Professional Documents
Culture Documents
Marketing Mix Konditori
Marketing Mix Konditori
PRVI DEO
1
P.Kotler: “Upravljanje marketingom”, Informator, Zagreb,1988.,strana:78.
22
Opširnije videti: »Boljem se nada više od trećine preduzeća«, Privredni pregled, 2.04.2002., strana: 2.
1. ciljno okruženje - čine institucije koje pomažu da konditorsko preduzeće ostvari svoj
glavni cilj, kao što su npr. dobavljači sirovina za konditorsko preduzeće (recimo
šećera, brašna.i sli.) distribuiteri i kupci konditorskih proizvoda;
2. konkurentsko okruženje - čine institucije koje se takmiče sa preduzećima u osvajanju
novih potrošača i korišćenju prirodnh izvora i materijala znači; druga konditorska
preduzeća i uvoznici konditorskih proizvoda;
3. javno okruženje - čine institucije koje prate ili regulišu aktivnosti konditorskih
preduzeća, i
4. makrookruženje - koje se sastoji iz osnovnih društvenih snaga koje opredeljuju
karakter poslovnih šansi i ograničenja3.
Raspon i nivo faktora okruženja po drugim autorima4 definiše tri nivoa okruženja:
interno okruženje preduzeća, mikro i makro sredina. Interno okruženje preduzeća je prvi nivo
i podrazumeva interaktivni odnos međusobne zavisnosti između marketinga i ostalih
aktivnosti menadžmenta preduzeća. Mikro sredinu čine faktori koji su u neposrednoj okolini
preduzeća i preduzeća mogu ostvariti uticaj na njih. Makro sredina je treći nivo faktora u
okruženju preduzeća i na njih preduzeće ne može kontrolisati a oni mogu imati dalekosežne
posledice na poslovanje preduzeća.
Marketing okolina prema Kotleru kako je istaknuto, obuhvata nekontolisane faktore
izvan funkcije upravljanja marketingom i oni se razlikuju od u zavisnosti od određenog
konditorskog preduzeća5. Koltler razlikuje makro i mikrookolinu odnosno okruženje.
Makrookolinu čine oni fakrori koji neposredno utiču na sve aktere u mikrookruženju
preduzeća a van su domašaja uticaja preduzeća. Makromarketing okruženje u osnovi
determiniše glavne pravce rasta i razvoja preduzeća. Mikrookolinu čine akteri u neposrednoj
okolini preduzeća a čine je preduzeće, posrednici na tržištu, dobavljači, kupci i javnost. U
ovom radu usvojen je ovaj pristup po kome se razlikuju makro i mikro marketing okruženje u
kojima posluju konditorska preduzeća.
3
Prema: Maričić Branko: “Makromarketing okruženje”, Marketing, vol 19 , Beograd, 1988.,strana 152.
4
Geoff Lancaster i Lester Massingham: "Menadžment u Marketingu", Grmeč Privredni pregled, Beograd 1997, strana 40-
44.
5
Opširnije: P.Kotler: “Upravljanje marketingom”, Informator, Zagreb,1988.,strana:78- 80.
SRBIJA
SCG CRNA GORA
uža SRBIJA VOJVODINA Ukupno
Broj članova
domaćinstva 3,47 3,44 3,28 3,46 3,54
Raspoloživa sredstva
2002. g. po domaćinstvu (u 84665,00 80998,00 91128,00 83871,00 96583,00
din.)
7
Potrošačka korpa je najmanje dobar instrument za ocenu standarda, jer potrošačka korpa može da pruži samo indicije o
promenama odnosa između koštanja jednog seta namirnica i prosečne zarade Za ocenu standarda mogu se uzimati bar još tri
relevantnija pokazatelja - ankete o potrošnji stanovništva, analiza siromaštva i ukupna primanja stanovništva. Činjenica da je
u periodu 2001 –2003 ostvaren realni rast zarada od oko 24 odsto i kupovna moć je porasla za toliko. Drugi merodavan
podatak za standard je ocena siromaštva, pri čemu je u 2000. godini 35 odsto stanovništva živelo ispod linije siromaštva ( po
merilima Svetske banke imalo je za potrošnju tek jedan dolar po glavi stanovnika dnevno), da bi 2003. godini ispod te linije
bilo 20 odsto stanovništva.
8
EM magazin web prezentacija.
Viši nivo privredne razvijenosti uslovljava i viši nivo životnog standarda stanovništva.
To se, pre svega, održava u prostoru tzv. diskrecionog dohotka (deo dohotka koji ostaje posle
podmirenja egzistencijalnih potreba stanovništva), koji je od posebnog značaja za planiranje
marketing aktivnosti preduzeća.
Rast prihoda dovodi i do promena u strukturi rashoda stanovništva, odnosno do
promena u njihovim kupovnim navikama i zahtevima. Traže se novi proizvodi tzv. višeg
standarda (sa poznatom markom), povećava se kupovina aparata za domaćinstvo, više se
koriste usluge i dr.
Pretostavlja se da će do kraja 2002.a godine a pogotovo u 2003.g., u Srbiji doći do
rasta životnog standarda i da će za potrošačku korpu biti dovoljna prosečna plata 9. Kretanje
prosećne neto plate i mesećne potrošačke korpe dato je sledećom tabelom
Tabela 3. : Korpa ishrane i pića SZS prema prosečnoj neto plati u SCG 2001-2002.
PROSEČNA NETO PLATA 6.213 6.333 6.647 6.944 7.435 7.323 7.914 8.099 8.605 8.513 8.851 ...
PLATA U ODNOSU NA
53,4 52,9 56,0 57,5 65,6 66,9 73,5 74,3 78,7 73,7 74,1 ...
KORPU %
9
Prema: Privredni pregled,:” I džepovi i korpe puniji.”, 23. septembar 2002., strana :5.
3,5
2,5
1,5
0,5
0
XII 2000 I 2002 II 2002 III 2002 IV 2002 V 2002 VI 2002 VII 2002
mesec
Izvor: Porošačka korpa, Savezni zavod za statistiku maj 2003. , Web stranica.
Tabela 5.: Trgovinski bilans uvoza i izvoza roba za period 1996-2002. godine u SCG
GODINA:
VRENOST ROBE 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.
U MIL USD
Uvoz robe -4118 -4826 -4849 -3296 -3711 -4837 -5980
Izvor: Privredni pregled, Beograd 27.01.1999i statistički godišnak 2002. SZS Beograd.
11
Ovim pravilnikom o kvaltetu donešeni su minimalni uslovi koje konditorski proizvodi moraju ispunjavati da bi se našli na
tržištu. Konditorski proizvodi koji se stavljaju u promet na domaćem tržištu moraju biti mikrobiološki ispravni, odnosno
moraju odgovarati uslovima propisanim pravilnikom o ispravnosti namernica u prometu "Sl. list SRJ" br. 26/93 i 53/95. Za
ove proizvode pored opštih propisani su i posebni uslovi u pogledu mikrobioloških svojstava.
KONKURENCIJA
JAVNOST
Prema: P.Kotler: “Upravljanje marketingom I”, Informator, Zagreb, 1998.g.,strana:79., isto: 2000g
-Tržišta potrošača. Ovo tržište čine: pojedinci i domaćinstva koja koriste u ishrani
konditorske proizvode. Ovo tržište za proizvođače konditorskih proizvoda ima primarni
značaj i oni su najbrojiniji potrošač.
-Industriska tržišta. Njih čine: organizacije koje kupuju konditorske proizvode radi
ostvarenja profita ili drugih ciljeva.
-Tržište trgovaca. To su organizacije koje kupuju konditorske proizvode sa namerom
da ih preprodaju.
-Međunarodna tržišta. Koga predstavljaju kupci u inostranstvu uključujući strane
potrošače, proizvođače, trgovce itd.
12
Prema: P.Kotler: “Upravljanje marketingom”, Informator, Zagreb,1988.,strana:83
1) Ulaganje napora radi održavanja što je moguće veće preglednosti nad tržištem, uz
pomoć metoda za istraživanje i praćenje stanja tržišta,
2) Nastojanje da se postigne što veći stepen i širina kanala prodaje preduzeća na
čitavom tržištu. To se ostvaruje uz pomoć različitih metoda planiranja prodaje, praćenja
kretanja kupovne moći stanovništva, praćenja delovanja konkurenata, utvrćivanja stope
prihvaćenosti pojedinih proizvoda u odgovarajućim segmentima tržišta,
3) Razvijanje i stalno jačanje “image-a” preduzeća i njegovih proizvoda, a za
održavanje konkurentske pozicije na tržištu, osiguranje širine kanala prodaje i mogućnosti
poslovne ekspanzije.
Preko funkcija tražnje i kroz njen mehanizam ostvaruje tržišna potrošnja odnosno
zadovoljenje potreba potrošača konditorskih proizvoda.
Pri predviđanju tržišta, pored ostalih varijabli, osnovni je zadatak predvideti tražnju u
budućem periodu. Kotler razlikuje tržišnu tražnju 13 (na nivou nacionalne ekonomije) i tražnju
preduzeća (kao deo tražnje koju zadovoljavaju preduzeća svojim proizvodima).
Pod pojmom tražnje podrazumevaju se ispoljene potrebe potrošača za pojedinim,
proizvoima, za onim količinama proizvoda koje služe zadovoljavanju potrošnje potrošača i
kojima se na tištu suprostavlja ponuda. Tražnja za pojedinim proizvodom se može iskazivati
kao količina proizvoda koja se traži. Tražnja pretstavlja konkretizaciju potreba. Tražnja
pretsavlja zbir potreba i kupovne moći potrošača.
Pod ukupnom tražnjom se podrazumeva tražnja nekog proizvoda ili grupe proizvoda na
nivou cele zemlje.14 Po nekim autorima15 ukupna tražnja pretstavlja tražnju na nivou za
proizvodom odeređene vrsta na datom tržištu. Ona se može definisati naturalno kao određena
količina konditorskih proizvoda koju određena grupa kupaca spremna da kupi u određenom
vremenskom periodu i na oderđenom području. Ona se može definaisati kao određena suma
novca koju je određena gpupa potrošača spremna da potroši u određenom periodu za kupovinu
konditorskih proizvoda pri datim uslovima marketinškog okruženja.
Prilikom određivanja tržišnog potencijala polazi se od određivanja ukupne tražnje za
proizvodom odrežđene vrste16.
Potencijal tržišta je maksimalna količina prodaje konditorskog proizvoda (izražena u
novcu ili jedinicama proizvoda) koja bi mogla biti dostupna svim konditorskim preduzećima u
datim uslovima okoline i datom razdoblju. Tržišni potencijal određenog proizvođača daje
informaciju o tome koliko dato preduzeća učestvuje u podmirenju tražnje svih potrošača koji
čine tržišta za posmatrani proizvod. Recimo, na primer, godišnja tražnja keksa u SCG iznosi
20.000 tona, od toga učešće Jaffe-Crvenka iznosi 4 % ukupnog tržišta.
Snabdevanje stnovništva kao najbrojinijeg potrošaca konditorskih proizvoda odvija se
preko trgovina na malo. Realizovane količine konditorskih proizvoda u trgovinama na malo data
je tabelom: 7.
Tabela 7.: Realizovane tražnja konditorskih proizvoda u trgovini na malo u SCG (u tonama):
13
Kotler P., Upravljanje marketingom 1, Informator, Zagreb, 1988.,str. 243.
14
Opširnije o istraživanju tražnje: Knežević Radovan, Marketing, Viša poslovna škola, Beograd, 1994., str. 61.-70.
15
Hasan Hanić: Merenje tržišnog i prodajnog potencijala, Marketing, leto 2001., srana 59.
16
Hasan Hanić: Merenje tržišnog i prodajnog potencijala, Marketing, leto 2001., srana 59.
godina 1965. 1975. 1985. 1992. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000.
PROIZVOD:
Bombone i slatkiši
od šećera 10956 16719 16623 8835 6194 5705 8927 6775 6564 6887 7005
udeo u % 47,97 53,47 67,74 48,14 43,59 40,82 46,36 46,58 45,62 45,38 44,05
Čokoladni 5940 12872 7151 8956 7543 7764 9495 6947 7267 7569 7998
proizvodi
udeo u % 26,01 41,16 29,14 48,80 53,08 55,55 49,31 47,77 50,22 49,87 50,70
Kakao i kakao 902 1678 765 560 473 506 833 821 639 721 772
proizvodi
udeo u % 3,94 5,37 3,12 3,05 3,33 3,62 4,33 5,65 4,42 4,75 4,89
Tabela pokazuje da je u periodu do 80.- tih godina najveća tražnja zabeležena kod
bombonskih proizvoda. U preiodu prve polovine 90.- tih beleži se pad tražnje svih grupa
konditorskih proizvoda a to se objašnjava inflaciom koja ja bila prisutna u tom periodu. Od
druge polovine 90. – tih godina ma ovamo u trgovini kod svih grupa konditorskih proizvoda
zabeležen je rast tražnje svih grupa konditorskih proizvoda, najvise kod čokolade i njoj sličnih
proizvoda. Učešće ovih proizvoda ukoliko se posmatra ukupan promet konditorskih
proizvoda u periodu 1965. – 2000. godina poraslo je za 24,69%. Ovo se može objasniti
rastom ukupnog životnog standarda građana odnosno promenom njihovih želja, navika i
mogućnosti. Problem plasmana robe a time i konditorskih proizvoda usmerio je istraživanja
najpre na ponašanje potrošača, a zatim i na utvrđivanje izvesnih zakonitosti u tom ponašanju.
Ukupna tražnja konditorskih proizvoda praktično se izražava pokazateljem potrošnje po glavi
stanovnika. Kupljene količine konditorskih proizvoda u 2001. godini različite su po
pojedinim oblastima onaosno regijonima u zemlji u našoj zemlji ovi podaci su predstavljeni
sledećom tabelom :
Tabela 8. : Kupljene količine artikala u 2001. godini po članu domaćinstva po regionima SCG
(podatci u kilogramima)
Kupljene količine
u domaćinstvima SCG SRBIJA VOJVODINA CRNA GORA
ukupno
Proizvod
Keks i biskviti
1.5 1.5 1.0 1.4
Ukupan broj domaćinstava SCG je 2.549.893 a prosečan broj članova u svakom domaćinstvu
3,47.
Prema podacima statističkog biltena: “Anketa o potrošnji domaćinstava”broj 2136. SZS, 2000. str:48.
i Statističkog godišnjaka 2001, SZS, Beodrad, 2002.
17
Opširnije o faktorima tražnje:: Galogoža Milan, »Marketing hrane«, MBM, Novi Sad, 2000., strana: 66
18
Buskirk R. H. : Principles of Marketing, Third edition, Halt,Rinehart and Winston , 1970. str 70 preuzeto od: Senčić
J.,Vasiljev S. Marketing planiranje, Ekonomski institut , Subotica,1987., str. 57.
19
Prema: S. Salai, D. Božidarević " Marketing istraživanje", Savremena administracija, Beograd 2001.,strana: 243.
Odnos
Grad Stanovništvo (osnovni skup) Uzorak uzorak/stanovništvo
Subotica 150534 90 0,00597 %
Podgorica 125025 170 0, 135 %
Novi Sad 256464 300 0, 169 %
Beograd 1602226 400 0,00249 %
Izvor: Podaci ovog istraživanja i Statistčkog godišnjaka 2002. g. Beograd 2003., strana 29.
Izabrani uzorak čini 0,001 % odnosno jedan promil osnovnog skupa ako posmatramo
celokupno stanovništvo SCG kao osnovni skup. Uzorak je relativno mali ali se dobijeni
rezultati mogu koristiti, jer su izabrana mesta dobar reprezent celokupnog tržišta SCG. Po
imovnom stanju to su ljudi “bolje stojećih” domaćinstava. Na sledeći način odabrana grupa
ispitanika ne odražava populacionu strukturu stanovništva, ali po mom mišljenju odražava
grupu potencijalnih potrošača konditorskih proizvoda20. Osnovni skup predstavlja popis svih
elemenata iz kojih se vrši izbor uzorka. U marketing istraživanju osnovni skup je najčešće
ciljni segment na koji organizacija želi deovati u svom tržišnom poslovanju.
Uzorak ovde izabran predstavlja segment ili podskup osnovnog skupa odosno
celokupnog stanovaništva SCG radi dobijanja adekvatinih informacija.
Kotler npr. posmatra tri dimenzije tražnje i više varijanti unutar svake:
o Prostorna dimenizija: svet, država, republike, regija, potrošač
o Vremenska dimenzija: kratki rok, srednji rok, dugi rok
o Dimenzija proizvoda: ukupne prodaje, prodaje jedne privredne grane, prodaje
preduzeća, linije proizvoda, grupa unutar linije, jedna varijanta proizvoda.
20
Opširnije prikaz uzorka u prilogu.
21
Opširnije videti: »Početak oporavka«, Privredni pregled, 16.02.2002.
22
Istraživanje IZIT-a sprovedeno pre agresje NATO.
23
Prema: Privredni pregled: “Rast domaće tražnje”, 17-19.04.1999., strana: 5.
24
Prema: Lynn T. Segmentation and Constructing Market preuzeto od Milisavljevića M. ; Marketing ,str.442. Beograd
1996.
Tabela 11.: Stanovništvo Srbije prema starosnim grupama u periodu 1948. – 2002. god.
izvor: "Srbija u brojkama " Republički statistički zavod, oktobar, Beograd 2003., strana 19.
30
Izvor: Statistički godišnjsk SRJ za 2000. g., SZS, 2001.
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002. g. na uzorku 960 ispitanih u: Beogradu, Novom Sadu,
Podgorici i Subotici. i Statistič ki godišnjak SCG 2002., strana:22.
31
Nedeljni Telegraf 10 mart 1999 , strana 9.
32
Opširnije videti : Privredni pregled, 13-15.03.1999. strana 3.
33
izvor: Privredni pregled: »Život ispod cene«, 7.05.2002., strana: 7.
Prema Kotleru34 svaka osoba ima određenu specifičnost koja utiče na njeno ponašanje
u kupovini. Pod individualnostću podrazumevaju se karakteristike jedne osobe koje dovode
do relativno skladnih i dugotrajnih reakcija na okolinu. Neki autori koriste koncepciju u kojoj
potrošač stvara sliku o samom sebi.
Prema VALS-sistemu35 potošači se mogu podeliti na devet grupa. Klasifikacija se
bazira na predpostavci da pojedinci prolaze kroz seriju faza razvoja, a da svaka utiče na
njihove stavove, ponašanje i psiholološke potrebe. Tako ljudi prolaze iz faze motivisane
potrebama (ljudi koji preživljavaju i izdržljivi ljudi) u jednu od spoljno - usmerenih faza
hijerarhije (ljudi koji se priklanjaju okolnostima, takmičari i izdržljivi ljudi) ili u jednu od faza
unutrašnje - usmerene hijerarhije (“ja sam ja”, iskusni i društveno svesni ljudi), a neki dopru i
do faze celovitih. Sa stanovišta marketinga potrošači motivisani potrebama privlače malu
pažnju, zbog ograničene kupovine sposobnosti, dok su druge grupe od većeg značaja, i one
imaju izrazite domografske, radne i medijske karakteristike što olakšava njihovu
identifikaciju. Kod biheviorističke segmentacije potrošači se dele na osnovu njihovih stavova,
upotrebe proizvoda ili reakcije prema proizvodu i drugim instrumentima marketing mix-a.
U okviru biheviorističkih varijabili kupce konditorskih proizvoda je moguće segmenti-
rati prema okolnostima u kojima iskazuju neku potrebu, kako kupuju ili upotrebljavaju neki
proizvod. Prema Kotleru36 u okviru utvrđivanja biheviorističkih varijabli kupce je moguće
podeliti na četiti grupe: na osnovu znanja, stava, upotrebe ili reakcije prema proizvodu.
Konditorska preduzeća prave razliku među različitim segmentima potrošača nudeći
proizvode namenjene deci, proizvode sa malim sadržajem šećera za pojedine grupe potrošača
npr.dijabetičare proizvode obogaćene bio proizvodima za sportiste i sl.
Segmentacija prema okolnostima može pomoći preduzeću da proširi upotrebu svog
proizvoda. Specijalne situacije vezane za kupovinu konditorskih proizvoda mogu biti
interesantne za marketare posebno kad im potrošači posvećuju posebnu pažnju (novac i
vreme). To su božićni, uskršnji, novogodišnji i drugi praznici kada je, da spomenemo i to
povećana potrošnja konditorskih proizvoda. Poslednjih godina se razvija segmentacija na
osnovu kritičnih događaja, misli se na venčanje, razvod, promene u stanju zaposlenosti i
karijeri, smrt članova domaćinstva i tako dalje.
34
videti P. Kotler, Upravljanje marketingom, Informator, Zagreb l988 str. 136.
35
Opširnije videti P. Kotler , Upravljanje marketingom I , Informator ,Zagreb l988 str. 138. i J.T.Rusell, W.R.Lane:
Kleppneer’s Advertasing Procedure, 11-to izdanje, Pretince Hall, Englwood Cliffs, New Yersey, 1990, str 414.
36
Opširnije videti P. Kotler , Ibidem, srtana: 266.
37
M. Porter: Competitive Strategy , The Free Press, New York 1980 str. 229.
Potrošnja u osnovi ima velik uticaj na privredu u celini. Celokupna potrošnja ima
tendenciju porasta u svim zemljama. Ona se smatra jednim od osnovnih činilaca privrednog
rasta. Polaznu tačku u utvrđivanju potrošnje konditorskih proizvoda je istraživanje prošlih
trendova u potrošnji i sezonskih oscilacija. Sama potrošnja ispoljava i značajne regionalne
razlike. Tako, na primer prema jednom ranijem istraživanju procenat konzumiranja
koditorskih proizvoda u domaćinstvima SCG :
ne koriste
22%
40
Prema: Janjić Slobodan, Istraživanje tržišta, Proinkim, Beograd 1995., str. 165.
19%
74%
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002. na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom Sadu,
Podgorici i Subotici.:
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002. na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom Sadu,
Podgorici i Subotici.:
ređe svakodnevno
6% 26%
jednom nedeljno
45%
nekoliko puta nedeljno
23%
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002.g., na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom Sadu,
Podgorici i Subotici.
Najveći broj ispitanih koristi slatkiše u ishrani jednom nedeljno, a veliki broj ispitanih
ih koristi svakodnevno, što ukazuje na rast životnog standarda (jer su nekada ovi proizvodi
smatrani luksuzom) i potrebu da proizvođači konditorskih proizvoda obogate svoju ponudu i
pojačaju svoje promotivne aktivnosti i uticu na ove segmente potrošača. Rast i povećavanje
životnog standarda u razvijenim zemljama i ekonomijama u razvoju dovodi do novi navika u
potrošnji tako da potošači konditorskih prozvoda sve nanjie vremena posvećuju spravljnju
istih, a kupuju ih u svojim mestima snabdevanja. Istovremeno savremeni potrošači postaju
svesni novih trendova u ishrani i oni obrćaju pažnju na hranu koju unose. Inovacije na polju
prerade hrane pa i uticaj nauke o ishrani kroz adekvatnu edukaciju potrošača mogu postati
potsticaj domaće proizvodnje. Potrošnja posmatrana u svetu varira od zemlje do zemlje i
uslovljena je brojnim faktorima kao sto je istaknuto ranije (potrošnja žvakaće gume prema
istraživanju Wreegly u pojedinim zemljana data je u prilogu 5.)
Kondtorski proizvodi namenjeni su ljudkoj ishrani ali kao takvi nespadaju u osnovnu
grupu ljudske hrane41. Oni su recimo, na petom mestu posle proizvoda od žita, povrća, mesa,
mleka, i ostalih poljoprivrednih proizvoda industriski pripremljenih za potrošnju
stanovništva. Osnovno obeležje ljudske hrane je neminovnost svakodnevnog uzimanja.
Potreba da svaki čovek dnevno raspolaže određenom količinom hrane koja sadrži hranljive
sastojke nameće svesno organizovanje njene proizvodane i potrošnje. Osnovna karakteristika
konditorskih proizvoda je visok sadržaj šećera, a stime i velika energetska verdnost.
Donošenje odluka potrošača o kupovini sastoje se od odrđenih komponenata i to: inputa,
obrade i outputa. Inputi čine eksterne komoponente koje utiču na ponašanje potrošača. Njih je
moguće klasifikovati na faktore marketing mix aktivnosti i na nemarketinški, odnosno
sociokulturni uticaj.
41
Hrana koju jedemo je kombinacija različitih hemijskih supstanci koje su sa hemijskim supstancama u našem organizmu u
stalnoj interakciji da bi se obezbedile adekvatne potrebe.Svaki nutrijent ima svoju specificnu ulogu u telu. Kombinacija
razlicitih nutrijenasa vodi dobro izbalansiranoj ishrani. Potrebe organizma se mogu obezbediti jedino kombinacijom različitih
vrsta hrane jer ni jedna prirodna namirnica nema sve hranljive materije koje mogu da obezbede ono sto je organizmu
potrebno za dobro zdravlje.Koliko će se pojedine namirnice unositi u organizam zavisi od njihovog izgleda, ukusa, cene i
zdravstvene bezbednosti (aditivi, zagađenost).
Tabela 16.: Kupljene količine konditorskih proizvoda u SCG u 2001. godini (prosek po
domaćinstvu u kilogramima):
Potrošač u okruženju
DRUŠVENA
KULTURA KLASA I SLOJ
PODKULTURA
RELEVANTNE
DRUŠTVENA ULOGA REFERENTNE
STATUS POTROŠAČ GRUPE
PSIHOGRAFSKE
PORODICA PROMENLJIVE
42
Kotler. P.: Upravljanje marketingom 1 , Informator , Zagreb, 1988 str. 128.
43
O društvenim slojevima: P. Kotler , Ibidem, str.130.
44
Branko Maričić:”Ponašanje potrošača”, Savremena administracija, Beograd, 1994.,str. 80.
45
Preuzeto samo podaci od interesa za istraživanje u ovom radu.
46
prkazani podaci samo onih proizvoda vezani za predmet istraživanja.
Izvor: Preuzeto od B. Milenović, Istraživanje ponasanja potrošača, Institut za unapređenje robnog prometa,
Beograd 1968., strana: 125. a na osnovu podataka National Option Pollis Ltd. “Shoping”, u Chisnall M.P.,
Marketing – A Behavioual Analzsis, str. 144-147. Preuzeti podaci od interesa za istraživanje.
Tabela pokazuje da u ispitivanom uzorku deca imaju visok stepen uticaja na kupovine
domaćinstava koje se odnose na četiri kategorije proizvoda: peciva i kolači za doručak,
sladoled, biskviti i slatkiši kod ostalih proizvoda ovaj uticaj je manji.
Psihološki činioci ponašanja potrošača za razliku od socioloških faktora koji su
determinisani međusobnim odnosa pojedinaca, tiču se individualnog ponašanja. Psihologija se
bavi pitanjima koja se tiču mentalnog stanja i karakteristika ličnosti pojedinaca. Oni su
presudni za formiranje stavova, mišljenja i motiva potrošača. Da bi se oni objasnili i razumeli
koristi se motivaciono istraživanje.
Složenost odluka o kupovini pojedinog proizvoda se može videti iz tabelarnog 47
prikaza:
47
prilagođeno prema: L..G. Schiffman, L.L. Kanuk: “Consumer Behavior” Thrid edition, Pretince-Hall INC. Englewood
Cliffs New Jersy, 1987, str.627. preuzeto od R.kovač-Žninderšić, J. Končar: “Komponente modela za donošenje odluka
potrošača “,Marketing, Beograd, Vol XXV, No3/94, str. 7.
10000
9000
8000
7000
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
1994 1995 1996 1997 1998
Bombone 6194 5705 8927 6774 6564
Čokolada 7543 7764 9495 6947 7267
Kakao 473 506 833 821 639
Izvor: Statistički godišnjak SRJ 2001, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2001. ,strana: 332.
48
Statistički godišnjak Jugoslavije za 2000.g., SZS, Beograd, 2001..
Tabela 19.: Kretanje domaćeg bruto proizvoda Srbije i Crne Gore u periodu 1994 .–1999. god.
Obračunato po sistemu nacionalnih računa UN, podaci saveznog zavoda za statistiku; za 1999. godinu važe
procene. Izvor: “ Politika”, utorak 24.avgust 1999. članak: “Agresija vratila Jugoslovene u 1993. god.”, str. 11.
Tabela 20.: Mogući scenario rasta domaćeg bruto proizvoda Srbije i Crne Gore u 2005.g.
Tabela 21. : Rang opština SCG prema indeksu kupovne moći u 2001. godini.
49
Opširnije videti: “Prodaja na bazi činjenica” , Privredni pregled , Beograd, 11.03.2002., strana:13.
50
Statistički godišnjak Jugoslavije za 2000.g., SZS, Beograd, 2001.
Pored navedenih faktora potrošnje konditorskih proizvoda značajnu stavku čine cene
kao isključivo tržišni činilac koji neposredno utiče na obim i strukturu potrošnje. Ovde je
potrebno istaći postojanje velikog broja supstiuta konditorskih proizvoda pa neprikladne cene
mogu dovesti do preorjentacije u ponašanju potrošača. Kolika će biti proizvodnja u
budućnosti, u najvećoj meri zavisi od stanja i tendencija u kretanju potrošnje. Realni porast
drušrvenog proizvoda i nacionalnog dohotka pozitivno se odražava na povećanje realnog
dohotka po domaćinstvu. Ovo povećanje realnog dohotka domaćinstava utiče tako da su
troškovi nužnih izdataka apsulutno rasli, ali realno opadali, oslobađajući tako relativno i
apsulutno jedan deo dohotka za zadovoljenje šireg kruga potreba višeg nivoa životnog
standarda u koje spada i potrošnja konditorskih proizvoda. Preferencije potrošača prema
određenoj vrsti slatkiša date su sledećim grafikom:
ostalo 101
Bomboni 105
proizvod
Keks 273
Čokolada 361
broj potrošača
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe ovog rada decembra 2002. godine, na uzorku 960
ispitanih u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
Najveći broj ispitanih se oporedelio za čokoladu kao omiljeni slatkiš u svojoj ishrani.
Motivacioni proces započinje identifikaciom potrebe, a završava se njihovim
zadovoljavanjem. Motivi potrošača su neposredan podsticaj, pokretač akcija potrošača u
ovom slučaju na kupovinu konditorskih proizvoda. Znači najveći broj ispitanih u zadovoljenju
svojih potreba za konditorskim proizvodima izabrao bi čokoladu.
Najčešće kupljen konditorski proizvod kod ispitanih potrošača dat je sledećim
grafikom:
Bonboni 161
Ostalo 199
proizvod
Čokolada 246
Keks 354
broj potrošača
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe ovog rada decembra 2002. godine, na uzorku 960 ispitanih u
Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
preduzeća. Kada je reč o kvantitativnoj proceni ponude konditorskih proizvoda ona mora
biti korigovana za veličinu uvoza i izvoza ovih proizvoda51.
Domaća proizvodnja uvećana za uvoz i umanjena za izvoz predstavlja ukupnu ponudu
na domaćem tržištu.
16000
količina
12658
14000 13744
13262 13109 12874
12000 12487
11513
10000 9541
8665
8000
6000
5335
4000
2000
0 267
1955 1965 1975 1985 1990 1995 1996 1997 1998 1999 2000
godina
Izvor: Podaci statističkog godišnjaka 2000, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2001., strana: 246.
Proizvodnja čokolade i čokoldanih proizvoda u SCG beleži stalan rast. Počevši od
1955. godine kada je proizvedeno 267 tona ovih proizvoda. U to vreme ovi proizvodi su bili
novi na tržistu i karakterističan je rast proizvodnje do 1975.g., posle čega je došlo do malog
zastoja zbog velikog uvoza ovih proivoda da bi se rast proizvodnje nastavio i ustalio 90.- tih
godina na cca. 13.000 tona ovih proizvoda možemo reći da su ovi su došli u fazu zrelosti.
Da bi se predvidela buduća proizvodnja čokolade može se koristiti trend.
Izračunavanjem standardnih grešaka utvrđeno je da se proizvodnja čokolade i čokoladnih
proizvoda najbolje može prilagoditi ekponencijalnom trendu. Jednačina trenda proizvodnje
čokolade i čokoladiranih proizvoda52 P(č):
51
Boris Tihi : » Marketing istraživanje za potrebe donošenja investicionih odluka« Marketing, Beograd proleće 2002.
52
Postupak iračunavanja sva tri trenda i standardnih grešaka za sve grupe proizvoda u prilogu: 6. U izračunavanju trenda
korišćeni podaci 1995-2000. god.
P(č)=13.015,814*0,9955313Xi
Pod uslovom da se proizvodnja čokolade i čokoladiranih proizvoda ponaša po
eksponencijalnom trendu u 2004.-oj godini može se očekivati proizvodnja, od 12.279,63t a u
2005.-oj proizvodnja od 12.170,18t čokolade.
Proizvodnja bombona po godinama data je sledećim grafikom:
18000
16722 16766
16000
količina
15038
14000
13131
12000
11145 10866 11456
10383 10653
10000 10002
8000
6000
4000
2366
2000
0
1955 1965 1975 1985 1990 1995 1996 1997 1998 1999 2000
godina
Izvor: Podaci statističkog godišnjaka 2000, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2001., strana: 246.
Posmatrajući proizvodnju bombona i bombonskih proizvoda, može se uočiti rast u
njihovoj proizvodnji do druge polovine 70.- tih godina posle čega je došlo do zasićenja
potrošača, a u periodu 90.- tih i do pada u proizvodnji ovih proizvoda. Ovo se može
protumačiti činjenicom da su se potrošači okrenuli proizvodima sa manje šećera odnosno
proizvodoma sa menje energetske vrednosti. Osim toga na domaćem tržištu su se pojavili
inostrani proizvođači koji nude proizvode sa malo energetske vrdnosti, u savremenim
pakovanjima i uz jaku promotivnu kampanju. U predviđanju buduće proizvodnje koristi se
trend. Izračunavanjem standardnih grešaka utvrđeno je da se proizvodnja bonbonskih
proizvoda najbolje može prilagoditi linearnom trendu. Jednačina trenda proizvodnje bombone
i bombonskih proizvoda P(b) glasi:
P(b)=10.750,883+(-75,442857)*x i
60000
50002
kolicina
50000 49914
47358
30000
20000 21190
19226
10000
1904
0
1955 1965 1975 1985 1990 1995 1996 1997 1998 1999 2000
godina
Izvor: Podaci statističkog godišnjaka 2000, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2001., strana: 246.
Posmatrano po godinama, u periodu od 1955.–2000.godine, proizvodnja keksa i
biskvita beleži, uz manje oscilacije, postepen i stalan rast. U proizvodnji ovih proizvoda
domaća konditorska preduzeća imaju tradiciju tako da su njihovi proizvodi poznati
potrošačima. Izračunavanjem sva tri trenda54 utvrđena je najmanja standardna greška kod
linearnog trenda pa se proizvodnja keksa najbolje može prilagoditi njemu. Ukoliko se na
navedene podatke o proizvodnji keksa i biskvita uvrste u jednačinu trenda proizvodnje keksa
i biskvita P(k) koja glasi:
P(k)=43.246,667+1703,3143*xi, može se prognozirati sledeće:
53
Videti prilog: 6.
54
U izračunavanju trenda korišćeni podaci 1995-2000. god..
55
Postupak iračunavanja sva tri trenda i standardnih grešaka za sve grupe proizvoda u prilogu 3. Utvrđeno je da krivi
proizvodnje čokolade odgovara eksponencijalni a krivi proizvodnje bombona odnosno kesksa linearni trend.
Ove podatke treba prihvatiti uslovno kao jedan od mogućih scenarija, jer je osnovna
pretpostavka vezana za trend da će se jedna pojava ponašati u budućnosti na isti način kako se
ponašala u prošlosti.
Posmatrajući proizvodnju detaljnije, po grupama konditorskih proizvoda
proizvedene količine je moguće predstaviti na sledeći način:
Tabela 23.: Proizvedene količine konditorskih proizvoda u SCG 1999. –2000. god. prema
mix-u proizvoda (izraženo u tonama)
SCG Index
Godina 1999. / 2000.
Proizvod: 1999. 2000.
ČOKOLADA 5307 6389 120
Ostali čokoladni 4758 6909 145
proizvodi
PROIZVODI 1854 1974 106
SLIČNI
ČOKOLADI
KREM 7775 10411 133
PROIZVODI
BOMBONI 5278 7140 135
(uključujući
žele)
RATLUK I 450 568 126
HALVA
GUME ZA 2691 3710 138
ŽVAKANJE
KEKS I 22241 28775 129
SRODNI
PROIZVODI
VAFL 6199 7108 114
PROIZVODI
(oblande i sl.)
INDUSTRISKI 2193 2737 125
KOLAČI
SMRZNUTI 1701 1281 75
KOLAČI SA
NADEVOM
SLATKIŠI I 55 58 105
DNEVNI
KOLAČI
preračunato prema: Statistički bilten: “Industrija”, broj 2108. SZS, Beograd, 2000, str. 47.
80000
60000
40000
20000
0
1965 1975 1985 1995 1996 1997 1998 1999 2000
Preračunato prema podcima: Statističkog godišnjaka, SZS, Beograd, 2000. strane 226 .i 146.
56
mr. Momčilo Manić : "Moć lične prodaje u konditorskoj industriji 2", Poslovna politika , Beograd, novembar 2000. ,
strana: 44.
57
Namernice koje se stavljaju u promet na domaćem tržištu moraju biti mikrobiološki ispravne, odnosno moraju odgovarati
uslovima propisanim pravilnikom o ispravnosti namernica u prometu "Sl. list SRJ" br. 26/93 i 53/95. Za ove proizvode pored
opštih propisani su i posebni uslovi u pogledu mikrobioloških svojstava. - " Zaštita u praksi" br 59., Beograd, januar 2003.,
strana: 18.
80000
70000
60000
50000
40000
30000
20000
10000
0
1965 1975 1985 1995 1996 1997 1998 1999 2000
godina
Izvor: Statistički godišnjak 2001. godine, SZS. Beograd mart 2002.g., strana: 246.
Tabela 24.: Proizvodnja konditorskih proizvoda u SCG u periodu 1965.– 2000. godina (u
tonama)
Učešće u
Godina %
Grupa 1965. 1975. 1985. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 1965. 2000.
proizvoda
Proizvodi 5335 9541 8665 11513 13262 13109 12874 13744 12487 14,15 17,06
na bazi
čokolade
Bomboni 13131 16722 16766 15038 11145 10866 10383 11456 10653 34,83 14,55
Keks i 19226 21190 35558 41118 35883 36070 40253 47358 49914 51 68
srodni
proizvodi
UKUPNO: 37692 47453 60989 60599 60065 63510 72558 73054 73181 100 100
Izvor: Statistički godišnjak SRJ 2001, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2001.
58
Lekić T. : Razvoj tehnologije i komercijalno poznavanje proizvoda, Ekonomski fakultet - Subotica, 1995. ,strana: 285.
▣
Do ove godine u proizvodnji keksa je bila obuhvaćena i proizvodnja industrijskih kolača
Izvori podataka : Miroslav Sabolek, “Tabelarni pregled konditorske proizvodnje”, Zagreb 1990., str. 2. i
Statistički godišnjak 2001., SZS, Beograd, 2001.
Osnovne sirovine za proizvodnju ovih proizvoda su: kakaovac, šećer, brašno, biljne
masti i ostali dodaci. Situacija sa sirovinama konditorske industrije je sledeća: Na domaćem
tržištu porizvode se dovoljne količine brašna i šećera, pa se proizvođači konditorskih
proizvoda ovim sirovinama mogu snabdevati u zemlji. Sirovinaska osnova konditorske
industije u SCG i preduzeća koja snabdevaju konditorsku industriju razvijena su i u
potpunosti su u stanju da podmire potreba domaće konditorske industrije.
Kretanje proizvodnje pojedinih osnovnih sirovina konditorske industrije vidi se iz
tabele:
Tabela 26.: Proizvodnja pojedinih osnovnih sirovina konditorske industrije u SCG (u tonama)
Godina: 1955. 1965. 1975. 1985. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1998.
PROIZVODNJA
BRAŠNA 1000 t 804 1124 1300 1313 1269 1146 1130 899 986 773
MLEKO U PRAHU ...... 184 5326 4174 10687 15030 5736 4866 2743 1524
ŠEĆER 1000 t 72 233 385 650 630 619 470 314 127 210
MARGARIN t ...... 13211 27696 38426 41999 38768 41050 37853 32501 32222
59
Opširnije videti : Privredni pregled ;”Svetsko tržište kakaa”, 24.10.2001.
U svetu se danas proizvodi 2,6 miliona tona kakaoa godišnje, a vrednost ukupnog
prometa te sirovine dostiže tri milijarde dolara. Pošavši do očekivanog rasta globalne tražnje
od 7% godišnje stručnaci poredviđaju da bi u periodu 2005. do 2010. moglo da dođe do
nestašice kakaovca na svetskom tržištu60. Domaća konditorska industrija se kao je već rečeno
kakaovacem snabdeva iz uvoza. Najvše količine u uvoze iz Gane, Obale Slonovače i Kenije.
Da bi se održale adekvatne globalne zalihe, svetska proizvodnja kakaa morala bi da se poveća
počev od sezone 2001./2002. upozorava Međunarodna organizacija za kakao (ICCO)61. Pa i
pored ovih činjenica, na svetskom tržitu kakaa i kakaovcovog zrna 1999. godine zabeležen je
pad cena. Počev od 1989. godine uvoz kakaa je liberalniji. Na domaćem tržištu mnogo je veći
uvoz nego izvoz kakaa i kakao proizvoda. Sa povećanjem cene kakaovca od 900$ u 2001.g.
na 2.300$ ns 2003. godini da bi uspešno poslovali proizvođači slatkiša će verovatno smanjiti
udeo u čokoladi na račun povećanja sadržaja šećera, nugata, oraha i drugih jeftinijih sastojaka.
Nizak koeficijent koncentracije izvoza u slučaju SCG sa stanovišta aktuelnih svetskih
trendova ima negativnu konotaciju, delimično se moće i povoljno tumaciti: široka privredna
osnova pruza mogućnost da se u procesu revitalizacije ili prestrukturiranja značajno ostvare
vrednosti proizvodnje i izvoza uvođenjem savremenijih tehnoloskih postupaka, opreme i
znanja od strane partnera spremnih da pojave na lokalnom tržištu u postojanijoj varijanti.
''Može se menjati količina kakaa u prahu, a da se praktično ne nanesete šteta ukusu čokolade.
Druga opcija je povećanje cena jer su potrošači uvek spremni da za čokoladu plate više'' 62.
Poskupljenje čokolade još nije pogodilo američke kupce jer su proizvođači slatkiša i trgovci
kakaa napravili zalihe tog zrna kakaovca dovoljne za šest do sedam meseci potrošnje. Ukoliko
na svetskom tržištu dođe do ovog povećanja to će se odraziti i na cene u SCG jer je ovo zrno
uvozna komponenta.
60
videti: Privredni pregled “Kriza za kakaovac” , 17. 03.1999. strana 5.
61
videti opširnije : Priveredni pregled “ Zalihe se tope? “ , 20.09.1999. strana 5.
62
Sve navedeno se preduzima u cilju uštede a prema sugestiji predsednika američkog Udruženja prerađivača kakaa Nans
Šoja. Videti opširnije: Privredni Pregled, 5.februar 2003.
Proizvođač
r.br.
1. ‘‘Takovo‘‘ – Gornji Milanovac
2. ‘‘Soko Štark‘‘- Beograd
3. ‘‘Bambi‘‘- Požarevac
4. “Banini” Kikinda
5. ‘‘Pionir‘‘- Subotica
6. “Swislion” Vršac
7. ‘‘Banat‘‘– Vršac
8. “Ravanica” – Ćuprija
Ostali proizvođači čine približno 35% domaće proizvodnje, a to su: "Ari"- Arilje,
“BANINI”- Kikinda, "KOMOVI”- Andrijevica, “CRNAGORACOOP”- Danilovgrad,
”HISSAR”- Prokuplje, “JAFFA”- Crvenka, ”KONDIVIK”- Vršac, ”Medela”- Vrbas,
”PARAĆINKA- Paraćin, “Pkb- ŽITOKONDIT”- Kosovo Polje, “SWISSLION”- Novi Sad,
”TOKOS”- Leskovac, ”SIMKA”- Vranje, “RAVANICA”- Ćuprija i “YUCOND”- Banatski
Karlovac64 i ostali (pvenstveno proizvođači industriskih kolača i sl.).
63
Prema podacima sa Web sajta proizviđača.
64
Videti adresar konditora u prilogu.
BAMBI Požarevac koji osnovan 15. oktobra 1967.godine je vodeći proizvođač zdrave
hrane u Jugoistočnoj Evropi i svetski poštovana robna marka u prehrambenoj industriji.
Tridesetčetvorogodišnja iskustvo stečeno na kreiranju i proizvodnji proizvoda vrhunskog
kvaliteta svrstalo je Koncern Bambi u red proizvođača svetskog nivoa. Razvijajući se po
sopstvenom konceptu, a prateći međunarodna iskustva, Bambi u samom startu kreira
proizvode kao i način njihove izrade. Ovakva orijentacija u kratkom vremenskom roku
dovodi do stvaranja novog, sopstvenog koncepta, koji u svetskim okvrima biva priznat kao –
Bambi tehnologija. Čajna peciva su proizvedena po starim receptima. Buter i kokos samo su
neki od ukusa koji karakterišu ovu grupu proizvoda. Naročito mesto među ovim proizvodima
zauzima Spekulas, koji je namenjen najprobirljivijim ukusima kako domaćih tako i inostranih
potrošača Spekulas-fino holandsko čajno pecivo u obliku tankih pločica, svojstvenog ukusa i
mirisa, pri čemu preovlađuju arome karanfilića i cimeta. Ostale vrste čajnih peciva ovog
priizvođača su: Osmica, Royal, Goran, Kokos puslice, Biser i Kokos. Krekeri sa ukusom
pice, šunke i neutralnog ukusa. Plazma keks je najčuveniji proizvod ovog proizvođača.
Sadržajem visoko kvalitetnih hranljivih materija ovaj keks svrstava se u red vrhunske hrane za
decu. Bogat sadržaj belančevina, vitamina i minerala: omogućuje pravilan razvoj ,jača kosti i
zube, reguliše metaboličke procese i okrepljuje. a sa dodatkom mleka, čaja i voćnog soka
dobija se idealnu kombinaciju za decu. Keks plus je najkompleksniji proizvod konditorske
industrije. Izuzetna hranljiva svojstva čine proizvod bitnim u ishrani sportista i svih koji se
bave fizičkim aktivnostima. Belvit keks je jedinstven keks na jugoslovenskom tržištu. Soja,
pšenične klice, vitamin E, svojim dejstvom potpomažu dejstvo ćelija od začeća do duboke
starosti.
PIONIR Subotica nastao je 1917. godine kao mala radionica za izradu bonbona;
PIONIR je izrastao u moderan, savremeno opremljen industrijski gigant sa mogućnošću
proizvodnje od 20.000 tona proizvoda godišnje koje plasira kako na domaće tako i na
inostrano tržište. Bogati asortiman obuhvata oko 200 vrsta različitih proizvoda: čokolade i
čokoladnih proizvoda, deserata, bombona, gumenih i žele bombona i peciva. Ipak, jedna stvar
se nije izmenila svih ovih godina – nastojanje svih zaposlenih kroz generacije da proizvedu
najbolje proizvode, izuzetnog i prefinjenog ukusa koji će zadovoljiti i najzahtevnije potrošače.
Koristeći najkvalitetnije sastojke, tradicionalno iskustvo i nove tehnologije PIONIR je postao
najuspešniji proizvođač konditorskih proizvoda na jugu Evrope, o čemu svedoče i
mnogobrojne nagrade i zlatne medalje. Godine 1997. PIONIR je dobio Potvrdu o priznavanju
sistema kvaliteta prema zahtevima standarda JUS ISO 9001, za proizvodnju čokolade,
bombona i peciva, čime je potvrđeno permanentno praćenje i kontrolisanje u svim oblastima
poslovanja. Najpoznatiji proizvodi ovog proizvođača čine bombonski prioizodi, a iz porodice
bombona koji datiraju iz 1960. godine, možemo izdvojiti osvežavajuće bombone Eskimo, kao
i Biser (koji je bio pakovan u velike četvorougaone limenke). Nakon njih treba spomenuti
tvrde punjene bombone Bata, Seka i Derbi koji su postigli zavidan uspeh na tržištu krajem 60-
tih godina. Negro bombon je i danas najpoznatija robna marka bombona kod nas, počeo se
proizvoditi još davne 1928.g. i čokolade: Galeb, Kiddy, Tuti Frutty, Kokos, Millk i White.
ŠTARK Beograd je proizveo prve čokolade u SCG 1922. godine, u maloj fabrici u
Beogradu, koja je preteča današnje kompanije" Štark". Prva čokolada proizvedena u fabrici
bila je crna, desertna čokolada. Nekadašnja fabrika čokolade "La Cigogne" i fabrika keksa
"Soko", osnovana početkom tridesetih, intergrisale su se 1966. godine u danas najveću
konditorsku industriju u zemlji. Štark je jedna od najvećih konditorskih industrija u Istočnoj
Evropi, sa kapacitetom od 30.000 tona godišnje. Poseduje dvadeset najsavremenijih
proizvodnih linija poznatih svetskih proizvođača opreme. Proizvodi: čokolade, čokoladne
dezerte, bombonjere, draže i bar proizvode, čajna peciva, keks, vafel, flips, žele, ratluk...
ukupno preko dve stotine proizvoda, od kojih su mnoge čuvene robne marke u Jugoslaviji i
inostranstvu. Kvalitet proizvodnje usklađen je sa internacionalnim standardom SQS ISO
9001. Kroz poslove permanentnog tehnološkog unapređenja i marketing aktivnosti, radi se na
stalnom inoviranju asortimana, praćenju i primeni savremenih trendova u oblasti tehnologije i
odnosa prema tržištu i potrošačima. Cherry Oblačinska višnja, sazrela u širom Evrope
poznatim voćnjacima jugoistočne Srbije, više od dvadeset godina je osnov proizvodnje jednog
od najkvalitetnijih "Štarkovih" dezerata. Čokoladni plašt i diskretna aroma, formiraju ukus
preferentan među potrošačima ne samo u Jugoslaviji. Cherry bombonjera je danas veoma
poznata u svetu i najpopularniji je eksportni artikal "Štarka"
Osnovni preduslov za uspešan nastup na tržistu konditorskih proizvoda je ostvarivanje
konkurentske prednosti.
Tabela 29. : Lista vodećih proizvođača konditorskih proizvoda prema proizvodnji određenih
vrsta proizvoda
8. 64,7 %
BAMBI, Požarevac Keks i kolači
11 Čokolade 59,2 %
PIONIR, Subotica
20 39,5 %
ŠTARK, Beograd Napolitanke
Izvor: Privredni pregled, 29.09.2001.,strana: 13.Napomena: Uzorak 1227 domaćinstava (punoletni ispitanici) iz
36 opština Srbije.Istraživanje agencije Mark Plan Pančevo. Otvorena pitanja bez ponuđenih odgovora.Preuzeti
su podaci samo za konditorske preduzeća.
67
Privredni pregled 7.05.2003., strana: 7.
date /
FAIRS / MESSEN / SALONS / Datum / place / Ort / lieu /
FERIAS/Sajam date / sitio/mesto
fecha
68
“Švajcarska je prošle godine prvi put u poslednih deset godina zabeležila pad izvoza od 5% a u odnosu na 1997. god. 1,9
%. Udruženje proizvođača Čokosvis precizira da se pad potrošnje ovija u zaemljama Azije i istočne Evrope....” Privredni
pregled 13- 15.03.1999, strana 6.
Izvor: Bizjak Irena, “Međunarodni sanjam konditora Keln , ICM 2000” Zajednica konditora pregledni rad,
Zagreb, 2000.g.
69
o ino proizvođačima čokolade pogledati prilog 2.
70
Prema: Irena Bizjak “Sajam ICM Keln”- Zajednica konditora, pregledni rad, Zagreb, 2000.
3. RITTER SPORS - snagom imena preduzeća (kuće) naglašava sve proizvode, sasvim
moderne POP boje na display ambalaži i prepoznatljive profile gde cilj opravdava sredstvo.
Preduzeće RITTER SPORT sa sedištem u Waldenbuchu ofanzivna je na tržištu sa iskustvom
90.g. u proizvodnji čokolade i ostalih grupa proizvoda, što stalno ističe, od 1990.g. gradi
nove kapacitete. Uz standardne familije čokolada kvadratnog oblika mase od 10 grama do
100 g, prezentira grupe: riegel TUM-KNUSPER-RIEGEL, BALLOON- čokoladne prutiće 38
g, s lešnikom, kikirikijem itd. Pojedinačno pakovani ili grupno 3 x 38 g - sve flow-pack
sistemom.
4. MARS je konditorska kompanija koja počev od 1990.g. važi za najuspešnije predstavljenu
na sajmovima i promocijama po mišljenju mnogih kupaca, posetioca i stručnjaka. Ova
holandska konditorska kuća poseduje širok spektar proizvoda. Riegel prutići MARS - poznati
su širom sveta kvalitetom proizvoda, atraktivnom ambalažom i dobrim pozicijama kod
kupaca. Crveno - crna boja dominira proizvodima Novo u ponudi je sladoled presvučen
čokoladom formiran u riegel oblik i pakovan flow-pack sistemom. Ovo je sasvim novo i
originalno rešenje ACE-CREAM-a.
5. NESTLE71 - koncern uvek daje potrošačima kompletnu sliku o svojim proizvodima
izrađenim u Švajcarskoj i van nje u Nestleovim fabrikama. Tako nailazimo na promotivne
poruke :”Mnogo, mnogo SMATIESA” i “Ja sam sasvim nov”. U 1998.godini preko svog
zastupnika DIBEK Beograd za SCG organizovana je nagradna igra: “ Put oko sveta”.
71
Nestle je primer strategija zasnovanih na stabilnoj tehnologiji. Prema: Jović M., Međunarodni marketing, "Institut
ekonomskih nauka" Beograd 2002., str. 244.
U Meksiku još uvek se pije čokolada. Čokolada se prodaje u vidu kuglica i zrnevlja,
slično kafi i sadrži kakao, šećer, mlevene bademe, cimet - sve u svemu, ne razlikuje se mnogo
od čokolade u doba konkvistadora. Najpoznatiji proizvođač koji više izvozi nego što prodaje
u Meksiku je Chocolatera de Jalisco. Njihov najvažniji proizvod je Ibarra a prepoznatljivo
pakovanje su šestougaone kutije žuto-crvene boje. Ova se čokolada može jesti, otopiti u
mleku ili koristiti za kuvanje. Nemci su među najvećim potrošačima čokolade u Evropi.
Heinemann, Dreimeister, Feodora i Haches su najpoznatiji proizvođači. SAD.Dilettante su
treća generacija proizvođača čokolade, poreklom Mađari. Julius Franzen je bio glavni
poslastičar cara Franca Jozefa, a posle toga i ruskog cara Nikolaja II. 1910. Godine je
emigrirao u Ameriku i osnovao firmu za proizvodnju čokolade. Poznati su i Fran's,
Ghirardelli, Moonstruck Chocolatier. Čitavim američkim tržištem dominira mali broj
proizvođača koji masovno proizvode. Španci u izradi svojih čokolada koriste, pored ostalog,
najkvalitetnije mediteransko voće, lešnike i bademe. Proizvođači su Blanxart, Ludomar,
Ramon Roca, Valos. Španci više nego bilo koji evropski narod uzivaju u ispijanju tople
čokolade. Ona se kupuje u vidu tabli čokolade koje se onda izlome i rastvore u vrućem mleku.
Švajcarska najpoznatija po mlečnim čokoladama koje se tope u ustima. U Švajcarskoj je
rođen Rodolphe Lindt, koje je napravio mašinu koja transformiše čokoladu iz grube paste u
glatku svilenkastu masu, kao i kremastu fondan čokoladu. Švajcarci su zaslužni za pojavu
mlečne čokolade. Lindt&Sprungli je jedan od najpoznatijih, možda i najpoznatiji svetski
proizvođač čokolade. Jedan od njihovih najboljih produkata je Excellence čokolada, sa 70%
kakao mase. Suchard je još jedna svetski poznata kompanija koja je daleke 1901. godine
napravila Milka čokoladu. Godine izbacili su na tržište Toblerone. Trouglasti profil
predstavlja švajcarske Alpe. U Britaniji postoji Društvo ljubitelja čokolade , osnovano 1990.
godine sa ciljem da promoviše upotrebu kvalitetne čokolade. Najpoznatiji britanski
proizvođači su Ackermans, Bendicks of Mayfair, Rococo i Green and Black's koji proizvode
"etičku" čokoladu; ona je prvi proizvod u Britaniji koji je dobio pečat koji garantuje da ne
eksploatišu male proizvođače.
Opšta karakteristika koja odlikuje inostrane proizvođače konditorskih proizvoda je
visoka tehnološka opremljenost koja im pruža mogućnost ponude širokog spektra raličitih
proizvoda visokog kvalteta. Ukoliko se uz ovo doda razvijenost prateće industrije ambaleže,
razvijena ditribuciona mreža i agresivan nastup na tržištu uočava se da je reč o jakoj industriji
koja udovoljava različitim potrošačima i koja se bori za svaki tržišni segment. Može se
zaključiti da su znatne konkurentske prednosti je na strani inoproizvođača.
72
prema: Lancaster G Massingham:: "Menadžment u marketingu" Grmec – Privredni pregled, Beograd, 1997., stana :57-58.
73
prema: Milisavljević M. , Kvalitet u strategiji preduzeća, Marketing vol.XXV, no1/94 , strana 12.
Pri tome kvalitet proizvoda nije sve što jedan proizvod čini zanimljivim za kupca.
Kvalitet određuje image preduzeća konditorske industrije a preduzeće koje svoje tržište u
istraživanju i razvoju i u proizvodnom procesu usmerava na visok kvlaitet proizvoda stvara
sebi dugoročno konkurentske prednosti koje konkurencija ne može tako brzo nadoknaditi 74.
Kvalitet predstavlja skup svojstava koja su merodavna za ocenu upotrebne vrednosti odnosno
njegove osnovne koristi za kupca. Među marketinškim faktorima je kvlaitet proizvoda
zauzelo prvo mesto.75 Da bi se izabrao kvalitet koji odgovara zahtevima tržišnog segmenta
kome je proizvod namenjen proizvođač marketing istraživanjem da ustanovljava elastičnost
tražnje na kvalitet.
Ocenu kvaliteta konditorskog proizvoda vrše potrošači i stručnjaci za ovu oblast.
Upoznavanje sa proizvodima koditorskih preduzeća, i dobijanje zvanične ocene kvalieta i
svojstava koje svaki konditorski prouzvid ima se odvija na na izložbama i sajmovima. U
zavisnosti od vrste konditorskog proizvoda ta svojstva su funkcionalnost, pouzdanost,
trajnost, postojanost, manja podložnost kvaru itd.76 Na 69. međunarodnom poljoprivrednom
sajmu 2002. godine u Novom Sadu su sledeće preduzeća učestvovale sa svojim
proizvodima77:
Tabela 32.: Učešće proizvođača konditorskih proizvoda na sajmu 2002. godine u Novom
Sadu
74
Na 69. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu održanom u maju 2002. godine komisija za ocenjivanje
kvaliteta konditorskih proizvoda dodelila sledeća priznanja:
Šampionski pehar – Koncern "Bambi" Požarevac za širok asortiman i proizvode za posebne grupe potrošača (dijabetičari);
Srebrni pehar – AD "Soko Štark" Beograd za stalan visok kvalitet proizvoda.
Pehar novosadskog sajma – AD "Jaffa" Crvenka za proizvode specijalnog i visokog kvaliteta; - Pik " Takovo", Gornji
Milanovac za kvalitet proizvoda. Diploma- "Simka", Vranje.
75
Opširnije videti: Dietrih H. , “Kvalitet u proizvodnom procesu preduzeća”, pregledni rad Ekonomski fakultet Subotica
1997.
76
Milisavljević M. , Marketing , Savremena administracija , Beograd 1987 strana 176.
77
Podaci o nagrađenim proizvodima u prilogu.
izvor: Pregleg ocenjivanja kvalteta proizvoda, 69 međunarodni poljoprivredni sajam Novi Sad, A.D. Novosadki
Sajam Novi Sad 2002., srtane: 58-62.
4,5
3,5
ocena 2,5
1,5
0,5
0
Milka Pionir Simka
Izvor: Istraživanje spovedeno za potrebe ovog rada, decembar 2002. .g. na uzorku 960 ispitanih u Beogradu,
Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
Najveću prosečnu ocenu po osobinama dobila je "Milka" međutim ova pozicija nije
trajno osigurana, a manje ocene su dobili domaći proizvođači. Razlike u stavovma potrošača
prema ove tri marke čokolada nisu izrazito velike i nepremostive. Kod kvaliteta i promocije
prednost stanih proizvoda kod ocene potrošača je najizraženija a to se može tumačiti jačom
promotivnom kampanjom i postojanijim kvaltetom čime ino ponuđač stvara lojalnost kupaca.
Porast informisanosti i mobilnosti potrošača kao i rast sofisticiranosti o marketing
aktivnostima proizvođača dovodi do porasta očekivanja potrošača u odnosu na kvalitet
proizvoda (value for money).
Potrošači u današnjim uslovima preferiraju kvalitet i spremni su izdvajanje većih
vrednosti za očekivani viši kvalitet konditorskih proizvoda. Proizvodi koji su ranije važili za
kvalitetne sada postaju prosečnog kvaliteta s obzirom da su očekivanja potrošača u odnosu
na kvalitet proizvoda porasla.
Kvalitet svakog proizvoda ima više različitih komponenti. Komponente kvaliteta
konditorskih proizvoda mogu se svrstati u 3 grupe:
1. Tehničko - tehnološke komponente kvaliteta
2. Ekonomsko - komercijalne komponente kvaliteta
3. Organoleptičke komponente kvaliteta78
78
Urosević S. , Komercijalno poznavanje robe , Savremena administracija, Beograd 1971; strana 14.
79
Leksikon marketinga, Savremena administracija, Beograd 1977.
80
Pravilnikom o kvaltetu donešeni su minimalni uslovi koje konditorski proizvodi moraju ispunjavati da bi se našli na tržištu.
Konditorski proizvodi koji se stavljaju u promet na domaćem tržištu moraju biti mikrobiološki ispravni, odnosno moraju
odgovarati uslovima propisanim pravilnikom o ispravnosti namernica u prometu "Sl. list SRJ" br. 26/93 i 53/95. Za ove
proizvode pored opštih propisani su i posebni uslovi u pogledu mikrobioloških svojstava. U prilogu pravilinik o kvalitetu
keksa.
81
Tako na primer, u DD "Medela" Vrbas organoleptičko ocenjivanje se vrši uz pomoć šema bodovanja koje su izrađene
posebno za svaku od grupa proizvoda. Ocenjuju se sledeći faktori kvaliteta: oblik, boja, svojstva površine, miris i ukus po
školskom sistemu. Broj bodova za svaki faktor kvaliteta se dobija množenjem ocene sa faktorom značajnosti.
82
Prema podacima Izit-a Beograd, 2002.
Proizvođači bombona u SCG izdvaja se ‘‘PIONIR‘‘, Subotica kao proizvođač koji ima
teradiciju u proizvodnji ovih proizvoda. Ponuda ovih prizvoda poslednjih godina je
obogaćena novim ukusima. Strani proizvođači konkuriču domaćim proizvođačima nudeći
proizvode sa minimumom kalorija, atraktivnijih i prikldanijh pakovanja .
83
Prikazani su samo proizvođači do čiji podatci su prikupljeni
84
P.Kotler: “Upravljanje marketingom I”, Zagreb, 1988., strana: 144.
85
Jović M., Međunarodni marketing, "Institut ekonomskih nauka" Beograd 2002. str.:84.
86
opširnije:: Medjunarodna konkurentnost savremenog preduzeća, Mile Jovic,Institut ekonomskih nauka Beograd 2002. web
stana.
87
Od 90.-tih godina prošlog veka nadalje, gotovo sve ekonomije u tranziciji kao i ostale manje razvijene zemlje su ozbiljno
suočene sa problemom nalaženja prave mere do koje će izvozne stimulacije biti deo aktuelnih ekonomskih politika.
Monetarni pristup u ovoj sferi sve više gubi na realnoj efikasnosti mada se u strateškom pristupu unapređivanju mora
ozbiljno računati i sa ograničenjima institucionalnog tipa (WTO). prema : Mile Jović, institut ek nauka web strana.
88
Kotler i Andersen 1991.: preuzeto od Jović M., Međunarodni marketing, "Institut ekonomskih nauka" Beograd 2002.
str.:109.
DRUGI DEO
KONDITORSKIH PROIZVODA
Konditorski proizvod, se može posmatrati kao sve ono što se plasira na tržištu
da bi izazvalo pažnju, kupovinu, upotrebu ili potrošnju, a što bi moglo zadovoljiti želju
ili potrebu potošača za ovim proizvodima. Proizvod predstavlja osnovni instrument
marketing mix-a od koga zavise i na osnovu koga se usmeravaju ostali instrumenti 89.
Po jednoj od definicija proizvod je i paket fizičkih, uslužnih i simboličkih prednosti za
koje se očekuje da pruže satisfakciju ili budu od koristi za kupca 90. Konditorski
proizvodi svojim osobinama stvaraju zadovoljstvo kod potrošača i pružaju im osećaj
uživanja. Proizvod ima poseban značaj u današnjem tempu razvoja u kom životni vek
konditorskih proizvoda postaje sve kraći, a potrebe i zahtevi potrošača sve
raznovrsnije i kompleksnije91. U tim uslovima proizvođači se susreću sa problemom
iznalaženja optimalne kombinacije atributa konditorskih proizvoda, pakovanja,
imagea, a koja bi trebala zadovoljiti stvarne ili participirane potrebe potrošača.
89
Prema: Kotler P. “Upravljanje marketingom , Ibidem, strana 476.
90
Prema: Kotler P. “Markrting Managment, str.215.
91
Grupa šećera, odnosno slatkiša, meda i drugih poslastica je najveći izvor ugljenih hidrata (saharoze). Za razliku
od prostih šećera, med ima značajan sadržaj nutritivno vrednih materija. Zastupljenost ove grupe namirnica je 6
% ukupnog dnevnog unosa što zadovoljava potrebe organizma sa koncentratima ugljenih hidrata.
92
Nutritivna piramida i njeno objašnjenje u prilogu 5.
93
Konzum hrvatski lanac maloprodaje, Zagreb, januar 2004.
Izvor: Registar konditorskih proizvoda (bez keksa). www.hranaipiće.com; podaci pruzeti za sve proizvode osim keksa
podaci o kupovnoj moći stanovništva SCG u prvom delu rada.
ne
zadovoljni
13%
zadovoljni
87%
Izvor: Istraživanje sprovedeno na uzorku za potrebe ovog rada, decembar 2002. g. na uzorku 960
ispitanih u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
94
ŠTARK" i "Kondivik" su uspeli da značajno prošire prisustvo svog asortimana, intezitet i veću tražnju krajnih
potrošača.
95
Podaci sa web strane navedenih proizvođača.
Izvor: Statistički bilten: “Industrija”, broj 2108, SZS, Beograd, 2001, str. 47.
TRŽIŠNO UČEŠĆE
visoko nisko
v
Proizvodi- Inferiorni
i
Tržišni lideri Proizvodi
s Bomboni
o Keks i srodni proizvodi
RAST k
Proizvodi - Proizvodi -
TRŽIŠTA n Generatori sadašnjih Kandidati za eliminisanje
prihoda
Boris Milovic2004 Čokoladni i krem Smrznuti kolači sa
strana 113
Ekonomski fakultet Subotica
Proizvodi nadevom
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing mix-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
i
z
a
k
9787.
Trgovački predstavnici na terenu , u procesu uvođenja novog konditorskog proizvoda (ili novog komercijalnog
pakovanja postojećeg proizvoda ili nove gramature, ili novog dizajna, ili nove transportne kutije i dr.) imaju
relevantnu ulogu. Postupak uvođenja "Bambi"-jevih "Ribica" i "Pereca" je dobar primer, a isto tako i "Svisslion"-
ovih: "Kvikersa" ili "Štark"-ovih proizvoda: "No problem", "Za-Za" itd.
Proizvod koji se nudi ciljnom tržištu može imati različite karakteristike. Polazi
se od tzv. “ogoljenog konditorskih proizvoda“ i njemu se dodaju određene
karakteristike. Svaka karakteristika ima mogućnost da osvoji sklonosti dodatnih
kupaca. Preduzeće treba da utvrdi kakvu potrebu potrošači žele da zadovolje
određenim konditorsim proizvodom, odnosno kakva je očekivana funkcija tog
konditorskog proizvoda. Karakteristike pojedinog konditorskog proizvoda
predstavljaju konkurentski instrument za razlikovanje proizvoda određenog
konditoskog preduzeća od proizvoda konkurenta. Konditorski proizvodi poseduju
svoje nutritivne karakteristike a njihov satav dat je pregledom u sledećim tabelama:
IZVOR PODATAKA: Švedske prehrambene tablice, Dijana Zagreb 1989. (prijevod dr I. Kulier),
Znanstvena baza podataka ESHA II, USA Department of Agriculture 1993, Watt-Merill: The Food
Composition Tables, USDA Book 8, Washington D.C. 1976-1985, Fachmann-Souci-Kraut: Food
Compositon and Nutrition Tables, Wiessenschaftlischeverlag 1989/90, Hesker B.: Nahrschtoffe in
Lebensmitteln Umschau Zeitschriftverlag, Frankfurt 1993, Kvlaiteta proteina (PQS) prema Suggested
Amino Acid Requirement Paterns FAO-HWO-UNU
IZVOR PODATAKA: Švedske prehrambene tablice, Dijana Zagreb 1989 (prevod dr I. Kulier), Ibidem
IZVOR PODATAKA: Švedske prehrambene tablice, Dijana Zagreb 1989 (prevod dr I. Kulier), Ibidem
IZVOR PODATAKA: Švedske prehrambene tablice, Dijana Zagreb 1989 (prevod dr I. Kulier), Ibidem
ENERGIJA
Kj
99
"Dnevne energetske potrebe organizma: Žitarice 50%, Povrće 15%,Voće15%, Meso 10%, Mleko 10% i Šećer i
slatkiši 10%" prema Novaković B.,Mirosavljev M : Hijgijena Ishrane, Medicinski fakultet, Novi Sad 2002. ,strana
276.
11760
srednje 10500 14 godina stara 10920
naporan rad
Prilagođeno prema: Garow JS, James WPT: Human Nutrition and Dietetics, ninth ed. Churchill Livingstone,
London, 1994. Preuzeto od Novaković B,Mirosavljev M : Hijgijena Ishrane, Medicinski fakultet, Novi Sad
2002,strana 51
100
Opširnije:: Novaković B,Mirosavljev M : Hijgijena Ishrane, Medicinski fakultet, Novi Sad 2002.,strana 269-270
1270
Med
1910
Praline
2355
Mlečna čokolada
1630
Bombone
1650
Šećer
izvor: Grafik napravljen prema podacima Novaković B,Mirosavljev M : Hijgijena Ishrane, Medicinski
fakultet, Novi Sad 2002 ,strana 274.
odgovori ispitanika
0 50 100 150 200 250 300 350 400 450
DRUGO 255
PAKOVANJE 277
POGODNOST
osobine proizvoda
UPOTREBE 291
CENA 313
KVALITET 389
MARKA 395
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe ovog rada decembra 2002. godine, na uzorku 960 ispitanih
u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
101
Prema: Filipović Vinka: “Marketing” ,Fakultet organizacionih nauka,1996, Beograd, strana 214.
Pionir 4
Čokolada
Simka 4,1
Milka 4,75
1 2 3 4 Prosečna ocena
5
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe ovog rada decembra 2002. godine, na uzorku 960 ispitanih
u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici..
102
Prema Kotlaru vaćina proizvoda se početno stavlja u jedan od četiri nivoa kvaliteta: nizak, srednji, visok i
superioran –P. Kotler, Upravljanje marketingom , Ibidem, strana 194.
103
prema: Jović M: “Međunarodni marketing” , Institut ekonomskih nauka, Beograd, 2002, strana 364.
104
“Marka je reč, simbol, termin, ime, ili njihova kombinacija kojom se obeležava proizvod određenog proizvođača
ili trgovine a da bi se razlikovala od proizvoda drugih preduzeća. “-Prema: Milisavljević M.: Marketing; Ibidem
,strana: 202.
105
Prema: Filipović Vinka: “Marketing”, Fakultet organizacionih nauka,Beograd,1994., strana 230.
POZNATOST:
MARKA PROIZVODA: (%)
Izvor: Milka- čokolada 91 % Istraživanje
Orbit –žvake 74 % sprovedeno za
potrebe Jaffa keks 42 % ovog rada
decembra 2002.
Plazma keks 30 %
godine.
Tik – Tak bombone 30 %
Negro – bombone 27 %
Medeno srce – keks 11 %
Ostali proizvodi 12 %
106
Međunarodne kompanije pribegavaju razvijanju različitih marki ili imena marki jer standardizacija proizvoda i
marka ne idu ruku pod ruku. Poznata firma MIrabel plasira svoje proizvode pod imenom “Mozart kugel” ali i kao
“Mocart Balls”i “Mozart round” prema: Jović M.: “Međunarodni marketing” , Institut ekonomskih nauka, Beograd,
2002, strana 367.
107
Nedopustivo mala pažnja naših poslovnih ljudi prema brendovima ogleda se i u rezultatima istraživanja koje je
nedavno sprovela agencija Mark Plan iz Pančeva na uzorku od 4000 ispitanika na teritoriji SRJ. Među prvih deset
brendova na domaćem tržištu, mladi između 12 i 17 godina starosti, identifikovali su samo jednu jugo robnu
marku (Knjaz Miloš) a među prvih dvadeset još samo dve (Negro bonbone i Next sokove). Stariji ispitanici, od 18
do 60 godina, identifikovali su među 23 brenda svega pet robnih marki, od čega su čak tri – mineralne vode.-
izvor: “Brend- moćno oružje”, Privredni pregled,14.04.2001, strana 13.
Izvor: ESOMAR News Briet 1994. Preuzeto od: Jović M: “Međunarodni marketing”, Institut
ekonomskih nauka, Beograd, 2002, strana 368. Preuzeti podaci samo za konditorske proizvode.
108
Troškovi ambalaže kod čokoladnih i desertnih proizvoda iznose: 21%. –videti. Senčić J, Vasiljev S: Ibidem
strana 107.
Pionir 3,9
ocenjivane čokolade
Simka 4,2
Milka 4,5
1 2 3 4 5
prosečna ocena
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe ovog rada decembra 2002. godine , na uzorku 960 ispitanih
u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
109
prema: Jović M.: “Međunarodni marketing” , Institut ekonomskih nauka, Beograd, 2002, strana: 363
DO 150g 15.50%
ispitanici
110
Milisavljević Momčilo,” Marketing”,Savremena administracija, Beograd, 1992 , strana 273.
111
Podaci potreošake korpe za početnu cenu, SZS, Beograd web prezentacija.
112
Opširnije o faktorima cena: Galogoža Milan, ''Marketing hrane'', MBM, Novi Sad, 2000, strana II/61
113
Prema: Milisavljević M, Ibidem , strana 282.
Tabela 52.: Promema cena i traženih količina keksa maj 2003. godine
T
CENA
T
E = C gde je:
C
T - tražena količina;
418,60
2 1
∆C =C -C promena cene,
strana:123
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:124
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:125
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Pojava svakog novog proizvoda na tržištu, kao svaka promena cena od strane
proizvođača, ili promene cena u trgovinskom preduzeću atomiziraju pitanje cena. Pri
uvođenju novih konditorskih proizvoda preduzeće ima na raspolaganju dve osnovne
strategije cena: strategiju početnih visokih cena i strategiju početnih nižih,
penetracionih cena. Početne visoke cene omogućavaju bržu nadoknadu investicionih
sredstava i obično se određuju kod novih patentom zaštićenih konditorskih proizvoda
koji imaju komparativne prednosti u odnosu na postojeće supstitute i kad preduzeće
hoće da stvori atmosferu ekskluzivnosti konditorskih proizvoda. Bazični problem je
sagledati unapred reakcije kupaca na promenu cena. Potrošaču odgovara ona cena
koju on plaća za određeni konditorski proizvod i koja je u skladu sa vrednošću koju
pridaje proizvodu što ga kupuje. Potrošač zapravo ne poznaje stvarnu vrednost
proizvoda, niti je u stanju da je objektivno oceni – izračuna. On ništa ne zna o
cenama sirovina, troškovima rada, ostalim troškovima u proizvodnom procesu ili
procesu distribucije. Tako na primer kretanje cene čokolade u SCG u 2003. godini
dato je sledećim grafikom:
55,6
55,4
55,4
55,2
54,96
55 54,9 54,9
54,82 54,85
54,78
54,8 54,69 54,68
54,56
54,6
54,4
54,4
54,2
54,2
54
53,8
53,6
I 2003 II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
2003 2003 2003 2003 2003 2003 2003 2003 2003 2003 2003
strana:126
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Preduzeće koja shvati ove osnovne uslove za vođenje aktivne politike cena,
može shvatiti i tesnu povezanost koja postoji između cena i politike plasmana.
Izvlačenje određenog proizvoda iz anonimnosti predstavlja osnovni zadatak kreativne
politike planiranja i razvoja, politike proizvodnog programa i asortimana. Slobodni
prostor preduzeća za manevrisanje na području cena zavisi o tome u kojoj meri
preduzeće uspeva odgovoriti zahtevima i potrebama platežno sposobne tražnje na
tržištu – na području kreiranja proizvoda, odnosno u sklopu vlastite kreativne politike
koja objedinjava sve elemente kreativnosti.
Potrošač često percipiraju cenu kao indikator imagea konditorskih proizvoda ili
prodavnice, nezavisno od objektivnih informacija koje obezbeđuju cene. Potrošači
kod mnogih konditorskih proizvoda imaju određeni okvir cena, i sve dok su cene u
tom okviru ne razmatraju ih kao kriterijum kupovine. Nekad potrošači ne analiziraju
informacije o ceni zbog cenovnog imagea prodavnice, npr. u diskontnim
prodavnicama su cene generalno niže nego na drugim mestima i potrošači znajući to
ne upoređuju cene114 sa cenama na drugim prodajnim mestima.
strana:127
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Milka
3,8
vrsta čokolade
Pionir 4
Simka
4,3
1 2 3 4 5
ocena ispitanika
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe rada, decembar 2002.g. , na uzorku 960 ispitanih u
Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
strana:128
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
JAFFA
2,3
TAKOVO
2,6
NEKI DRUGI
3,4
RAVANICA
6,8
VIK
12,4
BAMBI
19,2
SOKO STARK
19,5
NE ZNA
24,8
NIJEDAN
25,2
0 5 10 15 20 25 30
procenti (%)
115
Opširnjije o elastičnosti videti: Milisavljević Momčilo,” Marketing”,Savremena administracija, Beograd, 1992,
strana 292.
strana:129
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Izvor: ''Istraživanje za keks i kolače'', Mark Plan; Pančevo,1996. strana 33. Napomena:Istraživanje se
sprovodi počev od 1993.g. i njime je obuhvaćeno 450 trgovina iz 42 mesta SCG.
strana:130
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
nastavili bi
sa
odustali bi kupovnom
od 22%
kupovine
31%
smanjili bi
kupovinu
47%
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002.g. na uorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom
Sadu, Podgorici i Subotici.
116
Na nivou SCG donešena je pravna regulativa o kvalitetu konditorskih i srodnih proizvoda ''Sl.list SFRJ 28/78''
strana:131
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Tabela 53 : Odnos cena konditorskih proizvoda jul – avgust 2002. na tržištu SCG
117
www.sze.org.yu
118
Snimanje cena na malo vrši se po ustaljenoj metodologiji u periodu od 3. do 10. za industrijske
neprehrambene artikle, od 11. do 14. u mesecu za industrijske prehrambene artikle, a cene usluga i
poljoprivrednih proizvoda od 14. do 21. u mesecu.
strana:132
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Tabela 54 : Odnos cena konditorskih proizvoda avgust 2002 avgust 2003 na tržištu
SCG
Indeks cene
Cena po kg avgust Cena po kg avgust
avgust 2003/
KONDITORSKI PROIZVOD PAKOVANJE 2002. (u din). 2003. (u din.)
avgust 2002.
Mlečna čokolada, kg 0,3 409,63 459,87 112,26
pakovanje100gr
Keks kg 1,0 134,72 149,70 111,11
Bombone tvrde, kg 0,2 212,30 238,25 112,22
punjene 100 gr
strana:133
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Izvor: Porošačka korpa, Savezni zavod za statistiku avgust 2002. i avgust 2003. , Web stranica.
strana:134
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
GODINA UČEŠĆE
1965 1975 1985 1995 1996 1997 1998 1999 2000 ( U %)
PROIZVOD: 1965 2000
Bombone i slatkiši
10956 16719 16623 5705 8927 6775 6564 6887 7005 61,55 44,05
od šećera
Čokoladni
5940 12872 7151 7764 9495 6947 7267 7569 7998 33,37 50,70
proizvodi
Kakao i kakao
902 1678 765 506 833 821 639 721 772 5,06 4,89
proizvodi
strana:135
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
119
Opširnije videti: Ankica Bobaota Tišma; "Rastuća uloga marketing kanala", Marketing, 2002, strana 97 –100.
strana:136
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:137
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
120
kupio ga Swislion -Vršac
strana:138
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
121
O faktorima i o njihovom uticaju je bilo reči u prvom delu rada.
strana:139
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
122
"C market" je već započeo i preuzimanje slabijih trgovinskih preduzeća, poput "Zvezdare" i "Prometa". Za
integraciju sa manjim trgovinskim kućama zainteresovana je i "Pekabeta", mada su vrata ove kuće otvorena i za
strateške partnere: čelnici "Pekabete" razgovarali su sa preduzećima iz Slovenije, Austrije i Francuske, ali za
sada bez konkretnog dogovora. Delta M se povezala sa Korom oko izgradnje hipermarketa i započela je saradnju
i sa Robnim kućama "Beograd".
strana:140
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Istraživanje je
Izvori snabrevanja UKUPNO SCG
pokazalo da konditorskim proizvodima (U % )
se potrošači
1. Privatna klasična prodavnica 47,9
keksom 2. Društvena samousluga 21,9
snabdevaju 3. Privatna samousluga 15,6
strana:141
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Izvor: Istraživanje sprovedeno za potrebe rada, decembar 2002.g., na uzorku 960 ispitanih u
Beogradu, Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
strana:142
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
123
Merkator je redovan, veliki i siguran kupac kvalitetne robe iz Srbije, uz to siguran i uredan platiša. I,
potencijalno, njen veliki izvoznik ili promotor izvoza. Postavljajući zahteve savremenog tržišta pred naše
proizvođače, on se očigledno potrudio i da ih obuči kako da tome udovolje - počev od ambalaže i veličine
pakovanja, do načina kako se stavljaju bar-kodovi, bez kojih više nema maloprodaje u Evropi. Robu koju bude
nabavljao za prodaju u Srbiji prodavaće i van nje.
124
Prema: “Ekonomist”, 31.10.2002. Web prezentacija strana 6-8.
strana:143
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
125
prema : M. Milisavljević: “Marketing” , ibidem, stana 367.
strana:144
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
126
prema Sudar Josip:” Promotivne aktivnosti”. preuzeto: S. Salai, D. Božidarević " Marketing istraživanje",
Savremena administracija, Beograd 2001, strana 316.
strana:145
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
127
Strateško marketinško razmišljanje se više ne može graditi na "prosečnom kupcu". Razlike među ljudima
postaju izuzetno važne, i zbog toga konditorska preduzeća moraju da se obraćaju pojedincima, ali tako što će
prethodno naučiti da spoznaju i razumeju njihove specifične potrebe. Preopterećena konkurencijom,
kalkulacijama i svojom promocijom mnoga konditorska preduzeća to ne shvataju. Ona su okrenuta sebi, a ne
svojim kupcima. Grey Advertising je 1996. godine sproveo istraživanje u domaćinstvima širom SAD, koje je
utvrdilo da "klasični" advertajzing putem medija masovne komunikacije kojim se ljudi "bombarduju" nije više toliko
produktivan kao u protekloj deceniji časopis Sinergy B Barilo br. 10.
strana:146
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
128
Na osnovu preliminarnih straživanja (1999. godine) pod vođstvom dr Branislava Vlahovića sa grupom
strudenata četvrte godine Poljoprivrednog fakukteta iz Novog Sada (50) dobijeni su sledeći rezultati: - Mali broj
studenata zna da postoji Medela (20%); svega10% zna gde je locirana “Medela”; 12;5% čulo je slogan “Medela-
vaša fabrika keksa”; 80 % je navelo da je ime asocijativno; 90 % ispitanih nije znalo da nabroji tri proizvoda
Medelea kao glavni proizvid naveli su štrudle; preko 90 % ispitanih smatra da treba povećati propagandnu
aktvinost.
strana:147
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Pionir 3,4
vrsta čokolade
Simka 3,8
Milka 4,6
1 2 3 4 5
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002. g, na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom
Sadu, Podgorici i Subotici.
strana:148
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:149
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
129
Prema: Ph. Kotler : "Marketing Managment", Pretince Hall International, New Jersey, 1997.godine, strana 675.
130
U skladu sa ustanovljenim poslovnom filozofijom kompanije "Bambi" Požarevac afirmiše i sprovodi koncept
marketinga zasnovanog na odnosima sa kupcima. Videti opširnije o aktivnostima "Bambi" Požarevac, mr Momčilo
Manić : "Moć lične prodaje u konditorskoj industriji 2", Poslovna politika, Beograd, novembar 2000 , strana 45.
131
Rezultati istraživanja o prihvatanju promocije pokazuju izrazitu diferenciranost. Naime , dok u Velikoj Britaniji
1994. godine 73 % ispitanih prihvata dobru promociju,u Nemačkoj 61%, Italiji 54%, Francuskoj 53%.. U mnogim
zemljama Evrope potrošači osećaju da ne mogu da zapamte poruke kojima su svakodnevno izloženi. – Prema:
Salai S., Sudarević T., “Trendovi promocije” Marketing , Vol. 26,1995, strana 78.
strana:150
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
132
Prema: Schramm W., “ How communications works”, preuzeto od : Vračar Dragutin, Strategije tržišnog
komuniciranja, Savremena administracija , Beograd, 1993, strana 41.
strana:151
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
133
Ph. Kotler: “Upravljanje marketingom 2” Ibidem, str. 632, 633.
134
Prema: Kotler P.,” Upravljanje marketingom”Ibidem , str. 656.
strana:152
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
PIONIR, Subotica
11 Čokolade 59,2 %
ŠTARK, Beograd
20 Napolitanke 39,5 %
135
Videti: ''Associative text analysis of advertisements'', Manfred Wetter and Rapp Reinchard, Mareketing, No
2/94.
strana:153
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
136
Ph. Kotler: “Upravljanje marketingom 2” Ibidem, str 331.
strana:154
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
UKUPNO:
PROIZVOĐAČ:
%
”Bambi” Požarevac 41 %
”SokoŠtark” Beograd 21 %
”Banini” Kikinda 12 %
”Jaffa” Crvenka 10 %
”Pionir” Subotica 8%
Ostali proizvođači 8%
strana:155
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Izvor: Istraživanje sprovedeno u ovom radu, decembar, 2002.g., na uzorku 960 ispitanih u Beogradu,
Novom Sadu, Podgorici i Subotici.
137
on se zasniva na nekoliko postulata: 1. Bezlično masovno tržište mora da se zameni stalnom komunikacijom
sa poznatim kupcima.2. Kupci više ne žele da prihvate pasivni status. Oni žele da budu aktivni učesnici procesa
prodaje, u kome sve više sami odlučuju cak i kako proizvodi treba da izgledaju.3. "Novi" kupac zahteva da bude
sve vreme uključen u proces, da se njegov glas čuje i da ima osecaj pripadnosti konditorskom preduzeću od koga
kupuje.4. Zadovoljstvo kupaca više nije dovoljno. Konditorska preduzeća moraju da zadive svoje kupce, i da ih
stalno i ponovo oduševljavaju.5. Novac koji se ulaže u marketing, sve se manje ulaže u advertajzing kampanje
putem mas-medija, a sve više u marketinske aktivnosti namenjene specifičnim i određenim kupcima.6. Proces
prodaje dobio je novu dimenziju, koja se sastoji u aktivnostima i brizi za kupca nakon izvršene prodaje. Prema: dr
Branko Brailo:“Sinergy”’ – časopis no.10. Web-stana.
strana:156
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
138
Pored nagrada za kvalitet proizvoda najveći domaći proizvožač AD "Bambi" Požarevac je dobijao i nagrade za
promociju svojih proizvoda i to: 1. Veliki svetionik 2. Grand priks za TV spot
Najznačajnije međunarodno priznanje je za propagandnu kampanju "Bakin kolač" na Internacionalnom radio
festivalu u New York-u.
139
Fazekas Ildikó, Harsányi Dávid: Marketingkommunikació, ''Szókratész külgazdasági Akadémia'' , Budapest,
2001, str. 322-328.
strana:157
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
AFI – indeks afiniteta; pokazuje da određeni medij po svojoj prirodi više privlači pažnju
onih koji pripadaju određenoj ciljnoj grupi, u odnosu na to koliko taj medij privlači
celokupnu populaciju. U koliko je ova vrednost preko 100, onda medij privlači pažnju
posmatrane ciljne grupe, ako je manji od 100 niskoorijantisana na taj medij. Navedeno
se izražava sledećom formulom:
udeo ciljne grupe potrošača u publici medija
AFI =
udeo ciljne grupe potrošača u celokupnoj populaciji
140
Fazekas Ildikó, Harsányi Dávid: Marketingkommunikació, ''Szókratész külgazdasági Akadémia'' , Budapest,
2001, str. 324.
strana:158
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:159
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:160
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
143
Hepner, preuzeto od Sudar J., Ibidem, str. 49.
144
Strach, preuzeto od Sudar J., Ibidem, str. 49.
strana:161
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
145
Prema: Jović M,'' Međunarodni marketing, "Institut ekonomskih nauka, Beograd , 2002, str. 454.
strana:162
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:163
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Izvor: prema podacima Journal of Advertising Russel T, Lane R, Kleppners Advertising procedure, Prentice Hall,
Englewood Clifs, New Yersey,1990, str 617. , preuzeto od Salai S , SudareviĆ T, Trendovi promocije, Marketing,
Vol 26. strana 77.Preuzet deo stavova potrošača.
146
“Promotivni spotovi postaju sve zanimljiviji deo Tv programa. Tako je pokazalo nedavno obavljeno istraživanje
u Italiji. Od 980 ispitanika starih između 25 i 55 godina, čak 60 odsto nijh je izjavilo da više uživa gledajući
reklame nego filmski, tematski ili zabavni program. 1/3 ispitanih su strastveni gledaoci TV reklama.” –preuzeto iz:
Privredni pregled, 9.09.2002. g, strana 10.
strana:164
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
24%
zapazili oglašavanje
nisu zapazili oglašavanje
76%
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002.g, na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom
Sadu,
strana:165
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:166
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:167
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:168
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:169
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:170
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:171
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:172
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:173
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:174
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:175
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:176
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:177
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002.g, na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom Sadu,
Podgorici i Subotici.
147
"Reklame nas više ne dotiču", odgovorili su kupci. 90% njih je reklo da im je dosta neumerenog hvalisanja i
svakog drugog preterivanja u reklamama, a 72% je konstatovalo da su reklame postale dosadne. Zaključak koji
proizlazi iz istraživanja je da konditorska preduzeća moraju da se suoče sa promenama i poklone svoju pažnju,
razmišljanje i resurse uspostavljanju čvrsćih odnosa sa svojim kupcima Prema: Branko Brailo:“Sinergy”’ – časopis
no.10. Web-prezentacija
strana:178
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
148
Russel T., Lane W.R,: Kleppners Advertising procedure, Prentice Hall, Englewood Clifs, New Yersey,1990,
str: 22 , preuzeto od Salai S , Božidarevć' D: Ibidem, strana 170.
149
Bitni preduslovi uspešne komunikacije pored navedenog, su: poznatost konditorskog proizvođača, njegov
image (corporate idenity), poznatost konditorskog proizvoda (npr. “Milka”), kvalitet, cena, dizajn,itd. Na primer,
preduzeće "Bambi" iz Požarevca zapošljava 11 trgovačkih predstavnika za 11 prodajnih regija. Slično posluju i
ostali domaći proizvođači konditorskih proizvoda. Opširnije: mr Momčilo Manić: "Moć lične prodaje u konditorskoj
industriji" , Poslovna politika novembar 2000, strana 53.
strana:179
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
150
Prema: J.T. Rusesel,. W.R.Lane: Kleppners Advertising Procedure, Ibidem, str . 371.
151
Izlaganjem konditorskih proizvoda na sajmovima, izložbama i drugim privrednim i kulturnim manifestacijama
njihovi proizvođači utiču na ukupnu javnost. Novembra 2002.godine kao akciju unapređenja prodaje "Milka" je
organizivala nagradnu "Najnežnije iskušenje od kada postoji čokolada" u kojoj se za tri prikupljena omota Milka
čokolade kao glavna premija može osvojiti: Audi 2, zimovanje u Austriji i još 500 " Milka" nagrada.
152
J.T. Rusesel,. W.R.Lane: Kleppners Advertising Procedure, Ibidem, str . 22. i 371.
strana:180
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
153
prema : Salai S, Hegediš I : Tržišno komuniciranje, Ekonomski fakultet Subotica -NIP ''Subotičke novine'',
Subotica,1994, strana 251.
154
opširnije: Džefkins Frenk: Oglašavanje, "CLIO", Beograd, 2003, strane 183 – 204.
strana:181
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
41%
59%
učestvuju ne učestvuju
Izvor: Istraživanje za potrebe rada, decembra 2002.g, na uzorku 960 ispitanih u Beogradu, Novom
Sadu, Podgorici i Subotici.
strana:182
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
strana:183
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
155
Apel publiciteta se temelji na tri svojstva: velika verodostojnost (novinski članci o konditorskim preduzećima
su autentičniji od njihovih oglasa)veliki obuhvat (ekonomskim publicitetom je moguće obuhvatiti mnoge
potencijalne kupce slatkiša)posebno isticanje (ima snagu da posebno istakne konditorsko preduzeće ili pojedini
konditorski proizvod i može značajno uticati na formiranje imagea) Prema: Martinović S, Nićin N, “Menadžment
danas”, Ulixes, Novi Sad ,1995, strana 158.
strana:184
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
156
videti opširnije :Salai S, Hegediš I : Tržišno komuniciranje, Ekonomski fakultet Subotica -NIP ''Subotičke
novine'', Subotica,1994, strana 135.
strana:185
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
MKT PR
MK PR MK PR PR
T T
MK MKT =PR
T
A B C D E
MKT = marketing
PR = public relations
Izvor: Ph. Kotler & W. Mindak. ''Marketing and Public Relations'' , Journal of Marketing , Vol 42, no 4,
October 1978, p.17, preuzeto od Milenko Đurić: Public relations, Institut za tržišna istraživanja, Beograd.
1992, str. 119.
157
Prilagođeno prema: Kotler Ph. Upravljanje marketingom, “ Informator “ , Zagreb , 2001. strana 803-804.
strana:186
Magistarska teza: Marketing istraživanje u funkciji optimiranja instrumenata marketing MIX-a
(na primeru konditorskih proizvoda)
158
Opširnije internet oglašavanje: Džefkins Frenk: Oglašavanje, "CLIO", Beograd, 2003, strana 455 – 475.
strana:187