Diglog 3.

3.
Osnove digitalne logike

Sadraj predavanja
logika sudova
logika sudova i digitalni sklopovi
logiki kombinatori
simboli za logike kombinatore
Booleova algebra
Booleove funkcije
Booleove funkcije dviju varijabli
Booleove funkcije tri i vie varijabli
nepotpuno specificirane funkcije
FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 1

Logika sudova i digitalni sklopovi
digitalni sustav
~ sve funkcije temeljene na
malom skupu "osnovnih logikih funkcija"
sklopovi koji ostvaruju osnovne logike funkcije
~ osnovni logiki sklopovi:
obrauju "logike varijable"
elektronike izvedbe osnovnih logikih sklopova:
"Elektrike veliine koje odgovaraju logikim
varijablama odravaju se unutar unaprijed definiranih
i fiksnih granica (na ulazu i na izlazu)."

"logike varijable", "osnovne logike funkcije"

~ terminologija logike sudova
logika sudova, propozicijska logika
(engl. propositional logic)
~ "kombiniranje" elementarnih sudova
radi dobivanja novih sloenih sudova,
bez obzira na suvislost samih sudova
osnovni kombinatori sudova
~ "osnovni logiki veznici"

sudovi (tvrdnje, iskazi):

jednostavne reenice
istiniti ili neistiniti
Primjer :
sud A: "Nema ulja (u motoru)."
sud B: "Temperatura (motora) je previsoka."

Logiki kombinatori
osnovni logiki veznici:

~ "kombinatori" I, ILI
vrijednost sloenog suda
~ istinit ili neistinit
Primjer :
f = A ILI B = "Nema ulja (u motoru)."
ILI "Temperatura (motora) je previsoka."
f=AIB = "Nema ulja (u motoru)."
I "Temperatura (motora) je previsoka."

Logiki kombinatori
izvedba kombinatora I A B
(mehaniki) kontakt:
A < s k lo p k a A u k lju e n a >
B < s k lo p k a B u k lju e n a >
f < a ru lja s v ije tli>
izvedba relejima:
struja = pobuda releja A B

Interpretacija kombiniranja
algoritamski: U
ako (A istinit) i (B istinit)

A
onda f istinit B
inae f neistinit
AB
"logiki produkt"
~ konjunkcija
"raunarska" notacija: f A B AB
simbolika logika: f A B
teorija skupova: f A B

Logiki kombinatori
izvedba kombinatora ILI

(mehaniki) kontakt: A
B
A <sklopka A ukljuena> U
B <sklopka B ukljuena>
f <arulja svijetli>
izvedba relejima:
struja = pobuda releja
U

Interpretacija kombiniranja
algoritamski U
ako (A istinit) ili (B istinit) (ili oba!)

A
onda f istinit B
inae f neistinit
AB
"logika suma"
~ disjunkcija
"raunarska" notacija: f A B
simbolika logika: f A B
teorija skupova: f A B

Tablice istinitosti (kombinacija)
tablica kombinacija, tablica istinitosti (engl. truth table)
~ prikaz djelovanja kombinatora:
konani broj moguih kombinacija
vrijednosti istinitosti elementarnih sudova
oznake: T ~ istina, ~ neistina
definiraju odnos ulaza i izlaza digitalnog sustava
funkcija I funkcija ILI
(konjunkcija) (inkluzivna disjunkcija)
A B f
A B f

T T
T
T
T T
T T T T T T

Logika negacija
logika funkcija NE, komplement, inverzija U
nije kombinator (ali je korisni operator ) A
algoritamski R
~A
ako (A istinit)
onda f neistinit U A
inae f istinit
logiki izraz funkcija NE
"raunarska" notacija: f A (negacija)
simbolika logika: f A A f
T
teorija skupova: f AC
T

Simboli za logike kombinatore
simboli za kombinator I:
ameriki vojni standard A
Mil-STD-806B B
f=AB
meunarodni standard
IEC/ISO, A
& f=AB
DIN 40900, B
ANSI/IEEE 91-1984
A
stari standard DIN f=AB
B

Simboli za logike kombinatore
simboli za kombinator ILI:

A
ameriki vojni standard B
f=A+B
Mil-STD-806B
A
meunarodni standard 1 f=A+B
IEC/ISO, B
DIN 40900, A
ANSI/IEEE 91-1984 + f=A+B
B
stari standard DIN A

f=A+B
B

Simbol za logiku negaciju
simboli za operator NE:
ameriki vojni standard
Mil-STD-806B
kombiniranje s drugim
operatorima
meunarodni standard
IEC/ISO

Sadraj predavanja
logika sudova
Booleova algebra
Huntingtonovi postulati
teoremi Booleove algebre
dvolana Booleova algebra
teorija skupova kao Booleova algebra
Booleove funkcije

Booleova algebra
osnovni matematiki aparat koriten

u analizi i projektiranju digitalnih sklopova:
G. Boole:
formalizam za prouavanje "zakona prosuivanja":
"An Investigation of the Laws of Thought", 1854
C. E. Shannon:
primjena Booleove algebre
(u analizi relejnih elektromehanikih sklopova):
"A Symbolic Analysis of Relay and Switching Circuits",
1938

Booleova algebra
izgradnja konzistentnog matematikog sustava

na aksiomatski nain
algebra se definira postavljanjem skupa tvrdnji
formalna definicija:
konani skup objekata: K
dvije binarne operacije: +,
skup osnovnih postulata (aksioma)
~ aksiomatizacija

Booleova algebra
aksiomatizacija s dobrim svojstvima:

E. V. Huntington:
"Sets of Independent Postulates for the Algebra of
Logic", 1904:
~ aksiomatizacija s minimalnim brojem postulata
konzistentnost:
niti jedan postulat iz skupa ne proturjei
nekom drugom iz istog skupa
nezavisnost:
niti jedan se postulat ne da dokazati pomou ostalih

P1: Postoji skup K objekata ili elemenata podlonih

relaciji ekvivalencije, oznakom "=",
koja zadovoljava princip supstitucije.
ekvivalencija:
refleksivnost: (a K )(a a )
simetrinost: (a, b K )(b a uvijek kada je a b)
tranzitivnost: (a, b, c K )(a b i b c implicira a c)

P2: Definiraju se dva operatora kombiniranja "+" i ""

koji su zatvoreni s obzirom na K:
P2a: (a, b K )(a b K )
P2b: (a, b K )(a b K )
P3: Za operatore kombiniranja postoji

neutralni element:
P3a: (0 K )(a K | a 0 a )
P3b: (1 K )(a K | a 1 a )

P4: Vrijedi zakon komutacije:

P4a: (a, b K )(a b b a )
P4b: (a, b K )(a b b a )
P5: Vrijedi zakon distribucije:

P5a: (a, b, c K )(a (b c) ( a b) ( a c))
P5b: (a, b, c K )(a (b c) (a b) (a c))

P6: Postoji inverzni element "komplement":

(a K )(a K | ( a a 1)
( a a 0))
P7: Skup K sadri barem dva razliita elementa:

( barem a, b K | a b)

"operabilni" postulati
~ direktno koritenje u manipulacijama logikih izraza
P3 (neutralni element)
P4 (komutativnost)
P5 (distributivnost)
P6 (inverzni element)

inverzni element (komplement)

~ interpretacija kao rezultat operacije
komplementiranja
interpretacija "+" i "" u uobiajenom smislu
aritmetikih operatora?
~ P5a i P6 ne vrijede!
dualnost (metateorem o dualnosti):
"Zamjenom operatora i neutralnih elemenata
u nekom postulatu dobiva se njegov par,
ako takav postoji."

prioriteti operatora:
komplement, ""
konjunkcija, ""
inkluzivna disjunkcija, "+"
zagrade mijenjaju redoslijed obavljanja operacija

Teoremi Booleove algebre
T1: dominacija
T1a: (a K )(a 1 1)
T1b: (a K )(a 0 0)
Dokaz: (a 1) (a 1) 1 ( P3b)
(a 1) (a a ) ( P6)
a (1 a ) ( P5a )
aa ( P3b)
1 ( P6)
(Q.E.D.)

T2: idempotencija
T2a: (a K )(a a a)
T2b: (a K )(a a a)
Dokaz: (a a) (a a) 1 ( P3b)
(a a) (a a ) ( P6)
a (a a ) ( P5a )
a0 ( P6)
a ( P3a)
(Q.E.D.)

T3: involucija
(a K )( a (a ))
Dokaz: bez dokaza

T4:
T4a: (a, b K )(a a b a b)
T4b: (a, b K )(a (a b) a b)
Dokaz: a a b (a a ) (a b) ( P5a )
1 ( a b) ( P 6)
ab ( P3b)
(Q.E.D.)

T5: apsorpcija
T5a: (a , b K )(a ab a )
T5b: (a , b K )(a (a b ) a )
Dokaz: (a ab) a 1 ab ( P3b)

a (1 b) ( P5b)
a 1 (T 1)
a ( P3b)
(Q.E.D.)

L6: (a, b, c K )(a ((a b) c) ((a b) c) a ) a )
Dokaz: a ((a b) c) a (a b) a c ( P5)

a a c (T 5)
a (T 5)
((a b) c) a
(Q.E.D.)

T7: asocijativnost
T7a: (a, b, c K )((a b) c a (b c))
T7b: (a, b, c K )((a b) c a (b c))
Dokaz: indirektan
ako tvrdnja teorema vrijedi, lijeva i desna strana su
jednake, pa vrijedi idempotencija (T2):
z ((a b) c) (a (b c)) ( P5b)
((a b) c) a ((a b) c) (b c) (T 6)
a ((a b) c) (b c) ( P5b)
a (((a b) c) b ((a b) c) c) ( P 4, P6)
a (b ((a b) c) c) (T 5)
a (b c) (Q.E.D.)
T8: de Morganovi zakoni

T8a: (a, b K )(a b a b )
T8b: (a, b K )(a b a b )
Dokaz: indirektan
ispitivanjem ispravnosti komplementa (P6)

Dokaz T8:
(a b) a b ((a b) a ) ((a b) b ) ( P5a )

( a (a b)) (b (a b)) ( P 4)
1 1 (T 5, T 1)
1 (T 1)
(a b) (a b ) a (a b ) b (b a ) ( P5b, P 4b)
00 (T 7, P6, T 1)
0 (T 2)

Dokaz T8 (nastavak):
oba zahtjeva P6 su zadovoljena:
( a b) je jedinstveni komplement od ( a b)
a b a b a b a b
a a, b b
a b a b
a b (T 3)
a b a b a b a b
(Q.E.D.)

Poopenje de Morganovih zakona:

(a, b,..., z K )(a b ... z a b ... z )
(a, b,..., z K )(a b ... z a b ... z )
Dokaz:
putem asocijativnosti (T7)
a b c a (b c ) a b c a b c

T9: simplifikacija
T9a: (a, b K )(a b a b a)
T9b: (a, b K )((a b) (a b ) a)
Dokaz:
primjenom distributivnosti (P5) i
neutralnog elementa (P3)

Dvolana Booleova algebra
najjednostavnija Booleova algebra: K K 2 {0,1}
~ 0 i 1 nemaju numerika nego logika znaenja
a 1 1 0 1, 11 1 ( P3)
0 1 1 ( P 4)
1 1 1, 1 1 0, 1 0 ( P6)
11 1 (T 1)
a 0 0 0 0, 0 1 0 ( P3)
0 0 1, 0 0 0, 0 1 ( P6)
00 0 (T 1)
ekvivalentni termi (izrazi)
za 1 odnosno 0: 1 0, 0 1
1 1 1 0 0 1 1 1 1
0 0 0 1 1 0 0 0 0
Teorija skupova kao Booleova algebra
teorija skupova
~ izomorfna dvolanoj Booleovoj algebri:
pridruivanje:
K ,,, ,0,1 S ,,, ~, , U
K 0,1 S , U
: prazni skup
U : univerzalni skup
definicija operacija:
x A B, x A B, x ~ A

Vennov dijagram
~ prikaz skupa skupom toaka
U
univerzalni skup U:
kvadrat, pravokutnik ili slini lik
skup:
lik (obino krug) unutar U
U U U U
AA A
A A B B
A ~A AB AB

postulati u skupovnom obliku:

(P3) A A
A U A
(P4) A B B A
A B B A
(P5) A B C A B A C
A B C A B A C
(P6) A A U
A A

Sadraj predavanja
logika sudova
Booleova algebra
Booleove funkcije
definicija
kanonski oblici
Shannonov teorem ekspanzije
komplementarna i dualna funkcija

Booleove funkcije
logika sudova
~ izraavanje sloenog
suda kombiniranjem elementarnih sudova
operatorima povezivanja (I, ILI)
Booleova funkcija formalno:
"neko pridruivanje funkcijskih vrijednosti (0 ili 1) za
svaku kombinaciju vrijednosti argumenata (varijabli)"
funkcija od n varijabli:
f(x1, x2, , xn) 2n moguih kombinacija
izraavanje Booleove funkcije
~ tablica kombinacija (2n redaka),
analogno osnovnim logikim funkcijama I, ILI, NE
Booleove funkcije
upisivanje funkcije u tablicu

Primjer: f ( A, B ) A B A B
A B A B A B AB A B AB
0 0 1 1 0 0 0
0 1 1 0 1 0 1
1 0 0 1 0 1 1
1 1 0 0 0 0 0
ako je A=1 "ili" B=1

onda f=1
inae f=0
iskljuena kombinacija A=1, B=1

iskljuivo ILI, ekskluzivna disjunkcija, EX-ILI

Booleove funkcije
definicija: A B f
f ( A, B ) A B A B 0 0 0
0 1 1
notacija: 1
1
0
1
1
0
f ( A, B ) A B
simbol:

suma mod 2
1 za neparni broj 1
na ulazima
2k 1

Kanonski oblici
itanje funkcije iz tablice:

A B f
za f = 1: 0 0 0
( A 0) ( B 1) ( A 1) ( B 0) 0 1 1
1 0 1
dakle 1 1 0
( A 1) ( B 1) ( A 1) ( B 1)
f A B A B
za f = 0:
( A 0) ( B 0) ( A 1) ( B 1)

( A 0) ( B 0) ( A 1) ( B 1) ( A 0) ( B 0) ( A 1) ( B 1)
( A 1) ( B 1) ( A 0) ( B 0)
f ( A B) ( A B )
Kanonski oblici
itanje openite funkcije iz tablice: A B f

za f = 1: 0 0 0
0 1 1
f 0 ( A B ) 1 ( A B) 2 ( A B ) 3 ( A B) 1 0 2
0 P0 1 P1 2 P2 3 P3 1 1 3
za tablicu iz primjera (EX-ILI): 0 3 0
1 2 1
f P1 P2
openito za funkciju od n varijabli:
2 n 1
f 0 P0 ... 2n 1 P2 n 1 i Pi , i {0,1}
i 0

Kanonski oblici
itanje openite funkcije iz tablice:

za f = 1: 2 n 1
oblik f 0 P0 ... 2n 1 P2 n 1 i Pi , i {0,1}

i 0
kanonski, standardni oblik:

potpuni disjunktivni normalni oblik

Kanonski oblici
itanje openite funkcije iz tablice definicije:

literal : varijabla ili komplement
produkt : niz literala povezanih operacijom I
suma : niz literala povezanih operacijom ILI
normalni lan : produkt/suma u kojoj se niti jedan
literal ne pojavljuje vie od jednog puta
standardni produkt : normalni produkt koji sadri
toliko literala koliko funkcija ima varijabli:
kanonski produkt, Pi ili minterm, mi
u tablici kombinacija odgovara mu samo jedna 1
standardna suma produkata : kanonski oblik funkcije

Kanonski oblici
A B f
0 0 0
0 1 1
1 0 2
za f = 0: 1 1 3
f 0 ( A B) 1 ( A B ) 2 ( A B) 3 ( A B )
( 0 S0 ) (1 S1 ) ( 2 S 2 ) ( 3 S3 )
za tablicu iz Primjera (EX-ILI): 0 3 0
1 2 1
f S0 S3
openito za funkciju od n varijabli:
2 n 1
f ( 0 S 0 ) ... ( 2n 1 S 2 n 1 ) ( i Si )
i 0

Kanonski oblici

za f = 0: 2 n 1
oblik f ( 0 S 0 ) ... ( 2 n
1
S 2 n 1 ) ( i Si )
i 0
takoer kanonski, standardni oblik:

potpuni konjunktivni normalni oblik
oznake:
Si: kanonske sume ili makstermi, Mi

Kanonski oblici
mintermi i makstermi:
x y z minterm mi x y z maksterm Mi
0 0 0 x y z m0 0 0 0 x yz M0
0 0 1 xyz m1 0 0 1 x yz M1
0 1 0 x yz m2 0 1 0 x yz M2
0 1 1 x yz m3 0 1 1 x yz M3
1 0 0 x y z m4 1 0 0 x yz M4
1 0 1 x y z m5 1 0 1 x yz M5
1 1 0 x y z m6 1 1 0 xyz M6
1 1 1 x yz m7 1 1 1 xyz M7

Kanonski oblici
standardni (kanonski) oblici su ekvivalentni:
npr. za EX-ILI: f ( A B) ( A B )
A A A B A B B B
0 A B A B 0
A B A B
izbor standardnog oblika za prikaz:
mali broj 1 u definiciji funkcije
~ kanonska suma standardnih produkata
mali broj 0 u definiciji funkcije
~ kanonski produkt standardnih suma
manji broj lanova (terma)
~ bre/jednostavnije itanje iz tablice!

Kanonski oblici
drugi prikazi:
varijabla ~ 1, komplement ~ 0
standardni lanovi = vektori (n-torke)
~ n-bitni brojevi !
interpretacija Booleove funkcije:
f : {0, 1}n {0, 1}
skraeno pisanje funkcije
~ indeksi minterma/maksterma
f A B A B (1,2) (0,3)

pretvorba nekanonskog oblika Booleove funkcije

u kanonski oblik:
suma produkata
~ svaki produkt koji nije kanonski logiki "mnoiti" s 1
1 x x , x : varijabla koja nedostaje
Primjer: f A B C
A ( B B )(C C ) ( A A ) B C
...
A BC A B C A BC A B C AB C

pretvorba nekanonskog oblika Booleove funkcije

u kanonski oblik:
produkt suma
~ svakoj sumi koja nije kanonska logiki "pribrojiti" 0
xx 0
Primjer: f ( A C) (B C)
( A B B C) ( A A B C)
...
( A B C) ( A B C) ( A B C) ( A B C)

Komplementarna i dualna funkcija
komplementarna funkcija :
~ funkcija kojoj su vrijednosti komplementarne
onima izvorne funkcije (0 1, 1 0)
2 n 1 2 n 1
f
i 0
i Pi f
i 0
i Pi

2 n 1 2 n 1
( i S i ) ( i S i )
i 0 i 0
vrijedi: f P
i I P
i f Pj S
i I P
i
j {2 } I P
n

Primjer: komplementarna funkcija

f ( A, B, C ) P1 P3 P4 P6 P7
A B C A BC AB C ABC ABC
f ( A , B , C ) A B C A BC A B C AB C ABC
A B C A BC A B C AB C ABC
(A B C ) (A B C ) (A B C ) (A B C ) (A B C )
S1 S 3 S 4 S 6 S 7
...
A C A B C A ( B B )C A B C A B C A B C A B C
P0 P2 P5

dualna funkcija:
~ funkcija koja se dobiva zamjenom operatora (+,)
i konstanti (0, 1) izvorne funkcije
f f ( A, B, C ,...,,, ,0,1) f D f D ( A, B, C ,...,,, ,1,0)
vrijedi: ( f D ) D f

Primjer : dualna funkcija

f ( A, B, C ) A B C A BC AB C ABC ABC P1 P3 P4 P6 P7
f D ( A, B, C ) ( A B C ) ( A B C ) ( A B C ) ( A B C ) ( A B C )
...
AC A BC
A BC AB C ABC
P2 P5 P7

izraavanje de Morganovih zakona
(= komplement funkcije) dualnom funkcijom:
de Morgan: f f ( A, B, C ,...,,, ,0,1)
f ( A , B , C ,...,,, ,1,0)
komplement funkcije (jo jednom):
f ( A , B , C ,...) f D ( A , B , C ,...)
postupak komplementiranja:
komplementirati varijable
izvesti dualnu funkciju
primjena komplementarne funkcije
~ pojednostavljivanje Booleovih izraza

Sadraj predavanja
logika sudova
Booleova algebra
Booleove funkcije
klasifikacija
osnovne i univerzalne funkcije

kombinacije varijabli
~ uzeti u obzir sve mogue kombinacije vrijednosti
0 i 1 koje varijable mogu poprimiti:
broj kombinacija: r = 2n
svakoj kombinaciji mogue pridruiti dvije vrijednosti:
0 ili 1
broj moguih Booleovih funkcija od n varijabli:
n n 2n
2 2
1 2 4
2 4 16
3 8 256
4 16 64K = 65.536
5 32 4G = 4.294.967.296
mogue funkcije jedne varijable:
A f0 f1 f2 f3
0 0 0 1 1
1 0 1 0 1
f0,f3: konstante (nularne funkcije)

f0=0
f3=1
f1,f2: unarne funkcije
f1=A: varijabla
f2= A : komplement

mogue funkcije dvije varijable:
A B f0 f1 f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
0 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
1 0 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
klase funkcija od dvije varijable

1. konstante: f0,f15
2. funkcije pojedinane varijable: f3,f5,f10,f12
3. konjunkcije literala: f1,f2,f4,f8
4. disjunkcije literala: f7,f11,f13,f14
5. ekvivalencija i ekskluzivna disjunkcija: f6,f9

mogue funkcije dvije varijable:

A B f0 f1 f2 f3 f4 f5 f6 f7 f8 f9 f10 f11 f12 f13 f14 f15
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1 1
0 1 0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
1 0 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1 0 0 1 1
1 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
f0 =0 konstanta (*) f8 = A B NILI
(*) f1 = AB I (*) f9 = A B AB ekvivalencija
(*) f2 = AB inhibicija (*) f10 = B komplement
f3 =A identitet (*) f11 = A B ( B A) implikacija
f4 = AB inhibicija f12 = A komplement
f5 =B identitet f13 = A B ( A B) implikacija
(*) f6 = A B AB EX-ILI (*) f14 = AB NI
(*) f7 = A B ILI f15 = 1 konstanta
* - razliite netrivijalne funkcije

meusobno komplementarne funkcije:

I i NI
ILI i NILI
INHIBICIJA i IMPLIKACIJA
ISKLJUIVO ILI i EKVIVALENCIJA
meusobno dualne funkcije:
I i ILI
NI i NILI
INHIBICIJA i IMPLIKACIJA
ISKLJUIVO ILI i EKVIVALENCIJA

Osnovne i univerzalne funkcije
zapaanje:
nagli porast broja moguih funkcija
~ hipereksponencijalni zakon
za n 3 ve nema smisla pisati tablicu!
ograniiti se na f(x1, x2)
pronai one f(x1, x2) kojima e se moi ostvariti
sve ostale funkcije
~ "univerzalne" funkcije?
izraavanje f(x1, x2, , xn)

kao kompozicija izvjesnog f' f
broja f(x1, x2)
t
f=f'(1, 2, , t)

potreba za ograniavanjem broja razliitih Booleovih

funkcija, odnosno sklopova koji ih ostvaruju:
razlozi tehniko-proizvodne prirode
standardizacija funkcija/sklopova
masovna proizvodnja samo nekih logikih sklopova
(engl. economy of scale)
samo definiranim (malim!) skupom funkcija (sklopova)
ostvariti sve (preostale) funkcije (sklopove)

potpuni sustav funkcija :
"skup Booleovih funkcija naziva se funkcijski potpuni
sustav ako se iz funkcija takvog skupa,
koritenjem superpozicije i zamjene,
moe dobiti svaka Booleova funkcija"
superpozicija ~ primjena funkcije
zamjena ~ promjena mjesta varijabli
(i naina dekompozicije sloene Booleove funkcije)
elementi potpunog sustava funkcija
~ osnovne (primitivne) funkcije

potpuni sustav funkcija:

elja: minimalni potpuni sustav,
ekonomski najopravdaniji!
provjera potpunosti sustava funkcija:
izraavanje {I, ILI, NE}
{I, ILI, NE} takoer jedan potpuni sustav,
jedino nije minimalan!

neki potpuni sustavi funkcija:

{I,NE}: {f1,f10}, {f1,f12}
{ILI,NE}: {f7,f10}, {f7,f12}
nije potrebno {I, ILI, NE}!

provjera za {I, NE}: de Morganom za ILI
ILI ( A , B ) ILI ( NE ( NE ( A )), NE ( NE ( B )))
NE ( I ( NE ( A ), NE ( B )))
A B A B AB

neki (drugi) potpuni sustavi funkcija:

{EX-ILI,I,1}: {f1, f6, f15}
EX ILI ( A, B) A B A B AB
EX-ILI(A,1) = A
EX-ILI(EX-ILI(A,B),I(A,B)) = ILI(A,B)
{EX-NILI, I, 1} : {f1 , f9 , f15}
{inhibicija, 1} : {f2 , f15}
{implikacija, 0} : {f11 , f0}

posebno znaajni potpuni sustavi funkcija:

oni koji sadre samo jednu funkciju!
A A A
{NI} : { f14 } AB AB
AB A B
A A A
{NILI} : { f8 }
A B AB
univerzalne funkcije : NI, NILI A B A B
minimalni potpuni skup funkcija

minimalni broj razliitih sklopova
invertor (NI = NE I, NILI = NE ILI)
~ dodatno pojaanje signala

Primjer : ostvarivanje {I, ILI, NE} koritenjem {NI}

I ( A , B ) NE ( NE ( I ( A , B )))
NE ( NI ( A , B ))
NE ( I ( NI ( A , B ), NI ( A , B )))
NI ( NI ( A , B ), NI ( A , B ))
NE ( A ) NE ( I ( A , A ))
NI ( A , A )
ILI ( A , B ) ILI ( NE ( NE ( A )), NE ( NE ( B )))
NE ( I ( NE ( A ), NE ( B )))
NI ( NI ( A , A ), NI ( B , B ))

Primjer : ostvarivanje {I, ILI, NE} koritenjem
{NI} i {NILI}
NE I ILI
A
A
A B
A A A A A B
A A B A B
B
B B
A
A
B
A B
A B A B A
B B
A A A
A
A
A B A B
B A A B
B

zapaanje:
{I, ILI, NE} povoljno pri formuliranju problema/rjeenja
~ konceptualno blisko
{NI, NILI} povoljno pri ostvarenju digitalnog sklopa
~ blisko elektrikoj izvedbi
potreba za transformacijom izraza kojim je definirana
Booleova funkcija
metode transformacije:
metoda supstitucije
algebarska metoda

metoda supstitucije
za funkcije u obliku sume produkata:
zamijeniti osnovne funkcije univerzalnima:
NE NINI, I NENI, ILI NINE
primijeniti T3 (involucija)
~ eliminirati dvostruku primjenu funkcija NE
I NE NI ILI NI NE (n puta)

metoda supstitucije
za funkcije u obliku produkta suma :
zamijeniti osnovne funkcije univerzalnima:
NE NILINILI, ILI NENILI, I NILINE
primijeniti T3 (involucija)
~ eliminirati dvostruku primjenu funkcija NE
f f
ILI NE NILI I NILI NE (n puta )
ILI I

algebarska metoda
za funkcije u obliku sume produkata :
primijeniti T3 (involucija) na izraz kojim je definirana
Booleova funkcija
primijeniti T8 (de Morganov zakon)
2n 1
f ( x1 , x2 ,..., xn ) i Pi
i 0
0 P0 1 P1 ... 2n 1 P2n 1
0 P0 1 P1 ... 2n 1 P2n 1

algoritam transformacije
za funkcije u obliku sume produkata :
svaki produkt (funkcija I) prikazati kao funkciju NI;
NI pojedinane varijable reducira se na komplement
na dobivene NI lanove primijeniti "izlazni" NI lan
dvorazinska logika shema

algoritam transformacije
za funkcije u obliku produkta suma :
svaku sumu (funkcija ILI) prikazati funkcijom NILI;
NILI pojedinane varijable reducira se na komplement
na dobivene NILI lanove primijeniti "izlazni" NILI lan
takoer dvorazinska logika shema

Primjer : f AB A B C
AB A B C
Primjer : f ( A B) ( A B C )
A B A B C

transformacija funkcije koja nije u obliku

sume produkata ili produkta suma
~ vierazinska logika shema
Primjer : f A ( B C ) A D A ( B C ) A D A BC A D

Sadraj predavanja
logika sudova
Booleova algebra
Booleove funkcije

proirivanje funkcija na vie varijabli:

generiranje sloenijih funkcija
opetovanom primjenom funkcija manjeg broja varijabli
standardizacija funkcijskih implementacija
~ standardizacija logikih sklopova:
ekonominost!
treba zadovoljiti:
komutativnost (~ "zamjena")
asocijativnost (~ "superpozicija")

proirivanje funkcije I: mogue je!

asocijativnost:
f ( f (...( f ( x1 , x2 ), x3 )...), xn )
f ( x1 ,..., xn )
f ( x1 , f ( x2 ,..., f ( xn 1 , xn ),...))
x1 x2 ... xn (...(( x1 x2 ) x3 )...) xn )

( x1 ( x2 ... ( xn 1 xn )...))
x1 x2 ... xn (...(( x1 x2 ) x3 )...) xn )

( x1 ( x2 ... ( xn 1 xn )...))
komutativnost: "izmijeati" varijable

proirivanje funkcije EX-ILI: promjena definicije!

Primjer : asocijativnost po stupcima tablice
A B A B A B C A B C
0 0 0 0 0 0 0
0 1 1 0 0 1 1
1 0 1 0 1 0 1
1 1 0 0 1 1 0
1 0 0 1
1 0 1 0
1 1 0 0
1 1 1 1

proirivanje funkcije EX-ILI: promjena definicije!

EX-ILI(A, B) = A "ili" B, ali ne oba!
EX-ILI(A, B, C) = neparan broj 1
~ oznaka: 2k+1
2k+1

svojstva funkcije EX-ILI:

1. komutativnost
2. asocijativnost
3. distributivnost
4. A0 A
5. A 1 A
6. A A 0
7. A A 1
8. A B A B
vanost EX-ILI:
aritmetiki sklopovi
zatita poruka od pogreaka prilikom prijenosa
generiranje pseudo-sluajnih nizova
(kodiranje, kriptiranje)

proirivanje funkcije EX-NILI:

n = 2: "ekvivalencija" dvije varijable
n = 3: neparni paritet (2k+1)
n = 4: komplement neparnog pariteta
definicija: logiki identitet svih varijabli !
f x1 x 2 ...x n x1 x 2 ...x n

proirivanje univerzalnih funkcija NI, NILI: ne ide!

~ slijediti definiciju funkcija
NI NE I NI ( x1 , x2 ,..., xn ) NE ( I ( x1 , x2 ,..., xn ))
x1 x2 ... xn
x1 x2 ... xn
NILI NE ILI NILI ( x1 , x2 ,..., xn ) NE ( ILI ( x1 , x2 ,..., xn ))

x1 x2 ... xn
x1 x2 ... xn

proirivanje univerzalnih funkcija NI, NILI: ne ide!

asocijativnost ne vrijedi!
NI ( NI ( A, B ), C ) ABC AB C
NI ( A, B, C ) A B C A B C
NI ( A, NI ( B, C )) A BC A BC
zato se drati definicije

(NI = NEI, NILI = NEILI)
uoiti
~ NI i NILI su meusobno dualne

druge (sloene) Booleove funkcije:

logiki prag [threshold f.]: m
m ulaza u 1, m < n
majoritet [majority f.]:

n
veinska f, f. glasanja 2
> n/2 ulaza u 1
n ulaza
"samo m": m
upravo m ulaza u 1, m < n

Sadraj predavanja
logika sudova
Booleova algebra
Booleove funkcije

Nepotpuno specificirane funkcije
u nekim primjenama se ne pojavljuju sve ulazne

kombinacije:
nije vana vrijednost funkcije (engl. don't care)
u tablicu kombinacija upisuje se "X"
Primjer : funkcija koja ispituje je li dekadska znamenka

prikazana BCD (8421) kodom neparna
koristi se samo 10 ulaznih kombinacija,
preostalih 6 su X

Nepotpuno specificirane funkcije
a3 a2 a1 a0 f
0 0 0 0 0 0
Primjer (nastavak): 1 0 0 0 1 1
2 0 0 1 0 0
A = a3a2a1a0 : dekadska znamenka 3 0 0 1 1 1
4 0 1 0 0 0
f = m(1, 3, 5, 7, 9) + 5 0 1 0 1 1
d(10, 11, 12, 13, 14, 15) 6 0 1 1 0 0
7 0 1 1 1 1
= M(0, 2, 4, 6, 8) 8 1 0 0 0 0
9 1 0 0 1 1
d(10, 11, 12, 13, 14, 15)
1 0 1 0 X
1 0 1 1 X
1 1 0 0 X
1 1 0 1 X
1 1 1 0 X
1 1 1 1 X

Literatura
U. Peruko, V. Glavini: Digitalni sustavi, Poglavlje 3:

Osnove digitalne logike.
logika sudova: str. 79-89
Booleova algebra: str. 89-96
Booleove funkcije: str. 96-105
Booleove funkcije dviju varijabli: str. 105-111, 115-120
Booleove funkcije tri i vie varijabli: str. 112-115

Zadaci za vjebu
U. Peruko, V. Glavini: Digitalni sustavi, Poglavlje 3:

Osnove digitalne logike.
Booleove funkcije: 3.5-3.14
Booleove funkcije dviju varijabli: 3.15-3.20
Booleove funkcije tri i vie varijabli: 3.21-3.23, 3.25

Zadaci za vjebu
M. upi: Digitalna elektronika i digitalna logika.

Zbirka rijeenih zadataka, Cjelina 3: Booleova algebra.
rijeeni zadaci: 3.1 3.3
rijeeni zadaci: 3.4 3.15
(bez modeliranja jezikom VHDL)
zadaci za vjebu: 1 22 (str. 112-114)

Diglog 3.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diglog 3.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

3.

Osnove digitalne logike

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 1

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 2

"logike varijable", "osnovne logike funkcije"

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 3

sudovi (tvrdnje, iskazi):

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 4

osnovni logiki veznici:

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 5

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 6

ako (A istinit) i (B istinit)

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 7

izvedba kombinatora ILI

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 8

ako (A istinit) ili (B istinit) (ili oba!)

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 9

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 10

logika funkcija NE, komplement, inverzija U

nije kombinator (ali je korisni operator ) A

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 11

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 12

simboli za kombinator ILI:

stari standard DIN A

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 13

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 14

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 15

osnovni matematiki aparat koriten

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 16

izgradnja konzistentnog matematikog sustava

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 17

aksiomatizacija s dobrim svojstvima:

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 18

P1: Postoji skup K objekata ili elemenata podlonih

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 19

P2: Definiraju se dva operatora kombiniranja "+" i ""

P3: Za operatore kombiniranja postoji

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 20

P4: Vrijedi zakon komutacije:

P5: Vrijedi zakon distribucije:

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 21

P6: Postoji inverzni element "komplement":

P7: Skup K sadri barem dva razliita elementa:

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 22

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 23

inverzni element (komplement)

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 24

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 25

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 26

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 27

Dokaz: bez dokaza

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 28

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 29

Dokaz: (a ab) a 1 ab ( P3b)

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 30

L6: (a, b, c K )(a ((a b) c) ((a b) c) a ) a )

Dokaz: a ((a b) c) a (a b) a c ( P5)

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 31

T8: de Morganovi zakoni

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 33

(a b) a b ((a b) a ) ((a b) b ) ( P5a )

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 34

FER-Zagreb, Digitalna logika 2011/12 35

Poopenje de Morganovih zakona: