Graevinski fakultet Sveuilita J. J.

Strossmayera
Struni studij u Osijeku
Akademska god. 2010/11.

VREMENSKO PLANIRANJE
U GRAEVINARSTVU
Nastavni materijali za predmet
Organizacija graenja II
Vii predava
Mr.sc. Drislav Vidakovi, d.i.g.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

PLANIRANJE GRAEVINSKIH PROJEKATA

Planiranje proizvodnje je jedno od osnovnih naela organizacije rada. Ono omoguuje
sagledavanje buduih dogaaja (prema Fayolu predvianje), te prema tome i poduzimanje
potrebnih mjera da se oni svladaju.
Planiranje je jedna od integralnih funkcija upravljanja
i za opu efikasnost poslovanja vana je organizacija
njene provedbe.
Plan je nezamjenjivi upravljaki instrument project
managementa tijekom svih faza razvoja graevinskog
projekta. Najzahtjevniju ulogu ima pri izvrenju, kada
treba organizirati i realizirati konkretne radne zadatke uz
optimalnu raspodjelu dostupnih resursa.
Sama definicija projekta kao nerutinskog, nerepetivnog pothvata s odreenim
vremenom trajanja i odreenim financijskim i tehnikim ciljevima ukazuje na sloenost
problematike njihovog planiranja. Za razliku od planiranja procesa s repetativnim
operacijama u realtivno statinoj situaciji, projekti su uvijek unikatni pothvati i odvijaju se u
promjenljivim uvjetima. Zato, osim tehnikih znanja, planiranje iziskuje i logiku i intuiciju,
kao i dozu kreativne i konceptualne sposobnosti.
Graevinarstvo je u tom pogledu posebno zahtjevna djelatnost, zbog veliine i sloenosti
konanog proizvoda, te okruenja u kojima se radovi odvijaju. Potrebna je velika koliina
najrazliitijih materijala, opreme i strojeva, te veliki broj radnika razliitih struka i kvalifikacijske
strukture, izvoenje je u velikoj mjeri izloeno prirodnim nepogodama, a vrijeme graenja
protee se na mjesece i godine. Stoga je jasno da je realizacija graevinskih projekata
izloena djelovanju velikog broja predvidivih i nepredvidivih rizika. Ali to nikako ne treba
biti argument protiv posveivanja pune pozornosti planiranju, ve ba naprotiv.

str. 1.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 2.

Od idejnog do izvedbenog projekta organizacije graenja kod izvoditelja, i jo prije, od poetka

razmatranja projektne ideje u fazi koncipiranja, pa sve do praenja realizacije, v r i j e m e j e
n e z a o b i l a z n a k o m p o n e n t a p l a n o v a.
Vrijeme, ne samo u smislu nekog roka projekta s vremenskim rasporedom aktivnosti na koje je
podijeljen, nego i defiiniranja dinamikog rasporeda radne snage, strojeva, materijala, novca i
svih drugih potrebnih resursa, a s mogunou iznalaenja optimalnih veliina obzirom na njihov
meusobne odnose i utjecaj vremenske lociranosti radova.
Planiranje i planovi objedinjuju sva
t r i v r e m e n s k a s t a nj a na
osnovu selektiranih i arhiviranih saznanja iz
minulih projekata, regulative, kriterija i
sredstava iz sadanjosti i prema
predvidljivim mogunostima u buduem
vremenu, odreuju se lanci nadolazeih
dogaanja (aktivnosti) izvrenja projekta
kako bi se aktualni ciljevi ispunili.
U uem smislu planiranje je identifikacija
slijeda dogaaja potrebnih za relizaciju
projekta, a predvianje je odreivanje
vremena i skupa projektnih aktivnosti.

BUDUE
VRIJEME

PROLOST

SADANJE
VRIJEME

Korist koju planovi potencijalno mogu pruiti proporcionalna je trudu i znanju uloenom u
njihovu izradu. Naravno, da i vrijeme, zapravo trokovi, uloeni u njihovu izradu trebaju biti
logini u odnosu na svaki konkretni sluaj (sloenost, financijska vrijednost, stavke ugovora i dr.)
po pitanju mogueg snienja rizika, odnosno u srazmjeru s moguim utedama (izbjegavanjem
poveanja troova).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 3.

Praenje rezultata realizacije velikog broja graevina, kako u nas, tako i u inozemstvu,
naalost potvruje uestalost proboja poetno zacrtanih vremena i trokova. Na to ukazuje
izvjee Svjetske banke za razdoblje 1973 1988., prikupljeni podaci Sveuilita u Bathu, te
istraivanja projekata u Hrvatskoj u razdoblju 1996 1998. godine. Kod nas su utvreni proboji
poetno planiranog vremena kod ak 78% praenih projekata, u prosjenom iznosu od 75%
(ukljuujui i kanjenja s poetkom radova), a planirani trokovi su premaeni kod 81% projekata, u
prosjenom iznosu od 32% (u fazi izvrenja). Rezultati nekih statistikih obrada projekata u SAD-u
pokazuju da 75% projekata prekorauje predviene rokove, i to u prosjeku ak 222%, dok je
prosjeno premaivanje budeta 189% (The Product Development Institute Inc.).
Planovi se na vie naina odraavaju na proces i rezultate izvedbe. Koliki moe biti njihov utjecaj
pokazuju istraivanja u britanskom graevinarstvu kojima se ustanovilo da prosjeni gubitak od
12% raspoloivog vremena nastaje zbog zastoja koje se moglo izbjei i koji su gotovo
iskljuivo proizali iz kasnog poetka i ranog zavretka radova.
Sigurno da problemi s planiranjem i postupanjem s planovima nisu jedini uzrok devijacijama
ostvarenih rezultata, ali znakovito je kako se ak treina od u nas motrenih projekata radi bez
ikakvog planiranja, svega 8% s mrenim planom, a 58% koristilo je samo gantogram, koji prua
vrlo slabe mogunosti za optimalizaciju (istraivanje od prije 10 god.). Uz to, planiranje esto biva
samo formalno (da sezamau oi), a zapravo sasvim nefunkcionalno.
Neuspjeh jednoga plana potie sumnju i u druge, predstojee, i tako se u oima svih sudionika
jo vie naruava vjerodostojnost cijelog koncepta planiranja.
Pri uvoenju sustava planiranja u poduzee, kao i kod svakog uvoenja neeg novog, potreban je
odreeni period uhodavanja, kada treba stei i neka nova znanja i openito unositi vie energije
u posao. Novi nain rada potrebno je artikulirati kroz vie pokuaja, koji ne daju odmah pozitivan
rezultat, pa se tu uobiajeno javlja poveani otpor zaposlenih.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 4.

RAZINE I VRSTE PLANSKIH PRIKAZA I

TEHNIKE (METODE) PLANIRANJA
Postoje razliite tehnike planiranja, kao i naina prikaza njihovih rezultata, ali nema univerzalno
najbolje. Svaka metoda ima svojih poznatih mana, a da bi one to manje dole do izraaja vaan
je izbor najprikladnije za svaki konkretni sluaj. To najprije ovisi o karakteristikama graevine koja
e se izvoditi i fazi razvoja projekta, ali i krajnjem korisniku. Graevinarima, poglavito
izvoditeljima, u fokusu zanimanja biti e vrste vremenskog planiranja za samu operacionalizaciju.
Njihovi poetni planovi izrauju se i razrauju u okviru idejnog i, nakon dobivanja posla,
izvedbenog projekta organizacija graenja (POG), a poslije su vezani za tijek izvedbe.
Plan (rezultat planiranja) pogodan za prezentaciju prvih, inicijalnih ideja nikako nee biti dobar za
gradilinu primjenu, kao to ni operativni planovi sa svojim zahtjevima za brojnim tehnikim
detaljima ne bi bili pogodni za ranije stadije projekta. Za primarne planove u fazi koncipiranja i
definiranja projekta najee zadovoljavaju gantogrami, ortogonalni planovi i mreni dijagrami.
Kod svih projekata, osim onih vrlo jednostavnih, uvijek je potrebno kombiniranje vie
komplementarnih tehnika planiranja.
Razina detalja takoer treba biti prilagoena poziciji korisnika. Planovi ne smiju biti preopirni, niti
pretjerano precizni, jer e takvi biti nerazumljiivi i nepraktini za upotrebu, ali moraju pruati
dovoljan opseg pravilno biranih informacija da bi ispunili sve svoje funkcije.
Rjeenje moe biti podjela i razrada planova po hijerarhiji. Cjelokupnim planom slui se
voditelj projekta i koordinator svih radova, a pojedine dijelove detaljnije razrauju oni koji su
zadueni za njihovo izvoenje (unutar poduzea ili, kako je to u graevinarstvu esto,
kooperanti).
Obzirom na prethodno navedeno planovi mogu biti okvirni - direktivni (pregledni, po fazama
radova) i operativni - detaljni.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 5.

Strateka razina
UKUPNO PODUZEE
(sagledavanje
svih projekata)

Koordinacija
VODITELJ PROJEKTA
(tzv. osnovni plan
-obuhvaa cijeli projekt)

O p e r a t i vn a r a z i n a
SPECIJALIST STRUKE
(po vrstama radova)

STRUNA OSOBA
ZA IZVEDBU

Kroz postupke planiranja u planovima se daju odgovori na

pitanja: TO?, TKO?, KADA?, KOLIKO?, KAKO?, S IM?

Prema stratekim odlukama

donose se stateki planovi
(dugoroniji), iz njih proizlaze
taktini planovi, a oni odreuju
operativne planove (kratkoroniji)
koji su u ovom predmetu u centru
zanimanja.

Planovi mogu biti:

DINAMIKI PLANOVI

DIREKTIVNI ili OKVIRNI

DINAMIKI PLANOVI

PLANOVI OSNOVNIH RADOVA

DETALJNI ili OPERATIVNI

DINAMIKI PLANOVI

PLANOVI OSNOVNIH RADOVA

GODINJI PLANOVI

MJESENI PLANOVI

DINAMIKI PLANOVI

IZVRENJA
RADOVA

OSIGURANJA
SREDSTAVA

PO OBJEKTIMA

PLANOVI
KOOPERANATA

PLANOVI
TRANSPOTRNIH
SREDSTAVA

PLANOVI
MEHANIZACIJE

PLANOVI
RADNE SNAGE

PLANOVI
MATERIJALA

PO FAZAMA RADOVA

PLANOVI
FINANCIJSKIH
SREDSTAVA

Vrste dinamikih planova prema sadraju

-statiki (bez vremenske komponente u sebi npr. plan svih ukupno potrebnih
materijala za projekt ili ukupno potrebnih radnih sati prema normativima) i
-dinamiki ili vremenski

PO POZICIJAMA
(aktivnostima)

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 6.

Razne razine planiranja u planovima se

uobiajeno povezuju preko kljunih
dogaaja, koji se oznaavaju kao tzv.
milestone.

Za o p e r a t i v n o r u k o v o e nj e,
ako je objekt linijski, odnosno ima jednu dimenziju jako izduenu u odnosu na druge (prometnice,
tuneli, vijadukti, kanali, cjevovodi i sl.), preporuljivi su ortogonalnni planovi.
U sluaju da je prema izabranoj tehnologiji i organizaciji izraena ciklinost radova tj. aktivnosti ili
radnih proesa (uglavnom kod graevina koje se mogu podijeliti na vie jednakih dijelova, npr. po
etaama ili duinskim dijelovima), kao osnovni ili pomoni planovi primjereni su ciklogrami.
Za jednostavnije graevine koje nisu prethodno navedenih karakteristika dobar izbor mogu biti
gantogrami ili samo brojani (tabelarni) planovi.
Svi ostali projekti iziskuju neku varijantu tehnike mrenog planiranja.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 7.

Gantogrami
Gantogrami ili Ganttovi dijagrami
(osmislio inenjer Henry Gantt
1917.god.) su linijski (grafiki)
planovi koji se u naoj graevinskoj
praksi jo uvijek daleko najvie
koriste.
Gantogram treba biti pregledan
(jednostavnost i zornost, tj. brzo
shvaanje su mu najvee prednosti),
ali je dobro u njega, uz opis
aktivnosti, upisati to vie podatka
bitnih za realizaciju (koliinu rada i
odgovarajuu mjernu jedinicu, glavne
resurse koji trebaju sudjelovati u
realizaciji, vrijednost aktivnosti, termin
planiranog poetka i zavretka i/ili
trajanje). Ovaj plan je vrlo pogodan i
za operativno praenje realizacije, pri
emu se uz linije koje predstavljaju
planirano povlae linije (drugaije
boje ili crtkane) koje oznaavaju
stvarno obavljene radove.

Brojani vremenski plan

Planovi slini gantogramu, ali bez
linijskog predoenja vremena
realizacije. Prikazana vrmenska
podjela, kao i kod gantograma,
ovisi o trajanju projekta, nivou
razrade plana, dali je poznat toan
datum poetka radova i dr.

Red. Opis
br. aktivnosti
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Projekt.
koliina

Jed.
mjera

P L A N I R AN A
........ mjesec ...... god.

R E A L I Z A C I J A ( u jedin. mjeri i / ili % )

........ mjesec ...... god.

........ mjesec ...... god.

1. tjedan 2. tjedan 3. tjedan 4. tjedan 1. tjedan 2. tjedan 3. tjedan 4. tjedan 1. tjedan 2. tjedan

3. tjedan

4. tjedan

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 8.

Ortogonalni planovi imaju

dvodimenzionalni prikaz i
ubrajaju se u prostorne planove.
Na jednoj osi (u pravilu
vodoravnoj) vidljivo je mjesto
odvijanja radova (uzduni
presjek, stacionaa), a na drugoj
(okomitoj) upisana je vremenska
podjela (radni dani ili kalendarski
termini) u kojem je planirano
odvijanje radova, koji su u planu
prikazani linijama (nagib pravca
oznaava brzinu izvoenja).
Takvi planovi se mogu dobro
koristiti u niskogradnji.
Aktivnosti u ciklogramu

R. dana

iroki iskop

Iskop lijevog temelja

Iskop desnog temelja

Betoniranje lijevog temelja

Betoniranje desnog temelja

Armatura i opl. lijev. upornjaka

7
8

Betoniranje lijevog upornjaka

Skidanje opl. lijevog upornj. i postav.
opl. i armature na desni

24
23
22
21
20
19
18
17
16
15
14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

14
12

13

10

11
9
8

6
5

4
2

Os graevine

Presjek mosta

R. br.

Radni dani

Ortogonalni planovi

Betoniranje desnog upornjaka

10

Skidanje opl. desnog upornj.

11

Zemljani rad. oko lijevog upornjaka

12

Zemljani rad. oko desnog upornjaka

13

Montaa kolovozne ploe

14

Zavrni radovi na mostu

Primjer ortogonalnog plana za gradnju manjeg mosta

(Nonveiller S.: Metode mrenog planiranja i njihova primjena u
rukovoenju graenjem)

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 9.

Ciklogrami posebna vrsta ortogonalnih planova

Razvila ih je mornarica SAD-a u II svjetskom ratu.
Pogodni su za radove koji imaju neprekinuti slijed aktivnosti, ali su nepregledni ako ih je vei broj.

m
4

ti =k x m

trajanje jednog procesa

I - Ritmini proces

II - Isprekidani proces

III - Neritmini proces

zastoj

tp vremen. prekid

tp

stanka izmeu dva susjed.

procesa na jednoj gr.jed.

Ekvivalentni
tijek
Ekvivalentni
tijek

1
tp

zastoj (diskontinuitet)
u tijeku procesa

k -takt

10

12

trajanje procesa na
jednoj grad. jedin.

Modul ciklinosti (takta) je trajanje jednog procesa na jednoj graditelj. jedinici i za ritmini kontinuirani
tijek proizvodnje je: k = ti /m . Tempo proizvodnje je reciprona vrijednost modula ciklinosti
U jednoj graditeljskoj (prostornoj) jedinici ne smije se istovremeno odvijati vie procesa.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 10.

Ritmina proizvodnja je najpoeljnija jer omoguuje najkrae rokove uz minimalne proizvodne resurse
(po jedna radna grupa za svaki proces), a za tehnoloke procese koji se odvijaju na graevini poeljno
je da su meusobno istoritmini ili barem sinkroritmini (prikazuju ih pravci koji su svi istog nagiba paralelni). Ritminosti se u praktinim sluajevima pribliava dobrom podjelom na graditeljske jedinice i
prilagoavanjem (po veliini tj. uinku) radnih grupa koji na njima djeluju.
Podjela graevina moe biti:
- vertikalna (-na etae, tj. pojaseve rada) i
- horizontalna (-na priblino jednake dijelove etaa, zbog ega je pogodno da su simetrine, tj. radne
etape koje obavlja jedna grupa radnika; kod graevina velikih gabarita to moe biti i podjela na
dilatacije i sl.)

Primjer ciklograma za obnovu dijela kolske zgrade (uionice i hodnik uz njih)

horizontalna podjela prostora na 8 graditelj. jedinica priblino jednake povrine (koliine plan. radova)
ukupno trajanje T = k

(m + n procesa -1) = 2 dana x (8 + 9 -1) = 32 dana

1/2 hodinka
(prednji dio)
1/2 hodinka
(stranji dio)
Uionica 6
Uionica 5
Uionica 4
stupanj ustaljenosti procesa
(vrijeme kada su svi procesi
ukljueni u proizvodnju) = 0
(rauna se kao razlika stupnja
razvoja i savijanja procesa)

Uionica 3
Uionica 2
Uionica 1
1

9 aktivnosti (uglavnom na razini

procesa) obavlja 9 radnih grupa
koje su po veliini, odnosno
produktivnosti tako usklaene
da je proizvodnja istoritmina
(ritmino ujednaeni svi procesi)

Graditeljske
jedinice

Vrijeme
9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32
(radni dani)
vrijeme iskljuivanja procesa iz proizvodnje =k x (n pr - 1)
vrijeme ukljuivanja procesa u proizvodnju =k x (n pr - 1)
2

(tzv. stupanj razvoja procesa)

(tzv. stupanj savijanja procesa)

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 11.

Mreni planovi se primjenjuju od konca 50-tih godina 20. st. (CPM -Critical Path method, PERT -

Program Evalution and Review Technique), no poetno nisu osmiljeni za graevinske projekte).
Od nekoliko vrsta i vie podvrsta, obzirom na nain odreivanja trajanja aktivnosti, sadraj vorova
i vremenske veze, za graevinske projekte najpogodnijom se smatra metoda prethodnih
aktivnosti (PDM -Precedence Diagramming Method). Razvijena je 20-tak godina kasnije, ima
aktivnosti u vorovima i vie vrsta vremenskih veza, uz primarno detereministiko odreivanje
trajanja, te je na bazi njenog prorauna razraeno najvie modela za optimizaciju rjeenja.
Za jo detaljniju razradu po potrebi se
pristupa podjeli i proraunu plana po
kraim intervalima, te izradi tehnikih
normala (definiraju redoslijed pojedinih
radnih procesa, ukljuujui i tehnoloke
zastoje, unutar jedne radne etape).

Ciklogram

- ciklogrami za razradu pojedinih sloenih

aktivnosti (grupe ili faze radova)

Mreni plan

Gantogram

- mreni planovi u proraunu

koriste ciklograme, a iz njih
se izvode gantogrami

- gantogrami za grublji, razumljiviji prikaz

(generalizirani ili po dijelovima projekta)

Histogram

Kao dopuna se mogu koristiti razliiti izvedeni planovi tabelarni i jednostavni linijski prikazi namijenjeni djelatnicima s manje znanja o planiranju i tehnologiji (i za managere na vie nivou
upravljanja). Takvi planovi su cash flow dijagrami (potrebni za financijsko voenje projekta) i
histogrami rerursa koji slue za planiranje angairanja potrebne radne snage i strojeva, te dobave
i skladitenja materijala (uz iskaze materijale kao statine planove).

Na temelju mrenog planiranja i

dobivenog mrenog plana moe se
izraditi gantogram koji ima naznaene
veze i za kojega je poznato koje su
aktivnosti kritine.

Primjer gantograma s vezama

Prihodi
Avans

Mjes. trok.
izvo. rad.

str. 12.

Dobit

Naplata situac.

Vrijeme
Trokovi

Cash flow dijagram

(tijeka novca)
izvoaa gra. radova

Novana sredstva

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

Max.financ. sredstva
koje mora osigurati
izvoa radova

Vremenska podjela u mjesecima (moe i u tjednima)

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

IZVEDENI i PRATEI

OPERATIVNI PL.

KONTR.
PLAN.

LINIJE BALANSA ***

S KRIVULJE

***

LINIJE PUTOKAZA ***

vrlo slaba primjenjivost

slabija primjenjivost

HISTOGRAMI***

zadovoljavajui stupanj
primjenjivosti

CIKLOGRAMI**

Pregled najeih tehnika

planiranja i kontrole u
graditeljstvu obzirom na
namjenu za pojedinu fazu
projekta i nivo plana
* - irina polja primjene i kvaliteta
rjeenja znatno ovisi o
izabranoj varijanti plana i
stupnju razrade detalja;

TEHNI. NORMAL ***

GANTOGRAMI*

OSNOVNI

ORTOGONALNI PLAN.**

** - primjenljivost znatno ovisi o

MRENI PLANOVI*

K o n c i p i r a nj e

D e f i n i r a nj e

-prvi nivo -kostur plana

-nivo rukovodioca projekta

-strateki plan za odluke

-prikaz meuzavisn. dijel.

u inicijalnoj fazi

projekta, podjela zadataka

-namjenjen najviem rukovod.

i raspored resursa

Idejni POG

NIVO
PLANOVA

V RS TE P LANOV A

PRIMARNI - PREGLEDNI PLANOVI

str. 13.

I z v o e nj e
-nivo izvoditelja -zaduenih za
pojedine dijelove projekta
-ukljuuje optimalizaciju plan.
i kontrolu

FAZE
PROJEKTA

karakteristikama objekta

***- zadovoljavaju samo u

kombinaciji s drugim
planovima

U fazi koncipiranja projekta potrebno je (i jedino mogue) grubo vremensko planiranje, odnosno
procjenjivaje vremena realizacije prema veliini, vrsti, sadraju i kvaliteti budue graevine.
Kada je graevina isprojektirana (definirana) mogue je preciznije vremensko planiranje na bazi prosjene
produktivnosti (opi normativi) ili s optimalnom organizacijom i najprimjerenijom opremom i drugim
resursima. (Takav minimalni rok realizacije moe odrediti samo konzalting s visokim nivoom strunosti.)
Izvoa radova planira realizaciju uzimajui u obzir svoje raspoloive resurse i njihovu uinkovitost (interni
normativi i iskustvo), no za davanje ponude nije uobiajeno da se ulazi u detalje. Plan s ugovorenim rokom
detaljno se razrauje u fazi pripreme graenja, ali (pogotovo za vee graevine s dugotrajnijom
realizacijom) i tijekom izvoenja radova (u skladu s napredovanjem i ostvarenim veliinama).
Plan, kao dokument koji prezentira rjeenja procesa planiranja, uvijek treba biti
- potpun (sa svim radovima potrebnim za izvrenje projekta) i
- pregledan (itljiv i razumljiv).
Isto tako je vana:
- mogunost rekonstrukcije podataka (transparentnost puteva njihovog dobivanja) i
- dinaminost tj. fleksibilnost (da se u sluaju odstupanja realizacije od planiranih
vrijednosti to jednostavnije moe aurirati u skladu sa stvarno realiziranim koliinama).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

Planiranje i kontrola su tijekom faze izvrenja

LINIJA BALANSA - p l a n
i z v r e nj e (rezultat monitoringa)

D
E
F
G
Faze radova - kontrolirani dogaaji

instalacije
zidovi
konstrukcija

temelji
iskopi

planirano vrijeme (vrem. jed.)

100% ukupno planiranih trokova (poetni -bazni plan)

kanjenje

Krivulja plan.
trok. za izvrene

Poetno
planir.
dobit

Krivulja planir. trok.

za planirane radove
Planirana naplata
(po situacijama)

predvidiv. ukup.
vrem. prekora.

zavretak

Plan.linija trokova
100% planiranih prihoda (poetni -bazni plan) nakon usporedbe

USPOREDBA
PLAN -OSTVARENO

ukupno

S krivulja
kanjenje

ostvareno vrijeme (vrem. jed.)

Linija putokaza

Krivulja stvar. trok.

(za izvr. radove)

Tijek novca (kumulativno) %

Avans

usko povezani. Za kontrolu postoje i posebni (iz

drugih izvedeni) planovi, koji su kod nas manje
poznati i rijetko koriteni. Takvi su, za sve razine
upravljanja pogodne, linije balansa, linije
putokaza (miljokazne karte), S krivulje,
kao i prije spomenuti histogrami.
Prva dva tipa planova su usmjerena na
usporedbu planiranih i stvarno postignutih
koliina, odnosno trajanja radova, pa su dobro
vidljivi prebaaji i podbaaji ili kanjenja (ali ne i
njihovi uzroci). Linije balansa su praktine za
praenje proizvodnje koja se odvija
kontinuirano, a dobro se moe izraziti u
jedinicama proizvoda, to znai su pogodne
npr. za industriju graevinskog materijala.
S krivulja prikazuje postotak kumulativnih
iznosa tijekom vremena (planirani trokovi i
prihodi radni sati, te ostvareno, a moe
prikazivati i radne sate ili obim posla).

prekora.
trokova

(m jer. jed.)

Linija balansa

K oli ina

90
80
70
60
50
40
30
20
10
0

str. 14.

Vrijeme (mjeseci)

str. 15.

aktivnos.

Broj

Vremenske jedinice prikazane u planu najvie ovise o trajanju plana i onome kome je plana
namjenjen. Neto starija orijentacijska uputa (dok raunala nisu bila razvijena kao danas),
prof. Thumba kazuje da je za:
-trajanje planskog zadatka do 1 mjeseca potrebna vremen. jedinica aktivnosti 1 sat
-trajanje planskog zadatka 1 - 3 mjeseca potrebna vremen. jedinica aktivnosti 1 dan
-trajanje planskog zadatka 3 - 6 mjeseci potrebna vremen. jedinica aktivnosti 3 dana
-trajanje planskog zadatka 6 - 9 mjeseci potrebna vremen. jedinica aktivnosti 1 tjedan
-trajanje planskog zadatka 9 -12 mjeseci potrebna vremen. jedinica aktivnosti 10 dana (dekada)
-trajanje planskog zadatka 1 - 2 godine potrebna vremen. jedinica aktivnosti 15 dana (1/2 mjes.)
-trajanje planskog zadatka 2 - 3 godine potrebna vremen. jedinica aktivnosti 1 mjesec
-trajanje planskog zadatka 3 -10 godina potrebna vremen. jedinica aktivnosti 3 mjes. (1 kvartal)
Prikaz cijelog vremenskog plana u satima je vrlo rijedak (ak i kod kraih od mjesec dana). Tako
kratke vremenske jedinice prikazuju se obino samo za neke kritine dijelove plana.

Odnos vrijednosti projekta i broja aktivn.

(Riele-Rinzo: Systematechnik -Bild 83.)

10000
5000
2000
1000
500
200
100
50
10
0,1

0,2

0,5

10

20

50 100 200 milijuni Eu

Graev. projekti

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

to je projekt vei (mjereno u vrijednosti ili

koliini sadranih radova) potreban je i vei
broj aktivnosti u planu koje e obuhvatiti
sve zadane radove, ali kako mu raste
vrijednost prirast potrebnih aktivnosti je
proporcionlno sve manji.
Izvedbeni
planovi
moraju
svojm
kompleksnou biti prilagoeni mogunosti
praenja od strane nadlene osobe. U tom
smislu preporua se da broj aktivnosti
bude maksimalno 100 do 200, jer vie ih
je teko drati pod nadzorom. Ako se
radi o jako velikim projektima i dugotrajnoj
izvedbi, bolje je generalni plan detaljnije
razraditi u tom opsegu za svakih nekoliko
narednih mjeseci.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 16.

Podjela projekta na aktivnosti (Work Breakdown Structure)

Da bi se moglo otpoeti s planiranjem potrebno je projekt, tj. njegovu realizaciju, na osnovu
projektne dokumentacije dekomponirati -podijeliti na manje dijelove (odreene aktivnosti).
Work Breakdown Structure (WBS) je proizvodno orijentirano stablo koje vodi identifikaciji
aktivnosti, funkcija, zadaa, podzadaa, jedinica posla, itd, koji se moraju obaviti kako bi se
izvrio zadani projekt. Prikazuje i definira sustav (proizvod -graevinu) koji se razvija i opisuje sve
elemente posla koji se moraju obaviti. WBS grupira sve poslove i definira ukupni opseg projekta.
U postupku odabira aktivnosti kljuan je nain podjele sloene cjeline projekta i izraavanje
toga kroz tekst opisa svake pojedine aktivnosti, a iz toga proizlazi i broj aktivnosti.
Taj postupak donekle podsjea na izradu dokaznice mjera i trokovnika u kojem se cjelina
graevinskog projekta razlae na stavke. No, izjednaavanje po principu jedna stavka = jedna
aktivnost (kod vrlo grubih planova ponekad se uzima i jedna vrsta graevinskih radova (iz
rekapitualacije trokovnika) = jedna aktivnost), nije uputno, jer se loe odrava na postupke
planiranja, a posebno optimizaciju planova (mrenih). Postoje bitne razlike izmeu krajnjih ciljeva
i kriterija kod ove dvije podjele iste cjeline, pa bi formiranje nove aktivnosti trebalo slijediti
ispunjavanje kritirerija koji to uvjetuju (+), a to bi (prema prof.dr.Radujkoviu) bile promjene:
- opisa +
- resursa + /
- cijene +
- koliine + /
- vremena +
- mjesta rada +
- smjera rada +
Dosljednim potivanjem ispunjavanja navedenih kriterija stvorili bi se planovi s veim brojem
aktivnosti nego to je stavki trokovnika, pa se treba imati u vidu i praktinost provedbe
postupaka planiranja s kasnijim optimizacijama. Iako raunalni programi to znatno olakavaju,
treba biti oprezan i logian po pitanju prihvatljivog broja aktivnosti u planu (voditi rauna o
iznesenom na prethodnoj stranici) i u tom smislu treba paziti koliko je koja uope znaajna.
Najee se u praksi aktivnosti definiraju na razini graevinskog procesa, mada mogu biti i na
niem (detaljnijem) i viem stupnju od toga,

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

Primjer WBS-a za projekt izgradnje

vienamjenskog industrijskog skladita

Level I of WBS

Level II of WBS

Level III
of WBS

Level IV
of WBS

Level V
To prepare the site

The Work Area from Level II

of WBS
Level III

The Work Area from Level III

Level IV

str. 17.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 18.

Trajanje aktivnosti
Proraun trajanja plana moe biti stohastiki i deterministiki.

trajanja aktivnosti koje se moe postii u iznimno

povoljnim uvjetima rada, a manje niako ne moe;
- pesimistikog vremena izvrenja (tmaksim ili b),
tj. trajanja aktivnosti do kojeg bi dolo pod
posebno nepovoljnim okolnostima,a due bi
bilo samo u sluaju neke katastrofe;
- normalnog vremena izvrenja (tnajveroj ili m), tj.
onog trajanja aktivnosti koje bi se najuestalije
dogaalo da se ponavlja vie puta.

Uestalost

Stohastiko (probabilistiko) odreivanje trajanja aktivnosti provodi se

grubo kao jedna procjena, kada nema druge mogunosti ili kada se radi
o aktivnostima manje vanosti, a inae na temelju tri veliine (npr. kod PERT metode):
- optimistikog vremena izvrenja (tminim ili a), tj.
vjerojatnost oko 95%

razdioba

tete

Oekivano vrijeme realizacije aktivnosti proraunava se kao: te =

Vrijeme trajanja aktivnosti

a + 4m + b
6

2
Uobiajeno se proraunava i varijanca trajanja aktivnosti, koja
ba
2
iskazuje mjeru nesigurnosti s kojom je procjenjeno trajanje aktivnosti: Te =

Takva trajanja aktivnosti su oekivane vrijednosti, pa su i sumarne vrijednosti takoer

oekivane vrijednosti neke razdiobe. No, iako vremena realizacije pojedinih aktivnosti
slijede beta-raspodjelu, sumarna vrijednost, odnosno trajanje realizacije cijelog
projekta, moe se predoiti normalnom raspodjelom (Gaussova krivulja).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

Zato je kod stohastikog odreivanja trajanja aktivnosti

mogue izraunati faktor vjerojatnosti (Z) za svako planirano
vrijeme (TPl) u odnosu na mrenim planiranjem izraunati
najraniji mogui termin (TE).

Z=

TPl TE

Nazivnik u gornjem izrazu je drugi korijen iz zbroja varijanci

koje su bile u proraunu TE odreenog dogaaja, sve od
poetka projekta. Prema ovom proraunu Z moe imati i
pozitivnu i negativnu vrijednost.
Iz desno prikazane tablice u odnosu na vrijednost Z oitava
se vjerojatnost (PR) odranja planiranog vremena realizacije.

Tablica s vrijednostima
funkcija normalne raspodjele
(u veini knjiga s podruja statistike)

Normalna (standardna) raspodjela

Oekivano
vrijeme realizacije

str. 19.

PR

PR

0,0
0,1
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,8
0,9
1,0
1,1
1,2
1,3
1,4
1,5
1,6
1,7
1,8
1,9
2,0
2,1
2,2
2,3
2,4
2,5
2,6
2,7
2,8
2,9
3,0

0,5000
0,5398
0,5793
0,6179
0,6554
0,6915
0,7257
0,7580
0,7881
0,8159
0,8413
0,8643
0,8849
0,9032
0,9192
0,9332
0,9452
0,9554
0,9641
0,9713
0,9772
0,9821
0,9861
0,9893
0,9918
0,9938
0,9953
0,9965
0,9974
0,9981
0,9987

- 3,0
- 2,9
- 2,8
- 2,7
- 2,6
- 2,5
- 2,4
- 2,3
- 2,2
- 2,1
- 2,0
- 1,9
- 1,8
- 1,7
- 1,6
- 1,5
- 1,4
- 1,3
- 1,2
- 1,1
- 1,0
- 0,9
- 0,8
- 0,7
- 0,6
- 0,5
- 0,4
- 0,3
- 0,2
- 0,1
- 0,0

0,0013
0,0019
0,0026
0,0035
0,0047
0,0062
0,0082
0,0107
0,0139
0,0179
0,0228
0,0287
0,0359
0,0446
0,0548
0,0668
0,0808
0,0968
0,1151
0,1357
0,1587
0,1841
0,2119
0,2420
0,2743
0,3085
0,3446
0,3821
0,4207
0,4602
0,5000

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 20.

Deterministiki izraun trajanja aktivnosti provodi se na temelju:

- koliine rada Q (iz trokovnika),
- uinka Up (stroja ili radnika tj. radne grupe) ili normativ sati NS rada radnika ili strojeva
(podatak iz normativa vremena, internih ili opih), jer je Up = 1/NS
- broja radnih resursa -radnika (NRG ) ili strojeva (NSG ) u grupi
(ovisno o raspoloivim resursima poduzea i raspoloivoj fronti rada),
- radnog vremena zbog prorauna trajanja u danima broja radnih sati na dan (hd )
(ovisno o mogunostima gradilita i poduzea).

TA [rad.dana] =

Q [mjer. jed.]
Q [mjer. jed.] NS [sati / mjer. jed.]
ili TA [rad.dana] =
U p [mjer. jed / sat] N RG hd [sati / dan]
N RG hd [sati / dan]

U pravilu se prvo nastoji odrediti trajanje aktivnosti, kao i izvrenja cijelog projekta, s
minimalnim trokovima (tzv. normalno vrijeme). Tek poslije, kada se utvrdi da to ne
odgovara, u postupku optimizacije mijenjaju se ulazni podaci (radni resursi, odnosno uzimaju
se tehnologije s drugaijom uinkovitosti, broj strojeva i radnika u radnoj grupi i broj radnih
dana i sata na dan).
U sluaju kada je vrijeme izvrenja zadano, rauna se potrebni broj radnika ili strojeva (u
radnoj grupi) prema:

N RG =

Q [mjer. jed.] NS [sati / mjer. jed.]

Q [mjer. jed.]
=
TA [rad.dana] hd [sati / dan]
U p [mjer. jed / sat ] TA [rad.dana] hd [sati / dan]

Pri izboru ulaznih podataka, da bi se postiglo kvalitetnije plansko rjeenje, poeljno je:
- koristiti resurse koji mogu raditi vie razliitih vrsta poslova (univerzalne);
- kontrolirati heterogenosti specificiranih resursa (unificiranje strojeva i sl.);
- kontrolirati raspoloivosti svih vrsta resursa i broja resursa po aktivnostima i vremenu;
- uzimati radne grupe kao osnovne jedinice za proraun (umjesto pojedinaca).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 21.

VRSTE MRENIH PLANOVA (DIJAGRAMA)

Mreni plan (dijagram, model ili mrea) je neciklini, usmjereni graf (bez zatvorenih petlji).
Mreni planovi mogu biti orijentirani dogaajima (vorovi su definirani) ili orijentirani aktivnostima,
(aktivnosti su definirane i njihov redoslijed grafiki predoen), kao i kombinirani, a izrauju se kao:
- strijelni -aktivnos ti su na strijelama (dogaaji u voru) - AOA (Activity on Arrow), kao npr. CPM
- vorni -aktivnosti su u vorovima - AON (Activity on Node), kao npr. PDM

i
Poetni
dogaaj

akt. A (i,j)

vor (vrh)

AKTIVNOST
A (i, j)
naziv, trajanje

Strijelni plan
Strijelni plan

Dogaaji (ili stanja) su primjerice:

j
Zavrni
dogaaj
akt. A (i,j)

Dva susjedna dogaaja mogu biti povezana samo

jednom aktivnou i to samo u jednom smjeru.
Strijele u mreama su uvijek usmjerene s lijeva na desno.

-nacrti dostavljeni
-zavretak iskopa
-zavretak betoniranja temelja
-montaa a.b. nosaa zavrena itd.
TE najranije vrijeme dogaaja
j
TL najkasnije vrijeme dogaaja
i, j brojevi dogaaja
TE TL
A(i,j) aktivnost sa svojim trajanjem

Aktivnosti su primjerice: -ureenje gradilita

-betoniranje temelja
-zidanje zidova
-ugradba prozora i vrata itd.
Dummy arrows
U strijelnim mreama koristi se i fiktivna strijela
(aktivnost) koja ne zahtjeva ni resurse ni vrijeme.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

vorni plan

AKTIVNOST
A (i-1)

AKTIVNOST
B (i)

str. 22.

AKTIVNOST
C (i+1)

Mreni planovi (dijagrami) mogu biti: - zatvoreni (jedan poetni i jedan zavrni vor kod CPM-a) i
- otvoreni (vie poetnih i/ili zavrnih vorova kod PERT-a)

Podjela s osnovnim
karakteristikama
razliitih vrsta mrenih
dijagrama

(vie vrsta veza)

CPM

MPM, PDM

PERT

GERT

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 23.

Za mreno planiranje prvo je potrebno:

-utvrditi logini, tehnoloki redoslijed aktivnosti (analiza strukture) i
-za svaku pojedinu aktivnosti odrediti trajanje, uobiajeno u radnim danima (analiza vremena).
Nakon toga se nekom od tehnika mrenog planiranja dobiva mreni plan u svojoj prvoj verziji
(koji najee zahtjeva daljnju optimizaciju do zadovoljavajueg rjeenja).

Struktura plana
Mreno planiranje u prvoj fazi zahtjeva odreivanje odnosa izmeu izmeu aktivnosti.
U tom smislu treba definirati koja je:
- Prethodna aktivnost - kontrolira poetak ili kraj aktivnosti
- Slijedbena (naredna) aktivnost - ovisi o poetku ili zavretku aktivnosti
Da bi se utvrdio odnos (slijed) izmeu aktivnosti u naelu za svaku treba postaviti pitanja:
- Koja(e) joj aktivnost(i) prethode (moraju zavriti da ona moe poeti)?
- Koje su aktivnosti paralelne (vremenski) s njom?
- Koje aktivnosti slijede iza nje (ne mogu poeti prije nego ova zavri)?
- Dali se odreena aktivnost moe i treba podijeliti?
Mreni planovi koji bi zbog
Aktivnost G
Aktivnost B
veliine (prevelikog broja
sljedbena ak tiv.od A
sljedbena ak tiv.od E
aktivnosti) bili nepregledni
i prethodna od E
i prethodna od I
smanjuju se tako da im se
Aktivnost H
Aktivnost C
Aktivnost I
Aktivnost E
Aktivnost A
Aktivnost J
pojednin dijelovi prikau
prethodna ak tivnost
sljedbena ak tiv.od A sljedb.ak tiv. od B i C sljedbena ak tiv.
sljedbena ak tiv.
sljedbena ak tiv.
samo s jednom, zbirnom
ak tivnostima B, C i D
i prethodna od E
i prethodna od G i H
ak tivnosti E i F i
ak tivnosti G i H i
ak tivnosti I
prethodna ak tiv.
prethodna ak tiv.
aktivnou, koja se razradi
ak tivnosti I
ak tivnosti J
Aktivnost F
Aktivnost D
sa svim potrebnim detaljima
sljedbena ak tiv.
sljedbena ak tiv.
(aktivnostima) u posebnom
ak tivnosti A i
ak tivnosti D i
prethodna ak tiv.
prethodna ak tiv.
mrenom planu -podmrei.
ak tivnosti F
ak tivnosti H

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 24.

Odnosi meu aktivnostima

-prikazuju se vezama koje mogu biti razliitih vrsta:

(ne mogu sve kod svih metoda planiranja, mogunost za koritenje svih navedenih ima PDM)
g

FS ( ili NT) - Kraj poetak ( Finish(end) Start )

- poetak naredne aktivnosti je nakon zavretka
prethodne (kada A zavri, B moe poeti)
Ako nema odgode naziva se i normalna veza.

SS ( ili ST) - Poetak poetak ( Start Start )

- poetak naredne aktivnosti je nakon poetka prethodne
(kada A pone, B moe poeti)

FF ( ili FT) - Kraj kraj ( Finish(end) Finish(end) )

- kraj naredne aktivnosti je nakon zavretka
prethodne (kada A zavri, B moe zavriti)

Gantogramski prikaz odnosa aktiv.

A
B
A
B
A
B

Neka literatura bavodi vezu SF - Poetak kraj (zavretak naredne aktivnosti je nakon poetka prethodne),
no ona se rijetko koristi jer se takav odnos obino izraava s drugom vrste veze.

Vremenska odgoda (Lag) predstavlja vremenski pomak ili odgodu izmeu aktivnosti i njene slijedbene

aktivnosti. Moe predstavljati neki tehnoloki zastoj, organizacijska stanka ili neto drugo (npr. vrijeme
suenja buke izmeu aktivnosti bukanja i lienja, vrijeme potrebno za premjetanje stroja na drugo radno
mjesto na graevini itd.)
A
Moe se dodati bilo kojoj vrsti veza.
U pravilu se izraava u danima.
FS(4)
B
Uglavnom je pozitivna, ali u iznimnim sluajevima moe biti negativna.
SS(6)
Upisuje se u mreni dijagram iza oznake veze (u zagradi ili ne).
C
FS(2)
Ako je odgoda nula, obino se ne biljei posebno, a ako je veza
D
pozitivna isto se to ne mora posebno oznaiti (ispred negativne
obvezno se pie minus).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 25.

Vremenske rezerve (Float ili Slack) u mrenom planu izraun

TF - Ukupna vremenska rezerva (Total Float)
Ukupna rezerva je vrijeme za koje se trajanje aktivnosti moe produiti ili odgoditi poetak aktivnosti, a da
ukupno trajanje projekta ostane nepromjenjeno.
Aktivnosti kojima ukupna rezerva ima vrijednost nula su kritine aktvnosti. Uvijek je: TF = LS ES = LF EF

FF - Slobodna vremenska rezerva (Free Float)

Slobodna rezerva je vrijeme za koje se trajanje aktivnosti moe produiti ili odgoditi poetak aktivnosti, a da
najraniji poetak sljedbene aktivnosti ostane nepromjenjen.
Na kritinom putu ne postoji jer je uvijek manja ili jednaka ukupnoj rezervi, a na drugim granama dijagrama
nalazi se na posljednjoj aktivnosti. Proraunava se ovisno o vrsti veze:
FS veza : FF1 = ES2 (Lag) EF1 ; SS veza : FF1 = ES2 (Lag) ES1 ; FF veza : FF1 = EF2 (Lag) EF1
Neka literatura (kod strijelnih planova) spominje i nezavisnu
(pokazuje koliko e se produiti ili pomaknuti i - j aktivnost ako
dogaaj i , uslijed zadravanja neke od prethodnih aktivnosti,
ima najkasnije vrijeme, a dogaaj j treba odrati ES za izlazne
aktivnosti) i uvjetnu vremensku rezervu, ali one se rijetko raunaju.

K R I T I N I

P U T

Kritini put (Critical path)

Kritini put je lanac (slijed) aktivnosti koje imaju najdue vrijeme zavretka, odnosno najdui slijed aktivnosti
koji odreuje najranije vrijeme zavretka, tj. projekta ukupno trajanje projekta (project time ili project duration).
Kritini put zapoinje prvim vorom i nastavlja se mreom do zavrnog vora, bez prekida (a moe biti i vie
paralelnih kritinih puteva u mrenom planu).
Aktivnosti na kritinom putu su kritine aktivnosti (kod njih je ES =LS i EF =LF, te nemaju rezerve: TF =FF =0).
Promjena u trajanju jedne kritine aktivnosti uzrokuje promjenu trajanja cijelog projekta.

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

Proraun najranijeg i najkasnijeg poetka i

zavretka aktivnosti u mrenim dijagramima
s viestrukim vezama

str. 26.

Proraun slobodne vremenske

rezerve kod tri tipa veza u
mrenim dijagramima

Proraun ukupne vremenske

rezerve u mrenim dijagramima

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 27.

4 primjera proraunatih strijelnih mrenih dijagrama CPM

1
0

B
7

7
C
4

A
2

Legenda:

2
2

fik tivna (prividna)

strijela (ak tivnost)

2., 3. i 4. Mreni dijagram

TE TL

5
8 10

F
2

G
1

10 12

Doga. Doga. Aktiv.simbol

i
j

doga

13 13

E
1
D
2

H
6

1. Mreni dijagram

Tabel. prikaz prorauna za 1.mreu

t(i - j)

TE (i)

TL (i)

TE (j)

za iste "i" za iste "j"

min.8
max.9

J
4

TL (j) ti(i - j) tj(i - j)

Ukupna Slobod. Nezavis

vr. rez. vr. rez. vr. rez.

10

11

12

7-3

4+3

7-4-3
=7-9

6-4-3
=6-9

'6-5-3

'-1

10

10

13

13

13

10

'-2

10

10

12

10

10

'-2

10

12

13

13

12

11

Nakon analize strukt. i odre. trajanja

Proraun Proraun Proraun Proraun

unaprije unatrag unaprije unatrag

P r o r a u n

t a b l i c i

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 28.

Primjeri PERT mrenog planiranja

(-stohastiko odreivanje trajanja aktivnosti i vjerojatnost izvrenja)
2

TE=21,0 =10,7+10,3

TL=10,7 =21,0-10,3

TL=5,5 =10,7-

TL=21,0 =24,2-3,2

TE=16,7

TE=0,0

TE=24,2 =21+3,2

5
TL=17,5 =37,5-20,0

TL=0,0

PERT mreni dijagram

TE=13,0 =0,0+13,0

TE=36,7 =16,7+20,0

TL=22,8 =37,5-14,7

TL=37,5 =40,7-3,2

=40,7+5,0

10

TL=24,2 =40,7-16,5

=5,5-5,5

TE=45,7

TL=45,7

zavretak realizacije

TE=10,7 =5,5+5,2

TE=5,5

Tablica s proraunom
za PERT dijagram

TE=40,7 =24,2+16,5

Trajanje aktivnosti

TL=40,7 =45,7-5,0

Za planirani rok od 50 radnih dana izraunava se:

TPl TE

50 45,7
Z=
=
= 1,53
2
1
,
36
+
0
,
69
+
2
,
78
+
0
,
69
+
1
,
36
+
1
,
00
TE
Za izraunatu vrijednost Z iz tablice s vrijednostima funkcija
normalne (standardne) raspodjele oitava se PR=0,933
to znai da je vjerojatnost da se planirani rok odri 93,3%.

Ako bi se npr. planiralo s rokom realizacije od 40 dana

bilo bi:

40 45,7
Z=
= 2,03
1,36 + 0,69 + 2,78 + 0,69 + 1,36 + 1,00

U tom sluaju oitava se za normalnu raspodjelu PR= 0,023,

pa je vjerojatnost za taj rok samo 2,3 %.
Ako je traena vjerojatnost za realizaciju planiranoga roka 66%
iz tablice se oitava Z=0,4 (za PR=0,6554), pa slijedi da rok treba
biti: 0,4 = TPl 45,7 TPl = 0,4 2,81 + 45,7 = 46,8 = 47 dana
7,88

Prethod. Sljedbeni
doga."i" doga."j"

Dogaaj

Optimist. Pesimist. Pesimist. Oekivan. Varijansa Najranije Najkasn . Vremen.

a
m
b
te
s 2 2 TE(i) TL(i) odstup.

=a+4m+b = b-a
6
6

1
1
2

2
3
3

10

12

24

10

2
2
3

4
6
6

10

16

25

10

15

18

4
4
5

5
7
6

5
6
7

8
9
8

8
8
9
10

9
10
10
-

12

17

19

10

16

10

20

30

5,5
13,0
7,0

1,36

5,2
16,5
14,7

0,69

6,0
10,3
20,0

=T E -T L

0,0

0,0

0,0

5,5

5,5

0,0

1,78

13,0

22,8

9,8

1,00

10,7

10,7

0,0

16,7

17,5

0,8

37,5
21,0

0,8

9,00
1,00
6,25

2,78
11,11

4,0
3,2
3,2

0,44
0,69

36,7
21,0

16,5
3,3
5,0
-

1,36

24,2

24,2

0,0

40,7
45,7

40,7
45,7

0,0

0,25

0,0

0.44
1,00
-

0,0

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 29.

vorni mreni plan (PDM) - primjer

(aktivost je u pravokutniku -voru, a strijelice prikazuju veze izmeu aktivnosti)

Plan dogradnje kue (50m 2 proirenje prizem.+150m2 kat -visoki roh bau) -cijena cca.70.000C
D 20 aktivnosti (trajanje u rad. danima)
TA

Red.
Op i s a k ti vn o s ti
br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.

Prethodna Slijed.
(dana) akt. i veza aktiv.

Pripremni radovi
Ruenje krova i tavan. zidova
Iskop i betonir. temelja za dogradnju
Ruenje stropa priz. i dijela zid.
Izrada bet.podne ploe dogradnje
Izrada a.b. stubita za kat
Zidanje zidova i a.b. stup. dogradnje
Izvoenje radova na donjoj terasi
Izrada Fert stropa prizemlja
Postavljanje grubih instalacija u prizem.
Zidanje nosivih zidova i a.b. stupovi kata
Izvedba a.b. stropne ploe i greda kata
Zidanje tavanskih zidova i dimnjaka
Zidanje nenosivih zidova kata
Postav. grubih instalac. na katu i tavanu
Izvedba krovne konstrukcije i krovopokriv.
Ugradba stolarije -vanjske i unutarnje
Postavljanje limarije
bukanje zidova i stropova
Lienje unutr. zidova i stropova

RANG: 0

1
SS(2)

Pripremni
radovi

3
1
2
1
2
3
3
2
3
3
8
5
3
3
2
7
2
1
6
4

2, 3
1 SS(2)
4
1
5
2
7
3 FF(1) 6 , 7 , 8
5
9
4, 5
9
5
9
10 , 11
6, 7, 8
9 FF(1)
15
9
12
11
13 , 14
12 FS(1) 15 , 16
12 FS(6)
17
10, 13 FF(1) 19
13 SS(1) 18 , 19
14 FF(0)
19
16
20
15, 16, 17
20
18, 19 FS(6)
3

Lista aktivnosti
-Upisuju se sve aktivnosti pod rednim brojem i uz njih njihovo trajanje,
prethodne im i eventualno sljedbene aktivnosti i veze (kod rada s
raunalnim programima za mreno planiranje nakon upisa podataka
u ovoj tablici oni odmah izbacuju mreni plan s takoer prethodno
definiranim karakteristikama grafikog prikaza), a mogu i resursi i
trokovi (da bi se iz mree mogli izvesti odgovarajui histogrami).
Da obrojavanje dijagrama ne bi bilo proizvoljno, preporua se
Fulkersonovo pravilo. Prema njemu, prvi broj u nizu dobiva poetna
aktivnost (ili dogaaj), a daljnje obrojavanje ide redom od onih kojima
je prethodna aktivnost (dogaaj) ve obrojena. Aktivnosti (dogaaji)
koji su zavrne za vie prethodnih dobivaju broj tek kada su im sve
prethodne ve obrojene.
Rang vorova (aktivnosti) pokazuje rastojanje od poetnog vora
(aktivnosti) koji se oznaava s 0 ili 1

Ruenje
stropa

10

Iskop i bet.
Pod. ploa
tem. dogr. FF(1) za dogr.

Subite za
kat
FF(1)

Ruenje
krova

Zid. i stup.
dogradnje

Fert strop.
pl. prizem

FF(1)

Zidovi i
stup. kata

A.b. strop.
ploa kata

11

12

8
2

8
Instalacije
kat i tavan

Donja
terasa

Instalacije
FF(1) prizemlja

FS(1

(2)

Tavan.zid,
dim.i

15

18

Krov.konst
i pokrov
SS(1) 16

19

Nenosivi
FF(0)

Ugradba
stolarije

14

17

10

Zbuk zid. i
stropova

13

FS(6 zidovi kata

(2)

9
Postav.
limarije

Lienje
zid. i
FS(6 20

(2)

Struktura
mrenog
dijagrama

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 30.

Plan dogradnje kue

Vremenski proraun unaprijed (ES i EF)
RANG: 0

10

13+0=13
SS(2)

Ruenje
krova

Ruenje
stropa

Subite za
kat
FF(1)

0+2=2

FF(1)

10 10

3+0=3

6+0=6

Pripremni
radovi

Pod. ploa
Iskop i bet.
tem. dogr. FF(1) za dogr.

Zid. i stup.
dogradnje

Fert strop.
pl. prizem

1 0

0+3=3

3+2=5

5+1=6

3+0=3

6+0=6

6-2=4

6+3=9

Opis
aktivnosti

9+1-3=7

12

Donja
terasa

LEGENDA:

FF(1)

13

6+0=6

9+0=9
8+0=8 9+3=12

30

Zidovi i
stup. kata

A.b. strop.
Tavan.zidoploa kata FS(1) vi i dimnjak

11 12

12 20

20

12+0=12
12+8=20

25

13 26

Krov.
konst. i

29 SS(1) 16 27

20+0=20
20+5=25

34

25+1=26
FS(6) 26+3=29

26+1=27
27+7=34

Ugradba
stolarije

14 31

17 32

25+6=31

35

34+0=34
30+0=30 34+1=35 35+0=35

Zbuk. zid. i
stropova
19 34
6

Nenosivi
zidovi kata FF(0)
34

18 34
1

29+1=30
30-2=28

6+2=8

15 28
2

12+1=13
13-3=10

6+3=9

Postav.
limarije

Instalacije
kat i tavan

3+1=4

2+1=3

Instalacije
prizemlja

Lienje zid.
i stropova

40 FS(6) 20 46

50

40+6=46
34+0=34
46+4= 50
34+0=34 34+6=40

Ukupno trajanje
cijelog projekta

34

31+3=34 34-2=32

34+0=34

Br. ES TF EF
Ta LS FF LF

Legenda uz mreni plan je obvezna jer se u

grafikom prikazu u vorove mogu upisivati
razliiti podaci. Postupak bitno olakavaju
raunalni programi (prikazani sadraj vorova
lako se mijenja ovisno o tome kome je plan
namjenjen), a mogu je i ispis tablice sa svim
podacima iz vorova.
Ako je u mrenom dijagramu nezgodno upisivati opis (skraeni) aktivnosti, one se mogu oznaavati
simbolima (slovima) ili samo brojevima. Uvijek je praktino pojedine vrste radova oznaavati istim
poetnim brojem (slino kao kod graevinskih normativa).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

Plan dogradnje kue

RANG: 0

1
SS(2)

Vremenski proraun unatrag (LS i LF)

Ruenje
krova

Ruenje
stropa

str. 31.

Subite za
kat
FF(1)

FF(1)

Instalacije
prizemlja

Instalacije
kat i tavan

10

Postav.
limarije

10 10

13

FF(1) 15 28

30

18 34

35

1 4

1 5

11

3 29

32

2 32

34

1 45

46

4-2=22+3=5

5-1=4

6-0=6
6-1=5 8-0=8

12-1=11
11-3=8

32-1=31

32-0=32
32-3=29

Pripremni
radovi

Pod. ploa
Iskop i bet.
tem. dogr. FF(1) za dogr.

Zid. i stup.
dogradnje

Fert strop.
pl. prizem

Zidovi i
stup. kata

A.b. strop.
Tavan.zidoploa kata FS(1) vi i dimnjak

1 0

12

11 12

20

12 20

25

13 26

29 SS(1) 16 27

34

19 34

40 FS(6) 20 46

50

12

8 12

20

5 20

25

3 26

29

7 27

34

6 34

40

50

27-1=26
FS(6) 26+3=29

34-7=27

5-0=5

3-0=3

6-1=5

3-3=0

5-2=3

6-0=6
6-2=4 7-0=7

9-0=9
9-3=6

12-0=12
12-3=9

20-0=20
20-8=12

Donja
terasa

34-1=33

26-1=25
31-6=25
25-5=20

34-0=34
43-2=32 45-0=45

46-0=46
46-1=45

Krov.
konst. i

Zbuk. zid. i
stropova

34-0=34

Nenosivi
zidovi kata FF(0)

Ugradba
stolarije

14 31

34

17 32

34

3 31

34

2 32

34

34-0=34

9-0=9
9-2=7

34-3=31

46-6=40
40-6=34

Lienje zid.
i stropova
4 46

50-4=46

34-0=34
34-2=32

Proraun vremenskih rezervi (TF i FF)

RANG: 0

SS(2)

5-3=2

6-4=2

11-9=2

Ruenje
krova

Ruenje
stropa

Subite za
kat
FF(1)

FF(1)

10 10 19 13

1 5

11

3 29 15 32

3-3=0

Pripremni
radovi

Iskop i bet.
Pod. ploa
tem. dogr. FF(1) za dogr.

Instalacije
prizemlja

1 4

3-3=0
6-4=2
3-3=0
6-4=2
Slobod.vr.rez.-na
kraju
grane
5-5=0
6-6=0

32-13=19

12-1-9=2

FF(1)

40-40=0

50-50=0

Zbuk. zid. i
stropova

Lienje zid.
i stropova

25-25=0

Zidovi i
stup. kata

A.b. strop.
Tavan.zidoploa kata FS(1) vi i dimnjak

0 12

11 12 0 20

12 20 0 25

13 26 0 29

0 12

8 12 0 20

5 20 0 25

3 26 0 29

LEGENDA:
Opis
aktivnosti
Br. ES TF EF
Ta LS FF LF

9-8=1

Donja
terasa
8

1 8

1 9

9-8=1

12-12=0
13-1-12=0

20-20=0

26-1-25=0
31-6-25=0

KRITINI PUT KRITINE AKTIV.

(neprekinut, TF=FF=0)

1 45 11 46

34-34=0

20-20=0

Fert strop.
pl. prizem

9-9=0

18 34 11 35

29-29=0

12-12=0

Zid. i stup.
dogradnje

6-6=0
6-6=0
6-6=0

15 28 4 30

46-35=11

6-1-5=0

Postav.
limarije

34-30=4

1 0

3-3=0
2-2-0=0

Instalacije
kat i tavan

10

30-1-29=0

9
46-35=11

2 32 4 34

28-13=15

9-9=0

8
34-30=4

Krov.
konst. i
SS(1
)

27-1-26=0
FS(6) 34-34=0

3 31 0 34

34-0-34=0

7 27 0 34

34-34=0
34-34=0

Nenosivi
zidovi kata FF(0)
14 31 0 34

16 27 0 34

Ugradba
stolarije
17 32 0 34
2 32 0 34

34-0-34=0

19 34 0 40 FS(6) 20 46 0 50
6 34 0 40

46-6-40=0

4 46 0 50

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 32.

Primjer prorauna vor. mrenog plana unaprijed i unatrag

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 33.

OPTIMIZACIJA PLANOVA

resursi

Optimizacija je 3. faza planiranja i zahtjeva odgovarajuu matematiku podlogu koju prua samo
tehnika mrenog planiranja (kritini put i rezerve). Nakon to se obavi analiza strukture i vremena
dobiva se prvo plansko rjeenje koji rijetko zadovoljava po pitanju svih zadanih ciljeva. Najei je
sluaj da je potrebno skratiti rok realizacije i poboljati uporabljivost plana (za to je usko vezana i
vjerojatnost realizacije). No, sreivanje plana u tom smjeru mora biti takvo da to manje negativno
utjee na trokove i rizike. Zbog suprotnog djelovanja postupaka optimizacije na razliite kriterije
kvalitete plana i ciljeve realizacije, svi oni se pri moraju zajedno sagledavati (usklaivati -imajui u
vidu njihovu interakciju) i to prema unaprijed odreenim prioritetima.
Skraivanje planiranog roka realizacije postie se mijenjajui vremenski raspored i maksimalni
broj resursa (skraujui uvijek one aktivnosti koje su na kritinom putu), ime se podiu direktni
trokovi (zato se to ini prije na aktivnostima koje imaju manji prirast trokova po danu skraenja).
Vremenski raspored resursa (radnika i strojeva) poboljava se minimalizacijom promjene njihovog
broja tijekom vremena koritenja i sniavanjem vrnih potreba (vidljivo u histogramima). S tim se
smanjuje rizik ostvarenja plana i neki trokovi (jednokratni), ali obino dolazi do produenja roka
realizacije. Ujednaavanje (resource
profil koji izbjegava dodatne dolaske i odlaske
leveling) se prvo nastoji postii
(pribliavanje Gaussovoj krivulji)
premjetanjem resursa nekritinih
aktivnosti iz najranijeg poloaja u neki
drugi, povoljniji, a unutar njihove
D
E
B
idealni profil
vremenske rezerve, tako da trajanje
plana ostane isto. Za ogranieni (fiksni)
F
broj resursa nastoji se pronai
G
C
B
A
M
minimalno mogue trajanje realizacije.
K

vrijeme

Matematike metode (programiranja) za optimizaciju orijentirane su na jedan kriterij i graevinskoj praksi

nisu pruili alat zadovoljavajue upotrebljivosti. Praktiari daju prednost heuristikom pristupu kod
rjeavanja ovakvih problema (nije ogranien samo na jednostavne sluajeve), kojim se postiu rezultati koji
su u granicama od dobrih do optimalnih (ire shvaanje od matematike definicije optimuma).

D. Vidakovi: Vremensko planiranje

str. 34.

PRAENJE REALIZACIJE I AURIRANJE PLANOVA

Za uspjenost planiranje iznimno je vana pouzdanost podataka, pa je stoga vezana
za praenje izvedbe i stvaranje kvalitetnih, auriranih baza podataka.
Planiranje nije jednokratna aktivnost. Razumljivo je da su izmjene planova pri
izvoenju graevinskih projekata esto neizbjene, ali i u tom sluaju poetni plan je
neophodan kao osnova za odreivanje odstupanja, ispitivanje uzroka uoenih smetnji i
analiziranje uinka nastalih promjena. Tek kada se osigura povratni tijek informacija
(putem kontrole) plan moe funkcionirati kao dinamiki model. S tako dobivenim novim
ulaznim podatcima, mogue je traiti varijantna rjeenja za predstojee akcije, te u
novonastalim situacijama utvrditi optimalni put za odravanje ciljeva projekta.
Uvijek je nuna pravovremenost reagiranja u odnosu na aktualnost rezultata monitoringa, te dinamiki
modeli tehnika planiranja moraju omoguavati dovoljno brzo provoenja analiza da voditelj ne bi morao
donositi odluke iskljuivo na osnovi intuicije i svoje paualne procjene. U tome veliki doprinos mogu dati
raunala s pravilno primjenjenim programima. Kod nas se koristi nekoliko domaih (Gala, Adria, Agra) i
stranih (Microsoft Project -najrasprostranjeniji, Primavera najkompleksniji i s najvie mogunosti)
programa. esto je vremensko planiranje samo jedna od
mogunosti koje pruaju (osnovni dio za koji neki imaju
upisane i graevinske normative), uz ostale funkcije
potrebne za voenje projekata (kalkulacija cijena,
obrasci razliite dokumentacije i dr.)
VREMENA SE

Planiranje je proces iji su postupci sastavni dio

skupa upravljakih djelovanja i zauzima znatno ire
polje od aktivnosti koje podrazumijevaju tehnike za
izradu planova. Njegova funkcija povezuje rad vie
dijelova proizvodnog sustava izvoditelja (pripremu,
operativni sektor, kontroling, nabavu resursa,
financije i dr.) i mora na odgovarajui nain biti
uklopljeno u komunikacijske tokove.

MIJENJAJU, I
MI SE MIJENJAMO
U NJIMA.
Owen: Ad tres
Maecenates 53. ep