1.

Folklorni romantizam foklor usmena knjizevna tradicija (naslijedje usmenih

knjizevnih formi), preporodni pisci zaista mitiraju poeziju, prozu i pojavljuje se ono sto
se zove poeticko-baladeskni narativ.
Romatizam- u juznoslavenskim knjizevnostima je nacionalno obojen/kodiran, on jr ostvarenje
onih kolektivnih ideala gdje knjizevnost preporodnog perioda opisuje naciju, kolektiv...ujedno i
pjeva begovski dio u bosnjackoj tradiciji, gdje se takvim pjevanjem opisuje odredjena tradicija.
Ovdje pripadaju: Safvet-beg Basagic, Riza-beg Kapetanovic Ljubusak, Mehmed-beg
Kapetanovic Ljubusak.
2. Prosvjetiteljski realizam podrazumjeva pripadanje najcesce pripovjedacu i romasijeru.
Prosvjetiteljsvo znaci da pisac mora da prosvjecuje narod, da ta djela proteziraju ono sto
je preobrazno u novom periodu i to su najcesce pisci koji su prihvatili ono sto je AU
misija i pristaju na ideju okupatora.
Realizam- i prosjetiteljstvo i realizam imaju simbiozu gdje ce pisci nastojati sto stvarnije da
predstave ondasnja kulturna i politicka kretanja na podrucju Bosne.
U ovom elemntu je bio prisutan sukob generacija (gdje je postojao starisnki begovski nam? I
omladine koja je krenula u prihvatanje AU knjizevnsotu i upravo zbog ovog sukoba generacija
imamo raspad porodica.)
Ovdje pripadaju: Osman Aziz, Osman Nuri Hadzic i Ivan, Edhem Mulavdicc, Semsudin
Sarajlic...
3. Moderna- prvi modernista u bosanskohercegovackoj knjizevnosti jeste Maksimilijna
Braun. Osim njega tu su Catic, Kurtagic i dr.