SUSTAV POSLUŽIVANJA S ČVRSTIM PRIORITETOM S PREKIDOM

Primjer 1. Tri izvora generiraju tri vrste podataka. Prosječni intenzitet generiranja
poruka i vrijeme posluživanja poruka s pojedinih izvora prikazani su tablicom.
Intenziteti dolazaka mogu se opisati Poissonovim zakonom, a vremena obrade
zahtjeva se ravnaju po D-razdiobi. Odredite:

a) TWk za sve načine pridruživanja prioriteta

I. za sustav posluživanja s čvrstim prioritetom bez prekida
II. za sustav posluživanja s čvrstim prioritetom s prekidom

b) usporediti TW vrijednosti i komentirati

k

c) koji biste sustav posluživanja odabrali s ili bez prekida ako je uvjet
minimalan broj poruka u redu za kombinaciju BAC?

IZVOR i [por/s] TSi [s]

A 0,5 0,5
B 0,1 2
C 0,03 5

a)

I. bez prekida

ABC

To 1 n
TWk  To     i  t s2i
(1  R K 1 )  (1  R K ) 2 i 1

To To To To
TW1    
(1  R o )  (1  R 1 ) 1  R 1 1  1 1   A

To 
1
2
 
 A  TS2A   B  TS2B   C  TS2C 

1
 
To  0,5  0,52  0,1  2 2  0,03  52  0,6375s
2

 A   A  TSA  0,5  0,5  0,25Erl

0,6375
TW1   0,85s
1  0,25

1
 To To
TW2    1,545s
(1  R 1 )  (1  R 2 ) (1   A )  (1  ( A   B ))
 B   B  TSB  0,1  2  0,2Erl

To To
TW3    2,898s
(1  R 2 )  (1  R 3 ) (1  ( A   B ))  (1  ( A   B  C ))
C   C  TSC  0,03  5  0,15Erl

II. s prekidom

ABC

TWk  Tq k  TSk

 k 
   i  t Si
( 2)

1 
Tqk  k 1
i 1
 TSk 
  k
 
1   i  21   i  
i 1   i1  

1  1  t S1   A  TS2A
( 2)
0,5  0,52
Tq1    TS1    TSA   0,5  0,58s
1  0  2(1  1 )  2(1   A ) 2(1  0,25)
1  (1  t S1 )  ( 2  t S2 ) 
( 2) ( 2)

Tq 2    TS2  
1  1  2(1  (1   2 )) 
1   A  TS2A   B  TS2B 
Tq 2    TSB  
1  A  2  (1  ( A   B )) 
1  0,5  0,52  0,1  2 2 
Tq 2    2  3,3s
1  0,25  2  (1  (0,25  0,2)) 

T0

1  1  t S(12 )  2  t S(22 )  3  t S(32 ) 

Tq3    TS 3  
1  ( 1   2 )  2  (1  ( 1   2  3 )) 
1  To 
Tq3    TS C  
1  (  A   B )  (1  (  A   B   C )) 
1  0,6375 
Tq3    5  11,99s
1  (0,25  02) 1  (0,25  0,2  0,15) 

2
TW1  Tq1  TS1  0,58  0,5  0,8s
TW2  Tq 2  TS2  3,3  2  6,99s
TW3  Tq3  Tq3  11,99  5  6,99s

npr. za kombinaciju BAC

TWk  Tqk  TSk

1  0,1  2  0,2
TqB    2   2  2,125s
1  1  2  (1  1 )  2  (1  0,2)
1  (0,1  2)  (0,5  0,5)  1  0,2  0,25 
Tq A    TS A     0,5  1s
1   B  2  (1  (  B   A )  1  0,2  2  (1  0,25) 
1  0,2  0,25  0,03  5 
TqC    5  10,62 s
1  (  B   A )  2  (1  (0,2  0,25  0,15)) 
TWB  0,125s
TWA  0,5s
TWC  5,62 s

c)

LW  LW1  LW2  LW3

LW1  i  TWi

Rješenja pod a) b) i c)

Bez prekida
Prioritet Tw1 Tw2 Tw3 Tq1 tq2 tq3 Lw
1 2 3              
A B C 0,850 1,545 2,898 1,350 3,545 7,898 0,666
A C B 0,850 1,417 2,656 1,350 6,417 4,656 0,733
B A C 0,797 1,449 2,898 2,797 1,949 7,898 0,891
B C A 0,797 1,226 2,452 2,797 6,226 2,952 1,342
C A B 0,750 1,250 2,656 5,750 1,750 4,656 0,913
C B A 0,750 1,154 2,452 5,750 3,154 2,952 1,364

S prekidom
Prioritet Tq1 tq2 tq3 Tw1 Tw2 Tw3 Lw
1 2 3              

3
A B C 0,583 3,303 11,989 0,083 1,303 6,989 0,382
A C B 0,583 7,639 5,990 0,083 2,639 3,990 0,520
B A C 2,250 1,222 11,989 0,250 0,722 6,989 0,595
B C A 2,250 7,356 3,221 0,250 2,356 2,721 1,456
C A B 5,441 1,446 5,990 0,441 0,946 3,990 0,885
C B A 5,441 3,394 3,221 0,441 1,394 2,721 1,513

Primjer 2. Zahtjeve koji stižu u komutacijski čvor možemo svrstati u tri klase (A, B,
C). Pristigli zahtjevi za prijenos prema slijedećem čvoru dijele jedan prijenosni kanal
kapaciteta 2 [Mbit/s]. Prosječni intenziteti dolazaka zahtjeva i duljine poruke za
pojedinu klasu usluga prikazani su tablicom. U klasi A su zahtjevi čije čekanje u redu
na posluživanje veće od 0,1 [ms] degradira kvalitetu usluge. Potrebno je vidjeti koji
način posluživanja s prioritetom (sa ili bez prekida) bi zadovoljio kriterij kvalitete
definiran prethodnim uvjetom za slučaj da su prioriteti dodijeljeni na slijedeći način.
(klasa A – 1, klasa C – 2, klasa B – 3).

4
 Fiksne duljine poruke
Klase usluga  [por/s]
p[bita]
A 500 1000
B 200 2000
C 200 1500

C = 2 Mbit/s
TW  0,1 ms 
A

ABC – način dodjeljivanja prioriteta

Bez prekida:
To
TWA  TW1   0,292 ms   0,1 ms 
1 A

To 
1
2
 
 1  TS21  2  TS22  3  TS23 

1  1500  
2 2 2
 1000   2000 
To  500   6 
 200   6 
 200   6  
 0,219ms
2   2  10   2  10   2  10  
1000
 A   A  TS A  500   0,25Erl
2  10 6

S prekidom:

TWA  Tq A  TS A  0,08ms  0,1ms

1  TS2  A  TS2
Tq  Tq   TS 
1
 TS  0,58ms
A
A
2  (1  1 )
1
2  (1   A )
1 A

5
Primjer 3. U ćeliji sa 45 kanala odrediti maksimalan broj poziva koji će biti posluženi
tijekom GPS-a. Istraživanja pokazuju da prosječno trajanje jednog razgovora iznosi
2,4 minute. Da bi zadovoljili uvjetima kvalitete - gubici ne smiju prijeći 0,02.

m  45
TS  2,4  min 
p B  0,02
________________
Qmax  ?   

Postupci planiranja i upravljanja mrežnim kapacitetima trebaju se temeljiti na

očekivanom broju mobilnih pretplatnika i očekivanom prosječnom prometu koji će isti
ostvariti. Uz pretpostavku o prihvatljivom blokiranju poziva (gubicima) koji može
nastupiti, projektira se broj radio-kanala za baznu stanicu.

Maksimalan broj poziva Qmax na području jedne ćelije ovisi:

- o broju kanala m
- o prosječnom trajanju razgovora TS
- o vjerojatnosti blokiranja pB
- o broju “handover” poziva NH

Qmax  f  m, TS , p B , N H 

Ap 35,6
Ap    TS  Ap  Qmax  TS  Qmax    890  poziva / h
TS 2,4
60
Ap (m ; p B )  35,6  Erl 

Primjer 4. Pretpostavimo da ćelija prikazana skicom pokriva dio grada s jednom

gradskom avenijom (sa 4 prometna traka) u duljini 4 km i jednu gradsku cestu (s dva
prometna traka) iste duljine. Poznavajući koncentraciju i prosječnu brzinu kretanja
automobila za vrijeme GPS-a može se odrediti broj automobila koji prođe ćelijom.
Tako prosječan broj automobila koji prođe ćelijom tijekom jednog sata iznosi 9000

6
(što je oko 1200 automobila u svakom trenutku unutar ove ćelije), a svaki se
automobil u ćeliji zadržava prosječno 8 minuta. Istraživanja su pokazala da 25 %
automobila ima mobilnu stanicu i dodatnu opremu da ju može koristiti za vrijeme
vožnje (MS+hands free) i da broj poziva po jednoj mobilnoj stanici tijekom GPS-a
iznosi 1,5, a prosječno trajanje razgovora iznosi 1,8 minuta. Na području koje pokriva
ova ćelija je 307 mobilnih pretplatnika čija je brzina kretanja  0. Prosječan broj
poziva po jednom pretplatniku u GPS-u iznosi 0,4 a prosječno trajanje njihovih
razgovora 2 minute.

Potrebno je odrediti:

a) Prosječni broj poziva koji se očekuje u ovoj ćeliji u GPS-u.

b) Kapacitet ćelije je 24 kanala za govorni promet, koliki su gubici pri ovom
intenzitetu poziva ?
c) Ako su gubici veći od 0,025 proširiti kapacitet ćelije na 30 kanala i odrediti
iskorištenost kapaciteta.
d) Ako se na ovoj prometnici dogodi zastoj koji će uzrokovati povećanje broja
poziva 20 % kod mobilnih pretplatnika u automobilima, hoće li kapacitet od
30 kanala biti dovoljan, a da gubici ne budu veći od 0,01 ?

a)
 ?

1  [(broj automobila koji prođe ćelijom u 1 h)  vjerojatnost da

automobil ima MS]  broj poziva po MS

1,5
1    9000  0,25    8  450  poz / h
60

2  broj MS (brzina kretanja  0) x broj poziva po MS

2  307  0,4  122,8  poz / h

7
 2
 
i 1
i  450  122,8  572,8  poz / h

b)
m = 24
______
pB = ?
pb ( Ap , m)  pb (17,6 ; 24)  0,03

Ap  1  TS1  2  TS 2
1,8 2
 450   122,8   17,6  Erl 
60 60
ili

Ap1 
N ptp  nc  TS1

1200  0,25  0,2  1,8  13,5  Erl 
8 8
307  0,4  0,2
Ap 2   4,1  Erl 
60
Ap  Ap1  Ap 2  13,5  4,1  17,6  Erl 

=?

p B  0,03 ( vidjeti pod b)  0,025  m  30

Aost 17,56
   0,59
m 30
Aost  Ap 1  p B   17,56  Erl 
p B (17,6 ; 30)  0,002 vidjeti prethodnu tabelu

8
d)
pB > 0,01 = ?

~
1  1  1,2  ako se poveća intenzitet poziva 20 % i promet će se se
povećati 20 %, ako ostali parametri ostanu nepromijenjeni
~
p B ( A p , m)  p B (20,3 ; 30)  0,01
~
A p  A p1 1,2  A p2  13,5 1,2  4,1  20,3  Erl 

Gubici su 0,01 što znači da će kapacitet biti dovoljan i pri ovom povećanju prometa.

Primjer 5. Kolika je vjerojatnost blokiranja poziva prikazanog skicom? Prosječni

intenzitet zahtjeva u GPS-u je 550 poziva/h. Prosječno trajanje razgovora je 2,2
minute. Blokada “set-up” kanala je 0,5 % , a blokada vodova između MSS i fiksne
mreže je 1 %.

  550  poz / h
TS  2,2  min 
p B1  0,5 %  0,005
p B3  1 %  0,01
___________________

Blokada pri uspostavi poziva ovisi o blokadi:

 “set-up” kanala p B1
 Vjerojatnost blokiranja “set-up” kanala ne može se utvrditi u BS, jer MS
nije uspjela ostvariti vezu s BS. S obzirom na to da MS vrlo kratko
zauzima “set-up” kanal i vjerojatnost blokiranja je vrlo mala, iznosi
najviše polovicu određene vjerojatnosti blokiranja ćelijskog sustava (< 1
%).

9
  blokadi govornog kanala p B2
 blokadi vodova između MSS i centrale fiksne nepokretne mreže p B3

   
p B  1  1  p B1  1  p B2  1  p B3  ?

p B2 ( A p , m)  p B2 (20,17 ; 30)  0,009

550  2,2
Ap   20,17  Erl 
60
pB  1  1  0,005   1  0,009   1  0,01  0,024

Primjer 6. Kolika je vjerojatnost blokiranja poziva za slučaj prikazan slikom, ako je

poznato:
a) vjerojatnost blokiranja “set-up” kanala 0,5%
b) Očekivani broj poziva u GPS-u za ćeliju A je 540, a za ćeliju B 432,
c) Prosječno trajanje razgovora u obe ćelije je 120 sekundi,
d) Broj kanala u ćeliji A je 30, a u ćeliji B 24
e) vjerojatnost da mobilna stanica nije dostupna na području ove ćelije
zanemarujemo.
MTS

ćelija B

10

Ćelija A
pB  1     ?
1  p B 
1  p B 
  1  p B 
 set  up kanala A   govornih kanala A   govorih kanala B 

pB
govornih kanala A
A p ćelija A

; m  odrediti iz tablica

pB
govornih kanala B
A
p ćelija B
; m   odrediti iz tablica

Primjer 7. Na području jedne ćelije u satu najvećeg opterećenja očekuje se 250

poz/h i očekuje se da će broj “handover” poziva biti 1000 poz/h. “Handover” pozivi su
pozivi s većim prioritetom što znači da su im dostupni svi kanali u ćeliji, a njih je 23,
dok je IA pozivima je dostupno samo 5 kanala. Poznate su vjerojatnosti blokiranja Ph
i Pv prikazane tablicom.

Potrebno je odrediti:

a) Koliko će IA poziva biti odbijeno u jednoj minuti ?

b) Koliko je to prekinutih HO poziva u GPS-u ?
c) Što će se dogoditi s ovim vrijednostima ako broj n kanala povećamo na
10?

Pv Ph
n=5 0,290 0,026
n = 10 0,057 0,047

 IA  250  poz / h
 HO  1000  poz / h 
M  23
n5
__________________
a)  IAizgubljeno  min   ?

b)  HOizgubljeno  h  ?
c) a) i b) = ? za n = 10

a)

11
  IAizg   IA  pv  250  0,290  72,5
 IAizg  1,2 poziva / min 
b)
 HOizg   HO  ph  1000  0,026  26 poziv / h
c)
 IAizg  250  0,057  14,25  poziv / h
 0,24 poziv / min 
 HOizg  1000  0,047  47  poziv / h

Iz ovoga se primjera vidi da promjena (ovdje se radi o povećanju sa 5 na 10) broja

kanala dodijeljenih za IA pozive smanjuje broj odbijenih IA poziva ali broj prekinutih
HO poziva se povećava znatno (sa 26 na 47 poz/satu).

12
Primjer 8. Promatra se slučaj dviju ćelija koje pokrivaju različita područja, a obje
imaju 23 kanala. Jedna ćelija pokriva područje na kome je veći promet koji generiraju
IA pozivi nego HO pozivi, a druga pokriva područje s mnogo prometnica gdje se
očekuje znatno veći broj HO poziva.

IA = 280 poz/h IA = 150 poz/h

HO = 300 poz/h HO = 975 poz/h

TS IA  1,5 min TS IA  1,2 min

TSHO  1 min TSHO  0,8 min

Potrebno je odrediti:

a) Ukupni ponuđeni promet u ćelijama.

b) Koristeći se prethodnim tablicama za Ph i Pv, ispitati koja opcija raspodijele
kanala će više odgovarati pojedinoj ćeliji (uvijet su naravno minimalni
gubici).
c) Koliko je prosječno iskorištenje kanala za rješenje pod b) ?
__________________________

a)

13
 Ap   p  TS

Radi preglednosti prikazano tablicom:

Ap
IA HO TS IA TSHo AIA AHO AU= AIA +AHO
[poz / h] [poz / h] [min]
[min]
ćelija 1 280 300 1,5 1 7 5 12Erl
ćelija 2 150 975 1,2 0,8 3 13 16 Erl

b)

Znači treba odrediti slučaj s manjim gubicima (manjim brojem odbijenih / prekinutih
poziva):
Koristeći se prethodnim tablicama za Ph i Pv vidljivo je da za prvu ćeliju treba postaviti
n=10 jer tada vjerojatnost odbijanja handover poziva je zanemariva, a i vjerojatnost
blokiranja inicijalnih poziva je minimalna.

Što se tiče druge ćelije situacija je kompleksnija, jedan od načina je definirati

maksimalne gubitke za određenu vrstu poziva (handover ili inicijalni) i tada bi se
točno znalo kako rasporediti kanale. Ali ako to nije definirano nego treba odabrati
najbolju soluciju za raspoloživi broj kanala (23 kanala), onda moramo ispitati koliki se
broj poziva i kojih poziva gubi tijekom GPS-a.

14
( HOizg   IAizg )  975  0,018  150  0,119  17,55  17,85  35,4
 975  0,02  150  0,065  19,5  9,75  29,25
 975  0,021  150  0,039  20,475  5,85  26,325
.  975  0,022  150  0,028  21,45  4,2  25,65
 975  0,022  150  0,024  21,45  3,6  25,05
 975  0,022  150  0,023  21,45  3,45  24,9

Iz izračunatoga se vidi da ako se kao kriterij postavi minimum ukupno izgubljenih

poziva tada bi odgovor bio n=10, ali ako je kriterij minimalni broj izgubljenih handover
poziva odgovor bi bio n=5, premda je očito da je za taj slučaj najveći broj ukupno
izgubljenih poziva u satu.
Možda bi ovdje pravi kriterij bio minimalni broj izgubljenih handover poziva i
minimalni broj ukupno izgubljenih poziva. Tada bi rješenje za ovu ćeliju bilo n=7.
Pravo rješenje je povećati ukupni broj kanala u ćeliji da bi se smanjili gubici, ali kako
je već prethodno rečeno uvijek se traži kompromis između efikasnosti i kvalitete.

d)
Prosječno iskorištenje kanala je:

15
 AU ost

M
AU ost  AIAost  AHO ost
Aost  Ap 1  pB 
 Aost IA  AIA 1  Pv   7  1  0,079   6,447 Erl 

ćelija 1
 Aost HO  AHO  1  Ph   5  1  0,0   5  Erl 

AU ost  11, 447  Erl 
11, 447
   0, 498  49,8 %
23

Znači da je svaki kanal iskorišten 49,8 % vremena ( 29,86 minuta zauzet) ili sustav
od 23 kanala je 49,8 % iskorišten.

Jednako tako se provodi analiza za ćeliju 2 nakon što se odluči koje će biti rješenje
za pridjeljivanje kanala u ćeliji:

Sljedeći primjer pokazuje da se prethodno opisani model može upotrijebiti i u slučaju

određivanja broja kanala u makro i mikro ćelijama

Primjer 9. Pretpostavimo situaciju prikazanu slikom. Manja antena pokriva manje

područje (mala ćelija) i ima 13 radio-kanala, a veća antena pokriva cijelo područje
velike ćelije i ima 10 radio-kanala. Kada se mobilna stanica nalazi na području male
ćelije (područje A) ona se ˝natječe˝ za svih 23 kanala, a ako se nalazi izvan
područja male ćelije (područje B) ˝natječe˝ se samo za deset kanala. Zadatak je
odrediti vjerojatnost blokiranja poziva za MSA i MSB ako je poznato sljedeće:
 Ukupni broj poziva u ćeliji iznosi 480 poz/h, pri čemu 270
poziva polazi iz područja koje je na slici prekriveno malom
ćelijom- područje A

16
  Prosječno trajanje razgovora iznosi 2 min.

MS A

13 radio kanala

MS B
10 radio kanala

Koristeći se tablicama za Ph i Pv može se odrediti vjerojatnost blokiranja poziva za ove dvije mobilne
stanice koje se natječu za radiokanale na različitim pozicijama unutar makroćelije. Jasno je da
vjerojatnost blokiranja poziva za MS A je isto što i vjerojatnost blikiranja HO poziva iz prethodnog
modela – jer se MSA "natječe" za svih 23 kanala raspoloživih unutar ove ćelije. Isto tako vjerojatnost
blokiranja poziva za mobilnu stanicu koja se nalazi izvan područja koje pokiva mikroćelija može se
poistovjetiti sa vjerojatnosti blokiranja inicijalnog poziva Pv prethodno opisanog modela.

Ph  AIN ; AHO ; n; M   PB MSA  Amakro  mikro ; Amikro ; mmakro ; M  

PB MSA  7;9;10;23  0,014

Pv  AIN ; AHO ; n; M   PB MSB  Amakro  mikro ; Amikro ; mmakro ; M  

 PB MSB  7;9;10;23  0,084

17