1

FOURIEROVI REDOVI

Aproksimacija funkcije Fourierovim redom

Fourierovim redom moguće je aproksimirati skoro sve funkcije kao sumu sinusa i
kosinusa:
f HxL ≈

‚ @An cos Hn xL + Bn sin Hn xLD

∞
A0
+
2 n=1

Budući da su funkcije sinus i kosinus periodične funkcije, proizlazi da je i funkcija

koja se aproksimira Fourierovim redom periodična funkcija.

Uvijet periodičnosti funkcije

Funkcija f(x) je periodična funkcija s periodom P ako vrijedi:

f HxL = f Hx + PL = f Hx + 2 PL = . . . = f Hx − PL = f Hx − 2 PL

Određivanje koeficijenata Fourierovog reda

Pretpostavimo da je funkcija f(x) periodična s periodom 2p i da se može aproksimi-

rati pomoću Fourierovog reda (1.1).

f HxL = A0 + ‚ @An cos Hn xL + Bn sin Hn xLD H1.1L

∞

2
n=1

Određivanje koeficijenata Fourierovog reda temelji se na svojstvu ortogonalnosti

trigonometrijskih funkcija sinusa i kosinusa. Za cjelobrojne vrijednosti n i m vrijedi:
 2

‡ sin Hn xL x = 0 H1.2L
π

−π

‡ cos Hn xL x = 80 n ≠ 0, 2 π H1.3L
π
n = 0<
−π

‡ sin Hn xL cos Hm xL x = 0 H1.4L

π

−π

‡ sin Hn xL sin Hm xL x = 80 n ≠ m, π H1.5L

π
n = m<
−π

‡ cos Hn xL cos Hm xL x = 80 n ≠ m, π H1.6L

π
n = m<
−π

Množenjem obije strane jednadžbe (1.1) s vrijednošću cos(0 x) = 1 te integriranjem

na intervalu od -p do p dobivamo jednadžbu (1.7).

‡ f HxL x =
π

−π

‡ x + ‚ ‡ An cos Hn xL x + ‚ ‡ Bn sin Hn xL x H1.7L

π ∞ π ∞ π
A0
−π 2 −π −π
n=1 n=1

Uvrštavanjem jednadžbi (1.2) i (1.3) u jednadžbu (1.7) nestaju svi članovi na desnoj
strani jednadžbe osim prvog člana.

‡ f HxL x = 2 H2 πL H1.8L
π
A0
−π

Time dobivamo koeficijent A0 Fourierovog reda:

f HxL x H1.9L
π ‡−π
π
1
A0 =

Množenjem obije strane jednadžbe (1.1) s vrijednošću cos(m x), gdje je m bilo koji
cjeli broj, te integriranjem na intervalu od -p do p dobivamo jednadžbu (1.10).
 3

‡ cos Hm xL f HxL x =
π

−π

‡ cos Hm xL x + ‚ ‡ An cos Hm xL cos Hn xL x +

π ∞ π
A0
−π 2 −π
n=1

+ ‚ ‡ Bn cos Hm xL sin Hn xL x H1.10L

∞ π

n=1 −π

Uvrštavanjem jednadžbi (1.3), (1.4) i (1.6) u jednadžbu (1.10) nestaju svi članovi na
desnoj strani jednadžbe osim prve sume uz uvijet da je m = n.

‡ cos Hn xL f HxL x = An π H1.11L

π

−π

Time dobivamo koeficijent An Fourierovog reda za n = 1, 2, 3, . . .:

cos Hn xL f HxL x H1.12L

π ‡−π
π
1
An =

Množenjem obje strane jednadžbe (1.1) s vrijednošću sin(m x), gdje je m bilo koji
cjeli broj, te integriranjem dobivamo jednadžbu (1.13).

‡ sin Hm xL f HxL x =
π

−π

‡ sin Hm xL x + ‚ ‡ An sin Hm xL cos Hn xL x +

π ∞ π
A0
−π 2 −π
n=1

+ ‚ ‡ Bn sin Hm xL sin Hn xL x H1.13L

∞ π

n=1 −π

Uvrštavanjem jednadžbi (1.2), (1.4) i (1.5) u jednadžbu (1.13) nestaju svi članovi na
desnoj strani jednadžbe osim druge sume uz uvijet da je m = n.

‡ sin Hn xL f HxL x = Bn π H1.14L

π

−π

Time dobivamo koeficijent Bn Fourierovog reda za n = 1, 2, 3, . . .:

sin Hn xL f HxL x H1.15L

π ‡−π
π
1
Bn =
 4

Sažetak: Koeficijenti Fourierovog reda funkcije periodične s periodom

2p
Koeficijenti Fourierovog reda za funkcije periodične s periodom 2p određeni su
formulama:
An za n = 0, 1, 2, 3, . . .

cos Hn xL f HxL
π ‡−π
π
1
An =

Bn za n = 1, 2, 3, . . .

sin Hn xL f HxL x
π ‡−π
π
1
Bn =

Fourierov red funkcija periodičnih s periodom različitim od 2p

Za funkciju periodičnu s periodom P uzimamo da ima jedan period između - ÅÅÅÅP2Å i ÅÅÅÅP2Å .
np x np x
Budući da su funkcije sin( ÅÅÅÅÅÅÅÅ
Pê2
ÅÅÅÅ ) i cos( ÅÅÅÅÅÅÅÅ
Pê2
ÅÅÅÅ ) periodične s periodom između - ÅÅÅÅP2Å i ÅÅÅÅP2Å
koeficijente Fourierovog reda dobivamo promjenom perioda u formulama za
koeficijente funkcija s periodom 2p.
An za n = 0, 1, 2, 3, . . .

‡ cos I M f HxL x
Pê2
P
2 2
nπx
An =
P −P
2

Bn za n = 1, 2, 3, . . .

‡ sin I M f HxL x
Pê2
P
2 2
nπx
Bn =
P −P
2

Funkcija periodična s periodom P između - ÅÅÅÅP2Å i ÅÅÅÅP2Å također je periodična s periodom

P između A i A + P, pa se stoga granice integracije mogu pomaknuti na 0 i P.
 5

Fourierov red parnih i neparnih funkcija

Parne i neparne funkcije

Parrna funkcija je funkcija za koju vrijedi:
f H−xL = f HxL

Neparna funkcija je funkcija za koju vrijedi da je:

f H−xL = −f HxL

Umnožak dvije parne ili dvije neparne funkcije je parna funkcija, a umnožak parne i
neparne funkcije je neparna funkcija.

Koeficijenti Fourierovog reda parnih i neparnih funkcija

Vrijednost integrala parne funkcije između granica perioda - ÅÅÅÅP2Å i ÅÅÅÅP2Å jednaka je
dvostrukoj vrijednosti integrala te funkcije između 0 i ÅÅÅÅP2Å .

‡ f HxL x = 2 ‡ f HxL x
P P
2 2

− P
2 0

Vrijednost integrala neparne funkcije između granica perioda - ÅÅÅÅP2Å i ÅÅÅÅP2Å jednaka je
nuli.

‡ f HxL x = 0
P
2

− P
2

Budući da je cos(n x) parna funkcija, a sin(n x) neparna funkcija koeficijenti Fouriero-

vog reda za parnu funkciju f(x) biti će jednaki,

‡ Cos I M f HxL x
Pê2
P
4 2
nπx
An = n = 0, 1, 2, 3, ...
P 0
Bn = 0

a za neparnu funkciju f(x) biti će jednaki:

 6

An = 0

‡ Sin I M f HxL x
Pê2
P
4 2
nπx
Bn = n = 1, 2, 3, ...
P 0

Iz gornjih jednadžbi vidimo da će Fourierovi redovi parnih funkcija sadržati

isključivo kosinusne članove, a Fourierovi redovi neparnih funkcija isključivo
sinusne članova.

Fourierov red neperiodičnih funkcija

Neku neperiodičnu funkciju f(x) definiranu na cijelom području od x koja je važna na

intervalu od 0 do L možemo aproksimirati Fourierovim redom na intervalu od 0 do L
ako zanemarimo aproksimaciju funkcije izvan tog intervala. Budući da je ponašanje
funkcije izvan intervala zanemareno možemo redefinirati ponašanje funkcije izvan
intervala, radi lakšeg računanja.
Prvi način redefiniranja funkcije je reflektiranje intervala funkcije f(x) od 0 do L oko
y-osi i na taj je način proširivanje funkcije kao parne periodične funkcije s periodom
2L. Na taj način Fourierov red sastojati će se samo od kosinusnih članova.

Cos I M f HxL x
L ‡0
L
2 nπx
An = n = 0, 1, 2, 3, ...
L

Drugi način redefiniranja funkcije je reflektiranje intervala funkcije f(x) od 0 do L

oko x-osi i na taj je način proširivanje funkcije kao neparne periodične funkcije s
periodom 2L. Na taj način Fourierov red sastojati će se samo od sinusnih članova.

Sin I M f HxL x
L ‡0
L
2 nπx
Bn = n = 1, 2, 3, ...
L
 7

Razvoj funkcije u Fourierov red pomoću Mathematice

Pri razvoju funkcije u Fourierov red korištenjem Mathematice koeficijente Fouriero-

vog reda možemo izračunati korištenjem funkcije integriranja
(Integrate[f,{x, xmin, xmax}] ) ili korištenjem metoda numeričkog
integriranja. Koeficijente Fourierovog reda izračunati ćemo pomoću funkcije integr-
iranja te integracijom metodom trapeza i Simpsonovom metodom.
Integracija metodom trapeza

TrapSum::"usage" =
"TrapSum@f@xD,8x,a,b<,n<D izračunava trapezoidalnu aproksimaciju, s n
podjela, za integral funkcije f@xD po x na intervalu od a do b.";
TrapSum@y_, domain_, n_D := NAModuleA8x, a, b, s, h<, 8x, a, b< = domain;

h HHy ê. x → aL + Hy ê. x → bLL + h ‚ Hy ê. x → sLEE

b−h
b−a 1
h= ;
n 2 s=a+h
∆ s=h

Simpsonova metoda
Simpson::"upotreba" =
"Simpson@f@xD,8x,a,b<,nD izračunava Simpsonovu aproksimaciju, s n
podjela, za integral funkcije f@xD po x na intervalu od a do b.";
Simpson@y_, domain_, n_D := NAModuleA8x, a, b, s, h<, 8x, a, b< = domain;

i
j y
z
j
j z
z
j
1 j z
z
j
j z
z
j ‚ Hy ê. ‚ Hy ê. Hy ê. Hy ê. z
b− h2

j
j z
z
b−h
b−a
6 j
j
j
z
z
z
h= ; 4 x → sL + 2 x → sL + x → aL + x → bL
j
j z
z
n
k {
s=a+ h s=a+h
2
∆ s=h
∆ s=h

Funkciju koju želimo razviti u Fourierov red, zapisujemo u doljnje polje:

 8

f@x_D := x;
xlow = −2; H∗ doljnja granica intervala ∗L
xhigh = 2; H∗ gornja granica intervala ∗L
period = xhigh − xlow;H∗ period funkcije ∗L
graffun = Plot@f@xD, 8x, xlow, xhigh<D;
2

-2 -1 1 2

-1

-2

Osim funkcije moramo odrediti i red razvoja u Fourierov red te broj podjela
intervala:
k = 10; H∗ broj članova reda ∗L
n = 20; H∗ broj čvorova integracije ∗L
 9

Izračunavanje koeficijenata Fourierovog reda pomoću funkcije

Integrate[f,{x, xmin, xmax}]

A0Int = H2 ê periodL Integrate@f@xD, 8x, xlow, xhigh<D;

AnInt =
Table@H2 ê periodL Integrate@f@xD Cos@H i π xL ê Hperiod ê 2LD,
8x, xlow, xhigh<D, 8i, k<D;
BnInt = Table@H2 ê periodL Integrate@f@xD
Sin@H i π xL ê Hperiod ê 2LD, 8x, xlow, xhigh<D, 8i, k<D;

FourInt@x_D := A0Int ê 2 + ‚ AnInt@@jDD

k

j=1

Cos@Hj π xL ê Hperiod ê 2LD +

‚ BnInt@@jDD Sin@Hj π xL ê Hperiod ê 2LD ;

k

j=1

grafInt = Plot@8f@xD, FourInt@xD<, 8x, xlow, xhigh<,

PlotStyle → 8RGBColor@0, 0, 0D, RGBColor@0, 1, 0D<D;
Null
2

-2 -1 1 2

-1

-2
 10

Izračunavanje koeficijenata Fourierovog reda pomoću integracije

metodom trapeza:
A0Trap = H2 ê periodL TrapSum@f@xD, 8x, xlow, xhigh<, nD;
AnTrap =
Table@H2 ê periodL TrapSum@f@xD Cos@H i π xL ê Hperiod ê 2LD,
8x, xlow, xhigh<, nD, 8i, k<D;
BnTrap = Table@H2 ê periodL TrapSum@f@xD Sin@
H i π xL ê Hperiod ê 2LD, 8x, xlow, xhigh<, nD, 8i, k<D;

FourTrap@x_D := A0Trap ê 2 + ‚ AnTrap@@jDD

k

j=1

Cos@Hj π xL ê Hperiod ê 2LD +

‚ BnTrap@@jDD Sin@Hj π xL ê Hperiod ê 2LD ;

k

j=1

grafTrap = Plot@8f@xD, FourTrap@xD<, 8x, xlow, xhigh<,

PlotStyle → 8RGBColor@0, 0, 0D, RGBColor@1, 0, 0D<D;

Null
2

-2 -1 1 2

-1

-2
 11

Izračunavanje koeficijenata Fourierovog reda pomoću Simpsonove

metode:
A0Simp = H2 ê periodL Simpson@f@xD , 8x, xlow, xhigh<, nD;
AnSimp =
Table@H2 ê periodL Simpson@f@xD Cos@H i π xL ê Hperiod ê 2LD,
8x, xlow, xhigh<, nD, 8i, k<D;
BnSimp = Table@H2 ê periodL Simpson@f@xD Sin@
H i π xL ê Hperiod ê 2LD, 8x, xlow, xhigh<, nD, 8i, k<D;

FourSimp@x_D := A0Simp ê 2 + ‚ AnSimp@@jDD

k

j=1

Cos@Hj π xL ê Hperiod ê 2LD +

‚ BnSimp@@jDD Sin@Hj π xL ê Hperiod ê 2LD ;

k

j=1

grafSimp = Plot@8f@xD, FourSimp@xD<, 8x, xlow, xhigh<,

PlotStyle → 8RGBColor@0, 0, 0D, RGBColor@0, 0, 1D<D;

Null
2

-2 -1 1 2

-1

-2

Usporedba dobivenih rezultata:

Ispis koeficijenata Fourierovog reda:
 12

tablica = Table@8i, If@i 0, N@A0IntD, N@AnInt@@iDDDD,

If@i 0, 0 , N@BnInt@@iDDDD, If@i 0, A0Trap, AnTrap@@iDDD,
If@i 0, 0, BnTrap@@iDDD, If@i 0, A0Simp, AnSimp@@iDDD,
If@i 0, 0, BnTrap@@iDDD<, 8i, 0, k<D;
TableForm@tablica, TableHeadings −>
8None, 8"k", "A Integrate", "B Integrate", "A Trapez",
"B Trapez", "A Simpson", "B Simpson"<<, TableSpacing → 2D
k A Integrate B Integrate A Trapez B Trapez A Simpson
0 0. 0 0. 0 0.
−18
1 0. 1.27324 5.55112 × 10 1.26275 1.85037 × 1
2 0. −0.63662 0. −0.615537 0.
3 0. 0.424413 0. 0.392522 0.
4 0. −0.31831 0. −0.275276 0.
5 0. 0.254648 0. 0.2 0.
6 0. −0.212207 0. −0.145309 0.
7 0. 0.181891 0. 0.101905 0.
8 0. −0.159155 0. −0.0649839 0.
9 0. 0.141471 5.55112 × 10−18 0.0316769 1.85037 × 1
10 0. −0.127324 0. 0. 0.

Usporedba dobivenih aproksimacija:

Show@graffun, grafInt, grafTrap, grafSimpD

-2 -1 1 2

-1

-2

Graphics