Osnove Dig Logike

3.
Osnove digitalne logike

Osnove digitalne logike
• logika sudova
• Booleova algebra
• kanonski oblik Booleovih funkcija
• skupine osnovnih logičkih funkcija
• univerzalne funkcije
• nepotpuno specificirane funkcije
15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 1

Logika sudova
• digitalni sustav
~ sve funkcije temeljene na
malom skupu "osnovnih logičkih funkcija"
• sklopovi koji ostvaruju osnovne logičke funkcije
~ osnovni logički sklopovi :
obrađuju "logičke varijable"
• elektroničke izvedbe osnovnih logičkih sklopova:
• "Električke veličine koje odgovaraju logičkim varijablama
održavaju se unutar unaprijed definiranih i fiksnih granica (na
ulazu i na izlazu)."

Logika sudova
• "logičke varijable", "osnovne logičke funkcije"

~ terminologija logike sudova
• logika sudova, propozicijska logika
(engl. propositional logic)
~ "kombiniranje" elementarnih sudova
radi dobivanja novih složenih sudova,
bez obzira na suvislost samih sudova
• osnovni kombinatori sudova
~ "osnovni logički veznici"

Logika sudova (propozicijska logika)
• sudovi (tvrdnje, iskazi):

• jednostavne rečenice
• istiniti ili neistiniti
Primjer :
sud A: "Nema ulja (u motoru)."
sud B: "Temperatura (motora) je previsoka."

Logika sudova
• osnovni logički veznici:

~ "kombinatori" I, ILI
• vrijednost složenog suda
~ istinit ili neistinit
Primjer :
f = A ILI B = "Nema ulja (u motoru)."
ILI "Temperatura (motora) je previsoka."
f=AIB = "Nema ulja (u motoru)."
I "Temperatura (motora) je previsoka."

Logički kombinatori
• izvedba kombinatora I A B
• (mehanički) kontakt:
A ≡ < s k lo p k a A u k lju č e n a >
B ≡ < s k lo p k a B u k lju č e n a >
f ≡ < ž a ru lja s v ije tli>
• izvedba relejima:
struja = pobuda releja A B

Interpretacija kombiniranja
• algoritamski: U
ako (A istinit) i (B istinit)

A
onda f istinit B
inače f neistinit
AIB
• "logički produkt"
~ konjunkcija
• "računarska" notacija: f = A ⋅ B = AB
• simbolička logika: f = A∧ B
• teorija skupova: f = AI B

• izvedba kombinatora ILI A
• (mehanički) kontakt:
B
U
A ≡ <sklopka A uključena>
B ≡ <sklopka B uključena>
f ≡ <žarulja svijetli>
• izvedba relejima:
struja = pobuda releja

Interpretacija kombiniranja
• algoritamski U
ako (A istinit) ili (B istinit) (ili oba!)

A
onda f istinit B
inače f neistinit
AUB
• "logička suma"
~ disjunkcija
• "računarska" notacija: f = A+ B
• simbolička logika: f = A∨ B
• teorija skupova: f = AU B

Tablice istinitosti (kombinacija)
• tablica kombinacija, tablica istinitosti (engl. truth table)
~ prikaz djelovanja kombinatora:
konačni broj mogućih kombinacija
vrijednosti istinitosti elementarnih sudova
• oznake: T ~ istina, ⊥ ~ neistina
• definiraju odnos ulaza i izlaza digitalnog sustava
funkcija I funkcija ILI
(konjunkcija) (inkluzivna disjunkcija)
A B f
A B f
⊥ ⊥ ⊥
⊥ ⊥ ⊥
⊥ T T
⊥ T ⊥
T ⊥ ⊥
T ⊥ T
T T T T T T

Logička negacija
• logička funkcija NE, komplement, inverzija

U
• nije kombinator A
• složeni sud od jedne logičke varijable ~A
R
• algoritamski
ako (A istinit) i (B istinit) U A
onda f istinit
inače f neistinit
funkcija NE
• logički izraz (negacija)
• "računarska" notacija: f = A A f
• simbolička logika: f = ¬A ⊥ T
T ⊥
• teorija skupova: f = AC

Booleova algebra
• osnovni matematički aparat korišten

u analizi i projektiranju digitalnih sklopova:
• G. Boole:
formalizam za proučavanje "zakona prosuđivanja":
"An Investigation of the Laws of Thought", 1854
• C. E. Shannon:
primjena Booleove algebre:
"A Symbolic Analysis of Relay and Switching Circuits", 1938
• efikasna primijena za analizu relejnih
elektromehaničkih sklopova

Booleova algebra
• izgradnja konzistentnog matematičkog sustava na

aksiomatski način
• algebra se definra postavljanjem skupa tvrdnji
• formalna definicija:
• konačni skup objekata: K
• dvije binarne operacije: +, ·
• skup osnovnih postulata (aksioma)
~ aksiomatizacija

Booleova algebra
• aksiomatizacija s dobrim svojstvima:

• E. V. Huntington:
"Sets of Independent Postulates for the Algebra of
Logic", 1904:
• zadatak reduciranje Booleove algebre na minimalni broj
postulata
• konzistentnost:
niti jedan postulat iz skupa ne proturječi nekom
drugom iz istog skupa
• nezavisnost:
niti jedan se postulat ne da dokazati pomoću ostalih
• skup {K,+,▪,¯ } je Booleva algebra ako vrijede ...
Huntingtonovi postulati
• P1: Postoji skup K objekata ili elemenata

podložnih relaciji ekvivalencije, oznakom "=",
koja zadovoljava princip supstitucije.
• ekvivalencija:
• refleksivnost: (∀a ∈ K )(a = a)
• simetričnost: (∀a, b ∈ K )(b = a uvijek kada je a = b)
• tranzitivnost: (∀a, b, c ∈ K )(a = b i b = c implicira a = c)

P2: Definiraju se dva operatora kombiniranja "+" i "⋅"

koji su zatvoreni s obzirom na K:
P2a: (∀a, b ∈ K )(a + b ∈ K )
P2b: (∀a, b ∈ K )( a ⋅ b ∈ K )
P3: Za operatore kombiniranja postoji neutralni

element:
P3a: (∃0 ∈ K )(∀a ∈ K | a + 0 = a )
P3b: (∃1 ∈ K )(∀a ∈ K | a ⋅1 = a )

P4: Vrijedi zakon komutacije:

P4a: (∀a, b ∈ K )(a + b = b + a )
P4b: (∀a, b ∈ K )( a ⋅ b = b ⋅ a )
P5: Vrijedi zakon distribucije:

P5a: (∀a, b, c ∈ K )( a + (b ⋅ c ) = ( a + b) ⋅ ( a + c ))
P5b: (∀a, b, c ∈ K )(a ⋅ (b + c) = (a ⋅ b) + (a ⋅ c))

P6: Postoji inverzni element – "komplement":

(∀a ∈ K )(∃a ∈ K | ( a + a = 1); ( a ⋅ a = 0))
P7: Skup K sadrži barem dva različita elementa:

(∃ barem a, b ∈ K | a ≠ b)

• "operabilni" postulati
~ direktno korištenje u manipulacijama logičkih izraza
• P3 (neutralni element)
• P4 (komutativnost)
• P5 (distributivnost)
• P6 (inverzni element)

• inverzni element (komplement)

~ interpretacija kao rezultat operacije
komplementiranja
• interpretacija "+" i "⋅" u uobičajenom smislu
aritmetičkih operatora?
~ P5a i P6 ne vrijede!
• dualnost (metateorem o dualnosti):
"Zamjenom operatora i neutralnih elemenata
u nekom postulatu dobiva se njegov par,
ako takav postoji."

• prioriteti operatora:
• komplement
• konjunkcija
• inkluzivna disjunkcija
• zagrade mijenjaju redoslijed obavljanja operacija
• preporuča se uporaba radi izbjegavanja krivih
interpretacija

Teoremi Booleove algebre
T1: dominacija
T1a: (∀a ∈ K )(a + 1 = 1)
T1b: (∀a ∈ K )( a ⋅ 0 = 0)
Dokaz:
(a + 1) = (a + 1) ⋅1 ( P3b) (∃1∈ K )(∀a ∈ K | a ⋅1 = a)
= (a + 1) ⋅ (a + a ) ( P6) (∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1); (a ⋅ a = 0))
= a + (1 ⋅ a ) ( P5a ) (∀a, b, c ∈ K )(a + (b ⋅ c) = (a + b) ⋅ (a + c))
=a+a ( P3b) (∃1∈ K )(∀a ∈ K | a ⋅1 = a)
=1 ( P6) (∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1); (a ⋅ a = 0))
(Q.E.D.) (lat. quod erat demonstrandum)

T2: idempotencija
T2a: (∀a ∈ K )(a + a = a )
T2b: (∀a ∈ K )(a ⋅ a = a )
Dokaz:
(a + a) = (a + a) ⋅ 1 ( P3b) (∃1∈ K )(∀a ∈ K | a ⋅1 = a)
= (a + a) ⋅ (a + a ) ( P6) (∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1); (a ⋅ a = 0))
= a + (a ⋅ a ) ( P5a ) (∀a, b, c ∈ K )(a + (b ⋅ c) = (a + b) ⋅ (a + c))
=a+0 ( P6) (∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1); (a ⋅ a = 0))
=a ( P3a) (∃0 ∈ K )(∀a ∈ K | a + 0 = a)
(Q.E.D.)

T3: involucija
(∀a ∈ K )( a = ( a ))
Dokaz: …

T4:
T4a: (∀a, b ∈ K )(a + ab = a + b)
T4b: (∀a, b ∈ K )(a ⋅ (a + b) = a ⋅ b)
Dokaz:
(a + a b ) = (a + a ) ⋅ (a + b) ( P5a ) (∀a, b, c ∈ K )(a + (b ⋅ c) = (a + b) ⋅ (a + c))
= 1 ⋅ ( a + b) ( P 6) (∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1);(a ⋅ a = 0))
= a+b ( P3b) (∃1∈ K )(∀a ∈ K | a ⋅1 = a )
(Q.E.D.)

T5: apsorpcija
T5a: (∀a, b ∈ K )( a + ab = a )
T5b: (∀a, b ∈ K )( a ⋅ ( a + b) = a )
Dokaz: (a + ab) = a ⋅1 + ab ( P3b)

= a ⋅ (1 + b) ( P5b)
= a ⋅1 (T 1)
=a ( P3b)
(Q.E.D.)

L6:
(∀a, b, c ∈ K )(a ⋅ ((a + b) + c) = ((a + b) + c) ⋅ a ) = a )
Dokaz: a ⋅ ((a + b) + c) = a ⋅ (a + b) + a ⋅ c ( P5)

= a + a ⋅c (T 5)
=a (T 5)
= ((a + b) + c) ⋅ a
(Q.E.D.)

T7: asocijativnost
T7a: (∀a, b, c ∈ K )(( a + b) + c = a + (b + c))
T7b: (∀a, b, c ∈ K )(( a ⋅ b) ⋅ c = a ⋅ (b ⋅ c ))
Dokaz: indirektan
• ako tvrdnja teorema vrijedi, lijeva i desna strana su jednake, pa vrijedi
idempotencija (T2):
z = ((a + b) + c) ⋅ (a + (b + c)) ( P5b)

= ((a + b) + c) ⋅ a + ((a + b) + c) ⋅ (b + c) (T 6)
= a + ((a + b) + c) ⋅ (b + c) ( P5b)
= a + (((a + b) + c) ⋅ b + ((a + b) + c) ⋅ c) ( P 4, P 6)
= a + (b + ((a + b) + c) ⋅ c) (T 5)
= a + (b + c) (Q.E.D.)
T8: de Morganovi zakoni

T8a: (∀a, b ∈ K )(a + b = a ⋅ b )
T8b: (∀a, b ∈ K )(a ⋅ b = a + b )
Dokaz: indirektan
• ispitivanjem ispravnosti komplementa (P6)
(∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1);(a ⋅ a = 0))

Dokaz T8:
(a + b) + a ⋅ b = ((a + b) + a ) ⋅ ((a + b) + b ) ( P5a )
= (a + (a + b)) ⋅ (b + (a + b)) ( P 4)
= 1 ⋅1 (T 5, T 1)
=1 (T 1)
(a + b) ⋅ (a ⋅ b ) = a ⋅ (a ⋅ b ) + b ⋅ (b ⋅ a ) ( P5b, P 4b)
= 0+0 (T 7, P6, T1)
=0 (T 2)

• Dokaz T8 (nastavak):
• oba zahtjeva P6 su zadovoljena:
(a + b) je jedinstveni komplement od ( a ⋅ b)
a + b = a ⋅b → a + b = a ⋅b
a → a, b → b
a + b = a ⋅b
= a ⋅b (T 3)
a + b = a ⋅b → a ⋅b = a + b
(Q.E.D.)

Poopćenje de Morganovih zakona:

(∀a, b,..., z ∈ K )(a + b + ... + z = a ⋅ b ⋅ ... ⋅ z )
(∀a, b,..., z ∈ K )(a ⋅ b ⋅ ... ⋅ z = a + b + ... + z )
Dokaz:
• putem asocijativnosti (T7)
a + b + c = a + (b + c) = a ⋅ b + c = a ⋅ b ⋅ c

T9: simplifikacija
T9a: (∀a, b ∈ K )(a ⋅ b + a ⋅ b = a )
T9b: (∀a, b ∈ K )((a + b) ⋅ (a + b ) = a )
Dokaz:
• primjenom distributivnosti (P5) i
neutralnog elementa (P3)

Dvočlana Booleova algebra
• najjednostavnija Booleova algebra

K = K 2 = {0,1} 0 i 1 nemaju numerička nego logička značenja
a = 1 1 + 0 = 1, 1 ⋅1 = 1 ( P3)
0 +1 = 1 ( P 4)
1 + 1 = 1, 1 ⋅ 1 = 0, 1 = 0 ( P 6)
1+1 = 1 (T 1)
a = 0 0 + 0 = 0, 0 ⋅1 = 0 ( P3)
0 + 0 = 1, 0 ⋅ 0 = 0, 0 = 1 ( P6)
0⋅0 = 0 (T 1)
⇒ ekvivalentni termi (izrazi) 1 = 0, 0 = 1
za 1 odnosno 0: 1 ⋅1 = 1 + 0 = 0 + 1 = 1 + 1 = 1
0 + 0 = 0 ⋅1 = 1 ⋅ 0 = 0 ⋅ 0 = 0

Dvočlana Booleova algebra
• teorija skupova
~ izomorfna dvočlanoj Booleovoj algebri:
pridruživanje:
K , ⋅, +, , 0,1 ↔ S , I, U, ~, φ , U
K = {0,1} ↔ S = {φ ,U }
φ: prazni skup
U : univerzalni skup
• definicija operacija:
x ∈ A I B, x ∈ A U B, x ∈~ A

Teorija skupova kao Booleova algebra
• Vennov dijagram
~ prikaz skupa skupom točaka
U
• univerzalni skup U:
kvadrat, pravokutnik ili slični lik
• skup:
lik (obično krug) unutar U
U U U U
AA A
A A B B
A ~A A∪B A∩B

Teorija skupova kao Booleova algebra
• postulati u skupovnom obliku:

(P3) A Uφ = A
A IU = A
(P4) AU B = B U A
A IU = B I A
(P5) A U (B I C ) = ( A U B ) I ( A U C )
A I (B U C ) = ( A I B ) U ( A I C )
(P6) AU A =U
AI A =φ

• simboli za kombinator I:
• američki vojni standard
Mil-STD-806B
• međunarodni standard
IEC/ISO
DIN 40900
ANSI/IEEE 91-1984
• stari standard DIN

• simboli za kombinator ILI:
Mil-STD-806B
IEC/ISO
DIN 40900
ANSI/IEEE 91-1984
• stari standard DIN

Negacija
• simboli za operator NE:
Mil-STD-806B
• kombiniranje s drugim
operatorima
IEC/ISO

Booleove funkcije
• logika sudova
~ izražavanje složenog suda kombiniranjem elementarnih sudova
operatorima povezivanja (I, ILI)
• Booleova funkcija formalno:
~ "neko pridruživanje funkcijskih vrijednosti (0 ili 1) za svaku
kombinaciju vrijednosti argumenata (varijabli)"
• funkcija od n varijabli:
f(x1, x2, …, xn) → 2n mogućih kombinacija
• izražavanje Booleove funkcije
~ tablica kombinacija (2n redaka), analogno osnovnim logičkim
funkcijama I, ILI, NE

Booleove funkcije
• upisivanje funkcije u tablicu

Primjer: f ( A, B ) = A ⋅ B + A ⋅ B
A B A B A ⋅B A⋅B A ⋅B + A⋅B
0 0 1 1 0 0 0
0 1 1 0 1 0 1
1 0 0 1 0 1 1
1 1 0 0 0 0 0
ako je A=1 "ili" B=1

onda f=1
inače f=0
⇒ isključena kombinacija A=1, B=1

isključivo ILI, ekskluzivna disjunkcija, EX-ILI

Booleove funkcije
• definicija: A B f
f ( A, B ) = A ⋅ B + A ⋅ B 0 0 0
0 1 1
• notacija: 1
1
0
1
1
0
f ( A, B ) = A ⊕ B
• simbol:
• suma mod 2
• 1 za neparni broj 1 ⊕ 2k + 1
na ulazima

Booleove funkcije
• čitanje funkcije iz tablice:

A B f
• za f = 1: 0 0 0
( A = 0) ⋅ ( B = 1) + ( A = 1) ⋅ ( B = 0) 0 1 1
1 0 1
• dakle 1 1 0
( A = 1) ⋅ ( B = 1) + ( A = 1) ⋅ ( B = 1)
f = A ⋅ B + A⋅ B
• za f = 0:
( A = 0) ⋅ ( B = 0) + ( A = 1) ⋅ ( B = 1)
[ ][
( A = 0) ⋅ ( B = 0) ⋅ ( A = 1) ⋅ ( B = 1) = ( A = 0) + ( B = 0) ⋅ ( A = 1) + ( B = 1) ]
= [( A = 1) + ( B = 1)]⋅ [( A = 0) + ( B = 0)]
f = ( A + B) ⋅ ( A + B )
Booleove funkcije
• čitanje općenite funkcije iz tablice: A B f

• za f = 1: 0 0 α0
0 1 α1
f = α 0 ⋅ ( A ⋅ B ) + α1 ⋅ ( A ⋅ B ) + α 2 ⋅ ( A ⋅ B ) + α 3 ⋅ ( A ⋅ B ) 1 0 α2
= α 0 ⋅ P0 + α1 ⋅ P1 + α 2 ⋅ P2 + α 3 ⋅ P3 1 1 α3
• za tablicu iz primjera (EX-ILI): α 0 = α 3 = 0
α1 = α 2 = 1
f = P1 + P2
• općenito za funkciju od n varijabli:
2n −1
f = α 0 ⋅ P0 + ... + α 2n −1 ⋅ P2n −1 = ∑ α i ⋅ Pi , α i ∈ {0,1}
i =0

Booleove funkcije
• čitanje općenite funkcije iz tablice:

• za f = 1: 2n −1
oblik f = α 0 ⋅ P0 + ... + α 2n −1 ⋅ P2n −1 = ∑ α i ⋅ Pi , α i ∈ {0,1}

i =0
kanonski, standardni oblik:

potpuni disjunktivni normalni oblik

Booleove funkcije
• čitanje općenite funkcije iz tablice – definicije:

• literal : varijabla ili komplement
• produkt : niz literala povezanih operacijom I
• suma : niz literala povezanih operacijom ILI
• normalni član : produkt/suma u kojoj se niti jedan
literal ne pojavljuje više od jednog puta
• standardni produkt : normalni produkt koji sadrži
toliko literala koliko funkcija ima varijabli:
• kanonski produkt, Pi ili minterm, mi
• u tablici kombinacija odgovara mu samo jedna 1
• standardna suma produkata : kanonski oblik funkcije

Booleove funkcije
A B f
0 0 α0
• Booleove funkcije: 0 1 α1
čitanje općenite funkcije iz tablice 1 0 α2
• za f = 0: 1 1 α3
f = [α 0 + ( A + B) ] ⋅ ⎡⎣α1 + ( A + B ) ⎤⎦ ⋅ ⎡⎣α 2 + ( A + B) ⎦⎤ ⋅ ⎣⎡α 3 + ( A + B ) ⎤⎦
= (α 0 + S0 ) ⋅ (α1 + S1 ) ⋅ (α 2 + S 2 ) ⋅ (α 3 + S3 )
• za tablicu iz Primjera (EX-ILI): α0 = α3 = 0
α1 = α 2 = 1
f = S0 ⋅ S3
• općenito za funkciju od n varijabli:

2n −1
f = (α 0 + S0 ) ⋅ ... ⋅ (α 2n −1 + S 2n −1 ) = ∏ (α i + Si )
i =0

Booleove funkcije
• čitanje općenite funkcije iz tablice:

• za f = 0: 2 −1 n
oblik f = (α 0 + S0 ) ⋅ ... ⋅ (α 2 −1 + S 2 −1 ) = ∏ (α i + Si )
n n
i =0
• također kanonski, standardni oblik:

potpuni konjunktivni normalni oblik
• oznake:
Si: kanonske sume ili makstermi, Mi

Booleove funkcije
• standardni (kanonski) oblici su ekvivalentni:

• npr. za EX-ILI: f = ( A + B) ⋅ ( A + B )
= A⋅ A + A ⋅ B + A⋅ B + B ⋅ B
= 0 + A ⋅ B + A⋅ B + 0
= A ⋅ B + A⋅ B
• izbor standardnog oblika za prikaz:
• mali broj 1 u definiciji funkcije ~ kanonska suma
standardnih produkata
• mali broj 0 u definiciji funkcije ~ kanonski produkt
standardnih suma
• manji broj članova (terma) ~
brže/jednostavnije čitanje iz tablice!
Booleove funkcije
• drugi prikazi:
• varijabla ~ 1, komplement ~ 0
• standardni članovi = vektori (n-torke)
~ n-bitni brojevi !
• interpretacija Booleove funkcije:
f : {0, 1}n → {0, 1}
• skraćeno pisanje funkcije
~ indeksi minterma/maksterma
f = A ⋅ B + A ⋅ B = Σ(1, 2) = Π (0,3)

Booleove funkcije
• pretvorba nekanonskog oblika Booleove funkcije u

kanonski oblik
~ Shannonov teorem ekspanzije:
• suma produkata
~logički "množiti"
svaki produkt koji nije kanonski s 1 tj. članom
x + x = 1, x: varijabla koja nedostaje
Primjer: f = A + B ⋅ C
= A ( B + B )(C + C ) + ( A + A ) ⋅ B C
= ...
= A BC + A B C + A BC + A B C + AB C

Booleove funkcije
• nekanonski oblici Booleovih funkcija:

pretvorba u kanonski oblik
• produkt suma :
svaku sumu koja nije kanonska logički "zbrojiti" s 0 tj. članom
x ⋅ x = 0, x : varijabla koja nedostaje
Primjer:
f = ( A + C) ⋅ (B + C)
= ( A + B ⋅ B + C) ⋅ ( A ⋅ A + B + C)
= ...
= ( A + B + C) ⋅ ( A + B + C) ⋅ ( A + B + C) ⋅ ( A + B + C)

Booleove funkcije
• komplementarna funkcija :
~ funkcija kojoj su vrijednosti komplementarne onima
izvorne funkcije (0 → 1, 1 → 0)
2 n −1 2 n −1
f = ∑α
i =0
i ⋅ Pi f = ∑α
i =0
i ⋅ Pi
→
2 n −1 2 n −1
= ∏ (α i + S i ) = ∏ (α i + S i )
i =0 i =0
vrijedi:
f = ∑ Pi → f = ∑ Pj = ∏ Si
i∈I P j∈{2n }− I P i∈I P

Mintermi i makstremi
x y z Minterm Oznaka x y z Maksterm Oznaka

0 0 0 x'y'z' m0 0 0 0 x+y+z M0
0 0 1 x'y'z m1 0 0 1 x + y + z' M1
0 1 0 x'yz' m2 0 1 0 x + y' + z M2
0 1 1 x'yz m3 0 1 1 x+y'+z' M3
1 0 0 xy'z' m4 1 0 0 x' + y + z M4
1 0 1 xy'z m5 1 0 1 x'+y+z' M5
1 1 0 xyz' m6 1 1 0 x'+ y'+ z M6
1 1 1 xyz m7 1 1 1 x'+y'+z' M7

Booleove funkcije
Primjer: komplementarna funkcija

f ( A, B, C ) = P1 + P3 + P4 + P6 + P7
= A B C + A BC + AB C + ABC + ABC
f ( A , B , C ) = A B C + A BC + A B C + AB C + ABC
= A B C ⋅ A BC ⋅ A B C ⋅ AB C ⋅ ABC
= (A + B +C ) ⋅ (A + B +C ) ⋅ (A + B +C ) ⋅ (A + B +C ) ⋅ (A + B +C )
= S1 ⋅S 3 ⋅S 4 ⋅S 6 ⋅S 7
= ...
= A C + A B C = A ( B + B )C + A B C = A B C + A B C + A B C
= P0 + P2 + P5

Booleove funkcije
• dualna funkcija:
~ funkcija koja se dobiva zamjenom operatora
(+,⋅) i konstanti (0, 1) izvorne funkcije
• primjena teoreama o dualnosti
f = f ( A, B, C ,...,+,⋅, ,0,1) → f D = f D ( A, B, C ,...,⋅,+, ,1,0)
vrijedi:
( fD )D = f

Booleove funkcije
Primjer: - dualna funkcija
f ( A, B, C ) = ABC + ABC + ABC + ABC + ABC = P0 + P1 + P3 + P4 + P6

f D ( A, B, C ) = ( A + B + C ) ⋅ ( A + B + C ) ⋅ ( A + B + C ) ⋅ ( A + B + C ) ⋅ ( A + B + C )
= ...
= AC + ABC
= ABC + ABC + ABC
= P2 + P5 + P7

Booleove funkcije
• komplementarna i dualna funkcija

• izražavanje de Morganovih zakona
(= komplement funkcije) dualnom funkcijom:
• de Morgan: f = f ( A , B , C ,...,+,⋅, ,0,1)
= f ( A , B , C ,...,⋅,+, ,1,0)
• komplement funkcije (još jednom):
f ( A , B , C ,...) = f D ( A , B , C ,...)
• postupak komplementiranja:
• komplementirati varijable
• izvesti dualnu funkciju
• primjena komplementarne funkcije
~ pojednostavljivanje Booleovih izraza
Booleove funkcije
• kombinacije varijabli
~ uzeti u obzir sve moguće kombinacije vrijednosti 0 i 1
koje varijable mogu poprimiti:
• broj kombinacija: r = 2n
• svakoj kombinaciji moguće pridružiti dvije vrijednosti:
0 ili 1

Booleove funkcije dvije i više varijabli
• moguće funkcije jedne varijable:

A f0 f1 f2 f3
0 0 0 1 1
1 0 1 0 1
f0,f3: konstante (nularne funkcije)

f0=0
f3=1
f1,f2: unarne funkcije
f1=A: varijabla
f2= A : komplement

Booleove funkcije
• moguće funkcije dvije varijable:

A B f0 f1 f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
0 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
1 0 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
Î klase funkcija od dvije varijable

1. konstante: f0,f15
2. funkcije pojedinačne varijable: f3,f5,f10,f12
3. konjunkcije literala: f1,f2,f4,f8
4. disjunkcije literala: f7,f11,f13,f14
5. ekvivalencija i ekskluzivna disjunkcija: f6,f9

Booleove funkcije
• moguće funkcije dvije varijable:

A B f0 f1 f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
0 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
1 0 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
f0 =0 konstanta (*) f8 = A + B NILI
(*) f1 = AB I (*) f9 = A B + AB ekvivalencija
(*) f2 = AB inhibicija (*) f10 = B komplement
f3 =A identitet (*) f11 = A + B = ( B ⇒ A) implikacija
f4 = AB inhibicija f12 = A komplement
f5 =B identitet f13 = A + B = ( A ⇒ B) implikacija
(*) f6 = A B + AB EX-ILI (*) f14 = AB NI
(*) f7 = A+ B ILI f15 = 1 konstanta
* - različite netrivijalne funkcije

Vježba
• koje su funkcije međusobno komplementarne?

• I i NI,
• ILI i NILI,
• INHIBICIJA i IMPLIKACIJA,
• ISKLJUČIVO ILI i EKVIVALENCIJA.
• koje su funkcije međusobno dualne?
• I i ILI,
• NI i NILI,
• INHIBICIJA I IMPLIKACIJA,
• ISKLJUČIVO ILI i EKVIVALENCIJA.

Booleove funkcije
• uzeti u obzir sve moguće kombinacije vrijednosti 0 i 1

koje varijable mogu poprimiti:
• broj kombinacija: 2n
• svakoj komb. moguće pridružiti dvije vrijednosti:
0 ili 1
• broj mogućih Booleovih funkcija od n varijabli:
2n
n 2n 2
1 2 4
2 4 16
3 8 256
4 16 64K = 65.536
5 32 4G = 4.294.967.296

Osnovne i univerzalne funkcije
• zapažanje:
• nagli porast broja mogućih funkcija
~hipereksponencijalni zakon
• za n ≥ 3 već nema smisla pisati tablicu!
• ograničiti se na f(x1, x2)
• pronaći one f(x1, x2) kojima će se moći ostvariti
sve ostale funkcije
~ “univerzalne" funkcije? φ1
• izražavanje f(x1, x2, …, xn) φ2

f'
kao kompozicija izvjesnog f
broja f(x1, x2) φt

f=f'(ϕ1, ϕ2, …, ϕt)
• potreba za ograničavanjem broja različitih Booleovih

funkcija, odnosno sklopova koji ih ostvaruju:
• razlozi tehničko-proizvodne prirode
• standardizacija funkcija/sklopova
• masovna proizvodnja samo nekih logičkih sklopova
• (engl. economy of scale)
• samo definiranim (malim!) skupom funkcija (sklopova)
ostvariti sve (preostale) funkcije (sklopove)

• potpuni sustav funkcija :

"skup Booleovih funkcija naziva se funkcijski potpuni
sustav ako se iz funkcija takvog skupa, korištenjem
superpozicije i zamjene, može dobiti svaka Booleova
funkcija"
• superpozicija ~ primjena funkcije
• zamjena ~ promjena mjesta varijabli (i načina
dekompozicije složene Booleove funkcije)
• elementi potpunog sustava funkcija:
~ osnovne (primitivne) funkcije

• potpuni sustav funkcija:

• želja: minimalni potpuni sustav,
ekonomski najopravdaniji!
• provjera potpunosti sustava funkcija:
izražavanje {I, ILI, NE}
• dokazano osnovni skup Friedman i Menon 1975
• {I, ILI, NE} također jedan potpuni sustav,
jedino nije minimalan!

• neki potpuni sustavi funkcija:

{I,NE}: {f1,f10}, {f1,f12}
{ILI,NE}: {f7,f10}, {f7,f12}
⇒ nije potrebno {I, ILI, NE}!

• provjera za {I, NE}: de Morganom za ILI
ILI ( A , B ) = ILI ( NE ( NE ( A )), NE ( NE ( B )))

= NE ( I ( NE ( A ), NE ( B )))
A + B = A + B = AB

• neki (drugi) potpuni sustavi funkcija:

{EX-ILI,I,1}: {f1, f6, f15}
EX − ILI ( A, B) = A ⊕ B = AB + AB
EX-ILI(A,1) = A
EX-ILI(EX-ILI(A,B),I(A,B)) = ILI(A,B)
{EX-NILI, I, 1} : {f1 , f9 , f15} 1⋅ A = A
{inhibicija, 1} : {f2 , f15} A( AB) = A( A + B) = A A + AB = AB
{implikacija, 0} : {f11 , f0} ( AB) = A + B

• posebno značajni potpuni sustavi funkcija:

oni koji sadrže samo jednu funkciju!
A⋅ A = A
{NI} : { f14 }
AB = AB
AB = A + B
A+ A = A
{NILI} : { f8 }
A + B = AB
A+ B = A+ B
• univerzalne funkcije : NI, NILI
• minimalni potpuni skup funkcija
• minimalni broj različitih sklopova
• invertor (NI = NE ● I, NILI = NE ● ILI):
pojačanje signala

Primjer : ostvarivanje {I, ILI, NE} korištenjem {NI}

I ( A , B ) = NE ( NE ( I ( A , B )))
= NE ( NI ( A , B ))
= NE ( I ( NI ( A , B ), NI ( A , B )))
= NI ( NI ( A , B ), NI ( A , B ))
NE ( A ) = NE ( I ( A , A ))
= NI ( A , A )
ILI ( A , B ) = ILI ( NE ( NE ( A )), NE ( NE ( B )))
= NE ( I ( NE ( A ), NE ( B )))
= NI ( NI ( A , A ), NI ( B , B ))

Primjer : ostvarivanje {I, ILI, NE} korištenjem {NI} i {NILI}

NE I ILI
A
A
A⋅ B
A⋅ A = A A A⋅ B
A A ⋅B = A+ B
B
B B
A
A
B
A+ B
A + B = A⋅ B A
B B
A+ A = A
A
A
A⋅ B A+ B
B A A+ B
B

• zapažanje:
• {I, ILI, NE} povoljno pri formuliranju problema/rješenja
~ konceptualno blisko
• {NI, NILI} povoljno pri ostvarenju digitalnog sklopa
~ blisko električkoj izvedbi
• potreba za transformacijom izraza kojim je definirana
Booleova funkcija
• metode transformacije:
• metoda supstitucije
• algebarska metoda

Metoda supstitucije
(funkcija u obliku sume produkata):
• zamijeniti osnovne funkcije univerzalnima:
NE → NI ◦ NI, I → NE ◦ NI, ILI → NI ◦ NE
• primijeniti T3 (involucija)
~ eliminirati dvostruku primjenu funkcija NE
I = NE o NI ILI = NI o NE (n puta)

Metoda supstitucije
• algebarska metoda
(funkcija u obliku sume produkata):
• primijeniti T3 (involucija) na izraz kojim je definirana
Booleova funkcija
• primijeniti T8 (de Morganov zakon)
2n −1
f ( x1 , x2 ,..., xn ) = ∑ α i Pi
i =0
= α 0 P0 + α1 P1 + ... + α 2n −1 P2n −1
= α 0 P0 ⋅ α1 P1 ⋅ ... ⋅ α 2n −1 P2n −1

• algoritam transformacije
(funkcija u obliku produkta suma)
~ prikaz funkcijom NILI
• svaku sumu (funkcija ILI) prikazati funkcijom NILI;
NILI pojedinačne varijable reducira se na komplement
• na dobivene NILI članove primijeniti "izlazni" NILI član
• također dvorazinska logička shema

(funkcija u obliku produkta suma):
• zamijeniti osnovne funkcije univerzalnima:
• NE → NILI ◦ NILI, ILI → NE ◦ NILI, I → NILI ◦ NE
• primijeniti T3 (involucija)
~ eliminirati dvostruku primjenu funkcija NE
f ⇒ f
ILI = NE o NILI I = NILI o NE (n puta )
ILI I

• algoritam transformacije
(funkcija u obliku produkta suma)
~ prikaz funkcijom NILI
• svaku sumu (funkcija ILI) prikazati funkcijom NILI;
NILI pojedinačne varijable reducira se na komplement
• na dobivene NILI članove primijeniti "izlazni" NILI član
• također dvorazinska logička shema
f f

Primjer :
f = AB + A B C
= AB ⋅ A B C
Primjer :
f = ( A + B) ⋅ ( A + B + C )
= A+ B + A+ B +C

• transformacija funkcije koja nije u obliku

sume produkata ili produkta suma
~ višerazinska logička shema
• Primjer :
f = A ⋅ ( B + C ) + A D = A ⋅ ( B + C ) ⋅ A D = A ⋅ BC ⋅ A D

Funkcije tri i više varijabli
• proširivanje funkcija na više varijabli:

• generiranje složenijih funkcija
opetovanom primjenom funkcija manjeg broja varijabli
• standardizacija funkcijskih implementacija
~ standardizacija logičkih sklopova:
ekonomičnost!
• treba zadovoljiti:
• komutativnost (~ "zamjena")
• asocijativnost (~ "superpozicija")

• proširivanje funkcije I: moguće je!

• asocijativnost:
⎧ f ( f (...( f ( x1 , x2 ), x3 )...), xn )
f ( x1 ,..., xn ) = ⎨
⎩ f ( x1 , f ( x2 ,..., f ( xn −1 , xn ),...))
x1 ⋅ x2 ⋅ ... ⋅ xn = (...(( x1 ⋅ x2 ) ⋅ x3 )...) ⋅ xn )

= ( x1 ⋅ ( x2 ⋅ ... ⋅ ( xn −1 ⋅ xn )...))
x1 + x2 + ... + xn = (...(( x1 + x2 ) + x3 )...) + xn )

= ( x1 + ( x2 + ... + ( xn −1 + xn )...))
• komutativnost: "izmiješati" varijable

• proširivanje funkcije EX-ILI: promjena definicije!

Primjer : asocijativnost po stupcima tablice
A B A⊕ B A B C A⊕ B ⊕C
0 0 0 0 0 0 0
0 1 1 0 0 1 1
1 0 1 ⇒ 0 1 0 1
1 1 0 0 1 1 0
1 0 0 1
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 1

• proširivanje funkcije EX-ILI: promjena definicije!

• EX-ILI(A, B) = A "ili" B, ali ne oba!
• EX-ILI(A, B, C) = neparan broj 1
~ oznaka: 2k+1
2k+1

• svojstva funkcije EX-ILI:

1. komutativnost
2. asocijativnost
3. distributivnost
4. A⊕0 = A
5. A ⊕1 = A
6. A⊕ A = 0
7. A⊕ A =1
8. A⊕ B = A ⊕ B
• važnost EX-ILI:
• aritmetički sklopovi
• zaštita poruka od pogrešaka prilikom prijenosa
• generiranje pseudo-slučajnih nizova
(kodiranje, kriptiranje)

• proširivanje funkcije EX-NILI:

• n = 2: "ekvivalencija" dvije varijable
• n = 3: neparni paritet (2k+1)
• n = 4: komplement neparnog pariteta
• definicija: logički identitet svih varijabli !
f = x1 x 2 ...x n + x1 x 2 ...x n

• proširivanje univerzalnih funkcija NI, NILI: ne ide!

~ slijediti definiciju funkcija
NI ≡ NE o I ⇔ NI ( x1 , x2 ,..., xn ) ≡ NE ( I ( x1 , x2 ,..., xn ))
= x1 ⋅ x2 ⋅ ... ⋅ xn
= x1 + x2 + ... + xn
NILI ≡ NE o ILI ⇔ NILI ( x1 , x2 ,..., xn ) ≡ NE ( ILI ( x1 , x2 ,..., xn ))

= x1 + x2 + ... + xn
= x1 ⋅ x2 ⋅ ... ⋅ xn

• proširivanje univerzalnih funkcija NI, NILI: ne ide!

• asocijativnost ne vrijedi!
⎧⎪ NI ( NI ( A, B ), C ) = ABC = AB + C
NI ( A, B, C ) = A ⋅ B ⋅ C = A + B + C ≠ ⎨
⎪⎩ NI ( A, NI ( B, C )) = A BC = A + BC
• zato se držati definicije

(NI = NE ● I, NILI = NE ● ILI)
• uočiti
~ NI i NILI su međusobno dualne

• druge (složene) Booleove funkcije:

• logički prag [threshold f.]: ≥m
≥ m ulaza u 1, m < n
• majoritet [majority f.]: ≥

n
većinska f, f. glasanja 2
> n/2 ulaza u 1
n ulaza
• "samo m": =m
upravo m ulaza u 1, m < n

Nepotpuno specificirane funkcije
• u nekim primjenama:
~ ne pojavljuju se sve ulazne kombinacije
→ nije važna vrijednost funkcije (engl. don't care)
→ u tablicu kombinacija upisuje se "X"
Primjer 1 :
ostvariti funkciju koja ispituje je li dekadska znamenka
prikazana u BCD (8421) kodu neparna
~ koristi se samo 10 ulaznih kombinacija

a3 a2 a1 a0 f
funkcija koja ispituje je li 0 0 0 0 0 0
dekadska znamenka 1 0 0 0 1 1
A = a3a2a1a0 prikazana u BCD 2 0 0 1 0 0
kodu neparna 3 0 0 1 1 1
4 0 1 0 0 0
f= Σm(1, 3, 5, 7, 9) + 5 0 1 0 1 1
6 0 1 1 0 0
Σd(10, 11, 12, 13, 14, 15) 7 0 1 1 1 1
8 1 0 0 0 0
= ΠM(0, 2, 4, 6, 8) • 9 1 0 0 1 1
Πd(10, 11, 12, 13, 14, 15) 1 0 1 0 X
1 0 1 1 X
1 1 0 0 X
1 1 0 1 X
1 1 1 0 X
1 1 1 1 X

Primjer 2 :
• Pretpostavimo da su x1 i x2 ulazi upravljani sklopkama koje
mehanički osiguravaju da x1 i x2 ne mogu biti istovremeno
uključeni.
• Za kombinaciju ulaznih varijabli (x1,x2) = 11 kažemo da je
“don’t care condition”, a za funkciju T da je nepotpuno
specificirana.
x1 x2 T x1 x2 T
0 0 0 0 0 0
0 1 1 0 1 1
1 0 1 1 0 1
1 1 − 1 1 X

Osnove Dig Logike

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Dig Logike

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

3.

Osnove digitalne logike

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 1

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 2

• "logičke varijable", "osnovne logičke funkcije"

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 3

• sudovi (tvrdnje, iskazi):

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 4

• osnovni logički veznici:

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 5

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 6

ako (A istinit) i (B istinit)

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 7

• izvedba kombinatora ILI A

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 8

ako (A istinit) ili (B istinit) (ili oba!)

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 9

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 10

• logička funkcija NE, komplement, inverzija

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 11

• osnovni matematički aparat korišten

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 12

• izgradnja konzistentnog matematičkog sustava na

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 13

• aksiomatizacija s dobrim svojstvima:

• P1: Postoji skup K objekata ili elemenata

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 15

P2: Definiraju se dva operatora kombiniranja "+" i "⋅"

P3: Za operatore kombiniranja postoji neutralni

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 16

P4: Vrijedi zakon komutacije:

P5: Vrijedi zakon distribucije:

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 17

P6: Postoji inverzni element – "komplement":

P7: Skup K sadrži barem dva različita elementa:

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 18

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 19

• inverzni element (komplement)

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 20

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 21

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 22

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 23

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 24

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 25

Dokaz: (a + ab) = a ⋅1 + ab ( P3b)

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 26

Dokaz: a ⋅ ((a + b) + c) = a ⋅ (a + b) + a ⋅ c ( P5)

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 27

z = ((a + b) + c) ⋅ (a + (b + c)) ( P5b)

T8: de Morganovi zakoni

(∀a ∈ K )(∃a ∈ K | (a + a = 1);(a ⋅ a = 0))

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 29

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 30

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 31

Poopćenje de Morganovih zakona:

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 32

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 33

• najjednostavnija Booleova algebra

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 34

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 35

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 36

• postulati u skupovnom obliku:

15. rujna 2006. FER-Zagreb, Digitalna logika 2006/07 37

• stari standard DIN