ZAKON O OPEM UPRAVNOM POSTUPKU

(izraeno i prilagoeno na temelju skripte Davora Ljubanovia)

I. OPE ODREDBE

to je ZUP - Upravni postupak (UP) i njegova svrha? l.1)

Upravni postupak

je skup pravnih pravila kojima se ureuje nain postupanja pravnih

osoba sa javnim ovlastima, a svrha mu je pravilna provedba
ustavnih naela. Po njegovim odredbama duni su postupati svi
djelatnici javnopravnih tijela

Upravni postupak
javnim
ovlasti rjeavaju u

je postupak kojeg provode tijela dravne uprave i druga dravna tijela

(sabor, Vlada, sudovi), te ustanove i druge pravne osobe s
ovlastima (HZZO,HZMO,..) kad u obavljanju javnih
upravnim stvarima.

Upravna stvar

predstavlja predmet upravnog postupka.

Upravna stvar

svaka stvar koja je zakonom odreena kao upravna stvar.

Upravna stvar

stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o

pravima, obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne
drugih stranaka neposredno primjenjujui zakone,
ope akte kojima se ureuje odgovarajue

osobe ili
druge propise i
upravno podruje.
Upravni akt

je akt kojim dravna tijela i pravne osobe u vrenju javnih ovlasti

rjeavaju o pravima i obvezama odreenog pojedinca ili organizacije
(pravne osobe) u kakvoj upravnoj stvari.

Propis kojim je ureen opi upravni postupak - Zakon o opem upravnom postupku
ZUP - regulira postupanje (nain rada) osoba s javnim ovlastima

Tko moe pokrenuti Upravni postupak ?

Upravni postupak se moe pokrenuti:
a) po slubenoj dunosti (javnopravno tijelo) ili
b) na zahtjev stranke.
Tko postupa po Upravnom postupku?
-

tijela dravne uprave

dravna tijela (Sabor, Vlada)
pravne osobe s javnim interesima (HZZO, HAK..)
tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave
druge pravne osobe u obavlja nju javnih ovlasti (kole)

Mogu li se pojedina pitanja odrediti drukije nego po ZUP-u i kako ?

Pojedina pitanja za odreeno upravno podruje mogu se posebnim zakonom urediti
drukije, ako je to nuno za postupanje i nije protivno naelima ZUP-a.
U tom se sluaju postupa prema odredbama posebnog postupovnog zakona, to
znai da ZUP ima supsidijarnu (pomonu, drugostupanjsku,sporednu) primjenu u odnosu
na posebni postupovni zakon (carinski, porezni, imovinsko-pravni, devizni mirovinski i dr.) to
znai da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena
posebnim zakonom.

Nabrojite naela Zakona o Upravnom postupku (ZUP-a) (l. 5-14)

1. naelo
2. naelo
3. naelo
4. naelo
5. naelo
6. naelo
7. naelo
8. naelo
9. naelo
10. naelo

zakonitosti
razmjernosti u zatiti prava
pomoci stranci
utvrdivanja materijalne istine
samostalnosti
ucinkovitosti i ekonomicnosti
pristupa podacima i zatita podataka
prava stranke na pravni lijek
zatite stecenih prava stranke
slubene uporabe jezika i pisma

1. Naelo zakonitosti
Javnopravno tijelo rjeava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te opcih
akata donesenih na temelju zakonom utvrdenih javnih ovlasti.
U upravnim stvarima u kojima je javnopravno tijelo zakonom ovlateno rjeavati po
slobodnoj ocjeni, odluka mora biti donesena u granicama dane ovlasti i sukladno
svrsi radi koje je ovlast dana.
2. Naelo razmjernosti u zatiti prava stranaka i javnog interesa
Pravo stranke moe se ograniciti postupanjem javnopravnih tijela samo kad je to
propisano zakonom te ako je takvo postupanje nuno za postizanje zakonom utvrdene
svrhe i razmjerno cilju koji treba postici.
Kad se na temelju propisa stranci nalae kakva obveza, prema njoj ce se primjenjivati
one mjere za ispunjenje obveze koje su za nju povoljnije, ako se takvim mjerama
postie svrha propisa.
Pri vodenju postupka javnopravna tijela duna su strankama omoguciti da to lake
zatite i ostvare svoja prava, vodeci pri tome racuna da ostvarivanje njihovih prava ne
bude na tetu prava trecih osoba niti u protivnosti s javnim interesom.

3. Naelo pomoci stranci

Kad ovlatena slubena osoba (u daljnjem tekstu: slubena osoba) tijekom postupka
sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit ce je na to,
kao i na posljedice njezinih radnji ili proputanja u postupku, a brinut ce se i da
neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu
na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.
4. Naelo utvrdivanja materijalne istine
U postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve
cinjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rjeavanje upravne stvari.
5. Naelo samostalnosti i slobodne ocjene dokaza
Slubena osoba u javnopravnome tijelu samostalno utvrduje cinjenice i okolnosti
u postupku te na temelju utvrdenih cinjenica i okolnosti rjeava upravnu stvar.
Koje e injenice i okolnosti uzeti za dokazane, utvrduje slubena osoba slobodnom
ocjenom, na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza
zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
6. Naelo ucinkovitosti i ekonomicnosti
U upravnim stvarima postupa se to je mogue jednostavnije, bez odgode i uz to
manje trokova, ali tako da se utvrde sve cinjenice i okolnosti bitne za rjeavanje o
upravnoj stvari.
7. Naelo pristupa podacima i zatite podataka
Javnopravna tijela duna su strankama omoguciti pristup potrebnim podacima,
propisanim obrascima, internetskoj stranici javnopravnog tijela i pruiti im druge
obavijesti, savjete i strucnu pomoc.
U postupku se moraju zatititi osobni i tajni podaci, sukladno propisima o zatiti
osobnih podataka, odnosno tajnosti podataka.
8. Pravo stranke na pravni lijek
Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari
rijeilo u propisanom roku, stranka ima pravo albe, ako zakonom nije drukcije
propisano.
Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje
nije doputena alba moe se pokrenuti upravni spor.
Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pruatelja
javnih usluga stranka ima pravo na prigovor.

9. Naelo zatite steenih prava stranaka

Odluka javnopravnog tijela protiv koje se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni
spor (pravomona odluka), a kojom je stranka stekla odredeno pravo odnosno kojom
su stranci odredene neke obveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u
slucajevima propisanim zakonom.
10. Slubena uporaba jezika i pisma
Postupak se vodi na hrvatskom jeziku i latininom pismu.
Postupak se moe voditi i na drugom jeziku ili pismu koji su u slubenoj uporabi pri
javnopravnom tijelu kod kojeg se vodi postupak, sukladno uvjetima utvrdenim
propisima donesenim na temelju zakona o slubenoj uporabi jezika i pisma.
to je rjeenje?
Akt kojim se odlucuje u Upravnoj stvari

II. NADLENOST
Nadlenost pravo i obveza nekog upravnog tijela da vodi postupak i donese rjeenje.
Stvarna i mjesna nadlenost
Postoje dvije vrste nadlenosti:
a) STVARNA NADLENOST: odreuje se zakonom kojim se ureuje pojedino upravno
podruje, ili odreuje nadlenost javnopravnih tijela (ako se stvarna nadlenost ne moe utvrditi na
temelju zakona, niti je to mogue utvrditi po naravi upravne stvari, stvarno je nadleno prvostupanjsko tijelo
dravne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi ope uprave)

b) MJESNA NADLENOST: odreuje se propisima o upravno-teritorijalnoj podjeli, odnosno o

ustrojstvu javnopravnih tijela

Ako propisima nije utvrena mjesna nadlenost, mjesna nadlenost se odreuje:

u stvarima koje se odnose na nekretninu, prema mjestu gdje se nekretnina nalazi,

u stvarima koje se odnose na brodove i zrakoplove hrvatske dravne pripadnosti
u stvarima koje se odnose na poslovnu ili drugu djelatnost stranke, prema mjestu sjedita stranke,
odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja ili bi se trebala obavljati,
u stvarima koje se odnose na djelatnost javnopravnih tijela ili pravnih osoba, prema mjestu njihova
sjedita
u ostalim stvarima, prema prebivalitu stranke. Ako stranka nema prebivalite na podruju Republike
Hrvatske, nadlenost se odreuje prema mjestu boravita

Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti na propisani nain:

- mjesna nadlenost odredit e se prema mjestu gdje je nastao povod za voenje
postupka.

Stvarna i mjesna nadlenost NE MOGU se mijenjati meusobnim dogovorom javnopravnih

tijela, javnopravnih tijela i stranaka ni samih stranaka..
U kojem dijelu rjeenja je odredba o nadlenosti?
-

Uvod (u njemu se navodi javnopravno tijelo koje donosi rjeenje)

Postupanje nenadlenoga javnopravnog tijela po podnesku?

1. Kad javnopravno tijelo nije nadleno za primitak podneska koji je podnositelj osobno predao,
slubena osoba upozorit e na to podnositelja i uputiti ga na nadleno tijelo.
2.

Ako podnositelj i dalje zahtijeva da se njegov podnesak primi, slubena osoba duna je
primiti takav podnesak i bez odgode uputiti ga nadlenom tijelu te o tome obavijestiti
stranku.

3. Kad slubena osoba primi podnesak stranke iz kojeg se ne moe utvrditi koje je tijelo
nadleno za rad po podnesku, bez odgode e, a najkasnije u roku od osam dana od dana
primitka podneska, donijeti rjeenje kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i
rjeenje dostaviti stranci.
Sukob nadlenosti?
Sukob nadlenosti - je situacija u kojoj se upravna tijela ne mogu sporazumjeti tko je od njih
nadlean za rjeavanje iste upravne stvari.

Vrste sukoba nadlenosti:

pozitivan sukob nadlenosti meu tijelima nastaje kada dva ili vie tijela prisvajaju
nadlenost za rjeavanje iste upravne stvari
negativan sukob nadlenosti kad se dva ili vie tijela odriu nadlenosti u istoj
upravnoj
stvari
Postupak odluivanja o sukobu nadlenosti pokree se na prijedlog tijela koje je posljednje
rjeavalo o nadlenosti ili na prijedlog stranke
Tijelo koje rjeava sukob nadlenosti istodobno e ponititi odluku koju je donijelo
nenadleno javnopravno tijelo, odnosno ponitit e odluku kojom se nadleno javnopravno
tijelo izjasnilo kao nenadleno i dostaviti predmet na rjeavanje nadlenom tijelu
Zajednika odluka u upravnoj stvari?
Kad je propisano da u rjeavanju o upravnoj stvari sudjeluju dva javnopravna tijela ili vie
njih, svako od njih duno je postupiti u toj stvari. Javnopravna tijela sporazumjet e se
koje e tijelo donijeti odluku o upravnoj stvari, u kojoj moraju biti navedene i odluke drugih

javnopravnih tijela.
Jedinstveno upravno mjesto?
Ako je za ostvarenje nekog prava stranke potrebno voditi vie upravnih ili drugih
postupaka, stranci e se omoguiti da na jedinstvenom upravnom mjestu u
javnopravnom tijelu podnese sve zahtjeve, koji e se po slubenoj dunosti bez odgode
dostaviti nadlenim javnopravnim tijelima - NE UTJEE NA STVARNU I MJESNU
NADLENOST!!!

III. SLUBENA OSOBA

Tko je duan postupati po ZUP-u i to on ureduje?
Svi slubenici javnopravnih tijela, a ureduje nacin postupanja sa upravnim aktima a
shodno Ustavu, Zakonu i propisima.
Tko je slubena osoba?
Slubena osoba je osoba koja vodi upravni postupak, tj. u ijem je opisu poslova
voenje tog postupka ili rjeavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu
javnopravnih tijela.
Slubena osoba mora imati:

odgovarajuu strunu spremu,

potrebno radno iskustvo i

poloen dravni struni ispit

Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlatene za rjeavanje o upravnoj stvari, rjeenje
donosi elnik tijela
Izuzee slubene osobe
elnik tijela zakljukom e izuzeti slubenu osobu od voenja postupka ako:
1. je stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak ili osoba ovlatena za
zastupanje,
2. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje srodnik po krvi, brani drug
3. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili
posvojenika.
4. je sudjelovala u prvostupanjskom postupku.
5. sa strankom ili osobom ovlatenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom
odnosu,

6. sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,

7. slubena osoba prema stranci postupa diskriminirajue,
8. se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost slubene osobe.
Kolegijalno tijelo?
Kolegijalno javnopravno tijelo o upravnim stvarima odluuje veinom glasova svih lanova,
ako nije drukije propisano.

IV. PRAVNA POMO U UPRAVNIM STVARIMA

Pravna pomo?
Javnopravna tijela duna su pruati pravnu pomo drugim javnopravnim tijelima, u
granicama svojeg djelokruga i nadlenosti (potrebna saznanja o injenicama, ispravama,
podacima ili drugim dokazima kojima raspolae drugo javnopravno tijelo)

Pravna pomo moe se zatraiti i od tijela druge drave:

1. prema meunarodnim ugovorima
2. naelo uzajamnosti
Zamoljeno tijelo moe odbiti pruiti pravnu pomo samo kad je to zakonom propisano.Za
pruenu pravnu pomo ne plaa se naknada kad se trokovi pruene pomoi naknauju iz
prorauna.

V. SUDJELOVANJE STRANKE U POSTUPKU

NEZNANJE STRANKE NE SMIJE II NA NJENU TETU!
Stranka u upravnom postupku je svaka osoba o ijem se pravu, obvezi ili pravnom interesu
rjeava u upravnom postupku.
Stranka - u upravnom postupku je osoba:
a) na iji je zahtjev pokrenut postupak (aktivna stranka)
b) protiv koje se vodi postupak (pasivna stranka)
c) koja zbog zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku
(zainteresirana stranka)
U postupku se mogu pojaviti slijedee osobe:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

stranka fizika ili pravna osoba

dravno tijelo
poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, grupa osoba, naselje
sindikalne organizacije
zakonski zastupnik
zajedniki predstavnik
zajedniki opunomoenik
opunomoenik

Stranka u postupku moe biti:

1. svaka fizika i pravna osoba

2.
3.
4.
5.

dravno tijelo
poslovna jedinica ustanove i druge pravne osobe, grupa osoba, naselje
sindikalne organizacije
javni tuitelj, javni pravobranitelj, dravni odvjetnik (ako su ovlateni da u UP
zastupaju drutvene- dravne interese)
Izjanjavanje stranke?
U postupku stranci se mora omoguiti izjanjavanje o svim injenicama, okolnostima i
pravnim pitanjima vanim za rjeavanje upravne stvari.
Bez prethodnog izjanjavanja stranke postupak se moe provesti samo:
1. ako se usvaja zahtjev stranke ili
2. ako odluka u postupku nema negativan uinak na pravne interese stranke ili
3. kad je tako propisano zakonom.
Postupovna sposobnost stranke?
Radnje u postupku mogu poduzimati:
1. potpuno poslovno sposobne osobe,
2. osobe s ogranienom poslovnom sposobnou kad im se na temelju zakona priznaje
ograniena poslovna sposobnost u upravnoj stvari koja je predmet postupka.

Zastupanje stranke?
U postupku stranku moe zastupati osoba ovlatena za zastupanje, odnosno zakonski
zastupnik, privremeni zastupnik, zajedniki predstavnik i opunomoenik
Stranku moe zastupati:
1.)
2.)
3.)
4.)

zakonski zastupnik
privremeni zastupnik
zajedniki predstavnik i zajedniki opunomonenik
opunomonenik
DODATNO:

5.)

Opunomoenik za primanje pismena

POMAE STRANCI, NE ZASTUPA:

6.)

Struni pomaga

1) Zakonski zastupnik
Za stranku bez postupovne sposobnosti radnje u postupku poduzima zakonski zastupnik
odreen na temelju zakona.
Kad slubena osoba posumnja da stranku zdravstvene ili druge okolnosti spreavaju u
obavljanju radnji u postupku - odreivanje zakonskog zastupnika, sukladno zakonu.
Pravnu osobu zastupa zakonski zastupnik ili ovlateni predstavnik odvjetnici
2) Privremeni zastupnik
Kad postupovno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja u
postupku treba hitno poduzeti protiv osobe koje prebivalite, boravite ili sjedite nije

poznato, a koja nema opunomoenika, takvoj stranci slubena e osoba zakljukom odrediti
privremenog zastupnika.

Privremenog zastupnika odredit e se i stranci kojoj su identitet i adresa poznati, ali se ne

nalazi na podruju Republike Hrvatske, a na zahtjev slubene osobe u za to ostavljenom
roku ne odredi osobu ovlatenu za zastupanje. Slubena osoba o tome e bez odgode
obavijestiti stranku.
Kad je stranka nepoznata, zakljuak o odreivanju privremenog zastupnika objavit e se u
slubenom glasilu, na oglasnoj ploi i na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi
prikladan nain.
Privremeni zastupnik sudjeluje u postupku, odnosno obavlja radnje za koje je odreen dok ne bude
utvrena osoba ovlatena za zastupanje stranke, odnosno dok se ne obave radnje za koje je odreen.

3) Zajedniki predstavnik i zajedniki opunomoenik

Kad dvije stranke ili vie njih u istom predmetu nastupaju zajedniki, dune su naznaiti
koja e od njih nastupati kao zajedniki predstavnik ili odrediti zajednikog opunomoenika.
U sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno opunomoenika svaka stranka
zadrava samostalno pravo nastupanja u tom postupku.
4) Opunomoenik
Stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik moe odrediti opunomoenika koji e je
zastupati.
Za opunomoenika se moe odrediti odvjetnik, odvjetniki ured ili druga pravna osoba
koja na temelju zakona moe zastupati stranku, odnosno svaka druga potpuno poslovno
sposobna osoba, osim one koja se bavi nadripisarstvom (PRAVNIK KOJI NEMA
PRAVOSUDNI)!!!
Radnje koje u postupku poduzima opunomoenik, u granicama dane punomoi, imaju pravni uinak kao
da ih je poduzela sama stranka.
Stranka moe samostalno davati izjave, odnosno poduzimati druge radnje i kad je u postupku odreen
opunomoenik.
Stranka koja je nazona kad opunomoenik daje usmenu izjavu moe neposredno nakon dane izjave
izmijeniti ili opozvati izjavu opunomoenika.

Odredbe punomoi mogu biti:

za cijeli postupak
za pojedine radnje u postupku
moe se vremenski ograniiti.

5) Opunomoenik za primanje pismena

Kad je stranka ovlastila odreenu osobu za primitak pismena (opunomoenik za primanje
pismena), o tome je duna obavijestiti javnopravno tijelo.
6) Struni pomaga

Stranka moe na usmenoj raspravi, na oevidu ili pri drugim radnjama u postupku imati i
strunog pomagaa.
Struni pomaga je osoba koja stranci pomae u razjanjavanju odreenih strunih pitanja koja se pojave
u postupku.

Struni pomaga ne zastupa stranku.

Smrt stranke, odnosno prestanak postojanja pravne osobe?
Ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se moe
obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka.
O obustavi postupka donosi se rjeenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim
sljednicima.

VI. POKRETANJE I VOENJE UPRAVNOG POSTUPKA

1. POKRETANJE POSTUPKA..PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK

20. Naini pokretanja postupka?
Upravni postupak pokree se:
1. na zahtjev stranke - postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke
javnopravnome tijelu.

2. po slubenoj dunosti - postupak se smatra pokrenutim kad slubena osoba u javnopravnom tijelu
poduzme bilo koju radnju sa svrhom voenja postupka po
slubenoj dunosti.

1 Pokretanje postupka na zahtjev stranke

ZAHTJEV (PODNESAK) za pokretanje postupka stranka moe neposredno podnijeti
javnopravnom tijelu:
1. u pisanom obliku
2. usmeno na zapisnik, a moe takav zahtjev
3. poslati potom
4. dostaviti elektronikim putem
Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka,
rjeenjem e odbaciti zahtjev.

Ako je stranka u jednom podnesku postavila vie razliitih zahtjeva - postupit e se po

svakom zahtjevu odvojeno.
2 Pokretanje postupka po slubenoj dunosti .....npr. razne inspekcijske slube
Postupak se pokree po slubenoj dunosti kad je to propisano zakonom ili je nuno radi
zatite javnog interesa.

Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po slubenoj

dunosti, obavijestit e o tome podnositelja to je prije mogue, a najkasnije u roku od 30
dana od dana podnoenja predstavke, odnosno obavijesti.
Podnositelj ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne
prihvaa prijedlog za pokretanje postupka, u roku od 8 od dana primanja obavijesti, kao i u sluaju da u
propisanom roku nije dobio odgovor.

Pokretanje postupka javnom objavom

Javnopravno tijelo moe javnom objavom pokrenuti postupak kad su stranke
nepoznate ili je takav nain pokretanja postupka propisan zakonom.
Javna objava mora sadravati naznaku upravne stvari, odreenje osoba na koje se odnosi, nain
sudjelovanja tih osoba u postupku, popis isprava koje trebaju poslati ili ih osobno dostaviti
javnopravnom tijelu te upozorenje na posljedice neodazivanja na javnu objavu u odreenom roku.

Strankama se mora odrediti rok od najmanje 30 dana za odazivanje na javnu objavu.

Javna objava oglaava se:
1. u odgovarajuem slubenom glasilu,
2. sredstvima javnog priopivanja, odnosno
3. na drugi nain kojim e se pozvanim osobama omoguiti saznanje o javnoj objavi.
Spajanje i razdvajanje upravnih stvari
Dvije upravne stvari ili vie njih zakljukom se mogu spojiti u jedan postupak, ako se
prava ili obveze stranaka temelje na istoj pravnoj osnovi i na istom ili slinom
injeninom stanju, a javnopravno tijelo koje vodi postupak stvarno je i mjesno
nadleno za voenje svih tih postupaka.
Izmjena zahtjeva
Do donoenja prvostupanjske odluke o upravnoj stvari stranka moe izmijeniti svoj zahtjev
ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom injeninom
stanju.
Kad slubena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za izmjenu podnesenog ili za podnoenje
drugog zahtjeva, donijet e rjeenje kojim e odbaciti zahtjev stranke.
Odustanak od zahtjeva i obustava postupka
Tijekom postupka stranka moe odustati od zahtjeva:
A. u pisanom obliku,
B. usmeno na zapisnik ili
C. elektronikim putem.
Ako stranka odustane od zahtjeva, donijet e se RJEENJE o obustavi postupka.
Postupak e se nastaviti ako je nastavak postupka u javnom interesu ili to zahtijeva
protivna stranka.

Kad se tijekom postupka utvrdi da vie ne postoje pravne pretpostavke za voenje

postupka, rjeenjem e se obustaviti postupak.

Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, tijelo moe prekinuti postupak:

ODBACIVANJE POSTUPKA nemogunost voenja upravnog postupka...rjeenjem

ODBIJANJE ako
odbiti....rjeenjem

nisu

ispunjene

materijalne

pretpostavke,

zahtjev

se

mora

- ako netko ne ispunjava zakonske pretpostavkerjeenjem

2. POSTUPAK RJEAVANJA UPRAVNE STVARI

Utvrivanje injeninog stanja
Slubena osoba:
utvruje sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje o upravnoj stvari.
pribavit e podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi javnopravno
tijelo kod kojeg se vodi postupak, odnosno drugo javnopravno tijelo ili sud.
Stranka:
duna iznijeti tono, istinito i odreeno injenino stanje na kojem temelji svoj
zahtjev.
duna za svoje navode ponuditi dokaze i po mogunosti ih podnijeti.
Ako stranka tako ne postupi, slubena osoba zakljukom e je pozvati da to uini u primjerenom roku.

SITUACIJA 1:
Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatraene dokaze, a postupak je pokrenut na
zahtjev stranke, slubena osoba ocijenit e od kakve je to vanosti za rjeavanje upravne
stvari. Ako se bez tih dokaza ne moe udovoljiti zahtjevu stranke, zahtjev e se rjeenjem
odbiti.
SITUACIJA 2:
Kad stranka nije u ostavljenom roku dostavila zatraene dokaze, a postupak je pokrenut po
slubenoj dunosti ili na zahtjev protivne stranke, slubena osoba nastavit e postupak te
rijeiti upravnu stvar.
Neposredno rjeavanje
Slubena osoba u javnopravnom tijelu:
moe rijeiti upravnu stvar bez provedbe ispitnog postupka u sluajevima propisanim
zakonom, ako u postupku ne sudjeluju stranke s protivnim interesima.
Neposredno rjeavanje u postupku pokrenutom po slubenoj dunosti
Slubena osoba moe neposredno rijeiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut po

slubenoj dunosti:
a. ako se pravo stanje stvari moe utvrditi na temelju slubenih podataka kojima raspolau
javnopravna tijela (a nije potrebno posebno izjanjenje stranke radi zatite njezinih prava
ili pravnih interesa)
b. ako je to nuno za poduzimanje hitnih mjera radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili imovine
vee vrijednosti koje se ne mogu odgaati, ako je to u javnom interesu (a injenice na
kojima se rjeenje temelji su utvrene ili barem uinjene vjerojatnima)

Neposredno rjeavanje u postupku pokrenutom na zahtjev stranke

Slubena osoba moe neposredno rijeiti upravnu stvar u postupku koji je pokrenut na
zahtjev stranke:
a. kad je stranka u svojem zahtjevu navela sve injenice ili podnijela potrebne dokaze na
temelju kojih se moe utvrditi pravo stanje stvari ili ako se to stanje moe utvrditi na
temelju opepoznatih injenica ili slubenih podataka kojima raspolae javnopravno
tijelo,
b. kad je propisano da se stvar moe rijeiti na temelju injenica ili okolnosti koje nisu
potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju pa su injenice ili okolnosti
uinjene vjerojatnima, a iz svih okolnosti sluaja proizlazi da se zahtjevu stranke moe
udovoljiti.
Ispitni postupak
Ispitni postupak provodi se kad je to nuno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su
bitne za razjanjenje pravog stanja stvari, kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie
njih s protivnim interesima te radi omoguivanja strankama ostvarenja i zatite njihovih prava
i pravnih interesa.
Prava i dunosti stranke u ispitnom postupku
Stranka ima pravo sudjelovati u ispitnom postupku sve do donoenja odluke o upravnoj
stvari, davati izjave i objanjenja, iznositi injenice i okolnosti koje su bitne za rjeavanje
upravne stvari te pobijati tonost navoda koji se ne slau s njezinim navodima.
Stranka moe davati izjave:
1. usmeno na zapisnik
2. u pisanom obliku.
Stranka je duna sudjelovati u utvrivanju injenica vanih za rjeavanje o upravnoj stvari
te osobno dati izjavu kad to zatrai slubena osoba ili kad je to propisano zakonom.
Naknadno priznavanje poloaja stranke
Ako neka osoba nije sudjelovala u postupku, a trai da joj se prizna svojstvo stranke u
tom postupku, slubena osoba ispitat e njezino pravo da kao stranka sudjeluje u postupku i
o tome donijeti rjeenje. alba protiv tog rjeenja ne zaustavlja tijek postupka.

Usmena rasprava
Usmena rasprava zakljukom se odreuje:
1. u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim
interesima,
2. kad je potrebno provesti oevid ili sasluati svjedoke ili vjetake,
3. u drugim sluajevima kad je to korisno za rjeavanje upravne stvari.

Usmena rasprava je javna.

Iznimno, slubena osoba moe iskljuiti javnost s usmene rasprave, kad to
zahtijevaju razlozi zatite privatnosti, javnog morala ili javne sigurnosti ili kad postoji
ozbiljna i neposredna opasnost ometanja rasprave.

Usmena rasprava provodi se u prostorijama javnopravnog tijela.

Iznimno, usmena rasprava moe se provesti i na mjestu oevida ili na kojem drugom
prikladnom mjestu ako je to potrebno radi smanjenja trokova postupka ili temeljitijeg,
breg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari.

Ako uredno pozvana stranka bez opravdanog razloga ne doe na usmenu raspravu:
slubena osoba moe provesti raspravu i bez nazonosti stranke.
Ako na usmenu raspravu ne doe pozvana stranka na zahtjev koje je pokrenut
postupak: a iz cjelokupnog stanja stvari moe se zakljuiti da je stranka odustala od
zahtjeva, slubena osoba koji vodi postupak rjeenjem e obustaviti postupak.

Prethodno pitanje!!!!!(INSTITUT PRETHODNO PITANJE)

Ako se u postupku rjeavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje ini samostalnu
pravnu cjelinu, a bez rjeavanja kojeg nije mogue rijeiti upravnu stvar, slubena osoba
moe rijeiti to pitanje ili postupak prekinuti rjeenjem dok nadleni sud ili javnopravno tijelo
to pitanje ne rijee.
Postupak e se prekinuti kad se prethodno pitanje odnosi na:
postojanje kaznenog djela,
postojanje braka,
utvrivanje oinstva ili majinstva
te u drugom sluaju propisanom zakonom.
Rjeavanje prethodnog pitanja
Ako je slubena osoba rijeila prethodno pitanje, to ima pravni uinak samo u upravnoj
stvari u kojoj je to pitanje rijeeno.
Kad slubena osoba ne uzme prethodno pitanje u rjeavanje, slubena e osoba od
nadlenog suda ili javnopravnog tijela zatraiti pokretanje postupka.

Ako se na zahtjev stranke pokrene postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree pred
nadlenim sudom ili javnopravnim tijelom, slubena osoba zakljukom moe naloiti stranci
da u primjerenom roku radi rjeavanja prethodnog pitanja pokrene postupak pred nadlenim
tijelom te dostavi dokaz da je to uinila.
Kad je postupak pokrenut na zahtjev stranke, a stranka u odreenom roku ne podnese dokaz o
podnoenju zahtjeva za rjeavanje prethodnog pitanja, smatrat e se da je odustala od zahtjeva te e se
postupak obustaviti rjeenjem.

1.Postupak prekinut radi rjeavanja prethodnog pitanja pred nadlenim sudom ili
javnopravnim tijelom nastavit e se kad odluka o tom pitanju postane pravomona.

2. Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i bez pravomone odluke o

prethodnom pitanju i kad slubena osoba ocijeni da vie nema razloga ekati na
pravomonost rjeenja.
Nagodba
Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, slubena
osoba nastojat e tijekom cijelog postupka postii NAGODBU stranaka u cijelosti ili o
pojedinim spornim pitanjima.
Nagodba se smatra sklopljenom kad je stranke nakon proitanog zapisnika potpiu.
Kad je nagodbom u potpunosti rijeena upravna stvar, slubena osoba rjeenjem e
obustaviti postupak.
Nagodba ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku.

3. DOKAZIVANJE
Dokazi
injenice na temelju kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima.
U tu svrhu slubena osoba moe: (DOKAZNA SREDSTVA)
1. PRIBAVITI ISPRAVE

dokazivanje se izvodi javnim ili privatnim ispravama.

isprava moe biti i u elektronikom obliku.

javne isprave dokazuju ono to se njima utvruje ili potvruje.

ako postoji sumnja u vjerodostojnost isprave, slubena osoba provjerit e po slubenoj
dunosti ili
na zahtjev stranke
stranka je duna u postupku omoguiti uvid u ispravu na zahtjev slubene osobe
ako bez opravdanog razloga odbije dati ispravu na uvid, rjeenjem e se novano kazniti

2. SASLUATI SVJEDOKE

Svjedok - svaka osoba za koju se smatra da ima saznanja o odreenim injenicama i koja
svoja saznanja moe priopiti.

Svjedoku se poziv dostavlja u pisanom obliku osam dana prije dana svjedoenja

Svaka osoba pozvana kao svjedok duna je svjedoiti

Svjedoka e se pouiti da ima pravo uskratiti svjedoenje, tj. odgovore na pojedina pitanja
kojima bi sebe i/ili svoje srodnike izloio kaznenom progonu, tekoj sramoti ili znatnoj
materijalnoj teti te ako je neto tajna ili dio vjerske ispovijedi

Svjedoka e se sasluati bez nazonosti ostalih svjedoka.

Svjedok koji je ispitan moe se ponovo sasluati, odnosno suoiti s ostalim svjedocima ako se
njihovi iskazi ne podudaraju.

Od svjedoka se uzimaju osobni podaci: osobno ime, datum i mjesto roenja, zanimanje i
mjesto prebivalita,

Svjedoku e se predoiti posljedice davanja lanog iskaza.

Svjedoku e se postavljati samo pitanja o upravnoj stvari koja je predmet postupka

Kad je svjedok maloljetna osoba sasluat e se uz prisutnost zakonskog zastupnika.

3. PRIBAVITI NALAZ I MILJENJE VJETAKA

za utvrivanje ili ocjenu odreene injenice koja je bitna za rjeavanje upravne stvari potrebno
je posebno struno znanje kojim slubena osoba ne raspolae - dokaz se moe izvesti
vjetaenjem

vjetaenje po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke

za vjetaka e se zakljukom odrediti osoba koja je odgovarajue struke

stranke e se uvijek prethodno sasluati o osobi vjetaka

za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok OBJANJENJE: ovime se
htjela izbjei situacija kada sam ja npr. stranka u postupku i vjetak to ne moe biti, odnosno
vjetak mora biti u mogunosti svjedoiti i biti nepovezan sa postupkom, osim vjetaenjem.

vjetaenje se moe obaviti na usmenoj raspravi i obavljanje vjetaenja izvan usmene

rasprave - nalaz i miljenje dostavlja u pisanom obliku

kad vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba i stranke mogu mu postavljati pitanja i
traiti objanjenja o izloenom nalazu i miljenju

ako se miljenja vie vjetaka bitno razlikuju, ponovit e se vjetaenje s drugim vjetacima, a
moe se zatraiti i miljenje znanstvene ili strune ustanove

ako svjedok ili vjetak bez opravdanog razloga izostanu s usmene rasprave ili odbiju svjedoiti,
odnosno vjetaiti slubena osoba moe ih rjeenjem novano kazniti

4. OBAVITI OEVID

provodi se kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno
neposredno opaanje slubene osobe

provoenje oevida odreuje se zakljukom

stranke imaju pravo nazoiti oevidu

posjednik stvari na kojima je potrebno obaviti oevid duan je dopustiti da se oevid provede
ako odbije slubena osoba moe ga rjeenjem novano kazniti

slubena osoba zatrait e u pisanom obliku pomo policije ako se oevid nije mogao obaviti
zbog neopravdanog protivljenja vlasnika

5. UZETI IZJAVU STRANKE

ako za utvrivanje odreenih injenica ne postoje drugi dokazi, za utvrivanje takvih injenica
moe se kao dokazno sredstvo uzeti i izjava stranke.

Nije potrebno dokazivati injenice o kojima javnopravna tijela vode slubenu evidenciju,
opepoznate injenice, injenice koje su poznate slubenoj osobi ni injenice koje propis
pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica.
Osiguranje dokaza
Osiguranje dokaza provodi slubena osoba:
po slubenoj dunosti ili
na prijedlog stranke.
O osiguranju dokaza donosi se rjeenje koje ne prekida tijek postupka.

4. RADNJE U POSTUPKU
Podnesci
Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave,
molbe, albe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopenja te drugi podnesci kojima se
stranke obraaju javnopravnim tijelima u vezi s odreenom upravnom stvari.
Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo
postupiti:
1. naziv javnopravnog tijela kojem se upuuje
2. naznaku upravne stvari na koju se odnosi
3. osobno ime (ime i prezime) stranke
4. odnosno osobe ovlatene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe
5. vlastoruni potpis podnositelja zahtjeva odnosno osoba ovlatena za zastupanje
stranke
Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati:
1. neposredno u pisanom obliku
2. poslati potom
3. dostaviti u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu
4. usmeno izjaviti na zapisnik
Slubena osoba koja primi podnesak duna je na traenje podnositelja potvrditi
primitak podneska
Podnoenje podneska unutar roka
Smatra se da je podnesak podnesen u roku ako je prije isteka roka zaprimljen u

javnopravnom tijelu kojem je trebao biti predan

Kad je podnesak upuen potom preporueno ili predan ovlatenom pruatelju potanskih
usluga, dan predaje poti smatra se danom predaje javnopravnom tijelu kojem je upuen.
Nedostaci u podnesku
Kad podnesak sadrava kakav nedostatak koji onemoguuje postupanje po podnesku
odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, slubena osoba zakljukom e upozoriti
na to stranku i odredit e rok u kojem je stranka duna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na
pravne posljedice ako to u odreenom roku ne uini.
Ako se nedostaci ne otklone u odreenom roku, a po podnesku se ne moe postupiti,
slubena osoba rjeenjem e odbaciti podnesak.

Prijevod podneska
podnesak na stranom jeziku - slubena osoba bez odgode trai od stranke dostavljanje
prijevoda podneska i za to odrediti primjereni rok, a ako to stranka ne uini u odreenom
roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.
Elektronika komunikacija
Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu
komunicirati i u elektronikom obliku
Podnesci dostavljeni u elektronikom obliku s elektronikim potpisom sukladno
zakonu smatrat e se vlastoruno potpisanim.
Elektronikim putem dostavljeni podnesak smatra se podnesenim u trenutku kad je
zabiljeen na posluitelju za slanje takvih poruka.
Javnopravno tijelo bez odgode elektronikim e putem poiljatelju potvrditi primitak
podneska.
ZAPISNIK!!
U postupku sastavlja se zapisnik kada je rije:
1. usmenoj raspravi,
2. oevidu
3. drugoj vanijoj radnji u postupku
4. vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba
U zapisnik se upisuje:
1. naziv javnopravnog tijela koje obavlja radnju,

2. mjesto gdje se obavlja, datum i sat kad se obavlja,

3. upravna stvar o kojoj se vodi postupak, o
4. sobna imena slubenih osoba, nazonih stranaka i osoba ovlatenih za njihovo
zastupanje,
5. opis tijeka i sadraja u postupku provedenih radnji i danih izjava te isprava koje su
koritene.
Prije zakljuenja zapisnik e se proitati nazonim osobama koje su sudjelovale u upravnoj
radnji.
Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene primjedbe ili e
se, ako su primjedbe stavljene, ukratko navesti njihov sadraj.
Zapisnik e potpisati slubena osoba koja je vodila upravnu radnju i zapisniar ako ga je
bilo. Osobe koje su dale izjave potpisuju zapisnik neposredno iza svoje izjave te na kraju
svake stranice na kojima se njihova izjava nalazi.
U potpisanom i zakljuenom zapisniku ne smije se nita dodavati niti mijenjati.
Dopuna u ve zakljueni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku koji potpisuje slubena
osoba i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena.
Zapisnik sastavljen na nain propisan zakonom JAVNA JE ISPRAVA!!!!!!

ZAKLJUAK!!
Zakljukom se odluuje o postupovnim pitanjima ako ovim Zakonom nije propisano
donoenje rjeenja
Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja radnju u postupku pri kojoj se postavilo
pitanje koje je predmet zakljuka
Kad se nalae izvrenje neke radnje, zakljukom e se odrediti rok u kojem se ta radnja
treba obaviti.
Zakljuak se priopuje usmeno.
Zakljuak se izdaje u pisanom obliku kad stranka to zatrai ili je to nuno radi pravilnog
voenja postupka.
Protiv zakljuka ne moe se izjaviti alba.
Zakljuak se moe pobijati albom protiv rjeenja kojim se rjeava o upravnoj stvari.
Obnavljanje (rekonstrukcija) spisa
Ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, otete ili unite, po potrebi e se pokrenuti

postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija).

Postupak za obnovu spisa provodi javnopravno tijelo nadleno za rjeavanje u toj upravnoj
stvari.
Postupak za obnovu spisa pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti.
Postupak za obnovu spisa nee se provesti ako je protekao propisani rok do kojeg se uvaju
spisi odreene upravne stvari.
Trokovi koji nastanu obnovom spisa naknauju se iz sredstava javnopravnog tijela.

5. ROKOVI
Odreivanje rokova
Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku odreuju se rokovi.
Kad rok nije propisan, slubena osoba odredit e odgovarajui rok za obavljanje radnje u
postupku.
Rok koji je odredila slubena osoba, kao i rok za koji je propisano da se moe produavati,
moe se iz opravdanih razloga produiti.
Rokovi: 1. materijalni ili zakonski (ureeni propisom, ne mogu se produiti - ako zakonom
nije drugaije odreeno)
2. procesni ili slubeni (odreuje osoba koja vodi postupak).
Raunanje rokova
Rokovi se raunaju na:
1. dane

dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg poinje tei rok, odnosno dan u koji pada dogaaj
od kojega se rauna trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se poetak roka rauna od
prvoga sljedeeg dana

2. mjesece

Rok odreen na mjesece istjee onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju
odgovara danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojega
se rauna trajanje roka

3. godine

Rok odreen na godine istjee onog dana, mjeseca ili godine koji po svom broju odgovara
danu kad je pismeno dostavljeno, odnosno danu u koji pada dogaaj od kojega se rauna
trajanje roka

4. Istjecanje roka moe se oznaiti i odreenim datumom.

Ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istjee, rok istjee posljednjeg dana toga
mjeseca
MISLI SE NA 29.2. ILI 31 U MJESECU

Nedjelje, blagdani i neradni dani

Nedjelje, blagdani i neradni dani NE UTJEU NA POETAK I NA TIJEK ROKA.
Kad zadnji dan roka pada:
1. u nedjelju
2. na blagdan ili
3. u drugi dan kad javnopravno tijelo ne radi

rok istjee prvoga sljedeega radnog dana

Kada stranka u roku ne poduzme odreenu radnju, gubi pravo da naknadno poduzme tu
radnju - to se zove PREKLUZIJA tj. PREKLUZIVNI ROKOVI
Da bi se uklonile posljedice do kojih dolazi zbog prekluzije postoji POVRAT U PRIJANJE
STANJE, kada se postupak vraa u ono stanje u kojem se nalazio prije.
Povrat u prijanje stanje

!!!!!!

Stranci koja iz opravdanih razloga propusti u roku obaviti neku radnju pa je zbog
toga proputanja iskljuena od obavljanja te radnje dopustit e se na NJEZIN
PRIJEDLOG povrat u stanje postupka prije proputanja poduzimanja radnje u
odreenom roku

Povrat u prijanje stanje dopustit e se i stranci koja je iz neznanja ili oitom

pogrekom poslala ili predala podnesak na vrijeme, ali nenadlenom javnopravnom
tijelu.

Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se tijelu kod kojeg je trebalo obaviti
proputenu radnju, najkasnije u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je
prouzroio proputanje roka.
U prijedlogu za povrat u prijanje stanje moraju se navesti injenice na kojima se temelji
opravdanost prijedloga.
Kad se povrat u prijanje stanje trai zbog toga to je proputen rok za podnoenje
podneska, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.
Nakon to protekne tri mjeseca otkad je istekao proputeni rok, ne moe se traiti povrat
u prijanje stanje, osim ako je podnoenje prijedloga bilo nemogue ZBOG VIE SILE?!?
O prijedlogu za povrat u prijanje stanje odluuje se rjeenjem.

Ako se povrat u prijanje stanje dopusti, postupak se vraa u stanje prije proputanja,
a rjeenjem se ponitavaju pravne posljedice nastale proputanjem roka
Povrat u prijanje stanje nee se dopustiti ako je iskljuen zakonom.
Podnoenje prijedloga za povrat u prijanje stanje ni izjavljivanje albe protiv rjeenja o
prijedlogu ne utjeu na tijek postupka.

6. OBAVJEIVANJE
Oblici obavjeivanja
Slubena osoba moe stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u
postupanju:
usmeno
elektronikim putem....zapisano na posluitelju
neposrednim uruenjem pismena
slanjem pismena potom.....posredna dostava
na drugi prikladan nain
Obavjeivanje o tijeku postupka i razgledavanje spisa
Stranke i druge osobe, KOJE DOKAU PRAVNI INTERES, imaju pravo obavijestiti se o
tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom troku umnoiti akte iz spisa.
Razgledavanje spisa - u slubenim prostorijama javnopravnog tijela koje vodi postupak.
Spis predmeta u elektronikom obliku - javnopravno tijelo duno je osigurati tehnike
uvjete za njegovo razgledanje.
O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnoavanje spisa donosi se rjeenje.
1. Osobna dostava
Dostava se obavlja osobno:
1. kad od obavljanja dostave poinje tei rok koji se ne moe produiti
2. kad je takva dostava propisana (osobna dostava)
Kad se naslovljena osoba ne zatekne na mjestu dostave, dostavlja e u potanskom sanduiu ili kod
osobe zateene na mjestu dostave ostaviti pisanu obavijest da u odreeni dan i sat bude na mjestu
dostave radi primanja pismena i gdje do toga dana sama moe podii pismeno.
Ako dostavlja u naznaeno vrijeme ne pronae naslovljenu osobu ili ako ona odbije primiti pismeno,
dostavlja e ostaviti pismeno u njezinom potanskom sanduiu ili pretincu ili ako toga nema, na
vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu.

Na DOSTAVNICI uz ostavljeno pismeno dostavlja e naznaiti:

razlog takve dostave,

dan i sat kad je ostavio pismeno i
potpisati se.

Kad pismeno uope nije mogue uruiti naslovljenoj osobi:

pismeno e vratiti poiljatelju uz naznaku razloga zbog kojih pismeno nije mogue
dostaviti
Dostava se smatra obavljenom:
danom uruenja
danom kad je pismeno ostavljeno u potanskom sanduiu
ostavljena na vratima ili drugom za primatelja vidljivom mjestu
osim ako stranka dokae da iz opravdanih razloga nije mogla primiti pismeno
Dostavom pismena osobi ovlatenoj za zastupanje stranke ili opunomoeniku za primanje
pismena:
smatra se da je dostava izvrena samoj stranci.

2. Posredna dostava
Kad osobna dostava nije obvezna, a dostavlja ne zatekne naslovljenu osobu na
mjestu dostave, pismeno se moe uruiti odraslom lanu kuanstva --- a ako ta osoba ne eli
preuzeti pismeno ili nije u mogunosti predati pismeno, pismeno se ostavlja u potanskom sanduiu. U tom sluaju na
dostavnici pismena naznauje se dan i nain dostave.

Pismeno se ne moe uruiti osobi koja u istom postupku sudjeluje s protivnim

interesom
Dostava se smatra obavljenom danom uruenja naslovljenoj osobi, ostavljanjem
pismena odraslom lanu kuanstva, odnosno danom ostavljanja pismena u
potanskom sanduiu ili pretincu.
3. Dostava zajednikom predstavniku
Kad u postupku sudjeluje vei broj stranaka s istovjetnim zahtjevima dostava se obavlja
uruivanjem pismena zajednikom predstavniku
4. Dostava pravnoj osobi, osobi koja obavlja registriranu djelatnost i javnopravnom
tijelu
Dostava pismena obavlja se uruivanjem pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena.
Ako se osoba ovlatena za primanje pismena ne zatekne na mjestu dostave, pismeno e se
uruiti drugom zaposleniku.
5. Dostava u posebnim sluajevima

Osobi na slubi u oruanim snagama ili policiji, osobi u kopnenom, rijenom, pomorskom i
zranom prometu, osobi koja je liena slobode ili joj je na drugi nain ogranieno kretanje,
dostava se moe obaviti preko zapovjednitva, uprave, drugih slubenih tijela, odnosno
pravne osobe u kojima je zaposlena ili u kojima se nalazi.
Osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim
organizacijama i osobama s diplomatskim imunitetom dostava se obavlja preko sredinjeg
tijela dravne uprave nadlenog za vanjske poslove ako meunarodnim ugovorima nije
drukije odreeno.
Mjesto dostave
Dostava stranci obavlja se na adresu koja je naznaena u zahtjevu za pokretanje
postupka, odnosno na adresu mjesta na kojem se stranka trenutano nalazi.
Dostava pravnoj osobi, podrunici ili drugoj osobi koja obavlja registriranu djelatnost
obavlja se na adresu sjedita.
Ostalim osobama koje sudjeluju u postupku dostava se obavlja na adresu prebivalita,
boravita

Promjena adrese stranke i osobe ovlatene za zastupanje

1 Stranka je duna o promjeni adrese prebivalita, boravita ili sjedita obavijestiti
javnopravno tijelo. Ako stranka ne obavijesti javnopravno tijelo, daljnja dostava u postupku
obavlja se stavljanjem pismena na OGLASNU PLOU javnopravnog tijela.
Dostava se smatra obavljenom istekom OSMOGA DANA od dana stavljanja pismena na
oglasnu plou.
Ako osoba ovlatena za zastupanje promijeni adresu i o tome propusti obavijestiti
javnopravno tijelo, dostava se obavlja izravno stranci.
Vrijeme dostave
Dostava se obavlja radnim danom u vremenu od 8.00 do 20.00 sati.
Kad postoje osobito vani razlozi, moe se odrediti da se dostava obavi i u drugo vrijeme.
Dostavnica
Obavljena dostava potvruje se dostavnicom
Dostavnicu vlastoruno potpisuje osoba koja je preuzela pismeno, uz obveznu
naznaku datuma primitka
Kad je naslovljena osoba nepismena ili se ne moe potpisati, dostavlja e staviti datum
dostave i naznaku zato osoba nije potpisala dostavnicu.

Dostava elektronikim putem

Dostava elektronikim putem obavit e se na zahtjev ili uz izriit pristanak stranke,
odnosno kad je to propisano zakonom
Elektronika dostava moe se obaviti u bilo koje vrijeme.
Dostava elektronikim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabiljeeno
na posluitelju za primanje takvih poruka.
Dostava javnom objavom
Dostava javnom objavom (OGLASNA PLOA, DNEVNE NOVINE, INTERNETSKA
STRANICA) obavlja se kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogui ili
neprikladni.
Dostava se smatra obavljenom istekom OSMOGA DANA od dana javne objave

7. RJEAVANJE UPRAVNE STVARI

Sadraj rjeenja

RJEENJE SE SASTOJI OD:

naziv tijela, KLASA, URBROJ, datum, mjesto
1. zaglavlja
Uvod sadrava naziv javnopravnog tijela (ili vie njih) koje je rjeenje donijelo,
2. uvoda
propis o nadlenosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlatenih za
zastupanje, kratku oznaku predmeta postupkate naznaku je li postupak pokrenut
po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke (ili da je rjeenje doneseno u
ponovljenom postupku ili po presudi suda nadlenog za upravne sporove ili uz

3. izreke

suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom miljenju drugog tijela)

sadrava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i odreena. Kad odluka
sadrava rok, uvjet, namet, pridraj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog
ugovora, to treba biti sadrano u izreci. Izreka se moe podijeliti u vie toaka.
Trokovi postupka utvruju se u posebnoj toki izreke, kao i to da alba ne

4. obrazloenja

odgaa izvrenje rjeenja.

sadrava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvreno injenino stanje, razloge koji
su bili odluujui pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od
zahtjeva stranaka, razloge donoenja zakljuaka u tijeku postupka te propisi na
temelju kojih je rijeena upravna stvar

Kad alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje sadrava i pozivanje na

5. upute o pravnom lijeku

zakon koji to propisuje

Uputom o pravnom lijeku stranka se obavjeuje moe li protiv rjeenja izjaviti

6. potpisa slubene osobe

albu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji nain
potpisuju se osoba koja je vodila postupak i elnik tijela, odnosno osobe koje imaju

7.

ovlatenje elnika tijela

peat javnopravnog tijela koje je vodilo postupak

otiska slubenog peata

Rjeenje

O upravnoj stvari odluuje se rjeenjem

O istoj stvari ne mogu se izdati dva rjeenja
Sukladno zakonu - akt kojim se odluuje o upravnoj stvari moe imati i drugi naziv.
Oblik rjeenja

Rjeenje se donosi u pisanom obliku.

Iznimno - rjeenje se moe donijeti i u usmenom obliku kad je potrebno poduzeti hitne mjere
radi
osiguranja javnog reda i sigurnosti, radi otklanjanja neposredne opasnosti za ivot
i
zdravlje ljudi ili imovinu vee vrijednosti.

Rjeenje u usmenom obliku dostavlja se stranci i u pisanom obliku,

Rjeenje u pisanom obliku dostavlja se bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana
donoenja usmenog rjeenja.

Rjeenje u stvarima manjeg znaenja

U stvarima manjeg znaenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni
interes niti interes treih osoba, rjeenje se moe sastojati samo od izreke u obliku zabiljeke
u spisu, ako su razlozi za takvu odluku oiti.
Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje
DJELOMINO RJEENJE
Kad se u upravnoj stvari rjeava o vie pitanja, a samo se o nekima od njih moe rijeiti na
temelju utvrenoga injeninog stanja, moe se donijeti rjeenje samo o tim pitanjima
DOPUNSKO RJEENJE
Ako javnopravno tijelo rjeenjem nije rijeilo sva pitanja koja su predmet postupka, moe se,

na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti rjeenje o pitanjima koja nisu
rijeena.
PRIVREMENO RJEENJE
Ako prema okolnostima sluaja prije okonanja postupka treba donijeti rjeenje kojim se
privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, rjeenje e se donijeti na temelju injenica
poznatih u vrijeme njegova donoenja. To rjeenje mora biti oznaeno kao privremeno.
Privremeno rjeenje ukinut e se rjeenjem kojim se rjeava o upravnoj stvari.

Djelomino, dopunsko i privremeno rjeenje u pogledu pravnih lijekova i izvrenja

smatraju se samostalnim rjeenjem

Rok za donoenje rjeenja

SLUBENA OSOBA duna je u sluajevima neposrednog rjeavanja na zahtjev stranke
rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana
podnoenja UREDNOG ZAHTJEVA.
SLUBENA OSOBA duna je u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev stranke
rjeenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja
UREDNOG ZAHTJEVA.
AKO SLUBENA OSOBA u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci,
stranka ima pravo izjaviti ALBU, odnosno pokrenuti UPRAVNI SPOR.
Predmnjeva usvajanja zahtjeva stranke
Kad je to propisano zakonom, smatrat e se da je ZAHTJEV STRANKE USVOJEN ako
javnopravno tijelo, u postupku pokrenutom na uredan zahtjev stranke u kojem je ovlateno
neposredno rijeiti upravnu stvar, ne donese rjeenje u propisanom roku.
Stranka ima pravo traiti da javnopravno tijelo donese rjeenje kojim se utvruje da je zahtjev
stranke usvojen.
Javnopravno tijelo duno je izdati takvo rjeenje u roku od osam dana od dana traenja
stranke.
Jamstvo stjecanja prava
Javnopravno tijelo moe stranci jamiti stjecanje odreenog prava, kad je to propisano
zakonom.
Jamstvo ne smije biti protivno javnom interesu ili interesu treih osoba.

O jamstvu se odluuje rjeenjem koje obvezuje javnopravno tijelo, osim ako su se pravna
osnova i injenino stanje bitno izmijenili.
Otklanjanje pogreaka u rjeenju
Javnopravno tijelo moe rjeenjem ispraviti pogreke u:
imenima
brojevima, pisanju
raunanju
druge oite netonosti u rjeenju koje je donijelo
njegovim ovjerenim prijepisima.
Ispravak pogreke proizvodi pravni uinak od dana od kojeg proizvodi pravni uinak
rjeenje koje se ispravlja.

8. PRAVNI LIJEKOVI
1.
2.
3.
4.
5.

ALBA (redovno pravno sredstvo)

PRIGOVOR (redovno pravno sredstvo)
OBNOVA POSTUPKA
OGLAIVANJE RJEENJA NITAVIM
PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA

1. ALBA (redovno pravno sredstvo)

ALBA je redovno pravno sredstvo i u naelu je uvijek doputena...USTAVNO PRAVO
Protiv prvostupanjskog rjeenja stranka ima pravo izjaviti albu drugostupanjskom tijelu,
ako zakonom alba nije iskljuena.
Stranka moe izjaviti albu i kad rjeenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.
Stranka se moe odrei prava na albu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, od dana
primitka prvostupanjskog rjeenja do dana isteka roka za izjavljivanje albe

Kad stranka odustane od izjavljene albe, postupak u povodu albe obustavit e se

rjeenjem.
Odricanje ili odustanak od albe ne mogu se opozvati

U ALBENOM POSTUPKU ISPITUJE SE ZAKONITOST RJEENJA KOJE SE

POBIJA!!!!!!!
Kad je rjeenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u albenom postupku ocjenjuje se i
svrhovitost rjeenja.

3 formalno-pravne pretpostavke:!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! VANO

1. alba mora biti pravodobna
2. doputena
3. od ovlatene osobe (ako emo mijenjati, npr. ako nas zastupa odvjetnik)
albu podnosi:
1. stranka
2. druge osobe (svjedoci, vjetaci i dr. osobe koje su u postupku)
3. dr. odvjetnik i dr. tijela, kada je rjeenje u korist pojedinca, a na tetu drutvene
zajednice
U albi stranka treba navesti:
1. rjeenje koje pobija
2. naziv javnopravnog tijela koje je rjeenje donijelo
3. zbog ega je nezadovoljna rjeenjem.
Kad se u albi iznose nove injenice i novi dokazi:
stranka je duna obrazloiti zato te injenice i dokaze nije iznijela tijekom
prvostupanjskog postupka
, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, svakoj stranci
dostavlja se prijepis albe i daje rok za izjanjavanje o novim injenicama i dokazima
Rok za izjavljivanje albe:

alba se izjavljuje u roku od 15 DANA od dana dostave 10 rjeenja, ako nije propisan
dui rok
ALBU ZAPRIMA ONO TIJELO KOJE JE DONIJELO RJEENJE
Predaja albe
I.
alba se predaje prvostupanjskom tijelu na nain propisan za predaju podnesaka
II.
Ako je alba predana drugostupanjskom tijelu, ono e je bez odgode proslijediti
prvostupanjskom tijelu.
III.
alba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom
IV.
Kad stranka izjavljuje albu zbog nedonoenja rjeenja u propisanom roku, alba se
moe predati izravno i drugostupanjskom tijelu
Pravo stranke kad je uputa o pravnom lijeku pogrena
1. Kad je u rjeenju dana pogrena uputa o pravnom lijeku, stranka moe postupiti po

vaeim propisima ili po uputi.

Stranka koja postupi po pogrenoj uputi ne moe zbog toga imati tetnih posljedica

2. Kad u rjeenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna,
stranka moe u roku od 30 dana zatraiti od javnopravnog tijela koje je rjeenje
donijelo dopunu rjeenja u tom dijelu.
U takvom sluaju rok za albu tee od dana dostave dopunjenog rjeenja

Odgodni uinak albe

alba odgaa pravne uinke rjeenja dok se stranci ne dostavi rjeenje o albi, ako
zakonom nije drukije propisano
Javnopravno tijelo moe iznimno, radi zatite javnog interesa ili radi poduzimanja hitnih
mjera, odnosno radi otklanjanja tete koja se ne bi mogla otkloniti, odluiti da alba nema
odgodni uinak.
Rjeenje mora sadravati detaljno obrazloenje zato alba nema odgodni uinak.

RJEAVANJE 1 0 TIJELA O ALBI

Prvostupanjsko tijelo ispitat e je li alba:
1. doputena
2. pravodobna
3. izjavljena od ovlatene osobe
A. Ako je alba DOPUTENA, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe, razmotrit e se te
ispitati zakonitost, odnosno ocijeniti svrhovitost rjeenja koje se albom osporava
B. Ako alba NIJE DOPUTENA ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e
je
rjeenjem
C. Kad u postupku sudjeluju dvije stranke ili vie njih s protivnim interesima, alba se
dostavlja na odgovor svim strankama te im se odreuje primjeren rok za odgovor na albu
D. Kad prvostupanjsko tijelo ocijeni da je alba osnovana u cijelosti ili djelomino,
zamijenit
e pobijano rjeenje novim ako se ne dira u prava treih osoba
E. Ako prvostupanjsko tijelo ne odbaci albu ili ne zamijeni pobijano rjeenje novim, bez
odgode e dostaviti albu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu 20

RJEAVANJE 2 0 TIJELA O ALBI

2 0 tijelo ispitat e je li alba:
1. doputena

2. pravodobna
3. izjavljena od ovlatene osobe.
Ako alba nije doputena ili pravodobna ili izjavljena od ovlatene osobe, odbacit e je
rjeenjem.
Kad 2 0 tijelo postupajui u povodu albe protiv rjeenja 1 0 tijela o odbacivanju albe utvrdi
da ne postoje razlozi za odbacivanje albe, ponitit e rjeenje o odbacivanju albe i
rijeiti odbaenu albu.
Postupanje i ovlasti drugostupanjskog tijela u povodu albe
(1) 2 0 tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rjeenja u granicama
zahtjeva iz
albe, ali pri tome nije vezano albenim razlozima.
(2) 2 0 tijelo u postupanju po albi pazi po slubenoj dunosti na nadlenost i postojanje
razloga
za oglaivanje rjeenja nitavim.
(3) 2 0 tijelo rijeit e stvar na temelju injenica utvrenih u prvostupanjskom postupku. Kad
injenice nisu u potpunosti utvrene ili su pogreno utvrene u prvostupanjskom
postupku,
drugostupanjsko e tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.
(4) 2 0 tijelo moe albu odbiti, rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino ili ga izmijeniti.

Ponitavanjem se ponitavaju sve pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo

Drugostupanjsko tijelo odbit e albu ako utvrdi:

1. da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i
na zakonu osnovano,
2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli
utjecati na rjeenje stvari,
3. da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog
onih koji su u rjeenju navedeni.
Drugostupanjsko tijelo ponitit e rjeenje i samo rijeiti stvar ako utvrdi:
1. da su u prvostupanjskom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene,
2. da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na
rjeavanje stvari,
3. da je izreka pobijanog rjeenja nejasna ili je u proturjenosti s obrazloenjem,
4. da je pogreno primijenjen pravni propis na temelju kojega se rjeava stvar.
Kad je za donoenje novoga rjeenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nuno
neposredno rjeavanje 1 0 tijela, a 2 0 tijelo utvrdi da rjeenje treba ponititi, dostavit e
predmet na ponovno rjeavanje 1 0 tijelu.
Ako 2 0 tijelo utvrdi da je 1

rjeenje donijelo nenadleno tijelo, ponitit e to rjeenje po

slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom tijelu na rjeavanje.

Izmjena rjeenja
2 0 tijelo ne moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila
albu.
Iznimno, 2 0 tijelo moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje na tetu stranke koja je izjavila
albu samo iz razloga zbog kojih bi to rjeenje moglo oglasiti nitavim ili ponititi, ako nije
drukije propisano.
Postupak po albi kad prvostupanjsko tijelo na zahtjev stranke nije rijeilo u roku
2 0 tijelo u postupanju po albi izjavljenoj zbog toga to 1 0 tijelo nije u roku donijelo
rjeenje na zahtjev stranke duno je bez odgode zatraiti obavijest o razlozima zbog kojih
rjeenje nije doneseno u propisanom roku:

Kad 2 0 tijelo utvrdi da 1 0 tijelo nije donijelo rjeenje iz opravdanih razloga, odredit e
prvostupanjskom tijelu novi rok za donoenje rjeenja koji ne moe biti dui od 30 dana.
Kad 2 0 tijelo utvrdi da razlozi za nedonoenje prvostupanjskog rjeenja nisu opravdani, samo e
rijeiti upravnu stvar ili naloiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana
donese traeno rjeenje.

Drugostupanjsko rjeenje
2 0 tijelo o albi odluuje rjeenjem
oblik i sadraj prvostupanjskog rjeenja na odgovarajui se nain primjenjuju i na
drugostupanjsko rjeenje.
U obrazloenju drugostupanjskog rjeenja ocijenit e se i svi navodi albe
Protiv drugostupanjskog rjeenja moe se pokrenuti UPRAVNI

SPOR

2 0 tijelo rjeenje o albi mora donijeti i dostaviti stranci putem 1 0 tijela to je prije mogue, a
najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne albe, ako zakonom nije propisan
krai rok

2. PRIGOVOR (redovno pravno sredstvo)

Prigovor se izjavljuje elniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukije propisano
Odredbe o obliku, sadraju i predaji albe na odgovarajui se nain primjenjuju i na
prigovor
elnik tijela odluuje o prigovoru rjeenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja

prigovora
Protiv rjeenja 1 0 tijela o prigovoru moe se izjaviti ALBA, a protiv rjeenja 2
prigovoru moe se pokrenuti UPRAVNI SPOR.

tijela o

Ako nema 2 0 tijela, protiv rjeenja tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor

3. OBNOVA POSTUPKA
Obnova postupka u kojem je doneseno rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba
moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti u roku od TRI GODINE
od dana dostave rjeenja stranci:
1. ako se sazna za nove injenice ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi
mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice (dokazi) bili izneseni u prijanjem
postupku
2. ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima
je slubena osoba dovedena u zabludu
3. ako je rjeenje donijela osoba koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje ili osoba koja
je morala biti izuzeta
4. ako kolegijalno tijelo koje je donijelo rjeenje nije rjeavalo u propisanom sastavu ili ako za
rjeenje nije glasovala propisana veina
5. ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogunost
sudjelovanja u postupku
6. ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik
7. ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila dana mogunost da se slui svojim
jezikom ili pismom
Obnova postupka u kojem je doneseno rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba
moe se pokrenuti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti BEZ VREMENSKOG
OGRANIENJA:
1. ako je rjeenje doneseno na temelju lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka ili
je posljedica kakvog kaznenog djela
2. ako se rjeenje temelji na presudi donesenoj u sudskom postupku, a ta je presuda
pravomono ukinuta
3. ako se rjeenje temelji na prethodnom pitanju, a nadleni sud ili javnopravno tijelo o tom je
pitanju kasnije odluilo u bitnim tokama drukije
Dravni odvjetnik, odnosno drugo ovlateno dravno tijelo moe traiti obnovu
postupka uz jednake uvjete kao i stranka.
Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje tijelu koje je donijelo rjeenje na nain
propisan za predaju podnesaka.
O prijedlogu za obnovu postupka rjeava javnopravno tijelo koje je donijelo rjeenje protiv
kojeg se ne moe izjaviti alba.
Kad nadleno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka:
1. duno je ispitati je li prijedlog pravodoban

2. izjavljen od ovlatene osobe

3. je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji uinjena vjerojatnom.
Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, nadleno tijelo odbacit e prijedlog rjeenjem.
Ako su uvjeti za obnovu postupka ispunjeni, nadleno tijelo ispitat e mogu li okolnosti,
odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu dovesti do drukijeg rjeenja
Ako utvrdi da ne mogu, odbit e prijedlog rjeenjem.
Ako nadleno tijelo ne odbaci niti odbije prijedlog donijet e rjeenje kojim e dopustiti
obnovu postupka i odrediti u kojem e se opsegu postupak obnoviti.
Rjeenjem donesenim u obnovljenom postupku, nadleno tijelo moe rjeenje koje je bilo
predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rjeenjem, u kojem e sluaju, s
obzirom na okolnosti, prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti.

4. OGLAIVANJE RJEENJA NITAVIM

Rjeenje e se oglasiti nitavim:
1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadlenosti,
2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne moe rjeavati u upravnom postupku,
3. ako njegovo izvrenje nije pravno ili stvarno mogue,
4. ako se njegovim izvrenjem ini kazneno djelo,
5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izriito ili
preutno nije pristala,
6. ako sadrava nepravilnost koja je po izriitoj zakonskoj odredbi razlog za nitavost
rjeenja.
Rjeenje e oglasiti nitavim javnopravno tijelo koje ga je donijelo (moe se izjaviti alba) ili
koje obavlja nadzor nad tijelom koje ga je donijelo (moe se pokrenuti upravni spor)
NITAVO RJEENJE NEMA PRAVNI UINAK.
U sluaju oglaivanja rjeenja nitavim, smatraju se nitavim i pravni uinci tog
rjeenja.

5. PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA

Nezakonito rjeenje moe se ponititi ili ukinuti u cijelosti ili djelomino i nakon isteka
roka za albu.
Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo moe se ponititi:
1. ako ga je donijelo nenadleno javnopravno tijelo ili je rjeenje doneseno bez zakonom
propisane suglasnosti, odobrenja ili miljenja drugoga javnopravnog tijela,
2. ako je u istoj stvari ve doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drukije
rijeena.

Ukidanje zakonitog rjeenja kojim je stranka stekla neko pravo

.
Zakonito rjeenje kojim je stranka stekla kakvo pravo moe se ukinuti u cijelosti ili
djelomino:
1. ako je ukidanje tog rjeenja doputeno zakonom,
2. ako sadrava pridraj ukidanja, a stranka nije ispunila obvezu iz rjeenja ili je nije ispunila
u
roku,
3. ako je to potrebno zbog otklanjanja teke i neposredne opasnosti za ivot i zdravlje ljudi i
javnu sigurnost, ako se to ne bi moglo otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje
diralo u
steena prava.

Rjeenje moe ponititi ili ukinuti javnopravno tijelo koje ga je donijelo.

Kad je rjeenje donijelo prvostupanjsko tijelo, moe ga ponititi ili ukinuti i
drugostupanjsko tijelo.
Nezakonito rjeenje moe se ponititi u roku od dvije godine, a ukinuti u roku od jedne
godine od dana dostave rjeenja stranci
Javnopravno tijelo donosi rjeenje o ponitavanju ili ukidanju rjeenja po slubenoj dunosti,
na prijedlog stranke ili ovlatenoga dravnog tijela.

9. IZVRENJE
administrativno izvrenje - nenovcane obveze (npr. nalog inspekcije)
sudsko izvrenje - novcane obveze (npr. porez)
Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se nakon to postane izvrno.
1 0 rjeenje postaje izvrno:
1. istekom roka za albu ako alba nije izjavljena
2. dostavom rjeenja stranci ako alba nije doputena
3. dostavom rjeenja stranci ako alba nema odgodni uinak
4. dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija,
5. danom odricanja stranke od prava na albu
6. dostavom stranci rjeenja o obustavi postupka u povodu albe
2 0 rjeenje kojim se rjeava upravna stvar postaje izvrno dostavom stranci.
Kad je u rjeenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u
ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka

Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obvezna ispuniti obvezu (izvrenik), odnosno
njegovih pravnih sljednika
Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti kad to nalae javni interes
Izvrenje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (predlagatelj izvrenja)
Izvrenje se moe provesti i na temelju nagodbe stranaka
Po isteku roka od PET GODINA od dana kad je rjeenje postalo izvrno, rjeenje se ne
moe izvriti, ako zakonom nije drukije propisano
Izvrenje rjeenja provodi se radi ostvarivanja novanih ili nenovanih obveza
Izvrenje novanih obveza provodi se SUDSKIM PUTEM na temelju zahtjeva
javnopravnog tijela koje je donijelo rjeenje ili stranke kojoj je izvrenje u interesu
Izvrenje nenovanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari rijeilo u
prvom stupnju.

Ako izvrenik ne postupi po IZVRNOM RJEENJU, donosi se rjeenje o izvrenju u

pisanom obliku
Rjeenje treba sadravati vrijeme, mjesto i nain izvrenja.
Rjeenjem se moe odrediti dodatni rok za ispunjenje obveze ili odrediti da se obveza ispuni
odmah.
Rjeenje mora sadravati opomenu o novanoj kazni i iznos kazne.

alba protiv rjeenja o izvrenju moe se uloiti samo na:

vrijeme
mjesto
nain izvrenja i ..........................................................NEMA ODGODNI UINAK
Odgoda izvrenja
Na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teko popravljive tete, javnopravno tijelo
koje je donijelo rjeenje moe odgoditi izvrenje i, ako je to nuno, produiti odgodu izvrenja
rjeenja sve do donoenja pravomone odluke o upravnoj stvari, ako nije drukije propisano
zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu.

Izvrenje rjeenja provodi se radnim danom.

Nedjeljom, blagdanom, neradnim danom i nou izvrenje se moe provesti samo ako postoji
opasnost od odgode ili se moraju poduzeti hitne mjere radi zatite ivota i zdravlja ljudi ili
imovine

Prisilno izvrenje nenovanih obveza novanom kaznom

Javnopravno tijelo koje provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjenje obveze iz rjeenja
novanom kaznom, ako je izvrenik ne ispuni sam, ako izvrenje putem treih osoba nije
mogue ili je neprikladno za postizanje svrhe izvrenja.

Izvrenje nenovanih obveza putem treih osoba

Ako izvrenik ne izvri obvezu ili je ne izvri u cijelosti, ta e se radnja obaviti putem treih
osoba na troak izvrenika.
Izvrenje nenovanih obveza neposrednom prisilom
Ako se primjenom drugih sredstava svrha izvrenja nenovane obveze ne moe postii
Razmjernost u izvrenju
Izvrenje se provodi na nain i primjenom sredstava koja su najblaa za izvrenika, a dovode
do cilja izvrenja.
Obustava izvrenja
Javnopravno tijelo e obustaviti izvrenje, a izvrene radnje ponititi:
1. ako utvrdi da je obveza izvrena,
2. ako utvrdi da izvrenje uope nije bilo doputeno,
3. ako utvrdi da je izvrenje zapoeto prema osobi koja nije u obvezi,
4. ako predlagatelj izvrenja odustane od prijedloga,
5. ako utvrdi da je rjeenje koje ini osnovu izvrenja oglaeno nitavim, poniteno ili ukinuto,
6. u drugim propisanim sluajevima.
O obustavi izvrenja donosi se rjeenje
Hitno izvrenje
Ako je doneseno usmeno rjeenje, javnopravno tijelo moe narediti da se provede izvrenje
bez donoenja rjeenja o izvrenju.

10. UPRAVNI UGOVOR

Javnopravno tijelo i stranka sklopit e upravni ugovor o izvrenju prava i obveza
utvrenih u rjeenju kojim je rijeena upravna stvar, ako je zakonom propisano
sklapanje takvog ugovora.
Upravni ugovor je nitetan ako je protivan rjeenju radi izvrenja kojeg je sklopljen.

Kad se javnopravno tijelo i stranka ne suglase o izmjeni ugovora javnopravno tijelo moe
jednostrano raskinuti upravni ugovor.
Ako stranka ne ispunjava obveze iz upravnog ugovora, javnopravno tijelo jednostrano e
raskinuti upravni ugovor.
Zbog neispunjivanja ugovornih obveza javnopravnog tijela stranka moe izjaviti prigovor.

ZATITA OD POSTUPANJA JAVNOPRAVNIH TIJELA

Javnopravno tijelo duno je obavijestiti zainteresiranu osobu na njezin zahtjev o uvjetima,
nainu i postupku ostvarivanja ili zatite njezinog prava ili pravnog interesa u odreenoj
upravnoj stvari.
IZDAVANJE POTVRDA
Javnopravna tijela izdaju potvrde.
Potvrdama se smatraju i uvjerenja, izvadci i druge javne isprave o injenicama o kojima
javnopravna tijela vode slubenu evidenciju.
Potvrde o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se u skladu s podacima iz
slubene evidencije. Takve su potvrde javne isprave.
Slubenom evidencijom smatra se evidencija koja je ustanovljena na temelju propisa,
odnosno opeg akta pravne osobe koja ima javne ovlasti (MUP, HZZO, HZMO i sl.)

11. TROKOVI POSTUPKA

Javnopravno tijelo snosi redovite trokove postupka, osim trokova upravnih pristojbi ili
drugih trokova koje stranke plaaju po posebnim propisima.
U postupcima pokrenutim na zahtjev stranke ili u upravnim stvarima u kojima sudjeluju dvije
stranke ili vie njih s protivnim interesima trokove postupka snosi stranka na zahtjev koje je
postupak pokrenut ili protiv koje se vodio postupak koji je za nju nepovoljno okonan, ako nije
drukije propisano.

Svjedoci, vjetaci, prevoditelji, tumai i privremeni zastupnici imaju pravo na nagradu,

odnosno naknadu stvarnih trokova nastalih u vezi s postupkom.
Protivna stranka u dvostranakim ili viestranakim upravnim stvarima ima pravo na naknadu
putnih trokova i izgubljene zarade, ako je postupak okonan povoljno za tu stranku.
Trokove postupka, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake,

tumae, uviaj, oglase i drugo koji su nastali u postupku, snosi stranka koja je cijeli postupak
izazvala svojim postupanjem.
Stranka se moe u cijelosti ili djelomino osloboditi od plaanja trokova postupka,
kad je to propisano zakonom.
INSPEKCIJSKI
INSPEKCIJA.

NADZOR

NAD

PROVEDBOM

ZAKONA

PROVODI

UPRAVNA

Ministarstva u svom djelokrugu nadziru rjeavanje upravnih stvari te osiguravaju

zakonitost, djelotvornost i svrhovitost provedbe upravnog postupka tijela dravne
uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s
javnim ovlastima

DODATNO
4 cjeline upravnog postupka
1.
2.
3.
4.

opce odredbe
prvostupanjski postupak
pravni lijekovi (alba = jedini redovni pravni lijek)
izvrenje
OPCE ODREDBE
( pravila izakon po kojem se vodi upravni postupak)
PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK
(prvostupanjsko tijelo koje provodi postupak)
PRAVNI LIJEK
(alba)
IZVRENJE
(obveze stranke za postupanje po rjeenju)

UPRAVNI POSTUPAK SLIJED DOGAANJA

Kada i kojim aktom se pokrece Upravni spor?

1. Protiv drugostupanjske odluke
2. protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije doputena alba
3. Ako slubena osoba u propisanom roku ne donese rjeenje i dostavi ga stranci,
stranka ima pravo izjaviti albu, odnosno pokrenuti upravni spor
Upravni spor pokrece se tubom, koja se podnosi u roku 30 dana od dana dostave
upravnog akta stranci koja je podnosi a podnosi se UPRAVNOM SUDU.
Koje su vrste posebnih rjeenja?
1. Djelomicno
2. Dopunsko
3. Privremeno
to su rokovi u UP?
Rokovi su sastavni elementi nekog postupka tj. zakonom propisani vremenski period
za tok rjeavanja nekog UP-a.
Razlika izmedu Zakljucka i Rjeenja?
ZAKLJUCAK:
Zakljucak je akt kojim se odlucuje o postupovnim pitanjima. Protiv zakljucka ne moe
se izjaviti alba.
RJEENJE:
Akt kojim se odlucuje u Upravnoj stvari

ODREENI POJMOVI I OBJANJENJA

JAVNOPRAVNO TIJELO = Tijelo s javnim ovlastima
DOPIS = PISMENO
ORGANIZACIJA

je svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuim sredstvima

ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom na bilo kojem
podruju rada i ivota

PRAVNA OSOBA

organizacija osnovana u skladu sa zakonom propisanim postupkom

koja ima:
ime
sjedite
tijela
lanstvo
imovinu
te koja na temelju zakona ima PRAVNU i POSLOVNU sposobnost

PRAVNA
SPOSOBNOST

- sposobnost biti nositeljem PRAVA i OBVEZA u pravnom prometu

- imaju je FIZIKE I PRAVNE osobe
- fizike osobe pravnu sposobnost stjeu ROENJEM, a gube
SMRU
- pravne osobe pravnu sposobnost stjeu OSNIVANJEM, odnosno
aktom nadlenog tijela, a guge prestankom POSTOJANJA

POSLOVNA
SPOSOBNOST

sposobnost vlastitim izjavama STVARATI PRAVA I OBVEZE te

sposobnost sklapanja pravnih poslova
- fizike osobe ju dobivaju s navrenih 18 godina (iznimno sa 16)
Iznimno se moe stei nakon 16. godine u sluaju kada je osoba uz dozvolu
suda stupila u brak i postala roditeljem (roenjem djeteta). Osoba moe biti
liena poslovne sposobnosti uslijed npr. duevne bolest

Radna sposobnost i punoljetnost (18 godina)

PROCESNA
SPOSOBNOST

Stranka koja je potpuno poslovno sposobna i moe sama obavljati

radnje u postupku - ima procesnu sposobnost.
Za procesno nesposobnu osobu radnje u postupku obavlja njezin
zakonski zastupnik kojeg se odreuje na temelju zakona.
Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svojeg predstavnika
odnosno zakonskog zastupnika.
Dravna tijela obavljaju radnje u postupku preko zakonskog
predstavnika.

STRANAKA
SPOSOBOST

sposobnost da netko bude stranka u upravnom postupku. Posjeduje ju

svaka fizika i pravna osoba kao i neki subjekti koji nemaju svojstvo
pravne osobe (dravni organi, naselja, skupine osoba, sindikalne
organizacije)

UPRAVNI POSTUPAK
OPI UPRAVNI POSTUPAK

POSEBNI UPRAVNI POSTUPCI

dio koji se uvijek primjenjuje

(odredbe ZUP-a koje se primjenjuju u svim
UP-ima)

posebnim zakonom (npr. Zakon o otpadu) se

propisuje nain postupanja, a SVE to nije
ureeno posebnim zakonom ureuje se ZUPom

UP je svaki postupak koji zavrava RJEENJEM

KOMUNICIRANJE UPRAVNIH TIJELA SA STRANKAMA

PODNESCI prijedlog, zahtjev, zamolba, alba

STRANKA

JAVNOPRAVNO TIJELO

PISMENO pozivi, rjeenja, zakljuci, upute

ZAKLJUAK je akt kojim se upravlja u postupku, u veini stranka nema pravo albe, koristi
se za:
1. postupovne radnje
2. obveze
3. usmene rasprave
4. prekinuti postupak
5. trokove postupka
6. obavljanje radnje
RJEAVANJE UP-a:
1. u 1 0 rjeavaju nadleni uredi
2. u 2 0 (alba) Tijela dravne uprave i Ministarstva
3. Upravni spor...UPRAVNI SUD
ALBA:
je procesno pravno sredstvo kojom se stranci (i drugim osobama) daje mogunost da pred 2
0
tijelom pokree pitanje zakonitosti i pravilnosti 1 0 rjeenja i time zatiti svoja prava i pravne
interese, koji takvim rjeenjem mogu biti povrijeeni.
(VANO: albu zaprima prvostupanjsko tijelo koje je zatim dostavlja drugostupanjskom tijelu)
Protiv rjeenja SABORA RH i VLADE RH nema prava albe.
Protiv rjeenja nadlenog Ministarstva postoje iznimke (kad je zakonom predvieno)
Izvanredni pravni lijekovi: se podnose protiv konanih i pravomonih rjeenja (kod
pravomonih je pravna sigurnost smanjena)

Izjava stranke: stvari manjeg znaaja ili vrijednosti, kad smo sve iskoristili, pisana izjava ZAPISNIK
dvostranake stvari i vie stranaka
Usmena rasprava (posebni zapisnik).. SNAGA JAVNE ISPRAVE
Sve se potpisuje iza dane izjavepostupak 2 ili vie dana
UTVRDITI MATERIJALNU ISTINU - na tomu se temelji Rjeenje
NAELO slobodne procjene dokaza - kojem emo dokazu pokloniti vie panje, kojem
svjedoku, itd.
.. to moramo dobro obrazloiti, kome vjerovati, a kome ne

DONOSI SE UPRAVNI AKT - RJEENJE - odluuje se o zahtjevu stranke (pravo i pravni

interes stranke)!!

ZAKON O UPRAVNIM SPOROVIMA

Propis kojim se ureuju upravni sporovi
Zakonom o upravnim sporovima

sudska kontrola rada upravnog tijela....3 suca ...donose presude i rjeenja

Zakon ureuje:
1. nadlenost,
2. sastav suda
3. pravila postupka
to je upravni akt (ZUS)?
To je predmet upravnog spora kojim se vri ocjena zakonitosti odluke kojom je
javnopravno tijelo odluilo u upravnoj stvari (upravni akt) protiv koje nije doputeno
izjaviti redoviti pravni lijek
To je oblik sudske zatite nakon neuspjenog pokuaja ostvarivanja prava u
upravnom postupku
Svrha sudskog nadzora

sudska zatita prava graana i pravnih osoba

osiguranje zakonitosti kojima tijela dravne uprave i organizacije koje imaju javne ovlasti
rjeavaju o pravima i obvezama u upravnim sporovima

Cilj ZUS-a
Osigurati sudsku zatitu prava i pravnih interesa fizikih i pravnih osoba te drugih stranaka
povrijeenih pojedinanim odlukama ili postupanjem javnopravnih tijela
Naela upravnog spora
1. Naelo zakonitosti sud odluuje na temelju Ustava i zakona
2. Naelo izjanjavanja stranke stranka se moe izjasniti prije donoenja presude
3. Naelo usmene rasprave sud odluuje na temelju usmene, neposredne i javne rasprave
4. Naelo uinkovitosti upravni spor brzo i bez odugovlaenja
5. Naelo pomoi neukoj stranci neznanje i neukost ne smije ii na tetu stranci
6. Obveznost sudskih odluka pravomona presuda obvezna za stranke
7. Slubena upotreba jezika i pisma hrv. jezik i latinino pismo
Upravni spor
Upravni spor je spor koji se vodi prema Zakonu o upravnim sporovima
(moe se voditi samo protiv upravnog akta)
Pokreta tube tui "UPRAVNI AKT"
Upravne sporove rjeava UPRAVNI SUD HRVATSKE na nejavnoj sjednici
Sud odlucuje u vijecima sastavljenim od 3 sudaca, ako zakonom nije drugaije
odredeno.

Upravni spor se vodi protiv upravnog akta, a pokree ga pojedinac ili pravna osoba ako
smatra da joj je upravnim aktom povrijeeno kakvo pravo.
Upravni spor moe pokrenuti i jedinica lokalne samouprave, nadleni dravni odvjetnik i
dravni pravobranitelj.
to je predmet upravnog spora?
Predmet upravnog spora je OCJENA ZAKONITOSTI
1. javnopravnog tijela, tj. odluke (pravo ili obveza) koju je ono donijelo u upravnoj stvari
(upravni akt) protiv koje nije doputen redoviti pravni lijek
2. postupanja javnopravnog tijela iz podruje upravnog prava
3. proputanja javnopravnog tijela da u zakonom propisanom roku odlui o pravu ili
obvezi stranke
4. sklapanja, raskidanja i izvravanja upravnog ugovora
5. opeg akta JLP(R)S, pravne osobe koja ima javnu ovlast i sl.
Tko rjeava upravne sporove?
Upravne sporove rjeavaju:
1. upravni sudovi (Zagreb, Rijeka, Split, Osijek)
2. Visoki upravni sud RHalbe protiv presuda upravnih sudova
U kojem sastavu odluuju opravni sudovi?
1. upravni sud u vijeu od 3 sudacaiznimno 1 sudac
2. Visoki upravni sud RH u vijeu od 3 sudaca, iznimno 5 sudaca
Razlozi za izuzee suca?
Ako je:
1. stranka
2. u krvnom srodstvu sa strankom
3. ako je posvojitelj ili skrbnik stranke
4. ako je sudjelovao u donoenju odluke u upravnom postupku
5. i druge okolnosti
Izuzee trai STRANKA ili SAM SUDAC
Stranke u upravnom sporu:
1. tuitelj
2. tuenik
3. zainteresirana osoba
1. Tuitelj u upravnom sporu je fizika ili pravna osoba kojoj su povrijeena prava i
pravni interesi pojedinanom odlukaom javnopravnog tijela, proputanjem donoenja
odluke (pojedinac, pravna osoba, organizacija, skupina osoba, naselje i sl.)
2. Tuenik je javnopravno tijelo

3. Zainteresirana osoba moe biti javnopravno tijelo i svaka osoba kojoj bi

ponitavanje, izmjena ili donoenje pojedinane odluke povrijedilo njezino pravo ili
pravni interes.

Tko poduzima radnje u upravnom sporu

1. tuitelj i zainteresirana osoba... zastupa ih zakonski zastupnik, zajedniki
predstavniki opunomoenik
2. osoba ovlatena za zastupanje skupine osoba
3. za tuenika u sporu to je slubena osoba javnopravnog tijela koja je propustila
donijeti odluku ili postupiti u UP-u
4. TDU i druga dravna tijela moe zastupati dravno odjetnitvo
Kako se pokree upravni spor?
TUBOM
Kada se moe pokrenuti upravni spor?
Kada je iscrpljena svaka druga, zakonom propisana, pravna zatita.
Kada se upravni spor smatra pokrenutim?
Danom predaje tube sudu
Sadraj tube
U tubi se mora navesti:
1. naziv suda kojem se podnosi tuba
2. ime i prezime i a d r e s a t u i t e l j a
3. naziv tuenika
4. oznaku osporavane pojedinane odluke ili upravnog ugovora
5. tubeni zahtjev
6. opseg osporavanja pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora
7. razloge za pokretanje spora
8. injenice i dokaze na kojima temelji tubu
9. potpis tuitelja
PRILOG:
preslika osporene pojedinane odluke, postupanja ili upravnog ugovora
dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka, odnosno podnoenja zahtjeva za
postupanjem
Koji je rok za podnoenje tube?
30 DANA OD DOSTAVE OSPORENOG UPRAVNOG AKTA STRANCI
Kome se predaje tuba?
Nadlenom upravnom sudu

Tuba
1.
2.
3.
4.

se predaje Upravnom sudu:

neposredno u pisanom obliku
usmeno na zapisnik
potom
elektroniki

Tuba se smatra predana sudu:

1. kad je upuena potom preporueno
2. elektroniki u trenutku kada je zabiljeena na posluitelju za slanje elektronikih
poruka
3. kad je u roku predana nenadlenom sudu ili tueniku
TUBA NEMA ODGODNI UINAK
to sud ispituje po primitku tube?
nadlenost....ako se tijekom postupka promijeni, ipak ostaje dok ne rijei spor
urednost tube... ako nije uredna, pozvat e tuitelja da otkloni nedostatke, ako ne ...rjeenjem
sud odbacuje tubu

postojanje pretpostavki za voenje spora

Ocjenjivanje pretpostavki za voenje upranog spora:
Sud rjeenjem odbacuje tubu:
1. ako je tuba podnesena nepravodobno ili prijevremeno
2. ako se pojedinanom odlukom, postupanjem ili ugovorom ne dira u pravo ili pravni
lijek
3. nije iskoriten redoviti pravni lijek
4. ako je sudska zatita osigurana izvan upravnog spora
5. ako postoji pravomonaodluka donesena u upravnom sporu u istoj stvari
6. ako je tuba podnesena protiv postupovne odluke
Kad sud postupa po tubi, duan je:
- dostaviti odgovor tueniku i zainteresiranim osobama
- odrediti rok za odgovor na tubu (8 30 dana)
Tuenik se mora:
-

izjasniti o zahtjevima i navodima tube

predloiti dokaze kojima potkrepljuje svoje navode
priloiti dokaze kojima raspolae
dostaviti sve spise koji se odnose na predmet spora

Kako upravni sud utvruje injenino stanje u upravnom sporu?

Sud SLOBODNO ocjenjuje dokaze i utvruje injenice.

Dokazi u upravnom sporu:

- isprave
- sasluanje stranaka
- iskaz svjedoka
- miljenje i nalaz vjetaka
- oevid
- druga dokazna sredstva
Moe li sud rijeiti upravni spor bez rasprave?
MOE:
1. ako tuenik prizna tubu u cijelosti
2. na temelju pravomone presude donesene u oglednom sporu
3. ako odluka, postupanje ili upravni ugovor sadrava nedostatke koji spreavaju
ocjenu njihove zakonitosti
4. ako tuitelj osporava samo primjenu materijalnog prava, a injenice su neosporne,
te se ne zahtijeva odravanje rasprave.
Kakva je rasprava u upravnom sporu?
Javna
Zakazivanje javne rasprave
Roite zakazuje predsjednik sudskog vijea
Poziva stranke, vjetake, svjedoke
Poziv se uruuje najkasnije 8 dana prije odravanja roita
Iskljuenje javnosti zbog:
-

zatite privatnosti
tajnosti podataka
drugih zakonom propisanih razloga

Rasparavom rukovodi:
Predsjednik vijea
to se obvezno vodi o raspravi?
Zapisnik
PREKID UPRAVNOG SPORA
prekida se rjeenjem
o prekidu se moe podnijeti alba
razlozi prekida: pravomonost prsude u oglednom sporu, propisano zakonom,
prethodno pirtanje, ako Visoki upravni sud donosi odluku o zakonitosti opeg akta

kojise primjenjuje
prestaju tei svi rokovi
prestankom prekida, sud donosi rjeenje
OBUSTAVA UPRAVNOG SPORA

kad tuitelj umre ili prestane postojati

tuitelj povue tubu
ako tuitelj ne postupi po zahtjevu suda
ako tuenik postupi prema tubenom zahtjevu
o obustavi se donosi rjeenje, postoji pravo albe

OGLEDNI SPOR
Ako je u 10 ili vie prvostupanjskih upravnih sporova predmet tube iste pravne i injenine
prirode, sud moe odluiti koji e predmet rijeiti u oglednom sporu.
Kako se dostavljaju podnesci u upravnom sporu?
U pisanom ili elektronikom obliku
Na koji se nain, osim podneskom, moe dati izjava upravnom sudu?
Usmeno na zapisnik
Na koji se nain obavlja dostava u upravnom sporu?
Prema pravilima ZUP-a
Rokovi u upravnom sporu?
Odreuje ih Zakon i sud
Pravo na razgledavanje predmeta spisa......oboguava predsjednik vijea
Stranke imaju pravo:

obavijestiti se o tijeku spora

razgledati spis
o svom troku umnoiti akte iz spisa

moe se i uskratiti pravo na pregled spisa:

zbog zatite javnog interesa
zbog zatite interesa jedne od stranaka
zbog zatite interesa treih ososba
Koje su vrste odluka koje upravni sud moe donijeti u upravnom sporu?
1. PRESUDE kada se oduuje o tubenom zahtjevu koji se odnosi na glavnu stvar i
sporedna traenja, donosi se i objavljuje u ime RH, donosi se veinom

glasova

2. RJEENJA rjeenjem odluuje o postupovnim pitanjima, objavljuje se na raspravi i

prema strankama ima uinak od trenutka objave, rjeenje doneseno izvan
rasprave
dostavlja se u pisanom ili elektronikom obliku, a uinak ima od trenutka
dostave

KADA E UPRAVNI SUD ODBITI TUBENI ZAHTJEV?

Ako utvrdi da je neosnovan

kada utvrdi da je u postupku koji je prethodio donoenju pojedninane odluke (1 0
rjeenje) bilo nedostataka, ali nisu utjecali na rjeavanje predmeta postupka
ako utvrdi da je pojedinana odluka (1 0 rjeenje) zasnovana na zakonu, ali zbog
drugih razloga navedenih u odluci

KADA E UPRAVNI SUD USVOJITI TUBENI ZAHTJEV?

ako utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom

usvaja tubeni zahtjev, ponitava pobijanu odluku i sam e rijeiti stvar
ako utvrdi da je pojedinana odluka javnopravnog tijela nitavna, presudom
usvaja tubeni zahtjev i oglasiti e odluku nitavnom
ako utvrdi da javnopravno tijelo nije u propisanom roku donijelo pojedinanu
odluku, koju je prema propisima trebalo donijeti, presudom usvaja tubeni zahtjev i
sam e rjeiti stvar
ako utvrdi da tuenik nije postupio sukladno propisima, presudom e usvojiti
tubeni zahtjev i narediti postupanje postupanje u primjerenom roku
ako utvrdi da je upravni ugovor nitetan, presudom usvaja tubeni zahtjev i oglasiti
e ugovor nitetnim
ako utvrdi da je javnopravno tijelo nezakonito raskinulo upravni ugovor, presudom
usvaja tubeni zahtjev i ponititi e odluku o raskidu upravnog ugovora.

Sud e u okviru tubenog zahtjeva odluiti i o naknadi tete te povratu stvari.

Ako sud utvrdi da je tuitelj svojim postupanjem prouzroio tetu, odbit e zahtjev
glede naknade tete

Koji su sastavni dijelovi presude?

1. UVOD naznaka da se odluka donosi u ime RH, naziv suda, nazive sudaca, zapisniara,
podaci o
strankama, kratku oznaku predmeta spora, datum odluke
2. IZREKA odluka suda
3. OBRAZLOENJE sadrava zahtjeve stranaka, injenice i dokaze koje su iznijele, to je sud
utvrdio, kako je ocijenio dokate, odredbe materijalnog prava, izjanjenja o

prijedlozima i primjedbama stranaka

4. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU stranku se obavjeuje moe li protiv presude podnijeti albu,
kojem sudu, u kojem roku i na koji nain

Predsjednik vijea potpisuje izvornik presude

Presuda se objavljuje na roitu na kojem je rasprava zakljuena i to radi predsjednik
vijea javno ita IZREKU i ukratko obrazloi presudu
Kome se dostavlja presuda?
Svim strankama u sporu, u roku 15 dana od dana objave
Kada presuda postaje pravomona?
Prvostupanjska protekom roka za albu, ako alba nije podnesena
Drugostupanjska danom donoenja
to sadrava pisani otpravak rjeenja?
1. UVOD
2. IZREKA
3. OBRAZLOENJE ako se njime odbija prijedlog stranke,
- ako se njime rjeava o suprotnim prijedlozima stranaka
- kada to sud smatra potrebnim
4. UPUTA O PRAVNOM LIJEKU ako je protiv rjeenja doputena alba

Razlozi predvieni za podnoenje albe protiv presude upravnog suda?

Stranka podnosi albu upravnom sudu koji je donio presudu zbog:
1. bitne povrede pravila sudskog postupka
2. pogrenog utvrenog injeninog stanja u sporu
3. pogrene primjene materijalnog prava
alba se moe podnijeti kada UPRAVNI SUD presudom SAM ODLUI o pravu, obvezi
ili pravnom interesu stranke!!!!!!!!!!!!!!!!
Stranka se moe odrei prava na albu
U albi se ne mogu iznositi nove injenice
ROK za podnoenje albe: 15 dana od dostave presude
Odgaa li alba izvrenje pobijane presude?
alba NE ODGAA izvrenje pobijane presude, ali na prijedlog alitelja Visoki upravni sud
moe odgoditi izvrenje
alba protiv rjeenja upravnog suda?

DA, kad je propisano ZUS-om

NE, kada rjeenje donosi Visoki upravni sud
Odgaa li alba protiv rjeenja izvrenje rjeenja?
alba protiv rjeenja NE ODGAA izvrenje rjeenja

Tko odluuje o albi protiv rjeenja upravnog suda?

Visoki upravni sud ponitava nezakonito rjeenja
Razlozi za obnovu upravnog spora?
1.
2.
3.
4.
5.

presuda Europskog suda za ljudska prava

ako se presuda temelji na prethodnom pitanju
ako je do odluke suda dolo zbog kaznenog dijela suca
ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena
ako je u donoenju osluke sudjelovao sudac koji je morao biti izuzet

Podnosi se najkasnije 30 dana od dana kada je stranka saznala za ralog obnove

Trokovi upravnog spora?

Svaka stranka prethodno sama podmiruje trokove koje je prouzroila svojim

radnjama

Trokovi po slubenoj dunosti suda podmiruju se iz sredstava suda

Stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi trokove spora

Uzimaju se trokovi koji su bili potrebni za voenje spora.

Kada rjeenje postaje izvrno?

Nakon objave, odnosno dostave stranci
Tko je duan osigurati IZVRENJE PRESUDE kojom je sud rijeio stvar?
Tuenik u roku od 30 dana od dostave presude
Izvrenje presude ureeno je prema pravilima izvrenja u opem upravnom postupku (ZUP)
Tko izvrava rjeenja?
Sud koji je rjeenje i donio

Tko pokree postupak ocjene zakonitosti opih akata?

Visoki upravni sud, na zahtjev fizike/pravne osobe, po slubenoj dunosti, na zahtjev suda
Ako sud ukine neki opi akt, on prestaje vaiti danom objave presude u Narodnim
novinama

DODATNO:
Prethodno pitanje i povrat u prijanje stanje se primjenjuje i u ZUS-u