Sadržaj

Uvod...........................................................................................................................................2
Privremeno zapošljavanje........................................................................................................3
Pravna utemeljenost agencije za zapošljavanje u Hrvatskoj i inozemstvu.........................4
Zapošljavanje, socijalna politika i Europska strategija zapošljavanja....................................4
Ulaganje u ljudski kapital.......................................................................................................5
Minimalni standardi, paneuropska mobilnost, socijalna inkluzija i socijalna zaštita.............5
Hrvatske agencije za zapošljavanje.........................................................................................6
Agencija AZZ.......................................................................................................................10
Agencija za zapošljavanje na brodovima..............................................................................11
Zaključak.................................................................................................................................13
Literatura.................................................................................................................................14

0
Uvod

Seminarskom radu pristupili smo prvenstveno zbog aktualnosti same teme agencija za
zapošljavanje kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.
Predemet izrade seminarskog rada bio je upoznati vas sa pojmom agencija za
zapošljavanje, kako same agencije tako i svih elemenata koji su bitni za osnutak agencije, te
sa agencijama u Hrvatskoj i svijetu. Zadatak je što bolje prikazati sam pojam agencije za
zapošljavanje i slikovno što bolje prikazati.
Svrha izrade seminarskog rada je pristupiti izradi ove teme što suptilnije, obraditi sto
više materijala, te izložiti u seminarskom radu. Cilj je prikazati koliko su zapravo same
agencije za zapošljavanje zastupljene u Hrvatskoj, a koliko zapravao u svijetu.
U ovom seminarskom radu koristili smo različite metode od kojih su najzastupljenija
metoda spoznaje te induktivna i racionalna metoda.
Seminarski rad sastavljen je od šest djelova, na samom početku govorimo o
privremenom zapošljavanju u Hrvatskoj, zatim ćemo reći nešto o pravnoj utemeljenosti
agencija za zapošljavanje kako kod nas tako i u inozemstvu te ćemo vas upoznati sa nekim
hrvatskim agencijama koje su postale značajnije.
Na kraju seminara ćemo iznijeti zaključak.

1
Pojam agencije za zapošljavanje

Agencija za zapošljavanje zapravo je institucija koja omogućuje ljudima da potraže

posao preko razno raznih agencija. Danas je posao najbitnijih element čovjekovog života,
čovjek teži višem, žudi za samoostvarenjem. Jedan od najboljih načina pronalaska polsa su
svakako agencije za zapošljavanje koje zapravo omogućuju čovjeku da dođe fizički na mjestu,
na recepciju agencije da se raspita i da zatraži određeni posao za koji je obrazovan ili pak
specijaliziran. Većina današnjih agencija imaju baze preko interneta i weba pa je potražnja za
poslom dosta lakša. Ljudi danas zapravo samo moraju poslati e – mail sa svojim osobnim
podatcima, i sa svom potrebnom dokumentacijom. U kratkom vremenu agencija im odgovara
da li ima raspoloživih poslova koji su vezani za određene sektore.
Prema novom Zakonu1 o zapošljavanju, početkom jeseni Hrvatski zavod za
zapošljavanje izgubit će monopol u poslovima posredovanja pri pronalaženju zaposlenja.
Time se otvara prostor za privatne agencije koje su na svjetskom tržištu radne snage već
uobičajene. Posredovanjem privatnih agencija svakog bi se dana u zemlji moglo zaposliti i do
30 tisuća osoba. Ovu informaciju iznijela je privatna svjetska agencija za posredovanje pri
zapošljavanju «Adecco» koja djeluje u 60 zemalja i dnevno zapošljava 700 tisuća radnika.
Riječ je o agenciji koja je, barem za sada, jedina pokazala interes za konkuriranje državnoj
burzi u Hrvatskoj. Agencija bi radnicima tražila posao kod privatnih poslodavaca, ali i u
državnim institucijama. Radnik bi za vrijeme koje radi bio prijavljen u agenciju koja bi mu, za
obavljeni posao, isplaćivala plaću i regulirala sva druga prava iz radnog odnosa. Uslugu
posredovanja pri zapošljavanju agencija bi naplaćivala od poslodavca.
U zemlji koja ima 385 tisuća nezaposlenih, najave dolaska privatnih agencija za
zapošljavanje na hrvatsko tržište radne snage su svakako obećavajuće.

1
www.nacional.hr., uzeto s interneta 12.4. 2009. godine u 12:34 h

2
Privremeno zapošljavanje

Ovaj način zapošljavanja najčešće se koristi zbog zamjene vlastitih radnika (bolovanja,
godišnji ili porodiljni dopusti), zabrana zapošljavanja u nekom razdoblju, sezonskih poslova,
iznenadnog povećanja posla, kao zamjena za probni rok .
UPS d.o.o agencija za privremeno zapošljavanje je poslodavac koji temeljem sporazuma o
ustupanju radnika ustupa (iznajmljuje) radnika korisniku usluge (drugom poslodavcu) za
obavljanje privremenih poslova.
Sporazumom o ustupanju radnika UPS2 i korisnik usluge uređuju svoje međusobne
obveze kao i uvjete koji su bitni za obavljanje posla od strane radnika.
UPS zapošljava radnika odabranog prema uvjetima korisnika i ustupa ga na rad korisniku.
Radnik je formalno-pravno zaposlen kod nas, a radi kod Vas. UPS vrši prijave i odjave
radnika nadležnim službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, obračunava i isplaćuje
plaću, putne naloge i dr.
UPS, korisnik usluge i radnik su u trostranom pravnom odnosu:
Slika br.1. Privremeno zapošljavanje

Izvor: autor izradio prema www.ups.hr

Na sljedećoj slici prikazano je privremeno zapošljavanje i tijek informacija koje
putuje od korisnika do radnika te do UPS d.o.o. organizacije. Svaki od dojela je međusobno
povezan i svaki od njih utječe jedan na drugog. Između korsinika i radnika mora postojati
obavlljanje posla, znači radnik korisniku obavlja određeni posao za koji ga korisnik isplaćuje,
između radnika i UPS d.o.o.-a postoji ugovor o radu, znači da UPS d.o.o. isplaćuje radniku

2
www.upsagencija.hr/, uzeto s interenta 12.4.2009. godine, u 13:54h

3
određenu svotu novca za obavljeni posao, dok pak između UPS d.o.o.-a i korisnika postoji
određeni sporazum, te jedan drugog podržavaju.

Pravna utemeljenost agencije za zapošljavanje u Hrvatskoj

i inozemstvu
Agencija za privremeno zapošljavanje je prva agencija koja je započela obavljanje djelatnosti
privremenog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, u kolovozu 2003., i u Knjigu evidencije
agencija za privremeno zapošljavanje koja se vodi pri MRSS RH evidentirana pod brojem
1/03. UPS je prva, agencija za posredovanje u zapošljavanju radi temeljem Rješenja MRSS
RH kojim se izdaje dozvola Željku Pavliću, kao prvoj fizičkoj osobi u Republici Hrvatskoj, za
obavljanje djelatnosti u svezi sa zapošljavanjem.

Zapošljavanje, socijalna politika i Europska strategija zapošljavanja

Dva temelja politike zapošljavanja i socijalne politike su Europska strategija za
zapošljavanje o stvaranju novih radnih mjesta i strategije za reformu tržišta rada te Socijalna
agenda osmišljena kako bi osigurala da svatko u društvu i u svakoj regiji ima koristi od
pogodnosti rasta Europske unije. Socijalni fond pruža financijsku podršku tim ciljevima.
Zajednički prioriteti i pojedinačni ciljevi politika zapošljavanja zemalja članica navedeni su u
Višegodišnjim smjernicama za zapošljavanje oko kojih su se složile sve zemlje članice.
Sadašnje smjernice pokrivaju razdoblje od 2008. do 2010. godine. Smjernice za zapošljavanje
čine temelj nacionalnih programa reformi i komponente zapošljavanja "Lisabonske agende“
koja pokriva sve akcije EU-a usmjerene promicanju znanja i inovacija, činjenju Europe
privlačnijim mjestom za ulaganja i rad te stvaranju više i boljih radnih mjesta.
Kroz Smjernice za zapošljavanje, zemlje članice se obvezuju na zajedničke prioritete
privlačenja većeg broja ljudi u zapošljavanje, zadržavanja više ljudi u radnom odnosu,
povećanja ponude radne snage, modernizacije sustava socijalne zaštite, poboljšanja
prilagodljivosti radnika i poduzeća te na veća ulaganja u osiguravanje boljeg obrazovanja i
vještina. Smjernice prepoznaju potrebu za kombiniranjem fleksibilnosti tržišta rada sa
sigurnošću zapošljavanja i priznavanjem uloge socijalnih partnera.
Zagovaraju cijene rada i mehanizme za utvrđivanje nadnica prilagođene zapošljavanju,
širenje i poboljšanje ulaganja u ljudski kapital te prilagođavanje sustava obrazovanja i
osposobljavanja zahtjevima za novim vještinama.

Ulaganje u ljudski kapital

EU ima važnu ulogu u ulaganju u ljudski kapital. U okviru Europskog socijalnog
fonda za razdoblje od 2007.-2013. godine dostupno je 77 milijardi eura za širok spektar
ciljeva. Oni uključuju poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća te olakšavanje pristupa
4
zapošljavanju. Također uključuju borbu protiv diskriminacije i olakšavanje pristupa tržištu
rada ugroženim kategorijama stanovništva, poboljšanje sustava obrazovanja i osposobljavanja
te izgradnju institucionalnog kapaciteta u slabije razvijenim regijama.
Pod programom PROGRESS3 za isto je razdoblje osigurano 734 milijuna eura za
poticanje izrade studija o poboljšanju znanja o zapošljavanju i socijalnim pitanjima u
čitavoj Europi, osposobljavanje pravnih zastupnika i provoditelja politika, izgradnju
međugraničnih mreža za poticanje uzajamnog učenja i razmjenu dobre prakse te promicanje
svijesti o politikama Europske unije.
Naposljetku, kroz Europski fond za prilagodbe globalizaciji godišnje je osigurano 500
milijuna eura za pružanje personalizirane pomoći radnicima koji ostaju bez posla zbog
trgovinske liberalizacija.

Minimalni standardi, paneuropska mobilnost, socijalna inkluzija i

socijalna zaštita
EU ima dugu tradiciju osiguravanja pristojnoga radnog okruženja širom EU-a i zaštite
prava radnika putem zajedničkih minimalnih pravila o uvjetima rada, kolektivnim viškovima,
radu na pola radnog vremena i privremenom radu te zaštiti zdravlja i sigurnosti na radnom
mjestu. Jednaka plaća za jednak rad te zaštita od seksualnoga uznemiravanja također su
zajamčeni europskim zakonima. EU sada u taj okvir uvodi i pojam ‘fleksigurnosti, tj.
kombinaciju sigurnosti zapošljavanja i socijalne sigurnosti sa cjeloživotnim učenjem koje
može biti potrebno u utrci s globaliziranim svijetom i brzim tehnološkim napretkom.
EU kažnjava diskriminaciju na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla,
hendikepiranosti, seksualne orijentacije, dobi, vjere ili uvjerenja. To je poduprto
zakonodavstvom koje zabranjuje diskriminaciju na temelju spola u pristupu robi i uslugama (s
nekim izuzecima za osiguranje), političkim strategijama za borbu protiv diskriminacije i
ksenofobije te osiguravanjem da se pitanja spola uzmu u obzir u svim politikama EU-a.
EU također promiče moderne radne odnose i dijalog između predstavnika radnika i
poslodavaca. Dobri radni odnosi ne samo da unaprjeđuju zaštitu radnika, već i
doprinose konkurentnosti. Europska komisija potiče socijalnu odgovornost poduzeća kroz
promicanje ideje da bi socijalni i ekološki problemi trebali činiti integralni dio poslovnih
strategija. Pravo na rad bilo gdje u Europskoj uniji temeljno je pravo svih državljana Unije
koje podliježe nekim tranzicijskim sporazumima za zemlje koje su pristupile EU nakon 2004.
godine. Pravila Europske unije olakšavaju život zaposlenicima na privremenom ili stalnom
radu u drugoj zemlji, a prava socijalne sigurnosti za njih i njihove obitelji mogu se prenositi,
3
www.uzuvrh.hr, uzeto s interneta 12.4.2009. godine, u 14:05h

5
što je i slučaj sa svima koji se odluče umiroviti u nekoj drugoj zemlji Unije. Pravo na
zdravstvenu skrb bilo gdje u Uniji također se primjenjuje na hitnu skrb za putnike.
U svrhu olakšavanja mobilnosti, Javne službe zapošljavanje 31 zemlje oglašavaju slobodna
radna mjesta na Internet stranici Eures koja sadrži više od milijun slobodnih mjesta. EU potiče
radnu pokretljivost zbog koristi koje ona donosi pojedincu u pogledu osobnog i stručnog rasta
ili razvoja karijere te kao sredstvo usklađivanja vještina s potražnjom.
Sustavi socijalne sigurnosti u pojedinačnim zemljama EU-a odražavaju specifične
tradicije, socijalne napretke i kulturnu baštinu i regulirani su nacionalnim zakonima. Države
članice koordiniraju svoje politike na temelju toga da bi svatko trebao imati pristup socijalnim
pogodnostima koje: pružaju sigurnost, no čine rad financijski privlačnijim kada god je to
moguće; osiguravaju mirovine i kvalitetnu zdravstvenu skrb po održivom trošku;
promiču socijalnu inkluziju i borbu protiv siromaštva. Kada se osoba preseli u drugu zemlju
članicu EU-a, pravo socijalne sigurnosti seli se s njom.

Hrvatske agencije za zapošljavanje

Poput mnogih zemalja srednje i istočne Europe, i Hrvatska je u proteklih 15 godina
zabilježila snažan i dugotrajan pad stope zaposlenosti, te usprkos brzim strukturnim
promjenama zadržala se povećana nezaposlenost. To sve nije bilo praćeno odgovarajućim
znanstvenim i političkim istraživanjima uzroka porastu nezaposlenosti, niti je bilo prijedloga
kako bi se ona smanjila, te pronašao prijelaz od nezaposlenosti do zaposlenosti. Istraživanja u
svijetu utvrdila su brojne moguće odrednice stanja i stopa nezaposlenosti. Među ostalima u
njih se uključuju: osiguranje za vrijeme nezaposlenosti, aktivna politika tržišta rada,
konkurencija na tržištu, sustav pregovaranja i utvrđivanja plaća, zakonodavno uređenje
sigurnosti zaposlenja, radno vrijeme i drugo.
Gotovo da i nije potrebno podsjećati da u većini slučajeva tržište rada nije savršeno, te
istodobno postoje i nezaposlenost i nepopunjena potražnja za radnicima. To znači, pogotovo u
zemljama poput RH4 s visokom nezaposlenošću, da postoji prostor za poboljšanje djelovanja
tržišta rada, približavajući nezaposlenost minimumu potražnje i ponude za radom, smanjujući
tako otvorenu nezaposlenost i broj nepopunjenih radnih mjesta. Odgovarajuća politika tržišta
rada može pomoći u ublažavanju strukturnog nesklada između ponude i potražnje, u prvom
redu smanjivanjem profesionalnog i prostornog nesklada, te povećanjem transparentnosti
tržišta rada.
Institut za javne financije i Zaklada “Friedrich Ebert” organizirali su 12. lipnja 2003. godine
okrugli stol Tržište rada i socijalna politika u RH. Okrugli stol se nadovezuje na projekt
4
www.hzz.hr, uzeto sinterneta 12.4.2009. godine, u 15:09h

6
Financijski aspekti socijalne slike Hrvatske . (Prispjeli radovi dostupni su i na web-stranicama
Instituta www.ijf.hr . Za čitanje tekstova u PDF formatu preporučuje se upotreba Adobe
Acrobata 4.0 ili 5.0). Odabrani tekstovi s okruglog stola biti će objavljeni u časopisu
“Financijska teorija i praksa”. U izlaganju Jan Rutkowsky napominje da u Hrvatskoj u
promicanju i stvaranju poslova nije dovoljno oslanjanje samo na poslove u novim privatnim
tvrtkama, iako će to tokom vremena postati sve važnije. Izgleda da u RH razlog smanjivanju
zaposlenosti i povećanju nezaposlenosti leži u restrukturiranju gospodarskih subjekata,
povezano sa smanjivanjem živog rada i povećanja proizvodnosti rada. Autor dokazuje da je to
samo dio – vjerojatno i ne najvažniji – priče. No ozbiljnija razmatranja upućuju da je
najvažniji razlog nepovoljnom učinku tržišta rada u nedovoljnom stvaranju novih radnih
mjesta. Naime, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa stvaranja novih radnih mjesta među
tranzicijskim gospodarstvima SIE. Ona u Hrvatskoj iznosi samo 3,5%, u usporedbi s gotovo
10% u Letoniji ili 7% u Bugarskoj. Iskustvo pokazuje da restrukturiranje gospodarstva i
porast proizvodnosti rada ne mora nužno značiti i gubitak radnih mjesta sve dok je
gospodarstvo u stanju stvarati dovoljan broj novih poslova. U učinkovitom gospodarstvu s
fleksibilnim tržištem rada stvaranje novih poslova ide ruku pod ruku s razaranjem postojećih
poslova, tako da nove tvrtke, koje se šire, mogu apsorbirati radnu snagu koja ostaje bez posla
u starim tvrtkama, koje smanjuju poslovnu djelatnost. O važnosti i ulozi fleksibilnosti tržišta
rada te ulozi socijalnih partnera, piše Joseph Lowther. Autor objašnjava pojam fleksibilnosti
kao sposobnost prilagođavanja tržišta rada promjenjivim gospodarskim uvjetima, uključujući
i sposobnost apsorbiranja raznih vanjskih šokova koji pogađaju gospodarstvo. Tržište rada se,
kao svako tržište, mora prilagoditi gospodarskim silnicama ponude i potražnje. Postoji više
vrsta fleksibilnosti tržišta rada (vrijeme, vrsta zaposlenja, plaća, organizacije rada i drugo),
kao i načina njegova ostvarivanja. U tome je vrlo važna uloga socijalnih partnera koji trebaju
poticati razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju. Iskustva većeg broja zemalja, pogotovo
Irske, pokazuje da se to može uspješno ostvariti na opću korist. Ana Cvitković tumači razvoj
socijalnog partnerstva u RH, koje datira od 1993. godine kada je uspostavljeno Gospodarsko-
socijalno vijeće (GSV). Povjerenstva GSV-a su tripartitna tijela na kojima socijalni partneri
raspravljaju teme zanimljive socijalnim partnerima. Ured za socijalno partnerstvo djeluje
nepune dvije godine i logistički podupire, prati, koordinira i izvještava o radu nacionalnog
tripartitnog tijela i ostalih institucionalnih oblika stalnoga socijalnog dijaloga. Ured također
obavlja i stručne poslove te izrađuje analize, potiče razvoj pojedinih projekata, radnih
podloga, materijala i slično za potrebe GSV-a, kao i druge poslove potrebne za razvoj
socijalnog dijaloga. Dušanka Marinković-Drača svoj rad posvećuje pomalo zapostavljenoj
temi u Hrvatskoj: fleksibilnosti radne snage, pogotovo unutar tvrtki. Veća prilagodljivost sa

7
stajališta radnika može biti negativna (podložna promjenljivim zahtjevima poslodavca) ali i
pozitivna (jer omogućava zaposlenima veću slobodu u organizaciji radnog i privatnog života).
Fleksibilnost u zaposlenju obuhvaća svaki oblik zaposlenja koji nije puno zaposlenje na
neodređeni rok: privremeno zapošljavanje, rad u okviru ugovora o osposobljavanju, sezonski
rad, povremeni rad, rad agencija za privremeno zapošljavanje – Temporary Work Agency –
TWA, ugovori o djelu, rad kod kuće (usklađivanje s obiteljskim obvezama, smanjenje
troškova poslodavcu, korisno za hendikepirane osobe), telework – rad preko računala i
interneta, i drugo. Maja Vehovec u svom radu, temeljenom na istraživanju u 500 hrvatskih i
1.000 slovenskih poduzeća u razdoblju 1995.–2000. godine, uspoređuje defenzivno
restrukturiranje poduzeća u Hrvatskoj i Sloveniji. Početkom 90-ih Slovenija i Hrvatska su
uspješno provodile makroekonomske reforme. U obje je zemlje bila vrlo slična procijenjena
kratkoročna elastičnost rada u odnosu na plaće i prihode, što navodi da su poduzeća u oba
gospodarstva postepeno prilagođavala zaposlenost tijekom vremena kao odgovor na šokove s
početka tranzicije. Međutim, slovenske su tvrtke kasnije provodile jače strateško
prilagođavanje, pa se može procijeniti da je najveća razlika između Hrvatske i Slovenije u
veličini i učinkovitosti strategijskog restrukturiranja. Marija Zuber piše o značenju doprinosa
na dodatne zarade i njihovu utjecaju na tržište rada. Nakon uvođenja početkom 2003. godine,
obveze plaćanja doprinosa na zarade ostvarene izvan radnog odnosa nastale su dvije skupine
osiguranika u obveznim socijalnim sustavima: jedna koja status socijalnih osiguranika stječe
formalnom prijavom u trenutku zasnivanja radnog odnosa ili početka obavljanja registrirane
djelatnosti, i druga koja taj status ostvaruje uplatom odgovarajuće svote doprinosa. Njihova
prava nisu jednaka, pa se može pretpostaviti da će nastati neusklađenosti u odnosima
uplaćenih doprinosa i opsega socijalnih prava. Dodatna je poteškoća u tome što uvođenje
obveze plaćanja doprinosa nije provedeno dosljedno, jer su izuzete autorske naknade, pa se
mogu očekivati novi oblici evazije poreza i doprinosa. Zdenko Babić komparativnom
analizom izdataka za aktivnu politiku tržišta rada (APTR) i strukturom tih izdataka upozorava
na nepovoljnu strukturu izdataka za aktivne mjere zapošljavanja u RH. Autor prikazuje razvoj
mjera aktivne politike tržišta rada, stanje u zemljama OECD-a i zemljama u tranziciji, te daje
pregled dosadašnjih rezultata aktivnih mjera u RH. Kako u Hrvatskoj postoji ozbiljan
nedostatak ocjene aktivne politike zapošljavanja (osim javnih radova koji, izgleda, ne
povećavaju ali i ne smanjuju zapošljivost sudionika), ovaj je rad (bez obzira na određene
metodološke neusklađenosti na koje upozorava sam autor) pionirski pokušaj procjene učinaka
APTR-a u Hrvatskoj. Vedran Šošić svoj je rad posvetio povratu na obrazovanje i ulaganje u
ljudski kapital. Autor iznosi pregled teorije i istraživanja ulaganja u ljudski kapital, razmatra
ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj te izlaže utjecaj politika na tržištu rada. Ulaganje u ljude

8
(uz ostale ekonomske reforme) glavni je prioritet ekonomske politike EU te nužan preduvjet
stvaranja suvremenog gospodarstva, utemeljenoga na znanju. Ono je bitno i kao mjera
“socijalnog uključivanja”, odnosno pružanja prilike isključenima, nezaposlenima i
siromašnima. Veći broj studija upućuje da stopa povrata na dodatnu godinu obrazovanja u
prosjeku iznosi oko 5%. U europskim zemljama povrat na ulaganje u dodatnu godinu
obrazovanja opada do 80-ih godina, ali od 90-ih raste te sada u prosjeku iznosi oko 6,5%. U
tranzicijskim zemljama je iznenađujuća stabilnost relativnih plaća prema kvalifikacijama.
Nenad Bakić piše o razvoju tržišta zapošljavanja te administrativnim i birokratskim
preprekama. Rastuća industrija posredovanja u zapošljavanju u privatnom segmentu danas u
Hrvatskoj obuhvaća 30-ak zaposlenih, uz ukupan prihod od oko 15 milijuna kuna. Djelatnosti
većine agencija usmjerene su na potragu za menadžerskim kadrovima. Industrija privremenog
zapošljavanja još realno nije počela poslovati, a donedavno nije bila i zakonski regulirana.
Autor navodi da je privatno posredovanje pri zapošljavanju neprirodno regulirano, što utječe
na gušenje službe koja tek nastaje. Željko Mrnjavac razmatra može li se i treba li se radno
zakonodavstvo suprotstaviti “fleksploataciji”, odnosno mora li to i u kolikoj mjeri značiti
prevaljivanje tereta fleksibilnosti na radnike u korist poslodavaca. Zaposleni u zemljama u
tranziciji dugo su vremena bili naviknuti na pretjeranu stabilnost, a sada su iznenada izloženi
novim poslodavcima koji ih tretiraju na drugačiji, kapitalistički način. Istina, rasprave o
povećanoj fleksibilnosti nisu samo ograničene na tranzicijske zemlje već su vrlo prisutne i u
razvijenim industrijskim gospodarstvima. U nestabilnom okruženju prosječan je radnik
suočen s novim zadacima i problemima te mora razvijati nove vještine i sposobnosti znatno
brže i češće nego ranije. Autor objašnjava potencijalne koristi i troškove od zaštite sigurnosti
zaposlenja za radnike, tvrtke i društvo u cjelini na tržištu rada. Deregulacija tržišta rada
trebala bi imati bitan učinak na povećanje mogućnosti zaposlenja onih izvan svijeta rada
(pogotovo marginalnih skupina). U Hrvatskoj se osim visoke razine evidentirane
nezaposlenosti, stalno povećava i udjel onih koji čekaju na zaposlenje više od godinu dana.
Predrag Bejaković istražuje uzroke nastanku i mogućnosti smanjivanja dugotrajne
nezaposlenosti u RH. Postojeći se problemi mogu ublažiti aktivnom politikom tržišta rada
(APTR), posebnim programima osposobljavanja i usavršavanja za specijalne skupine,
predviđenima za savladavanje pojedinačnih osobnih ograničenja za zapošljavanje. Precizno
usmjeravanje i podrobno pomaganje u skladu s osobnim potrebama korisnika trebali bi biti
glavna obilježja pri oblikovanju programa. Iako su povećana izdvajanja za APTR u Hrvatskoj,
problemi su vezani uz njihovo kratko trajanje i relativno nisku konzistentnost. Dobro
usmjereni programi, čini se, povećavaju zapošljavanje, malo utječu na istiskivanje zaposlenih,
omogućavaju stvaranje stvarne nove vrijednosti i mogu učinkovito povećati primanja

9
slabijeobrazovanih radnika. Osim praćenja što bolje ciljanosti programa, potrebno je i stalno
praćenje njihove učinkovitosti.
Organizatori okruglog stola – Institut za javne financije i Zaklada “Friedrich Ebert”,
najljepše zahvaljuju svim autorima tekstova, kao i svim sudionicima okruglog stola na
zanimljivim i sadržajnim raspravama. Ujedno zahvaljuju Ministarstvu znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske, koje trajno financijski podupire istraživanja, te Matici hrvatskoj što nam
je ustupila svoju dvoranu.
Agencija AZZ
Korisnik kojem A.Z.Z.5 upućuje radnika za obavljanje poslova može ustupljenog radnika
imati do godine dana uz mogućnost produljenja ugovora ili ga može u potpunosti preuzeti
nakon isteka ugovora o ustupanju radnika. Ovakav način zapošljavanja pruža brzu i kvalitetnu
uslugu poduzećima koja imaju periodičnu potrebu za radnom snagom ili onim poduzećima
kojima je radna snaga hitno potrebna ( npr. sezonski radnici, vrijeme bolovanja, porodni
dopust i sl. ), a žele uštedjeti na vremenu, te olakšati financijske i kadrovske poslove koji
iziskuju puno vremena zbog selekcijskih postupaka u procesu zapošljavanja radnika.
Mogućnost provođenja natječaja, predselekcije i selekcije radnika, te mogućnost
direktnog zapošljavanja ili posrednog zapošljavanja čini naše poslovanje fleksibilnim.
Kadrovske, administrativne, financijske i računovodstvene poslove za ustupljenog radnika
obavlja A.Z.Z., tako da se korisnik u potpunosti može posvetiti svojim obavezama i
kvalitetnom radu. Korisnik osim usluge ustupanja radnika, može koristiti i slijedeće usluge
kao što su oglašavanje potreba, usluga predselekcije i selekcije radnika te radno angažiranje
učenika srednjih škola za vrijeme praznika, u zajedničkom djelovanju sa Željezničkom
tehničkom školom radi povećanja standarda učenika i stjecanja radnih navika i iskustva.
Mogućnost obrazovanja odraslih osoba, te mogućnost prekvalifikacije također se može
odraditi u suradnji sa Željezničkom tehničkom školom, više o programima pogledajte na
njihovim stranicama.

Agencija za zapošljavanje na brodovima

Ozbiljne agencije zarađuju dobivajući proviziju od Cruise Line kompanija, i to im je
primarna zarada. Ono što će od vas uzeti je samo bonus. Danas Cruise Line kompanije
većinom plaćaju zaposlenicima povratne avionske karte, smještaj u hotelu, prijevoz i ostale
troškove putovanja do samoga broda, bez obzira gdje se on u svijetu nalazio.
Ako morate koristiti taxi, uzmite priznanicu, neovisno o tome što će biti vaš posao na brodu.
Vaš trošak će biti samo viza i naravno - morat ćete platiti agenciji za njen posao.
Troškovi agencije su par stotina eura, ali u pravilu uzimaju više. Za račun nemojte ni pitati, jer
5
www.azz.hr, uzeto sinterneta 12.4.2009. godine, u 15:34h

10
vam ga neće dati. Nažalost, čitao sam iskustva ljudi, a i čuo iz prve ruke, da pojedine agencije
naplaćuju svoje usluge i po nekoliko tisuća eura, da bi ljude poslali na posao koji je plaćen
oko 600 eura. Međutim, napominjem da čak niti 1000 eura nije prevelika cijena za otvaranje
prozora u svijet koji se sa ničim drugim ne može usporediti. Uz malo sreće, odabrat ćete jednu
od respektabilnijih agencija, po preporuci onih koji su se već otisnuli.
Ne birajte agenciju predugo, idite u najpoznatiju i ne gnjavite ih previše. Oni vam neće
biti u stanju dočarati sve ono što biste željeli znati. Posao na brodu je jedinstveno iskustvo, i
teško se može dočarati riječima.Većina čitatelja koja se sprema u inozemstvo neće imati
završenu srednju pomorsku školu, strojarski fakultet ili sličnu početnu kvalifikaciju, zato
nemojte razbijati glavu sa time na koju bi se poziciju prijavili. Primjer: ako pucate na
šankersku poziciju, jer mislite da donosi dosta novca, a nemate nikakve kvalifikacije, uzmite
poziciju "bar steward". Uz pristojno ponašanje, doći ćete do šankera za par ugovora. Ako
nemate strpljenje, za ovako nešto, nemojte ići na brod, jer mi je puna kapa Bugara i
Makedonaca koji po brodu kukaju kako im je teško, i sa takvim ponašanjem očekuju
promaknuće na bolje plaćenu poziciju. U inostranstvu filozofi i oni koji misle da su pametniji
od drugih, te im nešto pripada samim dolaskom na brod - ne prolaze u drugi krug. Odluka o
odlasku na brod obilježit će vaš život. Pripremite se na ovajkorak tj. rad na brodu - psihički.
Više nego išta drugo, ovaj novi životni stil koji donosi rad na brodu će vam otvoriti prozore, i
ukazati na nove mogućnosti.Meni je novostečena samostalnost i neovisnost (pa makar počela
sa samo $600 mjesečno) dala krila ostvariti još veće snove, i proputovati mjestima o kojima
sam nekada samo maštao. Ono što želim napomenuti, je da ćete se ovako osjećati čim odluku
o odlasku donesete. Datum odlaska nema veze sa onim što vi već jeste. Interview tj. razgovor
sa poslodavcem je ključni trenutakcijele priče. Ploveći grad sa 4.500 ljudi treba sva ona
zanimanja koja treba jedan grad. O pozicijama će biti riječi poslije.
Većinu poslova je moguće dobiti samo sa osrednjim znanjem engleskog jezika.
Za interview se potrebno obući reprezentativno, nevezano prijavljujete li se na poziciju perača
suđa, konobara ili neku drugu. Oblačenjem konzervativne odjeće pokazat ćete da vam
odijevanje uniforme nije problem, a i pokazat ćete poštovanje prema ljudima koji će na vaš
interview doći tko zna odakle. Kravata je obavezna. Ono što će ispitivač(i) cijeniti je
samouvjerenost, koju možete steći samo uvježbavanjem hipotetskih pitanja i odgovora.
Studentima, koji pojedine ispite spremaju i mjesec dana, nebi trebalo biti teško prostudirati
materijal (info vezan za poziciju) koji će im odrediti karijeru i život.
Onima koji nikada nisu pripremali ispit na fakultetu - ovo će biti prvi i zadnji. Svako
daljnje napredovanje na poslu odredit će isključivo rezultati rada i odnos prema poslu.

11
Zaključak
Svaki od dojela je međusobno povezan i svaki od njih utječe jedan na drugog.
Zagovaraju cijene rada i mehanizme za utvrđivanje nadnica prilagođene zapošljavanju,
širenje i poboljšanje ulaganja u ljudski kapital te prilagođavanje sustava obrazovanja i
osposobljavanja zahtjevima za novim vještinama. Naposljetku, kroz Europski fond za
prilagodbe globalizaciji godišnje je osigurano 500 milijuna eura za pružanje personalizirane
pomoći radnicima koji ostaju bez posla zbog trgovinske liberalizacija.
Sustavi socijalne sigurnosti u pojedinačnim zemljama EU-a odražavaju specifične
tradicije, socijalne napretke i kulturnu baštinu i regulirani su nacionalnim zakonima. Države
članice koordiniraju svoje politike na temelju toga da bi svatko trebao imati pristup socijalnim
pogodnostima koje: pružaju sigurnost, no čine rad financijski privlačnijim kada god je to
moguće; osiguravaju mirovine i kvalitetnu zdravstvenu skrb po održivom trošku;
promiču socijalnu inkluziju i borbu protiv siromaštva. Kada se osoba preseli u drugu zemlju
članicu EU-a, pravo socijalne sigurnosti seli se s njom.
Organizatori okruglog stola – Institut za javne financije i Zaklada “Friedrich Ebert”,
najljepše zahvaljuju svim autorima tekstova, kao i svim sudionicima okruglog stola na
zanimljivim i sadržajnim raspravama. Ujedno zahvaljuju Ministarstvu znanosti i tehnologije
Republike Hrvatske, koje trajno financijski podupire istraživanja, te Matici hrvatskoj što nam
je ustupila svoju dvoranu.
Mogućnost obrazovanja odraslih osoba, te mogućnost prekvalifikacije također se može
odraditi u suradnji sa Željezničkom tehničkom školom, više o programima pogledajte na
njihovim stranicama.
Onima koji nikada nisu pripremali ispit na fakultetu - ovo će biti prvi i zadnji. Svako
daljnje napredovanje na poslu odredit će isključivo rezultati rada i odnos prema poslu.

12
Literatura
 Vujić V., Menadžment ljudskog kapitala, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za turistički i
hotelski menadžment, Rijeka 2008. godine
Internetske stranice:
o www.azz.hr
o www.hzz.hr
o www.upsagencija.hr
o www.uzuvrh.hr

13