PROFESORICA I MAMA

Nedjelja, 11.03.2007.

Ivan GunduliDubravka

Biljeka

piscu

Roen je u Dubrovniku u plemikoj obitelji. U rodnom gradu se kolovao i poslije

obavljao vie dravnih dunosti. Odgojen je u duhu katolike obnove, te je u tom
smislu ivio i pisao u svojim djelima. Umro je u 49 godini ivota. Pokopan je u
franjevakoj crkvi u Dubrovniku. Ivan Gunduli, rodio se 1589. godine, gdje je i umro
1638. godine. Bio je lan jedne od najstarijih i najuglednijih vlastelinskih obitelji u
Dubrovniku. kolovao se iskljuivo u svojem rodnom gradu, tj. u Dubrovniku, jer su u
to vrijeme u Dubrovniku poeli djelovati isusovci, koji su bili borbeni nosioci ideja
katolike obnove. Obavljao je razliite dunosti u dravnoj upravi, i to kao lan
Velikog
vijea,
Vijea
umoljenih
(senat)
i
Malog
vijea
(vlada).
Knjievnim radom Gunduli se bavio tijekom cijelog ivota. Nakon mladenakih
ljubavnih i melodramskih knjievnih ostvarenja, u zrelim se godinama priklonio
ozrelijim temama i problemima. Rezultat takve pjesnikove orijentacije bila su
njegova
tri
najvanija
dijela:
Dubravka
(1628)
pastirska
drama,
Suze
sina
razmetnoga
(1621)
refleksivna
poema,
te
Osman
(1621
1638)
ep.
Ta tri djela su vrhunska ostvarenja u hrvatskoj knjievnosti, te su istovremeno i na
razini
suvremenih
dostignua
u
knjievnosti
europskog
baroka.
Knjievno je stvaranje zapoeo u mladosti, piui ljubavne pjesme i preraujui
talijanske mitoloke drame. Sauvano ih je etiri.: Arijadna, Prozepina ugrabljena,
Dijana,
Armida.
O
VRIJEME
Radnja
MJESTO
Radnja

djelu
se

odvija
se

1628.

godine
odvija

na

dan
u

DUBRAVKA
RADNJE:
sv.
Vlaha.
RADNJE:
Dubrovniku.

Dubravka je pastirska igra, zapravo melodrama, jer su uvedeni glazbeni elementi.

Sastoji se od tri ina. Djelo je hvalospjev dubrovakoj slobodi i otra kritika
dubrovakog
graanstva.
Radnja
je
prilino
jednostavna:
Na dan nezavisnosti izaberu se najljepi pastir i najljepa pastirica, te se oni
meusobno oene. Ove godine je izabrana Dubravka, koja se trebala udati za
Miljenka (plemstvo) ali runi i bogati Grdan je odluio da e imati Dubravku te je
odluio
potplatiti
suce,
to
otro
kritizira
Gunduli:

Razlog,
prodava
dua
ni

pravda
na
i
mjere

i
nj
as
u

mjera
vjera,
ovuda
suda

svemu
je
ivot
se,
ne
ide
priteu

zlato
dua
za
pod

u
i

nas,
as;
platom,
zlatom.

Djelo zavrava tako da Bog Lero dolazi na zemlju i sreuje situaciju.

Radnja ovog djela dogaa se u Dubravi na dan svetog Vlaha 4. veljae. Na taj dan se
slavi sloboda jednim pradavnim obiajem kojim se najljepa pastirica - Dubravka uda
za
najljepeg
pastira
Miljenka.
Sve bi bilo dobro kad se u dramu ne bi umijeali suci, koji su dodijelili Dubravku
jednom runom Starcu. Taj starac je bio jako bogat pa je potkupio sudce.
Na sreu tada se u dramu upleo i bog Lero koji je Dubravku vratio Miljenku.
Dubravka je pastirska igra prikazana po prvi put u Dubrovniku 1628.g.U njoj
Gunduli velia slobodu, dobra i mir u Dubrovniku kao upozorenje onima koji bi
eljeli
mijenjati
vlast.
Mitoloko-pastoralni sadraj Gundulieve drame ima alegorijsko znaenje. Mjesto
radnje Dubrava oznaava sam grad Dubrovnik, Dubravka je simbol dubrovake
slobode i vlasti, Miljenko simbol dubrovakog plemstva, a Grdan simbolizira
obogaeni sloj dubrovakih graana koji se ele domoi dubrovake vlasti enidbom s
plemkinjama.
Gunduli je smjestio dogaaje u pradavna vremena i tako ih distancirao od
svagdanjice. Sva je lica smjestio u divnu umsku idilu, svjeu prirodu. Sve je u
vedrom, sveanom raspoloenju i puno svijetlih boja kao simbol istoe i ljubavi.
Starac Ljubdrag, kao iva savjest Dubrave, kori, prijeti, savjetuje. On je nosilac
Gundulievih filozofija, pogleda na dravu drutvo i slobodu. Jer dravi i slobodi ne
prijete samo neprijatelji iz vana nego i njezini graani ako ne potuju zakone
Republike. On je protivnik tzv. neslinih enidba, i zato slijedi ono to je u njegovom
gradu bio zakon: da pripadnici plemike klase ne mogu sklapati brakove s
pripadnicima
puana.
Ovim dijelom pisac podrava narod koji svim srcem eli sauvati svoju tako dragu i
voljenu slobodu i kritizira bogato graanstvo (Grdan) koji bi u tenji za bogatstvom
sve
prodao,
pa
ak
i
slobodu.
17 st. Dubrovnik slabi, zbog gubitka monopola nad trgovinom izmeu Istoka i
Zapada, jer se javljaju se novi konkurenti: Francuzi, idovi, Mleani koji sve vie i
vie istiskuju Dubrovnik sa svjetske scene. Sredozemljem je sve opasnije ploviti zbog
gusara, a zbog estih ratova sa Turcima opasnom je postala i trgovina kopnom.
Svjetski se trgovaki putovi pomiu sa Sredozemlja na Atlantski ocean, javljaju se
nove pomorske sile. Graanstvo, relativno mladi sloj drutva, koje nije imalo nikakvih
ogranienja, te se bavilo trgovinom, manufakturom i drugim unosnim poslovima, sve
se je vie bogatilo i teilo prema vlasti. Kako su u Dubrovniku vladali plemii,
graanstvo je teilo da postane plemstvo i da ima udjela u vlasti. Plemkinje se zbog
strogih, konzervativnih normi nisu mogle udavati za graane, ma koliko da je iznosilo
njihovo bogatstvo. Protiv graanstva, koje je svojim novcem kupovalo plemike titule,
otro je istupio Gunduli blatei ih i iznosei svoja miljenja u Dubravki i Osmanu.

Dubravka zapoinje i zavrava stihovima o slobodi. Nakon svakog lika skup pjeva
jednu od himni o Dubrovniku (slobodi, ljepoti,). Gunduli kroz lik ribara pokuava
opjevati Dubrovaku slobodu i sve to ide uz nju: pravdu, blagoslov, mir... Ribar u
kratkim osmercima, jednom himnom zapoinje Dubravku. Takoer i itavo djelo
zavrava
himnom
slobodi
koje
izgovara
skup:

O
dar
uzroe
uresu
sva
ne

lijepa,
o
u
kom
sva
istini
jedini
srebra,
sva
mogu
bit

draga,
o
slatka
slobodo,
blaga
vinji
nam
bog
je
do,
od
nae
sve
slave,
od
ove
Dubrave,
zlata,
svi
ljudski
ivoti
plata
tvoj
istoj
ljepoti
!

U ovim se stihovima oituje doivljaj slobode kao doivljaj ljepote. Sloboda koja je
uzrok dubrovakoj slavi, ne moe se platiti materijalnim dobrima, ona je u ljudima i u
ivotima.
U

duhu

Livade
da

baroka

djelo

obiluje

su
obuku

kienim
uzeli
bijeli

dan

metaforama

kao

to

odjeu
zoru

je

ova:

zelenu,
rumenu.

Ovom metaforom Gunduli opisuje svitanje novoga dana. Ali pomou drugih
metafora
Gunduli
opisuje
stanje
stvari:
Primorja

naa

sva

nita

sila

zbi

te:
Po
i

njih
grabi

svijeh
hita

srdita
i

zvijer
tri
noktijeh

i
sve

ri,
dri

tim dvjema metaforama, Gunduli govori o naem okupiranom i porobljenom

primorju i Mleanima, koji kao zvijer samo hrle, pljakaju i osvajaju. Kao to znamo,
oni
su
jedan
od
uzroka
opadanja
dubrovake
moi.
Ovo djelo je alegorija na stanje u Dubrovniku , ali i hvalospjev Dubrovniku i njegovoj
slobodi:

u
lijepa
draga
U
od

Dubravo,
uresu
si
si

ti
ti
veseloj
estitih

slavna
mojijem
srcu
ovoj
tvojih

svima
slobodnomu,
oima,
momu.
sjeni
grana

provesti
dio
Tim
i
na
po

je
najdrai
raspinam
u

milo
mojijeh
mree
vjeam
dubje
vjetri

zavjet
zeleno

kom

blazi

meni
dana.
moje,
vre
tvoje,
pre.

Osim toga Gunduli govori o neprilinom odnosu izmeu plemkinje i graana:

Ni
razlika

mu

i
plemena,

ena

ugaa,
imanja

kad

su

oba
doba

Gunduli je smjestio dogaaje u pradavna vremena i tako ih distancirao od

svagdanjice. Sva je lica smjestio u divnu umsku idilu, svjeoj prirodi. Sve je vedrom,
sveanom raspoloenju i puno svijetlih boja kao simbol istoe i ljubavi
Miljenko je simbol dubrovakog plemstva, a Grdan simbolizira obogaeni sloj
dubrovakih graana koji se ele domoi dubrovake vlasti enidbom s plemkinjama.
Starac Ljubdrag, kao iva savjest Dubrave, kori, prijeti, savjetuje. On je nosilac
Gundulievih filozofija, pogleda na dravu drutvo i slobodu. Jer dravi i slobodi ne
prijete samo neprijatelji iz vana nego i njezini graani ako ne potuju zakone
Republike. On je protivnik tzv. neslinih enidba, i zato slijedi ono to je u njegovom
gradu bio zakon: pripadnici plemike klase ne mogu sklapati brakove s pripadnicima
puana.
Dubravka je alegorijsko-pastirska drama, jer ima sve elemente pastorale tj. arkadije
(dogaa
se
u
prirodi,
likovi
su
vile,
a
motiv
je
ljubav).
U Dubravki Ribar, osim to iskazuje slobodu, on suprotstavlja opis Dubrovnika sa
Dalmacijom
i
primorjem.

Dubravka je odraz dubrovake stvarnosti. Ono se sastoji od tri razina:

1. Pastirska razina - Gunduli ismijava starost koja pokuava naruiti prirodni tok,
ljubav mladih i lijepih, kojih u tome spreava via sila; velianje ljepote, mladosti,
ljubavi
i
ismijavanja
starosti.
2. Alegorijska razina - Sloboda je boanska. Neslobodan ovjek nema ono to je
preduvjet da bude ovjek. Sloboda je ono to ovjek treba imati samim svojim
postojanjem. Starac predstavlja jaajuu graansku klasu. Kroz njegov lik Gunduli
progovara o unutarnjim proturjenostima u samom Dubrovniku. Dubravka je simbol
politike
vlasti,
a
Miljenko
oznaava
dubrovaku
vlastelu.
3.
O
dar

Razina

sukoba

lijepa,
u
kom

o
sva

sukob

izmeu

draga,
o
blaga
vinji

tradicionalnog

novo

slatka
nam
bog

slobodo,
je
do,

uzroe
uresu
sva
ne

istini
jedini
srebra,
sva
mogu
biti

od
od
zlata,
plata

nae

sve
ove

svi
tvojoj

ljudski
istoj

slave,
Dubrave,
ivoti
ljepoti!

Pastir Radmio poziva jutarnju zvijezdu Danicu da to prije svane dan. Naime svake se
godine na taj dan proslavlja sloboda i po pradavnom obiaju najljepa se vila za
najljepeg
pastira
udaje.
Zatim se pastiru pridruuje Ribar sa primorja koje je pod vlasti Mleana. Ne moe se
prestati diviti njihovoj slobodi i usporeivati Dubravu sa njegovim krajem:
"
Toliko
je
vladanja
silno
u
nas,
da
se
ti,
ena,
djeca,
imanje
ne
moe
tvoji
rijeti.
U
mjesti
je
ovemu
slobode
estit
dar:
svak
sebi
i
svemu
svomu
je
gospodar.
Razlog,
pravda
i
mjera
svemu
je
zlato
u
nas,
prodava
na
nj
vjera,
ivot
se,
dua
i
ast;
dua
i
ast
ovuda
ne
ide
za
platom,
ni
mjere
u
suda
priteu
pod
zlatom.
"
(59
str.)
Stari Divjak, oenjen za Jeljenku, eli da njega izaberu i da dobije Dubravku. On je
mislio na vjenanje otii kao svira, no tu mu namjeru kvari Gortak koji se eli na
zabavi dobro najesti. Oni odlue da tko bolje odsvira, taj e otii na zabavu. Pobjeuje
Gortak, ali Divjak odluuje ipak otii na zabavu preodjeven u vilu.
elei sprijeiti Divjaka, Jeljenka odluuje otii na zabavu preodjevena u pastira.
Javlja se u djelu i mladi Zagorko koji eli nai sebi vilu, dok se njegova majka Stonja
ne
slae
s
njim.
Kad se pojavio Divjak na zabavi obuen u vilu, prepoznaju ga pastiri i poinju se
zabavljati na njegov raun. Iz te situacije Divjaka spaava Jeljenka. Kad je on obeao
da vie nee juriti za vilama, Jeljenka skida pastirsku odjeu i oni se pomire.
Svi su mislili da e sudci za najljepu djevojku odabrati Dubravku, a za najljepeg
pastira Miljenka, jer su oni od djetinjstva obeani. Miljenko nije elio posluati
Pelinku
i
Dubravku
zadiviti
darom:
"
MILJENKO
Opak
je
nain
svim
koji
me
ui
ti;
ne
daj
bog
s
darovima
k
Dubravci
hoditi;
scijenit
vil
gizdavu
za
enu
lakomu,
ja
neu
mudros
tvu
posluat
u
tomu.
K
srcima
asnimi
nije
trijebi
s
darom
it,
ako
uvik
prid
njimi
omraze
ne
dobit.
"
(84
srt.)
No desilo se do tada neto nevieno, sudci su odabrali za pastira bogatog ali runog
Grdana.
"
MILJENKO
SAM
Najljepa
se
vila
daje
najgremu
u
prilici!
Ke
ufanje
vee
ostaje
nami,
o
verni
ljubavnici?
Ljubav,
vjera,
sluba,
lipost
i
obiaji
i
zakoni,
-

sve
grda
No

bi
u
u

zaman:
neman

zlatu
taj

as

se

doni.

jau
"

umijeao

(96
Bog

kripost
str.)
Lero:

"
Bog
razvedri
Lero
sliku
i,
da
vidi
mladi
i
stari,
nje
lijepu
ljubavniku
u
obraz
jedan
zrak
udari.
Svak
to
uze
za
zlamenje
da
vlas
vinja
to
uini,
da
Miljenko
sadruen
je
lijepoj
Dubravci
a
ne
ini.
Tim
vaskolik
puk
se
uzbuni
i
zavapi
u
sve
glase
da
se
volja
boja
ispuni,
doim
lijepu
lijepa
da
se.
Iz
ruka
se
tako
ote
Grdanovjeh
lijepa
vila
i
da
komu
ci
lipote
nje
pristoji
ljepos
mila.
"
(101
str.)
Tad nastaje pravo veselje i zapoinje se sa slavljem. Sve se zavrilo sretno. Gortak se
najeo, Divjak i Jeljenka su zajedno i Miljenko i Dubravka sretni slave:
"
MILJENKO
Evo
uza
me
moga
dobra,
evo
uza
me
moga
blaga,
evo
lijepa,
evo
draga
ku
moj
ivot
sluit
obra!
DUBRAVKA
O
prislatko,
o
jedino
drago
ufanje,
eljno
meni!
o
uresu
moj
ljuveni,
Miljenko
Dobar i poboan. Brine se o svome stadu, ali isto tako spreman je i Dubravi pruiti
svu ljubav koja joj je potrebna. Nekim udom dospio je za njene gozbe na sav glas, ali
to je kasnije ispravljeno i proglaen je najboljim pastirom. Uza ove njegove vrline on
je i poten i osjeajan, a to moemo zakljuiti iz petog prizora drugog ina u kojemu
starica Pelinka savjetuje Miljenku da se Dubravci priblii darovima, ali on to odbija i
istie da se do ljepote i ljubavi ide istim srcem, a ne punom vreicom- najljepi meu
pastirima,
simbol
dubrovakog
plemstva:
"
Miljenko
je
imo
mili
ste
Dubravku
ci
lipote;
nu
se
ukloni
zakon
sili:
grd
ju
pastir
zlatom
ote.
"
Dubravka
Dobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima,
simbolizira Dubrovaku republiku- najljepa meu vilama, simbol dubrovake

slobode
i
vlasti:
"
Po
zakonu
dat
se
imae
lijepa
Dubravka
i
gizdava
sred
Dubrave
komu
nae
u
ljepoti
je
prava
slava.
"
(94
str.)
Grdan
Ruan, nepoten, bogat starac. Piev stav ve se vidi iz imena kojemu je dao.
Negativan je lik, a njegova negativnost najvie dolazi do izraaja kad podmiuje
Vijee. Grdan simbolizira nepotene ljude koje prevarom ele doi na vlast
Starac
ribar
Bjegunac iz primorja koje nije slobodno. Dolazi u slobodnu Dubravu koju naziva
gnijezdo
slatkim
slobode
primile.
Divjak
i
Gortak
Oni su satiri (mitoloka bia). Runi, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh. Divjak je
stari
satir
koji
je
elio
Dubravku,
oenjen
je
Jeljenkom.
Ljubdrag
Starac, pastir. Lik kojem je glavni zadatak podsjeati na stara dobra vremena kada se
u Dubravi ivjelo poteno i radosno. star i mudar ovjek, kroz ija usta progovara
Gunduli
sa
svojim
mislima
i
svojom
filozofijom
Jeljenka Divjakova ena, sve je pokuavala kako bi vratila sebi mua

Dubravka je najljepi primjer rodoljubne alegorije, osjea se osjeaj prirode i

pjesnikovu sreu to ivi u slobodi. To je zapravo punim znaenjem himna slobodi, jer
Gunduli
velia
slobodu
Dubrovnika
kao
najvee
dobro:
"
O
lijepa,
o
draga,
o
slatka
slobodo,
dar
u
kom
sva
blaga
vinji
nam
bog
je
do,
uzroe
istini
od
nae
sve
slave,
uresu
jedini
od
ove
Dubrave,
sva
srebra,
sva
zlata,
svi
ljudski
ivoti
ne
mogu
biti
plata
tvoj
istoj
lipoti.
"
Mjesto radnje, Dubrava prema povjesniarima knjievnosti, oznaava sam grad
Dubrovnik, pastirica Dubravka simbol je dubrovake slobode i vlasti, a njom se eni
Miljenko, alegorijsko oblije dubrovakog plemstva. Grdan simbolizira obogaeni sloj
dubrovakih graana koji se ele domoi dubrovake vlasti enidbom s plemkinjama.
SADRAJ:
I
in
Radmio, jedan od pastira uvodi nas u radnju. On se ujutro budi i moli zvijezdu
Danicu da brzo doe dan jer je danas u Dubravi veliko slavlje. On alje svoje pastire
da naprave veliku gozbu, jer dana kakav e biti dananji, Dubrava jo nije vidjela.
Radmio pjeva i o Dubravi kako bi objasnio vjenanje koje e se odviti izmeu
najljepe pastirice i najljepeg pastira. Po njegovu izboru to su pastirica Dubravka i
pastir Miljenko. Ubrzo Radmio susree jednog ribara, te ga upita zato je doao u
Dubravu. Ribar mu odgovara kako je doao u miru provesti ostatak svog ivota. U
tom razgovoru ribar govori kako Dubrava vlada sama dobom i druge stvari koje

navode da je Dubrava zapravo Dubrovnik. Ribar sretan to je napokon naao mjesto u

kojem
e
biti
sretan
zapjeva:
"O Dubravo slavna svima u uresu slobodnomu lijepa ti si u mojijem oima draga ti si
u
srcu
momu."
Zora pomalo svie i budi se Miljenko koji pjeva o Dubravki i usporeuje njenu ljepotu
s prirodom koja ga okruuje. U to dolazi Ljubmir. Miljenko je alostan jer smatra da
se Dubravka nee udati za njega, no Ljubmir ga tjei i uvjerava kako je on jedan od
najljepih pastira i kako e biti izabran za najljepeg pastira, te se tako oeniti
Dubravkom. Nakon toga Dubravka se budi sa pastiricama, te one hitaju sve zajedno
da se umiju da danas budu to ljepe. Pastirice tada govore Dubravki da je ona
najljepa:
"...ti
najljepa,
ti
najdraa
bez
cvijeta
si
cvijet
od
vila..."
Satir Divjak govori o ljubavi prema Dubravki, govori kako je ona najljepa od sviju
vila
o
emu
govore
sljedei
stihovi:
"O Dubravko, ljepa vele od svijeh vila u Dubravi, tebe misli moje ele, ma se ljubav
tobom
slavi."
Ubrzo nailazi Gortak Satir i dolazi do prepirke izmeu njih tko je ljepi. Gortak se
tada pohvali kako pastiri i pastirice odmah zapleu kad on zasvira. Divjak kae da kad
on zasvira na svoje dipli da se slavuji natjeu s njima. Nakon prepiranja Divjak
odluuje da e ukrasti robu vili na jezeru i da e se tako privui. Zatim dolazi scena
gdje Zagorko tjera stoku i trai neku vilu, a Ljubdrag dolazi i pita ga za nevolje. On
mu govori o tome kako mu je vinograd zaputen, vukovi mu jedu ovce, a psi lou
mlijeko. Ljubdrag govori kako to vie svijet stari, to je gori. Takoer govori da bi se
svi eljeli obogatiti, da mladi ne sluaju savjet otaca svojih, da ni Dubrava vie nije
lijepa i zelena, nego poruena zbog nebrige i nepanje. Zatim se javlja Jeljenka
satirica koja je tuna jer ju je Divjak napustio i eli Dubravku.
Ona tu govori kako je on otiao za drugim vilama. Takoer kae da te vile nemaju
prirodnu
ljepotu
i
na
kraju
velia
samu
sebe.
II
in
Tu se govori o tome kako Brtenko kae da je to lijepo kad se ene najljepi pastir i
pastirica i da tu dolazi do slavljenja slobode, no tada Ljubmir govori kako to nije
uvijek lijepo i da postoje iskoritavanja u braku, da neki brakovi nisu dobri i isti, a na
kraju Tratorko govori kako ne bi smjeli govoriti o tome tako crno na ovaj lijepi i
svean dan. Oni tada odlaze traiti druinu. Zatim se javlja Vuk satir koji govori kako
e Zagorku priuvati stoku dok se on bude smucao. On ovdje govori kako taj dan nije
posveen svetkovini slobode ve da svatko radi to hoe (jede, pije) tj. on zagovara
hedonizam. Stojna je uhvatila Vuka kako joj krade ovcu i ona mu govori kako e ga
vjeati narod. On se predstavlja kao onaj kojem je obeana Dubravka, a ona mu
govori da su mu obeana vjeala. Oni se nateu i na kraju Vuk proklinje Stojnu to ga
nije pustila da pojede neto. Tada se susreu Gortak i Vuk te ga Gortak pita zato je
tuan. On mu govori kako je gladan i da mu je to jedino vano u ivotu. Gortak mu
govori kako je ljepe sluiti vilinu ljepotu, a Vuk ga uvjerava u drugo. Gortak kae
Vuku da e se najesti te da idu na pir jer je on glumac a on neka bude bubnjar.
Miljenko slavi Dubravku lijepim rijeima, a onda mu Pelinka govori da mu to nee

uspjeti te da mu prizna da li je pomno gledao na nju. Ona mu govori kako joj treba
pokloniti dar, a on se ne slae s tim jer misli da se vilu ne smije smatrati lakom
enom. On se udi njezinim savjetima. Divjak se preobukao u vilu i hvalisa se da je
lijep i da je ljepi od bilo koje vile. Tu opisuje kako se dotjerao. Zagorko je tuan i
govori kako je imanje vukovo a mlijeko od pasa, da uje vila njegov pla. Stojna,
Zagorkova majka saznaje da je Zagorko tuan i da eli pustiti sve i da ode traiti vilu.
Ona kae da e ona prije njemu nai ouha nego on njoj nevjestu. Onda pastjerii
izraavaju elju da krenu njegovim stopama meutim majka ih spreava. Jeljenka
ezne za Divjakom i govori kako ga vile dre za zvijer, a da ga ona voli. Ona opet
govori
kako
vile
nemaju
prirodnu
ljepotu.
III
in
Tu su Divjaka htjeli pastiri istui jer je htio na prijevaru ui meu vile i poljubiti
Dubravku, a tada Jeljenka govori kako ne bi voljela da njen nevjernik pogine. Gortak
govori da Divjae bjei i smije mu se to je na taj nain mislio poljubiti Dubravku, i
odmah mu prigovara za izgled. Ljubdrag kritizira skup kojeg je Grdan potplatio
zlatom da kau da on ode za Dubravku. On govori kako je Miljenko nju i ona njega
eljela od djetinjstva, a da je sada zlato umijealo prste. Miljenko ali za Dubravkom i
govori kako ju je najgri pastir u okolici mogao uzeti i kae da treba poduzeti neto.
Divjak ne prepoznaje Jeljenku, obuenu u pastira i eli mu se zahvaliti. Ona mu
govori
da
se
okani
vila
i
pokae
mu
se.
Na kraju su krenuli tamo gdje svi idu slaviti boga Lera. Brtanko i Ljubdrag govore
kako Dubravka mora poi za Grdana, a ne za Miljenka. Dolazi glasnik te govori da se
na vjenanju Lerov kip poeo tresti i tako sve dok nije doao Miljenko. Kad je doao
bio je obasjan zrakom, a to je bio znak da je on taj za koga se treba udati Dubravka.
Ljubdrag govori da ipak bogovi paze na ljude. Glasnik ih poziva na gozbu. Gortak,
Vuk, Divjak, Jeljenka i skup pastira pjevaju o tome kako e biti na gozbi, a nakon
svake strofe zazivaju bogove: Hoja, Lero, Dolenije te im na neki nain tako
zahvaljuju. Redovnik govori da je ova veza po zakonima vjere, tj. od neba potvrena, a
onda Miljenko govori Dubravki da je ona najljepa, samo da nju voli, a ona neto
slino. Kroz njihov razgovor se vidi da se stvarno vole. Redovnik govori pastirima da
je njihov posao zavren. Govori kako e veeras pustiti ptice iz kaveza, pa bi elio da
se i Dubravom prostre sloboda. Nakon to redovnik zavri svaki svoj govor ponavlja
stihove:
O
lijepa,
o
draga,
o
slatka
slobodo
Redovnik trai od boga da uslia prijanje molitve i zahvaljuje to je opet u Dubravi
sloboda i to ima svega i svaega. Govori da se danas slavi ne samo vjenanje ve i
sloboda.
KARAKTERIZACIJA
LIKOVA:
MILJENKO
Dobar i poboan. Brine se o svome stadu, ali isto tako spreman je i Dubravi pruiti
svu ljubav koja joj je potrebna. Nekim udom dospio je za njene gozbe na sav glas, ali
to je kasnije ispravljeno i proglaen je najboljim pastirom. Uza ove njegove vrline on
je i poten i osjeajan, a to moemo zakljuiti iz petog prizora drugog ina u kojemu
starica Pelinka savjetuje Miljenku da se Dubravki priblii darovima, ali on to odbija i
istie da se do ljepote i ljubavi ide istim srcem, a ne punom vreicom

DUBRAVKA
Dobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima,
simbolizira
Dubrovaku
republiku
GRDAN
Ruan, nepoten, bogat starac. Piev stav ve se vidi iz imena kojemu je dao.
Negativan je lik, a njegova negativnost najvie dolazi do izraaja kad podmiuje
Vijee. Grdan simbolizira nepotene ljude koje prevarom ele doi na vlast
STARAC
RIBAR
Bjegunac iz primorja koje nije slobodno. Dolazi u slobodnu Dubravu koju naziva
gnijezdo
slatkim
slobode
primile.
DIVJAK
I
GORTAK
Oni su satiri (mitoloka bia). Runi, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh
LJUBDRAG
Starac, pastir. Lik kojem je glavni zadatak podsjeati na stara dobra vremena kada se
u
Dubravi
ivjelo
poteno
i
radosno.
Dubravka je alegorijsko-pastirska drama, jer ima sve elemente pastorale tj. arkadije
(dogaa
se
u
prirodi,
likovi
su
vile,
a
motiv
je
ljubav).
U Dubravci ribar, osim to iskazuje slobodu, on suprostavlja opis Dubrovnika sa
Dalmacijom
i
primorjem:
Dalmacija
nesloboda
nemir
siromatvo
zvjer
pohlepa
licemjerje
nepravda

primorje

Dubrovnik
sloboda
mir
bogatstvo
slavuj
ast
potenje
pravda

VRSTA: Pastoralnoj dramskoj vrsti, neobino rairenoj u doba renesanse i baroka,

pripada Gundulieva Dubravka, koja se - kako nam kau arhivski podatci prikazivala u Dubrovniku 1628 godine, pa moemo pretpostaviti da je nastala
sredinom
treeg
desetljea
17
stoljea.
FABULA: Radnja drame odvija se u pastoralnoj Dubravi, u neko mitsko, pogansko
vrijeme sree i blagostanja, u vrijeme koje je po svojim obiljejima podsjea na zlatni
vijek ovjeanstva. Od starine je obiaj u Dubravi da se svake godine svetkuje
sloboda, i tada se vjenaju djevojka i momak za koje sudci izreknu da su najljepi i
najplemenitiji par. Dramski zaplet u Dubravki poinje kada u trenutku kada
vjenanje i oekivani sretan rasplet radnje spreava bogati a runi grdan tako da
podmiti suce te oni odrede da se Dubravka kao najljepa ima vjenati s toboe

najljepim Grdanom. I kada je ve sve spremno za to neprilino vjenanje u hramu

boga Lera, boga ljubavi, sam bog Lero sprjeava vjenanje udesnim znamenjem, pa
se Dubravka ipak vjena s Miljenkom, koji je najbolji i najestitiji momak, a Dubravka
i on vole se ve odavna. Narod slavi njihovo vjenanje, a ujedno i svetkovinu slobode,
te svi boici slobode na oltar pridonose darove i pjevaju himnu slobodi.
ALEGORIJSKO ZNAENJE: Mitoloko - pastoralni sadraj Gundulieva drame ima
alegorijsko znaenje. Mjesto radnje, Dubrava, prema povjesniarima knjievnosti,
oznaava sam grad Dubrovnik, pastirica Dubravka simbol je dubrovake slobode i
vlasti, a njome se eni Miljenko, alegorijsko oblije dubrovakog plemstva. Grdan
simbolizira obogaeni sloj dubrovakih graana koji se ele domoi dubrovake vlasti
enidbom s plemkinjama. U glavnu dramsku radnju upleteni su i mnogi drugi
sporedni motivi i sporedne fabularne linije, koji potpomau osnovnu alegorijsku
zamisao djela, na primjer motiv o ribaru koji dolazi iz Dalmacije i hvali slobodu
Dubrave, Dubrovnika,, ili pak neke komine u smijene fabule to imaju moralno etiku
funkciju
u
djelu.
LIKOVI: U Gundulievoj pastirskoj igri osim likova pastira, ribara iz Dalmacije,
sveenika, pojavljuje se i starac Ljubdrag, koji se tui na mnoge nove obiaje, kao to
su neradinost i nemar za ope dobro, podmitljivost i pohlepa; u radnju su upleteni i
mnogi prizori sa satirima i satiricama - Divjakom, Vukom, Zagorkom i Pelinkom koji simboliziraju odreene poroke i mane: sklonost prema raskoi, skupocjeno
oblaenje i raskalaenost. Drutvene mane Gunduli prikazuje s komine i smijene
strane, prepleui dosjetljive ale i lakrdije s veselim humorom i duhovitostima,
pouavajui
na
oputen
i
veseo
nain.
STIH I KOMPOZICIJA: Dubravka je napisana u razliitim stihovima i u razliitim
strofama. Najvei dio Dubravke je pisan u dvostruko rimovanim dvanaestercima ili
pak osmercima. Dvostruko rimovani dvanaesterac, kojim zapoinje i Dubravka,
cenzura dijeli na dva esteraka polustiha s rimom. Taj je stih najrasprostranjeniji
stih hrvatske poezije 16 st. Ima mnogo teorija o porijeklu toga stiha. Prema
najnovijoj, on je hrvatska varijanta mletako - starofrancuskog dvanaesterca.
Dvostruko rimovani dvanaesterci ne povezuju se u strofe, ali su po dva stiha povezana
ne
samo
rimama
nego
esto
i
semantiki.
SOCIJALNI PROBLEMI U TADANJEM DUBROVNIKU, FUNKCIJA DJELA;
KARAKTERIZACIJA: Pria o Miljenku i Dubravki, zaplet radnje s runim Grdanom i
sretan rasplet vjenanjem s Miljenkom govore o nekim u Gundulievo doba ne ba
rijetkim socijalnim problemima Dubrovake Republike. Povjesniari knjievnosti
slau se u miljenju da je priom u Dubravki i Miljenku, s jedne, i Grdanu, s druge
strane, Gunduli aludirao na nejednake enidbe, protivei se i kritizirajui enidbe
meu razliitim drutvenim klasama. U Dubrovakoj Republici od starine je bio
zakon da se plemii mogu eniti samo meu sobom. Pojava Grdana u drami oito
aludira na neke pokuaje krenja tog starog zakona, problematizira enidbu meu
razliitim drutvenim slojevima i prikazuje takvu vezu kao neprirodnu i protivnu
Bojim zakonima od starine. Drutveni problem Gunduli nije prikazao kao socijalni
sukob, nego ga je preveo na moralno - etiku razinu: Grdan je podmitio sudce, on je

zao i ruan, a Miljenko je dobar, iskren i poten. Ljubav Miljenka i Dubravke

odobravaju sami bogovi, osobito bog Lero. No nije problem Dubravke samo problem
nejednakih enidbi: u tenji Grdana za Dubravkom moe se oitati i elja
dubrovakog puka za sudjelovanjem u vlasti, to Gunduli smatra suprotno Bojim
zakonima.
Prekidajui priu o zaprekama na putu sretnoj ljubavi Miljenka i Dubravke, Gunduli
slijedi strukturu onodobne pastirske igre, udomaene u Italiji i neobino obljubljene
u koje je odjekivalo zaljubljenim pastirima i pastiricama. No strukturu ljubavnog
zapleta pastirske igre Gunduli je proirio fabulom iji smisao i alegorijsko znaenje
jasno istie misao o veliini i dostojanstvu Dubrovake slobode, slobode u kojoj po
pravednim boanskim zakonima sretno vladaju plemeniti, lijepi i dobri, a pokuaju
obogaenih, podmitljivih i runih da osvoje slobodu i vlast suprotstavljaju se sami
bogovi. Osim misli o moguoj srei u priprostu pastirskom svijetu, osim misli o
pravoj ljubavi samo u svijetu daleko od civilizacije - a takve su misli utkane u svaki
pastoralni anr - Gundulieva Dubravka nudi i koncept za sreu u civiliziranoj,
slobodnoj dravi - gradu, misao o srei u takvoj politikoj tvorevini u kojoj, kao i u
antikom polisu - po Platonovim vizijama i idejama - vladaju istina, ljepota i dobrota i
u kojem je sve ve ureeno po zakonima boanske pravednosti. Gundulieva
Dubravka, naime, nije samo pastirski raj sretne ljubavi, ona je u strogoj politikoj
hijerarhiji i etikim vrijednostima podvrgnuta dravno - politika tvorba.
Gundulieva Dubravka mjesto je na kojem vlada antiki ideal harmonije ljepote,
dobrote i istine, pobjeujui zlo, runo i la, to je sretna Dubrava koja se osniva na
platonikim koncepcijama idealne drave i utopistikim mislima renesansnih i
postrenesansnih mislilaca. Izbor anra za uobliavanje takvih misli - pastoralnog
anra - bio je idealan, a opeprihvatljiv u stoljeu koje je brujalo ljubavnim izjavama
pastira i pastirica u raznorodnim pastoralnim knjievnim djelima to ih je onodobna
publika itala isto onako rado kako se danas itaju "ljubii". No postupkom
alegorizacije mitoloko - pastirskog svijeta drame Dubravka proiruje smisao fabule i
na suvremeni politiki svijet Dubrovnika te iri konvencijom odreene granice
pastirskog anra. Istodobno, po svojim idealno zamiljenim politikim vizijama
sretnog grada - drave, Dubravka je i svojevrsna utopija - djelo je hvalospjev
idealnom i idealiziranom drutvenom ureenju, hvalospjev najboljoj od svih moguih
drava u kojoj vladaju boanska naela pravednosti, istinitosti, ljepote i dobrote.
Oblaei pastoralnu fabulu, smjetenu u bezvremenski, mitski svijet vjene ljubavi i
slobode, u alegorijski veo, Gunduli je svoje djelo postavio u konkretno vrijeme i
prostor
i
dao
mu
moralno-etiko
i
politiko
znanje.
Strukturu Dubravke obiljeava ispreplitanje svih triju knjievnih rodova. Rod
dramskog iskazuje se u podjeli na inove i skazanja - Dubravka ima tri ina, a svaki je
in podijeljen na skazanja - kao i u dramskim licima, sceninosti, koru i dijalokoj
formi s upotrebom razliitih vrsta stiha: od peterca preko osmerca do dvanaesterca.
Epski elementi Dubravke oituju se u oblikovanju fabule: radnja se u djelu ee
prepriava nego to se prikazuje, pa se kljuna scena raspleta - ona kad se Lero
pobuni protiv Grdana - uope ne pokazuje na sceni, nego je prepriava jedan lik
drame. I sama je fabula - mitska pria iz zlatnog vremena - epska po svojim
elementima. U opjevavanju ljubavi, ljepote, sree i blagostanja otkriva se Dubravka i
kao izrazito lirsko djelo. Osobito je lirsko prisutno u himnikim dijelovima teksta u
kojima se glorificira sloboda, ili pak u onim dijelovima koji oblikuju vremensko -

prostorne komponente djela. Tako se odmah na poetku otkriva naglaeno lirska

intonacija
cijelog
djela:
Objavi,
Danice,
jasni
zrak
uj
tihe
vjetrice
u
ovoj
Prat
su
poeli
po
listju
Zovui
dan
bijeli
i
zoru
O
zvijezdo,
najdrai
od
neba
Ukai
se,
ukai!
Raskoe
tve
gdje
uena
Danice,
objavi
se,
I
zvijeri
i
ptice,
svaki
te
glas
Sve
te
oi
gledaju
i
srca
tva
Da
nas
svijeh
obsjaju
svjetlosti
tve
Da
nam
prije
svane
dan,
blagi
dan
I
uen
i
ekan
u
ovoj
svoj

objavi,
Dubravi;
zelenu
rumenu.
uresu,
su?
objavi!
slavi;
hlipe
lipe,
sveani,
strani.

Isto tako u Dubravki se prepleu razliiti tonovi: ee oni uzvieni, himniki, ali
mnogo je prizora, osobito onih s satirima i satiricama, u kojima se komino mijea sa
smijenim, lakrdijsko sa aljivim, duhovito s parodikim. Takva je, na primjer, scena monolog satira Divjaka preodjevena u haljinu vile: