski cjevovodi polau u iskopane zemljane rovove sa pjeanom oborinskih kanala.
posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka rova i zbijanjem Postojei oborinski kanali, koji su inae za dananje potrebe nedovoljnih dimenzija,
do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na krianjima velikim dijelom su oteeni prolaskom drugih instalacija komunalne infrastrukture ili
kanalizacijskih cjevovoda i na mjestima lomova ili promjene profila cjevovoda izvode uruavanjem uslijed optereenja te prodiranjem korijenja u iste. Pored toga, prisutno
se armiranobetonska okna sa poklopcima.
je i smanjenje protone moi ovih starih kanala, uslijed taloenja pijeska odnosno
Trase postojeih i novih cjevovoda kao i objekata vidljive su na grafikom dijelu openito otpadnog materijala.
plana.
PLAN
3.5
Ovako loe stanje u pogledu oborinske odvodnje na podruju grada Dubrovnika Odvodnja oborinskih voda na dijelu Grukog zaljeva temeljem Studije odvodnje
rezultira nizom problema koji se oituju, ak i kod kia srednjih intenziteta, u:
oborinskih voda Grada Dubrovnika ( Hidroprojekt ing d.o.o. Zagreb 2006. god. )
podijeljena je na nekoliko slivova koji gravitiraju predmetnom podruju. To su sliv
poplavama ulica,
Svaki od navedenih slivova e imati jedan ili vie ispusta u more ovisno o duljini
obalne crte. Osim planiranih ispusta prikazani su i postojei ispusti koji bi trebali
ostati u funkciji dok se ne izgrade novi kanali oborinske odvodnje i spoje preko
separatora masti i ulja na planirane nove ispuste.
Kao prioritetni zadatak u rjeavanju problematike oborinske odvodnje izraena je Isto kao za otpadne vode gravitacijski cjevovodi koji odvode oborinske vode sa ovog
Studija sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika od strane projektantske kue podruja biti e smjeteni uglavnom u javnim prometnicama jer bi se novoplanirana
Hidroprojekt ing d.o.o. iz Zagreba. 2006 god.
oborinska odvodnja kao i sva ostala nova infrastrukura morala izgraivati u sklopu
Studija je definirala osnovni koncept sustava oborinske odvodnje grada Dubrovnika izrade novih prometnica.
koji bi se u daljnjim fazama projektiranja trebao permanentno razraivati i dopunjavati.
Planirana oborinska odvodnja bi trebala prihvatiti sve sekundarne povrinske i
PLAN
3.5
Na mjestima krianja sa ostalim instalacijama oborinska odvodnja bi trebala imati ispusta u more treba ugraditi separatore masti i ulja koji e odvajati zauljene oborinske
prednost u rjeavanju zbog daleko najveih dimenzija cjevovoda i strogih uvjeta vode sa prometnica i parkiralita. Lokacije separatora i planiranih novih ispusta
gravitacijske odvodnje. To e uglavnom i biti ispotivano osim na lokaciji ispred prikazane u grafikom dijelu ovoga plana su aproksimativne i nije ih mogue tono
ispusta sliva ipine u dnu Grukog zaljeva gdje se cjevovodi oborinske odvodnje odrediti dok se ne postavi niveleta oborinskih kanala jer su obalni ispusti i dijelovi
kriaju sa podmorskim tunelom te e trebati izvesti sifonski prelaz oborinske odvodnje. kanala prije ispusta uglavnom potopljeni pa se lokacija separatora mora pomaknuti
Prilikom projektiranja i izvoenja objekata oborinske odvodnje treba posebnu panju uzvodno kako ne bi bilo poremeeno pravilno funkcioniranje separatora.
obratiti na objekte za uvoenje oborinskih voda sa vanjskih povrina u oborinske Trase postojeih i novih cjevovoda kao i objekata vidljive su na grafikom dijelu
kanale.
Izgradnja novih te izmjetanje i rekonstrukcija postojeih cjevovoda se radi na
naina da se cjevovodi oborinske odvodnje polau u iskopane zemljane rovove sa
pjeanom posteljicom i zatitnim nadslojem iznad cijevi te zatrpavanjem ostatka
rova i zbijanjem do propisanog modula zbijenosti za odreenu vrstu prometnice. Na
krianjima cjevovoda oborinske odvodnje i na mjestima lomova ili promjene profila
cjevovoda izvode se armiranobetonska okna sa poklopcima.
plana.
PLAN
3.5
Proizvoai otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom duni su pridravati se like Hrvatske, a skupljaju ga ovlatene pravne osobe. Opasni otpad mora se odvojeno
odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) i propisa donesenih temeljeni Zakona. Pri skupljati. Proizvoa opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladitenje i
postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada, smanji- oznaavanje opasnog otpada, do konanog zbrinjavanja od strane ovlatenih pravnih
vati koliine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhu osoba. Kante/kontejnere treba postavljati na kolno lako pristupana mjesta koja nee
smanjivanja koliina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odla- ugroavati koritenje okolnog prostora niti ugroavati krajobrazne i urbane vrijedganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i dr.), a odvojeno nosti podruja.
sakupljati neopasni industrijski, ambalani, graevni, elektrini i elektroniki otpad, 1.
otpadna vozila i otpadne gume, te opasni otpad. Komunalni otpad s podruja obuhvata
komunalnog otpada
planiranih stambenih, poslovnih, ugostiteljsjko turistikih i ostalih sadraja, a ine ga zatite kakvoe mora i tla, a tako nastali otpad odlagati na sanitarno odlagalite.
ostaci hrane, papir, plastika, ambalaa i sl.Cjelokupan otpad e se sakupljati odvojeno, Poeljno je, ve na mjestu nastanka otpada, vriti primarnu selekciju otpada i u tom
odnosno razvrstavati po vrstama i njegov odvoz e se obavljati putem nadlene komu- cilju postaviti kante/kontejnere za razliite vrste otpada. Kante/kontejnere treba postnalne slube.Tehnoloki otpad koji e nastajati na ovom podruju dijeli se na opasni i avljati na kolno lako pristupana mjesta koja nee ugroavati koritenje okolnog proneopasni. Provoenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Repub- stora niti ugroavati krajobrazne i urbane vrijednosti podruja.
PLAN
U okviru obuhvata UPU-a utvrene su PROSTORNE CJELINE1 tj. prostorno i funkcionalno zaokruena podruja odreene namjene koja se UPU-om planiraju izgraditi U svakoj prostornoj cjelini utvreni su obuhvati ZAHVATA U PROSTORU (graevne
i urediti sukladno propisanim uvjetima.
estice) kojima se odreuje i mijenja stanje u prostoru tj. sukladno lanku 106. Zakona definiraju prostorno planski pokazatelji gradnje i ureenja (lokacijska dozvola).
Razlikuju se slijedee prostorne cjeline u okviru kojih se planira gradnja, sanacija ili U okviru svakog zahvata u prostoru utvren je GRADIVI DIO (graevne estice za
rekonstrukcija graevina
gradnju graevina) za kojeg se definiraju Kig (koeficijent izgraenosti) i Kis (koeficijent iskoristivosti)
A Ljetnikovci sa parkom
B Luka otvorena za meunarodni trajektni i brodski promet dravnog znaaja
A Ljetnikovci sa parkom
1 Ljetnikovac Stay
2 Ljetnikovac Kaboga
3 Park Batahovina
PLAN
5 Zona Kantafig
E2 19 Ponta Solitudo - KV
E3 20 Solitudo - KV
7 Garano - poslovni
8 Autobusni kolodvor
9 Zona Porat
10 Auditorij
23 Orsan
11 Solska baza
12 Ex-TUP
24 Solitudo - LS
14 Samostan sv.Kri
25 Hotel Lapad
26 Hotel Kazbek
15 Gradski park
16 Riva u Gruu
27 Plaa
28 Kua Mladinov
E1 17 Batala
E1 18 Izletnika obala
PLAN
Detaljnim uvjetima ureenja i koritenja graevinskih estica, te gradnje graevina, Detaljni uvjeti ureenja, koritenja i gradnje prikazani su na grafikom prikazu br. 4.
ovim UPU-om utvruje se:
PLAN
Plan se dijelom svog obuhvata nalazi se unutar prirodne vrijednosti zatiene - odrina, stuporeda i stupova za odrinu te obrubnih zidia
temeljem Zakona o zatiti prirode u kategoriji znaajni krajobraz.(rjeenje br. 164/2 od - gustijerna, vrtne plastike i kamenog namjetaja
19,.12.1964.). Prilikom ishoenja odobrenja za graenje i izvoenje radova potrebno - drugih vrtnih ureaja (kanali za navodnjavanje i dr.)
je ishoditi posebne uvjete zatite prirode.
Na posebno osjetljivim mjestima (ulazni dio u podruje Rijeke dubrovake) treba MJERE ZATITE FLORE I FAUNE
provoditi propisane mjere ureenja zemljita i mjere zatite okolia .
Za gradnju i izvoenje radova na posebno osjetljivim podrujima i zahvatima koji Podruje obuhvata Plana svojim obuhvatom ne ulazi u podruje ekoloke mree,
mogu utjecati na kvalitetu okolia planirana je provedba postupka procjene utjecaja prema Uredbi o proglaenju ekoloke mree.
na okoli i prirodu u skladu s posebnim propisima.
Za vrt renesansnog ljetnikovca Stay na Batahovini i vrt gotikorenesansnog ljetnikovca
Kaboga na Batahovini zabranjeno je zadiranje u gradbenu komponentu izvorne i
zateene ureajne osnove vrtnog prostora, kao to je razgraivanje i mijenjanje:
- ogradnih zidova vrtnih prostora
PLAN
MJERE ZATITE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA, GRAEVINA I - U vizurama sauvati vanu proelnu, uzobalnu liniju zaljeva, na nain uvaavanja
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
- Lapadska strana zaljeva treba ouvati prepoznatljivost vizure i specifinu topografiju je na nain da su, sukladno konzervatorskoj dokumentaciji, navedeni spomenici u
ladanjske izgradnje
- Ozelenjeni prostori - Glavica Giman i sjeverozapadni ulaz u gruki zaljev zbog svog
znaaja u artikulaciji obale zaljeva imaju znaenje cezura kojom se tvore segmenti REIMI ZATITE PROSTORA
specifine ambijentalnosti i naglaava arhitektonska vrijednost pojedinih zdanja.
- Potrebno je zadrati prepoznatljivu i slojevitu urbanu i krajobraznu strukturu u U cilju zatite graditeljske batine, a sukladno njihovoj vrijednosti utvreni su sustavi
formaciji obaju obala Grukog zaljeva.
mjera zatite.
PLAN
struktura.
prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske Neophodno je i provoenje podvodnih arheolokih istraivanja u sluaju sanacije,
rekonstrukcije i prezentacije.
ARHEOLOKI LOKALITETI
Unutar zone stroge zatite zasebnu cjelinu ine registrirani/preventivno zatieni ili utvruje se njihova ugroenost i primjenjuje sljedei sustav mjera zatite:
PLAN
dobra,
dokumentiranje
arheolokih
istraivanja,
nalazita
nalaza
(tehnika,
zatitna hidroarheoloka istraivanja mjere koje se provode u zoni izravnog utjecaja interdisciplinarne analize uzoraka s nalazita (paleozoloke, paleobotanike,
stalni struni nadzor tijekom ureenja akvatorija Grua konzervatorski i arheoloki geoloke, antropoloke, dendokronoloke i ugljena C14).
nadzor u zoni izravnog i neizravnog utjecaja,
Zatitu arheolokih lokaliteta treba provoditi u skladu i s naelima arheoloke struke
Metodologija arheolokih iskopavanja, kao i podvodnih arheolokih istraivanja treba i konzervatorske djelatnosti, sanacijom, konzervacijom i prezentacijom vidljivih
se provoditi u skladu s Pravilnikom o arheolokim istraivanjima (NN.69/99, 151/03 ostataka graevina, vanih za povijesni i kulturni identitet prostora, odnosno
i 157/03, 30/05)
dokumentiranje nepokretnih i pokretnih arheolokih nalaza po najsuvremenijim Obuhvaa evidentirana kulturna dobra ili cjeline ambijentalne vrijednosti.
PLAN
pri radovima na ureenju prostora prihvatljive su metode obnove postojeih struktura potivanje izvornog sustava gradnje, funkcije prostora i sadraja
i izgradnja novih, uz uvjet ouvanja ambijentalnih karakteristika, napose tradicijskih na ovim kulturnim dobrima strogo se kontrolira unoenje novih sadraja neprikladnih
oblika, krajobraznog karaktera prostora.
rekonstrukcije i prezentacije
sukladno vrijednosti i stanju ouvanosti u ovim djelovima povijesne cjeline
Unutar povijesne cjeline predjela Giman nalaze se pojedinana kulturna dobra visoke s arhitektonskim snimkom postojeeg stanja, izraenog po usvojenoj metodologiji
kulturno povijesne vrijednosti, ve odavno prepoznate i valorizirane u strunoj dokumentiranja kulturnih dobara (Sadraj i obrada arhitektonskog snimka postojeeg
literaturi.
Za te graevine zahtjeva se potpuno ouvanje izvornosti, matrice povijesne izgradnje, dokumentacija nuno treba obuhvatiti detaljnu analizu zateenog stanja kojom e
PLAN
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem potrebama, ali bez
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog bitnih fizikih izmjena sauvanih elemenata povijesnih struktura
odjela.
suvremenih potreba
Obuhvaa dijelove kulturno povijesne cjeline koji sadre pojedinano zatiena AMBIJENTALNA ZATITA (ZONA C)
kulturna dobra i
vrijedne elemente povijesnih struktura razliitog stupnja ouvanosti.
Sustavom mjera zatite u ovoj zoni unutar prostornih mea uvjetuje se:
zatita i ouvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakteristinih koji osiguravaju kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno-povijesnih vrijednosti
skupina
povijesne cjeline
PLAN
- ouvanje vizura predjela iz odreenih kritinih pozicija, koje ne smiju biti niim
pri radovima na ureenju prostora prihvatljive su metode obnove postojeih struktura naruene i ometene, osobito one sa zapada, iz pravca otoka Dakse i rta Kantafig, te s
i izgradnja novih, uz uvjet ouvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne istone strane iz pravca Grada.
cjeline, napose tradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoninog sklada
cjeline.
KONZERVATORSKE SMJERNICE
Konzervatorske smjernice kulturno povijesnih cjelina i graevina opisane od toke arhitektonskim snimkom postojeeg stanja, te provedbom istranih radova (arheoloka
156 do toke 168. ove Odluke, potrebno je potivati prilikom ishoenja odobrenja za i konzervatorska) kojom e se upotpuniti spoznaje o razvoju i tipologiji ladanjske
graenje pojedinih prostornih cjelina i zahvata u prostoru prikazanih u tablici 2. toke izgradnje te utvrditi smjernice za primjerenu rekonstrukciju i obnovu
88. ove Odluke.
Na podruju Grukog zaljeva, svi zahvati u prostoru uvjetovani su obvezom uvaavanja Obnova i rekultivacija povijesnih vrtova, bez mogunosti nove izgradnje, pristup
i afirmacije:
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem
PLAN
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog Na irem podruju hotela Lapad, kao morfoloki i strukturalno definiranom prostoru,
odjela.
Konzervatorske smjernice za mogunost izgradnje unutar akvatorija Lapadske obale Nain ureenja i opseg intervencije definirat e se konzervatorskom dokumentacijom
- izgradnju plutajuih pontona u moru treba prilagoditi uvjetima lokacije, a mogue koja e osim kulturno povijesne obrade cjelina i kategorizacije graevina izraditi i
ih je organizirati kao vie pojedinanih, manjih prostornih cjelina koje moraju biti u detaljne smjernice za zahvat u prostoru
proimajuem odnosu s postojeim graditeljskim, jo uvijek dominantnim akcentima Uvjetuje se obveza ouvanja i rekonstrukcije graevina koje su po svojim
u prostoru
- dimenzioniranje marine Gru na potezu Lapadske obale treba podrediti cjelovitosti nositelj povijesnih osobitosti i ambijentalnosti prostora
slike zaljeva
- pontoni se trebaju planirati po iskustvu najnovijih tehnikih rjeenja, izvedbom struktura koja posjeduje spomeniko svojstvo, treba u svim elementima mjerilom i
iznad uzgonskih komora, na konstrukciji od galvaniziranog elika ili aluminija visoke gabaritom te morfolokom graom ostvariti uklapanje zahvata u povijesno uvjetovani
kakvoe, sa zavrnom drvenom podnicom. Ukupnom izvedbom pontona mora se ambijent
osigurati mali gaz kojim se osigurava slobodno kretanje struja, flore i faune
Konzervatroske smjernice za gradnju i ureenje turistike zone i prateih sadraja elemenata istaknuti autentine vrijednosti i karakter prostora.
NTC-a:
PLAN
na javnom prostoru obale, posebice tamo gdje se predvia uspostava pjeake Kako se radi o vrlo osjetljivom zahvatu, na ponti ispred ljetnikovca Sorkoevi,
komunikacije kao glavne poveznice zaljeva.
Sukladno vrijednosti najznaajnije ladanjske arhitekture na dubrovakom podruju i ladanjskog kompleksa Sorkoevi s morem, vidljivo na arhivskoj katastarskoj karti iz
prirodnom fenomenu Grukog zaljeva kod izgradnje SL Batala zahtijeva se paljivi 1837. god. i starim fotografijama.
pristup kojim se ne smije naruiti prirodno graditeljska ravnotea.
Organizacija luice treba se rijeiti bez znaajnijeg graevinskog zahvata unutar zidanu obalu, a za izvedbu pjeake komunikacije predlae se uspostava pontonske
akvatorija na principu luke u povijesnoj jezgri Dubrovnika. Vezovi brodica du obale etnice kao pjeake staze du obale zaljeva.
zaljeva, kao i nain njihovog sidrenja unutar akvatorija, u pravilnom ritmu i s pravom
mjerom, mogao bi oplemeniti ovaj povijesni prostor dodajui mu dinaminost Konzervatorske smjernice za ureenje Luke Gru:
nautikog scenarija.
Zbog poboljanja prometnog rjeenja i pjeake komunikacije du zapadne strane Za novu gradnju unutar luke potrebno je provesti arhitektonko-urbanistiki natjeaj
zaljeva, na potezu od istezalita za barke na Batali do hotela Lapad, mogua je Ureenje prostora i opseg mogueg zahvata definirat e se izradom studije
manja korekcija obale.
PLAN
postojeih graevina te valorizacije i definiranja propozicija za program urbanistiko- Putniki terminal za kruna putovanja s prateim sadrajima
arhitektonskog natjeaja.
Planskim dokumentom zahtjeva se jedinstveni urbanistiki koncept koji se podreuje modalnim prometnim centrom i dr.)
vrijednosti cjeline u cilju postizanja kvalitetne nadgradnje prostora, s mogunou Za putniki terminal za kruna putovanja Programska studija koja treba obuhvatiti
akcentiranja pojedinanih arhitektonskih prepoznatljivih motiva.
Uklanjanje postojeih graevina privremenog karaktera i izgradnja prateih sadraja znaajan udio u tvorbi urbane morfologije predjela te odraava kontinuitet povijesne
Nova izgradnja smjetena je u neposrednoj blizini ljetnikovaca Stay i Kaboga, pa slike zaljeva kao lukog prostora. Kroz valorizaciju i analizu suodnosa s postojeom
se zahtijeva uspostava primjerenog mjerila, volumena i gabarita izgradnje koja nee izgradnjom treba sagledati mogunosti njihovog preoblikovanja i prenamjene u skladu
poremetiti zateene
sa suvremenim potrebama.
vrijednosti u prostoru. Stoga se istie vanost krajobraznog ureenja kao poveznice u Prometnim rjeenjem trai se izmjetanje veih povrina prometa u mirovanju s
ostvarivanju suivota nove izgradnje i visokovrijednog kultiviranog prostora.
linije obale.
Parkiralini prostor treba planirati van obalne linije zaljeva, posebice tamo gdje se Za Solsku bazu uvjetuje se ograniena mogunost graevinskih intervencija, uz
predvia uspostava pjeake komunikacije kao glavne poveznice zaljeva.
PLAN
U postupku obnove predvia se izrada arhitektonskog snimka postojeeg stanja U okviru planskog zahvata predvia se mogunost prenamjene ljetnikovca Zaboga
s obradom rhivske grae u cilju upotpunjavanja spoznaja o tipologiji izgradnje te Zec u turistike i ugostiteljske svrhe, koje afirmiraju vrijednosti graevine i ambijenta,
definiranja posebnih smjernica za obnovu i rekonstrukciju.
Obnovu sklopa potrebno je planirati u izvornim tlocrtnim i visinskim gabaritima, Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih
uz rekonstrukciju oblikovnih elemenata proelja, uvaavajui povijesni identiteta rjeenjem o zatiti
predjela.
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog Konzervatorske smjernice za Dominikanski samostan u Gruu:
odjela.
kulturno
Za ljetnikovac Kaboga-Zec predvia se ouvanje zateenih vrijednosti cjeline koja povijesnih vrijednosti uz mogunost ogranienih graevinskih intervencija u smislu
je usprkos devastacijama zadrala prepoznatljivost ladanjske izgradnje. Mjerama prilagoavanja suvremenim potrebama.
zatite predvia se zadravanje tlocrtnih i visinskih gabarita s rekonstrukcijom i Za sve zatitne i druge radove u postupku obnove uvjetuje se izrada posebnog
restauracijom elemenata kamene
plastike proelja.
Za radove obnove i rekonstrukcije potrebno je predvidjeti izradu posebne smjernica za projekt obnove.
konzervatorske dokumentacije s arhitektonskim snimkom postojeeg stanja.
PLAN
gabaritima,
uvaavajui osobitost samostanskih prostora, uz rekonstrukciju oblikovnih elemenata konsolidacija i rekonstrukcija zidane obale upotrebom tradicionalnih materijala i
proelja i unutranje specifine opremljenosti.
tehnika gradnje.
Zatitni i drugi radovi na kulturnom dobru unutar prostornih mea odreenih rjeenjem Posebno se naglaava nunost odravanja kamenog poploenja uz potivanje vrste,
o zatiti mogu se poduzeti samo uz prethodno odobrenje nadlenog Konzervatorskog naina obrade i slaganja kamenih elemenata.
odjela.
Konzervatorske smjernice zatite za Ex TUP:
Za definiranje urbanistikih parametara nuno je istraiti zadatosti lokacije, 3.2., izraenog na temelju studije sigurnosti prometa; Sveuilite u Dubrovniku,
valorizirati postojeu izgradnju te uvaiti povijesnu matricu gradnje unutar bloka Veleuilite u Dubrovniku, pomorski odjel-Studija sigurnosti plovidbe i optereenja
kako bi se planirani zahvat to bolje inkorporirao u tkivo grada.
Preporuuje se suvremeni arhitektonski koncept, uvoenjem iste i jednostavne razvoja i izgradnje novih sadraja u zaljevu -Dubrovnik, oujak 2008.
morfologije, svedene na osnovne geometrijske oblike koji slijede prostornu funkciju
zgrade.
PLAN
1.linijski brodovi:
3.ostalo brodovlje
upravljanje i kontrolu ima za cilj uspostaviti obvezu javljanja svih plovila, kako bi
Razlog takvoj podjeli prioriteta prolazaka proizlazi iz injenice da manevar okreta uspjeno regulirala pomorski promet, i odrediti toke javljanja.
velikoga putnikog broda u podruju posebnog opreza zaustavlja sav promet. Zato
treba omoguiti linijskim brodovima nesmetano uplovljavanje/isplovljavanje prema Kod planiranja radova u Luci Dubrovnik, odnosno kod izvoenja infrastrukture i
utvrenom redu plovidbe, a manovru broda na krunom putovanju uskladiti prema suprastrukture sa stajalita sigurnosti potrebno je voditi rauna o slijedeem:
itinereru linijskog prometa. Da bi se to ostvarilo, potrebno je uspostaviti slubu za - podruje luke trebalo bi biti podijeljeno na dio ogranienog kretanja i dio gdje
nadzor, upravljanje i kontrolu prometa u grukoj luci.
kretanje nije ogranieno, podruje gdje je kretanje ogranieno treba biti ograeno, uz
kontrolirani pristup (pomorski granini prijelaz),
Potrebno je odrediti prioritete pri vezivanju/sidrenju brodova, pri emu u redovito - pristup svim vezovima za brodove treba biti ogranien,
vee brodove treba vezivati u luci, a manje brodove sidriti, prvenstveno zbog znatno - parkiralite treba biti za slobodno parkiranje sa neogranienim pristupom i parkiralite
manjeg broja putnika i plovila pri tenderingu.
PLAN
- dio luke gdje je ogranien pristup treba biti ograen na primjeren nain (preporuka zatite.
da bude ograen kao granini prijelaz),
- u ogradi treba predvidjeti nekoliko ulaza/izlaza koji bi bili u funkciji samo povremeno
po potrebi, na takvim ulazima treba predvidjeti i mogunost obavljanja graninih
formalnosti,
- video nadzor cjelokupnog podruja (otvoreni i zatvoreni prostori),
- postaviti takve barijere za osobe i vozila koja e ih usmjeravati i omoguavati pristup
odreenim podrujima,
- ukoliko objekti (npr. putniki terminal) ine dio perimetra ogranienog prostora
(granini prijelaz) tada na toj strani objekata ne smije biti nikakvih nenadziranih otvora
(prozori, vrata i sl.) ili mogunosti pristupa sa otvorenih terasa, galerija, balkona i sl.,
- kod ulaznih rampi na ekalita predvidjeti primjerene objekte za zatitare (redare i
sl.),
- ukoliko se planiraju vezovi za brodove u podruju mosta na Rijeci Dubrovakoj
tada treba predvidjeti poduzimanje zatitnih mjera na mostu (ugradnju barijera koje
nee dopustiti da se s mosta neto baci na brod),
- zavretkom svake faze izgradnje treba zavravati i odreenu razinu sigurnosne
PLAN
3.7
U obuhvatu Plana ne doputa se razvoj djelatnosti koje ugroavaju zdravlje ljudi i 3. Pristani okomiti na obalu izgradit e se na pilotima spojenima prenosnicom iznad
tetno djeluju na okoli.
razine mora
Mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli obuhvaaju skup aktivnosti 4. Pristani se nee graditi na nain da ometaju slobodnu cirkulaciju mora ili da utjeu
usmjerenih na ouvanje okolia, i to uvanjem i poboljanjem kvalitete voda, zatitom na sigurnost plovidbe.
i poboljanjem kakvoe zraka, smanjenjem prekomjerne buke i mjerama posebne 6. Izradit e se snimka zelenila kao podloga za idejno-arhitektonska rjeenja i potrebnu
zatite.
sanaciju
7. Idejno-arhitektonska rjeenja graevina prilagodit e se visokovrijednom
Mjere spreavanja nepovoljnog utjecaja na okoli utvrdit e se u postupku procjene vegetacijskom krajoliku te uskladiti s postavljenim urbanistikim uvjetima.
utjecaja na okoli, a ovim se Planom iste daju naelno.
projektu.
9. Izradit e se poseban hortikulturni plan ozelenjavanja novoizgraenih povrina.
1. Projektiranje lukobrana i pristana u graevinskom i poloajnom rjeenju uvait e: Minimalno se unutar svakog zahvata (koji ima znaajan kopneni dio) predvia 10 %
- rezultate analize energije valova na ulazu u Gruki zaljev s analizom valovanja
zelenih povrina
- rezultate hidraulikog ili matematikog modeliranja promjene valovanja izgradnjom 11. Izgradnja na podruju obuhvata Plana organizirati e se na nain:
lukobrana i pristana
PLAN
3.7
- da se tijekom radova u uvali Batala osigura privremeni smjetaj amaca na drugom - potreban broj ureaja za gaenje poara te vatrogasnih hidranata za djelotvorno
mjestu,
gaenje poara,
12. Izgradit e se, postaviti, prilagoditi ili nabaviti sliojedei objekti ili sredstva:
- Kanalizacijski sustav za prikupljanje svih sanitarnih otpadnih voda s prikljucima - odgovarajue plovilo za prikupljanje naftnih derivata i drugih plivajuih oneiujuih
za pranjenje spremnika fekalnih voda s plovila, sanitarne vorove prema kriteriju tvari s povrino mora.
minimalno udaljenosti od plovila (najvie 100 m) te ureaje za prihvat sadraja 13. Provodit e se sljedee organizacijske mjere tijekom koritenja zahvata:
kemijskih zahoda,
- dodatno napajanje crpnih stanica za crpljenje otpadnih voda u podruju Gruke i s kaljunim vodama, istroenim uljima, koritenje sanitarnih ureaja, pranjenje
Lapadske obale to e garantirati da fekalne vode ni u kojem sluaju prelijevanja ne brodskih spremnika fekalnih voda, pranjenje sadraja kemijskih zahoda, odlaganja
dospiju u more,
- odvojeni kanalizacijski sustav za prikupljanje oborinskih voda s lukog i podruja - Organizirat e se sluba odravanja istoe na javnim povrinama, povrini mora,
luka posebne namjene sa ureajem za uklanjanje ulja i masti,
kod pojave moguih uzronika ekoloke nesree: poari, razlijevanje naftnih derivata
PLAN
3.7
- Izradit e se plan za regulaciju reima prometa u centru koji e uzimati u obzir 5. Odlaganje izvaenog morskog mulja iz radova izgradnje ili odravanja obavljat e
postojei promet na Lapadu s ciljem sprjeavanja zaguenja prometa,
- Izradit e se plan regulacije plovidbe u luci nautiko-turistikog centra sukladan izradu elaborata zatite okolia ili procjenu utjecaja na okoli.
planu plovidbe u Grukom zaljevu .
Zbrinjavanje otpada s brodova
B. Mjere za smanjenje oneienja mora
1.
na gradilitu urede mjesta gdje se istroena ulja mogu prihvatiti, a manje koliine I konvencije MARPOL 73/78. Kaljune vode s brodova zbrinjavati putem ovlatene
isteklog ulja u cijelosti pokupiti.
3.
3. Kod radova nasipavanja mora prilikom izgradnje koristit e se isti kamen iz smjernicama navedenim u Prilogu V meunarodne konvencije MARPOL 73/78, uz
PLAN
3.7
1. Glavnina graevinskih radova izvodit e se izvan turistike sezone te u vremenu otvorenih za jjavni promet i luka posebne namjene i predavati ovlatenom sakupljau
kada se ne remeti odmor lokalnog stanovnitva i turista.
3. Na dijelovima prometnica na kojima e dolaziti do rasipanja materijala, provodit iskljuivo na ureenom pralitu. Nastale otpadne vode, proistiti na talonici
e se redovito ienje i uklanjanje rasipanog materijala.
i separatom ulja i ispustiti kroz podmorski ispust u more. Odrediti vrstu i sadraj
4. Kontrolirat e se istoa guma, i prekrcanost teretnih vozila te provoditi odgovarajue tekih metala u otpadnoj vodi nakon prolaska kroz separator ulja i po potrebi poduzeti
mjere sprjeavanja oneienja prometnica.
1. Prije poetka radova pregledat e se nalaze li se na morskom dnu arheoloki ostaci razdjelnim sustavom kanalizacije.
2. Sve nove graevine u obuhvatu Plana trebaju respektirati konzervatorske smjernice 2. Fekalne i tehnoloke vode odgovarajuom obradom dovesti na kvalitetu gradskih
iz poglavlja 3.6.2. ovog Obrazloenja.
otpadnih voda.
PLAN
3.7
3. Vode na izlazu iz kuhinje uputali u internu kanalizaciju marine u skladu s Zatita zraka
vodopravnim uvjetima.
4. iste oborinske vode upustiti u oborinski kolektor bez ugroavanja okolnih svrhu predvienim hangarima opremljenim usisnom ventilacijom.
objekata ili povrina.
5. Oborinske vode s povrina na kojima bi mogle pokupiti masnoe i ulja prije konane Zatita od buke
dispozicije propustiti kroz separator ulja i masti.
Mjere zatite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zatiti od buke (NN
6. Oborinske vode po prolasku kroz separator ulja i masti isputati u more obalnim 20/03) i provedbenim propisima koji se donose temeljem Zakona.
ispustom.
7. Separator ulja i masti treba imati metalne poklopce zbog povremenog ienja i odabira tehnologije, osigurati to manju emisiju zvuka.
odravanja.
Koristiti noviju mehanizaciju koja je prola testiranje na buku pri tehnikom pregledu,
1. Ambalani otpad zbrinjavati u skladu s propisima za postupanje s ambalanim Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti
otpadom te predavati ovlatenom sakupljau.
2. Ostali neopasni otpad, koji je po svojim svojstvima slian komunalnom zbrinjavali Mjere zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti temelje se na polazitima
putem komunalnog poduzea na temelju sklopljenog ugovora.
PLAN
3.7
U postupku provoenja plana potrebno je potivati Zakon o zatiti i spaavanju (NN obavezno osigurati povrine za operativni rad vatrogasnih vozila u skladu s posebnim
174/04 i 79/07), lanak 134. Zakona o policiji (NN 129/00), Pravilnik o mjerama propisima,
zatite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i -
ureivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86), Pravilnik o tehnikim normativima stabilnog sustava za dojavu i gaenje poara,
za sklonita (Sl.list 55/83) preuzet zakonom o standardizaciji (NN 53/91), Pravilnik o -
Zatita od poara
je potivati slijedee:
omoguiti pristup vatrogasnim vozilima do pojedinih graevina. Uz te graevine je (npr. servisne radionice) projektirati u skladu s amerikim smjernicama NFPA 303
PLAN
3.7
Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards (2000. godine) i NFPA 307 poara, ostakljenja otporna prema poaru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati
Standard for the Construction and Fire Protection of Marine Terminals, Piers and i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102;
Wharves (2000 godine);
-
Graevina mora biti udaljena od susjednih graevina najmanje 4,0 m ili manje N 106, a sprinkler ureaj projektirati shodno njemakim smjernicama VDS;
ako se dokae, uzimajui u obzir poarno optereenje, brzina irenja poara, poarne -
karakteristike materijala graevina, veliinu otvora na vanjskim zidovima graevine poara iz kojeg e biti mogue ocijeniti odabrani sustav zatite od poara te ishoditi
i dr. da se poar nee prenijeti na susjedne graevine ili mora biti odvojena od posebne uvjete graenja u pogledu osiguranja posebnih mjera zatite od poara od
susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u sluaju nadlene slube.
da graevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti -
najmanje 90 min.) nadvisuje krov graevine najmanje 0,5 m ili zavrava dvostranom i otvorenom prostoru, graevina mora imati vatrogasni pristup prema posebnim
konzolom iste vatrootpornosti duine najmanje 1 m ispod pokrova krovita, koji mora propisima, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mrea mora se, ukoliko
biti od negorivog materijala najmanje na duini konzole.
-
Izlazne putove iz graevina projektirati u skladu s amerikim smjernicama dijelove prirode za koje je potrebno donijeti procjene ugroenosti i planove zatite
Elemente graevinskih konstrukcija i materijala, protupoarne zidove, prodore poslova. Ovu zatitu je potrebno planirati na umskim i poljoprivrednim podrujima
cjevovoda, elektrinih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stripove, ventilacijske koja neposredno okruuju gradska naselja, da se tijekom poarne sezone onemogui
vodove, vodootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarae za zatitu od zahvaanje istih s otvorenih prostora. Na ovim povrinama je potrebno predvidjeti
PLAN
3.7
provoenje svih preventivnih mjera zatite od poara, sukladno pozitivnim hrvatskim Mjere zatite od potresa
propisima, uvaavajui sve specifinosti ove upanije.
-
U sluaju planiranja skladita i postrojenja zapaljivih tekuina i plinova, te U svrhu efikasne zatite od potresa neophodno je konstrukcije svih graevina planiranih
Kod gradnje i projektiranja srednjih i velikih garaa obvezno primijeniti Do izrade nove seizmike karte upanije i karata uih podruja, protivpotresno
austrijske smjernice TRVB N106 za zatitu od poara u srednjim i velikim garaama projektiranje i graenje treba provoditi u skladu s postojeim seizmikim kartama,
koji se koriste u nedostatku domaih smjernica kao pravilo tehnike prakse temeljem zakonima i propisima..
lanka 2. stavka 1. Zakona o zatiti od poara.
-