You are on page 1of 3

Blagec

LEKTIRNI ZADATCI

Ivan Gundulić: Dubravka

Riješi sljedeće zadatke. Piši argumentirano, pravopisno i gramatički točno.

1. Izdvoji i tumači antiteze kojima starac Ljubdrag u prvome činu suprotstavlja prošlost i
sadašnjost.
U Gundulićevoj drami pastoralnog sadržaja i alegorijskim značenjima "Dubravka",
antiteze između prošlosti i sadašnjosti predstavljaju ključan faktor za razumijevanje teme
prolaznosti i društvenih promjena. Za tu svrhu, Gundulić koristi starca Ljubdraga koji
suprotstavlja idiličnu prošlost i nesavršenu sadašnjost. Čitajući prvo činjenje, tj. deveto
skazanje, starac Ljubdrag koristi stilsko izražajno sredstvo kako bi doveo prošlost i sadašnjost
u sukob.
Kao uvod u svoje razmišljanje starac kaže: „U moje vrijeme narav ina / i nauka bješe
od ljudi; / sve 'e drugoga sad načina, / druga doba, druge ćudi.“. Time naglašavajući da se
sada drugačije vrijednosti cijene i promijenjeno razmišljanje ljudi. U prošlosti se cijenilo
znanje ljudi, a u sadašnjosti je to stavljeno u drugi plan.
Antitezom: „Pr'je bijeljahu sva mjesta se / našim stadim bezbrojnima; / sad dubrava
sva ne pase / što u mê doba jedan ima.", Ljubdrag pokazuje nezadovoljstvo odnosom prema
prirodi u sadašnjosti. U prošlosti su sva mjesta bila prepuna stada, a sada su ta mjesta pusta.
Zbog kulturnog, socijalnog i gospodarskog razvoja stočarstvo više nije primarna gospodarska
grana u Dubravi. Moguće je uočiti jaz između čovjeka i okoliša. Čovjek se osamostaljuje i
zanemaruje povezanost s prirodom.
„Prije od ljudi sej Dubrave / koralj se je ribô u moru; / svačije su sad zabave /
kamenitu dubsti goru." – Ljubdrag ukazuje na promjenu načina zabave budući da je ribolov i
skupljanje koralja u prošlosti predstavljalo veliki izvor zabave, a u sadašnjosti zabava je manje
ispunjavajuća i teže ju je pronaći.
Događa se transformaciju i u marljivosti. To je vidljivo u antitezi: „Prije ko mrav
odasvuda / svak nosaše sebi hranu, / sad, za nejmat malo truda, / svak mre u lasti gô na
stanu.“. U prošlosti ljudi su bili marljivi i nastojali su održati samoegzistenciju. Sadašnjost
karakterizira manjkavost truda. Prolaskom vremena vide se promjene u radnoj etici.
Gundulić je želio istaknuti prolaznost vremena i promjene uzrokovane evolucijom. Na
čitatelju to ostavlja negativnu sliku o sadašnjosti i žudnju za povratak na idiličnu prošlost.
Objasni koje negativne društvene pojave kritizira Ljubdrag u trećem činu.
Ljubdrag je i u trećem činjenju „glas razma“ koji ukazuje na moralne nepravilnosti.
Njegova razmišljanja prožimaju negativne društvene promjene. Kapitalizam je razlog zbog
kojeg je Miljenko ostao bez Dubravke. Grdan, tj. osoba koja posjeduje kapital ili novac, uspio
je promijeniti ishod tradicije koja se već godina održava na dan sv. Vlahe. Novac je uzrok
društvenih promjena zbog želje ljudi da posjeduju što veću količinu novca („Razbiram i ja to
svaki čas u meni,/da moć tu ima zlato, ostajem smeteni“). Ljubdrag kaže da se sloboda
postiže tek kada čovjek prestane biti rob novcu („I od žalosti i od jada/tu stat veće nijesam
mogô,/razmišljajuć na što sada/zločestvo nas vodi mnogo,/da na blag dan od slobode/jes tko
zlatu još robuje,/i da sila s prike zgode/nad zakonim gospoduje.“).
Vidljiv je Ljubdragov strah jer su ljudi spremni činiti zlo kako bi postigli svoje ciljeve.
To je vrlo povezano sa željom za novcem jer su ljudi spremni učiniti nešto loše kako bi došli
do novca.
Blagec

Poštivanje pravila, tj. zakona je ključni element za očuvanje društvene stabilnosti i


Ljubdrag ih posebno naglašava kada govori o braku. Smatra da je potreban povratak na staro
kako bi se zadržala stabilnost.
2. Odaberi jednu od ponuđenih tema i opiši kako je prikazana u djelu Dubravka, a zatim je
komentiraj iz perspektive suvremenog čitatelja. Možeš se poslužiti smjernicama za obradu
teme koje se nalaze u čitanci na 91. str. Svoj odgovor napiši u obliku vezanog teksta
(najmanje 200 riječi).
a) ljubav
b) vrijednosti
c) korupcija
d) tradicija

Ljubav

Miljenko, protagonist, voli Dubravku, također je isticao jakost svojih osjećaja prema
njoj. time snagu osjećaja. Obratio se Dubravki riječima: „Ti meni s ljubavlju odobravaš, / Ja
tvome srcu nevino te ljubavi“, pri čemu izražava obostranu ljubav. Čak su i ljudi oko njih
vidjeli da su oni suđeni biti zajedno i da će biti odabrani da se vjenčaju. „Ti si lijep, lijepa
ona; / draga ona, drag si ti, srca vam razdiona ljubav će združiti.“, tim riječima je Ljubmir
ohrabrio Miljenka. Osim Ljubmira, i ostali stanovnici Dubrave su znali da će kao najljepši par
biti izabrani Miljenko i Dubravka. ("Po zakonu dat se imaše/lijepa Dubravka i gizdava/sred
Dubrave komu naše/u ljepoti je prava slava.")( "Miljenko je imo mili/steć Dubravku cić
lipote;/nu se ukloni zakon sili:/grd ju pastir zlatom ote.")

Miljenkova ljubav prema Dubravci je nepokvarena i iskrena. To saznajemo iz njegova


razgovora s Pelinkom kada mu ona savjetuje da se približi Dubravci poklonima, ali on odbija
jer želi da ga ona zavoli zbog njega samog, a ne zbog poklona.

Svi opisuju Dubravku kao najljepšu među vilama. Jedna od osoba koja ju je veličala
bio je i Miljenko rekavši: „S tobom blista sjaj tvoje ljepote, / K'o dan cvijet na danu kad
cvate“. Miljenko je očaran Dubravkinom ljepotom. „Ja sam ona ke lipotu / verno ljubi, dvorno
slavi, / o gizdava mâ ljubavi, / o jedini moj životu!“(Dubravka), Dubravka je i svjesna svoje
ljepote.

„Ljubavi, tebi u fanatizmu / Strada svaki oblik, / I kad se usrdno pokloniš njoj, / Ti
svijetom ideš goli“, ovim riječima Gundulić je želio naglasiti važnost ljubavi. Također, ljubav
može biti čarobna ako se osoba prepusti njoj. Na žalost, u tome ju sprečavaju društvene
norme i promjene. U različitim vremenima, razne stvari su bile društveno prihvatljive i zbog
toga bi neke ljubavne priče imale drukčiji rasplet da su se događale u drukčije vrijeme.

Kao suprotnost tome imamo Divjakovo mišljenje o ljubavi. On je ostavio Jeljenku i


nije cijenio njenu prirodnu ljepotu. Želio je lijepu vilu za ženu, zbog toga možemo vidjeti da je
podložan društvenim promjenama i cijeni ono što je „u trendu“ ili „in“. Nije mario za
Jeljenkino mišljenje o vila ili za nju samu. To ovoj drami daje satiričan podton. Naime,
izmjenjuju se ljubavne scene s komičnim scenama satira ili seljaka i u kojima ljubav ipak
pobjeđuje sve prepreke.

3. Nauči krasnosloviti HIMNU SLOBODI.


Blagec

(Tekst nauči napamet, pazi na točan izgovor, dočaravanje ugođaja, razgovjetnost, tempo,
visinu i boju glasa, pravilan ostvaraj glasova, naglašenost riječi, ostvareni dojam,
samouvjerenost, opuštenost).
„O lijepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj ljepoti!“

DODATNI ZADATAK (za one koji žele više)


Odaberi zadatak.
a) Napiši zamišljeni putopis o Dubravi.
b) Napiši lažnu vijest kojom ćeš ocrniti Miljenka braneći Grdana i sudce.
c) Napiši senzacionalističku vijest o neobičnu događaju u hramu boga Lera.
d) Napiši pritužbu na koruptivne radnje u Dubravi.

You might also like