Ivan Gunduli: Dubravka

Ivan Gunduli (Giovanni Gondola; Maica)

roen 8. sijenja 1589. u Dubrovniku kao najstariji sin Frana Gundulia i Dive Gradi ivio je mirno i povueno, zbog ega su mu suvremenici dali nadimak Maica. Godine 1628. oenio se Nikom Sorkoevi s kojom je imao tri sina. umro je u Dubrovniku, 8. prosinca 1638. nakon dvotjedne bolesti. Pretpostavlja se da je uzrok smrti bila upala porebrice. Budui da je umro u 49. godini, nije imao priliku biti izabran za kneza Dubrovake Republike.

- Gunduli je poeo pisati ve u mladosti, a u tridesetoj godini ivota on je ve poznati pjesnik.

- melodrame "Dijana", "Arijdana", "Armida" i "Prozerpina ugrabljena"

- u Rimu je, 1621. godine, tiskana prva Gundulieva knjiga "Pjesni pokorne kralja Davida, godinu dana kasnije u Anconi "Suze sina razmetnoga - najsloenije Gundulievo djelo i vrhunac njegova stvaranja je ep u dvadeset pjevanja, "Osman, najbolji hrvatski barokni ep, koji se tematski nastavlja na Maruliev ep "Judita", po uzoru na Mauraniev ep "Smrt Smail-age engia". Ep je stvaran od 1621. pa sve do Gundulieve smrti 1638.

Dubravk a
U zrelim godinama Gunduli se opet vraa dramskom stvaralatvu i 1628. objavljuje pastoralu "Dubravka". Djelo je tiskano tek 1837. godine, a od 1888. godine neko se vrijeme redovito prikazivala u HNK-u kao sveana predstava prilikom narodnih praznika.

Dubravka je drama mitoloko-pastoralnog sadraja i alegorijskog znaenja. Sastoji se od tri ina s ukupno 28 prizora, pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima te obasee 1696 stihova. Tema izmiljeni stari obiaj prema kojemu se svake godine svetkuje jedan dan u ast boice slobode, tada se prireuje pir najljepe djevojke i najljepeg mladia prema odabiru gradskih sudaca.

Mjesto radnje: Dubrovnik Vrijeme radnje: 1628. godina na dan sv. Vlaha

I. in

- Radmio, zvijezda Danica - dan kakav Dubrava jo nije vidjela - vjenanje koje e se odviti izmeu najljepe pastirice i najljepeg pastira - pastirica Dubravka i pastir Miljenko - Radmio i ribar iz Dalmacije - Miljenko pjeva o Dubravci i usporeuje njenu ljepotu s prirodom - Ljubmir ga tjei i uvjeruje Miljenka - Dubravka se budi sa pastiricama - Satir Divjak govori o ljubavi prema Dubravci - Gortak Satir i Divjak se prepiru tko je ljepi - Zagorku je vinograd zaputen, vukovi mu jedu ovce, a psi lou mlijeko - Ljubdrag: kako to vie svijet stari, to je gori - Jeljenka satirica kae da te vile nemaju prirodnu ljepotu

II. in

- Brtenko kae da je lijepo kad se ene najljepi pastir i pastirica - Ljubmir govori kako to nije uvijek lijepo i da postoje iskoritavanja u braku, da neki brakovi nisu dobri i isti - Tratorko govori kako ne bi smjeli govoriti o tome tako crno na ovaj lijepi i svean dan - Vuk satir koji govori kako e Zagorku priuvati stoku - Stojna je uhvatila Vuka kako joj krade ovcu - Gortak i Vuk - ljepe je sluiti vilinu ljepotu - vilu se ne smije smatrati lakom enom - Divjak se preobukao u vilu - Zagorko jadikuje - Jeljenka ezne za Divjakom i govori kako ga vile dre za zvijer, a da ga ona voli

III. in
- Divjaka pastiri ele istui jer je htio na prijevaru ui meu vile i poljubiti Dubravku - Ljubdrag kritizira skup kojeg je Grdan potplatio zlatom da kau da on ode za Dubravku - Divjak ne prepoznaje Jeljenku, obuenu u pastira i eli mu se zahvaliti - slavlje boga Lera - Lerov kip se poeo tresti i tako sve dok nije doao Miljenko - ipak bogovi paze na ljude - Hoja, Lero, Dolerije - veza po zakonima vjere, tj. od neba potvrena - ne samo vjenanje ve i sloboda - ptice boga ljubavi - Miljenko s granom masline te Dubravka s ruicom - mane i poroci kao rtve

KARAKTERIZACIJA LIKOVA

Miljenko Dobar i poboan. Spreman je i Dubravi pruiti svu ljubav koja joj je potrebna. Poten je i osjeajan to zakljuujemo iz petog prizora drugog ina u kojemu starica Pelinka savjetuje Miljenku da se Dubravci priblii darovima, ali on to odbija i istie da se do ljepote i ljubavi ide istim srcem, a ne punom vreicom.

Dubravka Dobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima, simbolizira Dubrovaku republiku.

Grdan Ruan, nepoten, bogat starac. Piev stav ve se vidi iz imena koje mu je dao. Negativan je lik, a njegova negativnost najvie dolazi do izraaja kad podmiuje Vijee. Grdan simbolizira nepotene ljude koji prevarom ele doi na vlast.

Starac ribar Bjegunac iz primorja koje nije slobodno. Dolazi u slobodnu Dubravu.
Divjak i Gortak Runi, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh.

Ljubdrag Starac, pastir. Lik kojem je glavni zadatak podsjeati na stara dobra vremena kada se u Dubravi ivjelo poteno i radosno.

KONTRASTI U DJELU dubrovaki puk vlastela uzvieni, himniki tonovi aljivi, duhoviti tonovi pastiri, pastirice satiri, satirice ljepota runoa potenje korupcija

Dalmacija i primorje nesloboda nemir siromatvo zvjer pohlepa licemjerje nepravda

Dubrovnik sloboda mir bogatstvo slavuj ast potenje pravda

DRAMSKI, EPSKI I LIRSKI ELEMENTI

DRAMSKI podjela na inove i skazanja - Dubravka ima tri ina, a svaki je in podjeljen na skazanja, dramska lica, sceninost, kor i dijaloka forma s upotrebom razliitih vrsta stiha: od peterca preko osmerca do dvanaesterca.

EPSKI oblikovanje fabule - radnja se u djelu ee prepriava nego to se prikazuje, pa se kljuna scena raspleta - ona kad se Lero pobuni protiv Grdana uope ne pokazuje na sceni, nego je prepriava jedan lik drame. I sama je fabula mitska pria iz zlatnog vremena - epska po svojim elementima.

LIRSKI opjevavanje ljubavi, ljepote, sree i blagostanja, osobito je prisutno u himnikim djelovima teksta u kojima se glorificira sloboda, ili pak u onim djelovima koji oblikuju vremensko - prostorne komponente djela

O lijepa, o draga, o slatka slobodo, dar u kom sva blaga vinji nam bog je do, uzroe istini od nae sve slave, uresu jedini od ove Dubrave, sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti ne mogu bit plata tvoj istoj ljepoti!

Martina Vuleti, 2. E